Uredba (EZ) br. 1907/2006

Uredba (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije te o izmjeni Direktive 1999/45/EZ i stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EEZ) br. 793/93 i Uredbe Komisije (EZ) br. 1488/94 kao i Direktive Vijeća 76/769/EEZ i direktiva Komisije 91/155/EEZ, 93/67/EEZ, 93/105/EZ i 2000/21/EZ

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 17. studenoga 2026.

GLAVA I. OPĆENITO / POGLAVLJE 1. Cilj, područje primjene i primjena

Cilj i područje primjene

Članak 1.

1. Svrha je ove Uredbe osigurati visoku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša, uključujući promicanje alternativnih metoda za procjenu opasnosti tvari, kao i stavljanje u slobodan promet tvari na unutarnjem tržištu te istovremeno povećati konkurentnost i inovativnost.

2. Ovom se Uredbom utvrđuju odredbe o tvarima i smjesama u smislu članka 3. Te se odredbe primjenjuju na proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu tih tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima te na stavljanje na tržište smjesa.

3. Ova se Uredba temelji na načelu da su proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici dužni osigurati da tvari koje proizvode, stavljaju na tržište odnosno koriste ne budu štetne za zdravlje ljudi ili okoliš. Njezine se odredbe temelje na načelu predostrožnosti.

Primjena

Članak 2.

1. Ova se Uredba ne primjenjuje na:

(a) radioaktivne tvari u smislu Direktive Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i šire javnosti od opasnosti od ionizirajućeg zračenja(1);

(b) tvari pojedinačno, u smjesama i proizvodima koje podliježu carinskom nadzoru, pod uvjetom da se te tvari ne podvrgavaju obradi ili preradi, i koje se nalaze u privremenom skladištu, u slobodnoj zoni ili slobodnom skladištu radi ponovnog izvoza ili u provozu;

(c) neizolirane intermedijere;

(d) prijevoz opasnih tvari i opasnih tvari u opasnim smjesama željeznicom, cestom, unutarnjim vodnim putovima, morem i zrakom.

2. Otpad prema definiciji iz Direktive 2006/12/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(2) nije tvar, smjesa niti proizvod u smislu članka 3. ove Uredbe.

3. Države članice mogu u pojedinačnim slučajevima dopustiti da se određene tvari pojedinačno, u smjesi ili proizvodu izuzmu od ove Uredbe, ako je to nužno u interesu obrane.

4. Ova se Uredba primjenjuje ne dovodeći u pitanje:

(a) zakonodavstvo Zajednice u području zaštite na radnom mjestu i zaštite okoliša, uključujući Direktivu Vijeća 89/391/EEZ od 12. lipnja 1989. o uvođenju mjera za poticanje poboljšanja sigurnosti i zdravlja radnika na radnom mjestu(3), Direktivu Vijeća 96/61/EZ od 24. rujna 1996. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja(4), Direktivu 98/24/EZ, Direktivu 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda(5) i Direktivu 2004/37/EZ;

(b) Direktivu 76/768/EEZ, u odnosu na pokuse na kralježnjacima u smislu te Direktive.

5. Odredbe glava II., V., VI. i VII. ne primjenjuju se ako se tvar koristi:

(a) u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu u smislu Uredbe (EZ) br. 726/2004, Direktive 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o kodeksu Zajednice koji se odnosi na veterinarsko-medicinske proizvode(6) i Direktive 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o kodeksu Zajednice o lijekovima za ljudsku uporabu(7);

(b) u hrani i hrani za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002 uključujući uporabu:

i. kao prehrambeni aditiv u hrani u smislu Direktive Vijeća 89/107/EEZ od 21. prosinca 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aditive koji su odobreni za uporabu u hrani namijenjenoj za prehranu ljudi(8);

ii. kao aroma u hrani u smislu Direktive Vijeća 88/388/EEZ od 22. lipnja 1988. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na arome za uporabu u hrani i izvorne sirovine za njihovu proizvodnju(9) i Odluke Komisije 1999/217/EZ od 23. veljače 1999. o donošenju registra aromatičnih tvari koje se rabe u ili na hrani, sastavljenom za primjenu Uredbe (EZ) br. 2232/96 Europskog parlamenta i Vijeća(10);

iii. kao dodatak u hrani za životinje u smislu Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. rujna 2003. o dodacima koji se koriste u prehrani životinja(11);

iv. u prehrani životinja u smislu Direktive Vijeća 82/471/EEZ od 30. lipnja 1982. o određenim proizvodima koji se upotrebljavaju u prehrani životinja(12).

6. Odredbe glave IV. ne primjenjuju se na sljedeće smjese u konačnom obliku namijenjene krajnjem korisniku:

(a) u lijekovima za humanu i veterinarsku primjenu, u smislu Uredbe (EZ) br. 726/2004 i Direktive 2001/82/EZ te prema definiciji iz Direktive 2001/83/EZ;

(b) kozmetički proizvodi prema definiciji iz Direktive 76/768/EEZ;

(c) medicinski pribor koji je invazivan ili se koristi u izravnom fizičkom dodiru s ljudskim tijelom, ako su mjerama Zajednice utvrđene odredbe za razvrstavanje i označivanje opasnih tvari i smjesa koje osiguravaju istu razinu obavješćivanja i zaštite kao Direktiva 1999/45/EZ;

(d) hrana ili hrana za životinje u skladu s Uredbom (EZ) br. 178/2002, uključujući uporabu:

i. kao aditiv u hrani u smislu Direktive 89/107/EEZ;

ii. kao aroma u hrani u smislu Direktive 88/388/EEZ i Odluke 1999/217/EZ;

iii. kao dodatak u hrani za životinje u smislu Uredbe (EZ) br. 1831/2003;

iv. u prehrani životinja u smislu Direktive 82/471/EEZ.

7. Od odredaba glava II., V. i VI. izuzimaju se:

(a) tvari obuhvaćene Prilogom IV., budući da je o tim tvarima raspoloživo dovoljno informacija da se može smatrati da zbog svojih unutarnjih svojstava predstavljaju minimalni rizik;

(b) tvari obuhvaćene Prilogom V., budući da se registracija tih tvari smatra neprimjerenom odnosno nepotrebnom i budući da njihovo izuzeće od odredaba tih glava ne dovodi u pitanje ciljeve ove Uredbe;

(c) tvari pojedinačno ili u smjesama registrirane u skladu s glavom II. koje je subjekt u lancu opskrbe izvezao iz Zajednice i ponovno uvezao u Zajednicu ili koje je u Zajednicu ponovno uvezao drugi subjekt iz istog lanca opskrbe koji može dokazati da:

i. je tvar koja se uvozi istovjetna tvari koja je izvezena;

ii. su mu o izvezenoj tvari pružene informacije u skladu s člankom 31. odnosno 32.;

(d) tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima koje su registrirane u skladu s glavom II. i koje se oporabljuju u Zajednici ako:

i. je tvar koja proizlazi iz postupka oporabe istovjetna tvari koja je registrirana u skladu s glavom II.; i

ii. poduzeće koje obavlja oporabu raspolaže informacijama o tvari registriranoj u skladu s glavom II. koje se zahtijevaju u članku 31. odnosno 32.

8. Interni izolirani intermedijeri i prevezeni izolirani intermedijeri izuzimaju se od odredaba:

(a) glave II. poglavlja 1., osim članaka 8. i 9.; i

(b) glave VII.

9. Odredbe glava II. i VI. ne primjenjuju se na polimere.

GLAVA I. OPĆENITO / POGLAVLJE 2. Definicije i opća odredba

Definicije

Članak 3.

U smislu ove Uredbe:

1. tvar je kemijski element i njegovi spojevi u prirodnom stanju ili dobiveni proizvodnim postupkom, uključujući i dodatke (aditive) koji su nužni za održavanje stabilnosti te nečistoće koje proizlaze iz primijenjenog postupka, ali isključujući otapala koja se mogu izdvojiti bez utjecaja na stabilnost tvari i promjene njezinog sastava;

2. smjesa je smjesa ili otopina sastavljena od dvije ili više tvari;

3. proizvod je predmet kojem se tijekom proizvodnje daje poseban oblik, površina ili obličje koji određuju njegovu funkciju u većoj mjeri nego njegov kemijski sastav;

4. proizvođač proizvoda je fizička ili pravna osoba koja izrađuje ili sklapa proizvod u Zajednici;

5. polimer je tvar sastavljena od molekula za koje je karakterističan niz jedne ili više vrsta monomernih jedinica. Molekularne mase tih molekula moraju biti raspodijeljene unutar područja u kojemu se razlike u molekularnoj masi mogu prije svega pripisati razlikama u broju monomernih jedinica. Polimer sadrži:

(a) više od 50 % masenog udjela molekula s najmanje tri monomerne jedinice koje su kovalentnom vezom povezane s najmanje jednom drugom monomernom jedinicom ili drugim reaktantom;

(b) manje od 50 % masenog udjela molekula iste molekularne mase.

U kontekstu ove definicije „monomerna jedinica” je izreagirani oblik monomerne tvari u polimeru;

6. monomer je tvar koja je sposobna tvoriti kovalentne veze s nizom drugih sličnih ili različitih molekula u uvjetima reakcije tvorbe polimera koja se koristi u određenom postupku;

7. podnositelj registracije je proizvođač ili uvoznik tvari odnosno proizvođač ili uvoznik proizvoda koji podnosi registraciju za tvar;

8. proizvodnja je proizvodnja ili ekstrakcija tvari u prirodnom stanju;

9. proizvođač je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koja proizvodi tvar unutar Zajednice;

10. uvoz je fizičko uvođenje u carinsko područje Zajednice;

11. uvoznik je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koja je odgovorna za uvoz;

12. stavljanje na tržište je isporučivanje odnosno stavljanje na raspolaganje trećoj osobi bilo uz naknadu ili besplatno. Uvoz se smatra stavljanjem na tržište;

13. daljnji korisnik je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici, osim proizvođača i uvoznika, koja koristi tvari pojedinačno ili u smjesi u okviru svoje industrijske ili profesionalne djelatnosti. Distributer i potrošač nisu daljnji korisnici. Osoba koja obavlja ponovni uvoz izuzeta na temelju članka 2. stavka 7. točke (c) smatra se daljnjim korisnikom;

14. distributer je fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom u Zajednici, uključujući trgovca na malo, koja isključivo skladišti i stavlja na tržište tvar pojedinačno ili u smjesi za treće osobe;

15. intermedijer je tvar koja se proizvodi da bi se u kemijskoj preradi utrošila ili upotrijebila za pretvorbu u drugu tvar (dalje u tekstu: „sinteza”):

(a) neizolirani intermedijer je intermedijer koji se tijekom sinteze ne uklanja namjerno iz opreme u kojoj se odvija sinteza (osim u slučaju uzorkovanja). Ova oprema uključuje reakcijsku posudu i pripadajuću opremu kao i svu opremu kroz koju tvar(i) prolazi(-e) tijekom kontinuiranog protoka ili šaržnog postupka, uključujući cijevi koje se koriste za premještanje iz jedne posude u drugu radi podvrgavanja sljedećoj fazi reakcije, isključujući spremnike i druge posude u kojima se tvar(i) čuva(ju) nakon proizvodnje;

(b) interni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i čija se proizvodnja odvija na istoj lokaciji – koju koristi jedna ili više pravnih osoba – kao sinteza druge/ih tvari iz tog intermedijera;

(c) prevezeni izolirani intermedijer je intermedijer koji ne ispunjava kriterije neizoliranog intermedijera i koji se prevozi između lokacija ili isporučuje na druge lokacije;

16. lokacija je mjesto gdje se, u slučaju kad više proizvođača proizvodi tvar(i), određena infrastruktura i oprema koristi zajednički;

17. subjekti u lancu opskrbe su svi proizvođači i/ili uvoznici i/ili daljnji korisnici u lancu opskrbe;

18. Agencija je Europska agencija za kemikalije uspostavljena ovom Uredbom;

19. nadležno tijelo je tijelo odnosno tijela koja su osnovale države članice radi ispunjavanja obveza iz ove Uredbe;

20. tvar u postupnom uvođenju je tvar koja ispunjava barem jedan od sljedećih kriterija:

(a) nalazi se na Europskom popisu postojećih trgovačkih kemijskih tvari (EINECS);

(b) proizvedena je u Zajednici ili u državama koje su pristupile Europskoj uniji 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004., 1. siječnja 2007. ili 1. srpnja 2013., ali ju proizvođač odnosno uvoznik nije stavio na tržište najmanje jedanput u 15 godina prije stupanja na snagu ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik posjeduje odgovarajuću dokumentaciju s dokazima;

(c) proizvođač ili uvoznik ju je stavio na tržište u Zajednici ili u državama koje su pristupile Europskoj uniji 1. siječnja 1995., 1. svibnja 2004., 1. siječnja 2007. ili 1. srpnja 2013., i prije stupanja na snagu ove Uredbe i smatrala se prijavljenom u skladu s prvom alinejom članka 8. stavka 1. Direktive 67/548/EEZ, u verziji članka 8. stavka 1. kako je izmijenjen Direktivom 79/831/EEZ, ali ne ispunjava zahtjeve definicije polimera iz ove Uredbe, pod uvjetom da proizvođač odnosno uvoznik ima pisane dokaze, uključujući dokaz da je bilo koji proizvođač ili uvoznik stavio tvar na tržište u razdoblju između 18. rujna 1981. i 31. listopada 1993., zaključno;

21. prijavljena tvar je tvar za koju je podnesena prijava i koja bi se mogla staviti na tržište u skladu s Direktivom 67/548/EEZ;

22. istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu je svaki znanstveni razvoj u vezi s razvojem proizvoda ili daljnjim razvojem tvari pojedinačno, u smjesi ili proizvodu tijekom kojega se provode pokusi u pilotskim postrojenjima ili pokusna proizvodnja u svrhu razvoja proizvodnog postupka i/ili ispitivanja područja primjene tvari;

23. znanstveno istraživanje i razvoj je znanstveno eksperimentiranje, analiza ili kemijsko istraživanje koje se obavlja u kontroliranim uvjetima u količini manjoj od 1 tone godišnje;

24. uporaba je prerada, formuliranje, potrošnja, skladištenje, držanje, obrada, punjenje u spremnike, premještanje iz jednog spremnika u drugi, miješanje, proizvodnja proizvoda ili bilo kakvo drugo korištenje;

25. vlastita uporaba podnositelja registracije je industrijska ili profesionalna uporaba podnositelja registracije;

26. identificirana uporaba je uporaba tvari pojedinačno ili u smjesi odnosno uporaba smjese koju je predvidio subjekt u lancu opskrbe, uključujući njegovu vlastitu uporabu, ili koju mu je priopćio neposredni daljnji korisnik u pisanom obliku;

27. potpuna studija je cjelovit i sveobuhvatan opis aktivnosti provedenih za dobivanje informacija. Ovo uključuje cjelovit znanstveni rad s opisom provedenog istraživanja, kako je objavljen u literaturi, ili potpuno izvješće ispitnog laboratorija s opisom provedenog istraživanja;

28. detaljan sažetak studije je detaljan sažetak ciljeva, metoda, rezultata i zaključaka potpune studije koji pruža dovoljno informacija za neovisnu procjenu istraživanja i u velikoj mjeri smanjuje potrebu za čitanjem potpune studije;

29. sažetak studije je sažetak ciljeva, metoda, rezultata i zaključaka potpune studije koji pruža dovoljno informacija za procjenu relevantnosti istraživanja;

30. godišnje znači u kalendarskoj godini, ako nije drukčije navedeno; godišnje količine tvari u postupnom uvođenju koje se uvoze ili proizvode najmanje tri godine uzastopno izračunavaju se na temelju prosječnog opsega proizvodnje odnosno uvoza u tri prethodne kalendarske godine;

31. ograničenje je bilo koji uvjet ili zabrana proizvodnje, uporabe ili stavljanja na tržište;

32. dobavljač tvari ili smjese je proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik ili distributer koji stavlja na tržište tvar pojedinačno ili u smjesi ili smjesa;

33. dobavljač proizvoda je proizvođač ili uvoznik proizvoda, distributer ili drugi subjekt u lancu opskrbe koji stavlja na tržište proizvod;

34. primatelj tvari ili smjese je daljnji korisnik ili distributer kojemu se isporučuje tvar odnosno smjesa;

35. primatelj proizvoda je industrijski ili profesionalni korisnik ili distributer kojemu se isporučuje proizvod, isključujući potrošače;

36. malo i srednje poduzetništvo je malo i srednje poduzetništvo kako je definirano u Preporuci Komisije od 6. svibnja 2003. o definiciji mikropoduzeća, malih i srednjih poduzeća(13);

37. scenarij izloženosti je skup uvjeta, uključujući radne uvjete i mjere upravljanja rizikom, koji opisuju kako se tvar proizvodi odnosno koristi za vrijeme svog životnog ciklusa i kako proizvođač ili uvoznik sâm kontrolira izloženost ljudi i okoliša i preporuča daljnjim korisnicima da to čine. Ti scenariji izloženosti mogu obuhvaćati jedan određeni postupak ili uporabu ili više postupaka ili uporaba;

38. kategorija uporabe i izloženosti je scenarij izloženosti koji obuhvaća široku paletu postupaka ili uporaba i u kojemu su postupci odnosno uporabe prikazani barem u obliku kratkog općeg opisa uporabe;

39. tvar koja se pojavljuje u prirodi je tvar koja se pojavljuje u prirodi kao takva, neprerađena ili prerađena samo ručno, mehanički ili gravitacijski, otapanjem u vodi, flotacijom, ekstrakcijom vodom, parnom destilacijom ili zagrijavanjem isključivo radi uklanjanja vode, ili koja je na bilo koji način izlučena iz zraka;

40. tvar koja nije kemijski promijenjena je tvar čija kemijska struktura ostaje nepromijenjena i nakon što je podvrgnuta kemijskom postupku ili obradi ili fizikalnoj mineraloškoj pretvorbi, primjerice radi uklanjanja nečistoća;

41. legura je metalni materijal, homogen na makroskopskoj razini, koji se sastoji od dva ili više elemenata spojenih tako da se ne mogu lako odvojiti mehaničkim sredstvima.

Opća odredba

Članak 4.

Svaki proizvođač, uvoznik odnosno, prema potrebi, daljnji korisnik može, zadržavajući punu odgovornost za ispunjavanje obveza na temelju ove Uredbe, imenovati treću osobu kao svog zastupnika u svim postupcima iz članka 11., članka 19., glave III. i članka 53. koji uključuju komunikaciju s drugim proizvođačima, uvoznicima odnosno, prema potrebi, daljnjim korisnicima. U tom slučaju Agencija u pravilu neće otkrivati identitet proizvođača, uvoznika ili daljnjeg korisnika koji je imenovao zastupnika drugim proizvođačima, uvoznicima i daljnjim korisnicima.

GLAVA II. REGISTRACIJA TVARI / POGLAVLJE 1. Opća obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja

Bez podataka nema tržišta

Članak 5.

Podložno člancima 6., 7., 21. i 23., tvari pojedinačno, u smjesama i proizvodima ne smiju se proizvoditi u Zajednici niti stavljati na tržište ako nisu registrirane u skladu s odgovarajućim odredbama ove glave, ako se to zahtijeva.

Opća obveza registracije tvari pojedinačno ili u smjesama

Članak 6.

1. Ako u ovoj Uredbi nije predviđeno drukčije, svaki proizvođač odnosno uvoznik tvari pojedinačno ili u jednoj ili više smjesa u količinama od 1 tone godišnje i više dužan je Agenciji podnijeti registraciju.

2. Na monomere koji se koriste kao interni izolirani intermedijeri ili prevezeni izolirani intermedijeri ne primjenjuju se članci 17. i 18.

3. Svaki proizvođač odnosno uvoznik polimera dužan je Agenciji podnijeti registraciju za monomernu(-e) tvar(i) ili bilo koju drugu tvar odnosno tvari koje nije registrirao njegov prethodnik u lancu opskrbe, ako su ispunjena ova dva uvjeta:

(a) polimer sadrži najmanje 2 % masenog udjela te/tih monomerne(-ih) tvari odnosno druge(-ih) tvari u obliku monomernih jedinica i kemijski vezanih tvari;

(b) ukupna količina te/tih monomerne(-ih) tvari odnosno druge(-ih) tvari iznosi najmanje 1 tonu godišnje.

4. Kod dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

Registracija i prijava tvari u proizvodima

Članak 7.

1. Svaki proizvođač odnosno uvoznik proizvoda podnosi Agenciji registraciju za sve tvari sadržane u proizvodima ako su ispunjena ova dva uvjeta:

(a) tvar je u proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(b) tvar se treba osloboditi iz proizvoda u uobičajenim odnosno razumno predvidivim uvjetima uporabe.

Kod dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

2. Svaki proizvođač odnosno uvoznik proizvoda dostavlja Agenciji prijavu s informacijama u skladu sa stavkom 4. ovog članka, ako tvar ispunjava kriterije iz članka 57. i identificirana je u skladu s člankom 59. stavkom 1., ako su ispunjena ova dva uvjeta:

(a) tvar je u tim proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(b) tvar je u tim proizvodima prisutna u koncentraciji iznad 0,1 % masenog udjela.

3. Stavak 2. ne primjenjuje se ako proizvođač odnosno uvoznik može isključiti izloženost ljudi i okoliša u uobičajenim odnosno realno predvidivim uvjetima uporabe, uključujući zbrinjavanje. U tom slučaju proizvođač odnosno uvoznik dostavlja primatelju proizvoda odgovarajuće upute.

4. Dostavljaju se sljedeće informacije:

(a) podaci o proizvođaču odnosno uvozniku i podaci za kontakt, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI., osim lokacija vlastite uporabe;

(b) broj(evi) registracije iz članka 20. stavka 1., ako su raspoloživi;

(c) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;

(d) razvrstavanje tvari, kako je predviđeno u odjeljcima 4.1. i 4.2. Priloga VI.;

(e) kratak opis uporabe odnosno uporaba tvari u proizvodu, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI., i uporaba proizvoda;

(f) količinski raspon tvari, npr. 1–10 tona, 10–100 tona itd.

5. Agencija može donijeti odluke kojima se od proizvođača odnosno uvoznika zahtijeva da dostave registraciju u skladu s ovom glavom za sve tvari u tim proizvodima, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) tvar je u proizvodima prisutna u ukupnim količinama iznad 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(b) Agencija ima razloga sumnjati da:

i. se tvar oslobađa iz proizvoda; i

ii. oslobađanje tvari iz proizvoda predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš;

(c) tvar ne podliježe stavku 1.

Kod svake dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

6. Stavci od 1. do 5. ne primjenjuju se na tvari koje su već registrirane za tu uporabu.

7. Od 1. lipnja 2011. stavci 2., 3. i 4. ovog članka primjenjuju se 6 mjeseci od trenutka kad je tvar određena u skladu s člankom 59. stavkom 1.

8. Sve mjere za provedbu stavaka od 1. do 7. donose se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

Jedinstveni zastupnik proizvođača izvan Zajednice

Članak 8.

1. Fizička ili pravna osoba s poslovnim nastanom izvan Zajednice koja proizvodi tvar pojedinačno, u smjesama ili proizvodima, formulira smjesu ili proizvodi proizvod koji se uvozi u Zajednicu može na temelju uzajamnog sporazuma imenovati fizičku ili pravnu osobu s poslovnim nastanom u Zajednici da kao njezin jedinstveni zastupnik ispuni obveze uvoznika iz ove glave.

2. Zastupnik ispunjava i sve ostale obveze uvoznika na temelju ove Uredbe. U tu svrhu zastupnik ima dovoljno iskustva u postupanju s tvarima i dovoljno informacija o njima te, ne dovodeći u pitanje članak 36., čuva i ažurira informacije o uvezenim količinama i kupcima kojima su prodane kao i informacije o dostavi najnovije verzije sigurnosno-tehničkog lista iz članka 31.

3. Proizvođač izvan Zajednice obavješćuje uvoznika odnosno uvoznike iz istog lanca opskrbe o imenovanju zastupnika u skladu sa stavcima 1. i 2. Ti se uvoznici u smislu ove Uredbe smatraju daljnjim korisnicima.

Izuzeće od opće obveze registracije za istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu (PPORD)

Članak 9.

1. Članci 5., 6., 7., 17., 18. i 21. se tijekom razdoblja od pet godina ne primjenjuje na tvar koja je proizvedena u Zajednici ili ju je u Zajednicu uvezao proizvođač, uvoznik ili proizvođač proizvoda sam ili u suradnji s evidentiranim kupcima za potrebe istraživanja i razvoja usmjerenog prema proizvodu i procesu u količini koja je ograničena za tu svrhu.

2. U smislu stavka 1., proizvođač, uvoznik odnosno proizvođač proizvoda dužan je Agenciji dostaviti sljedeće informacije:

(a) podatke o proizvođaču, uvozniku odnosno proizvođaču proizvoda, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;

(b) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

(c) razvrstavanje tvari, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI., ako takvo razvrstavanje postoji;

(d) procijenjena količina, kako je predviđeno u odjeljku 3.1. Priloga VI.;

(e) popis kupaca iz stavka 1., uključujući njihova imena i adrese.

Kod dostave informacija plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

Razdoblje iz stavka 1. počinje teći u trenutku kad Agencija zaprimi prijavu.

3. Agencija provjerava potpunost informacija koje je dostavio podnositelj prijave te se na odgovarajući način primjenjuje članak 20. stavak 2. Agencija prijavi dodjeljuje broj i datum prijave, koji odgovara datumu primitka prijave, i taj broj i datum bez odlaganja priopćava proizvođaču, uvozniku odnosno proizvođaču proizvoda. Agencija te informacije također prosljeđuje nadležnom tijelu relevantne države članice odnosno država članica.

4. Agencija može odrediti uvjete čija je svrha osigurati da tvarima, smjesama odnosno proizvodima u koje je ugrađena tvar rukuje isključivo osoblje kupaca s popisa iz stavka 2. točke (e) u kontroliranim uvjetima, u skladu sa zahtjevima zakonodavstva za zaštitu radnika i okoliša, te da niti u jednom trenutku ne budu dostupni javnosti, bilo pojedinačno, u smjesi ili proizvodu, kao i da se preostale količine nakon isteka razdoblja trajanja izuzeća skupe u svrhu zbrinjavanja.

U tom slučaju Agencija može zatražiti od podnositelja prijave da pruži potrebne dodatne informacije.

5. Ako nije određeno drukčije, proizvođač ili uvoznik tvari odnosno proizvođač ili uvoznik proizvoda smije proizvesti odnosno uvesti tvar ili proizvod najranije dva tjedna nakon prijave.

6. Proizvođač ili uvoznik tvari odnosno proizvođač ili uvoznik proizvoda ispunjava sve uvjete koje nametne Agencija u skladu sa stavkom 4.

7. Agencija može na zahtjev produžiti petogodišnje razdoblje izuzeća za još najviše pet godina odnosno, u slučaju tvari koje će se isključivo koristiti u razvoju lijekova za humanu i veterinarsku primjenu ili tvari koje se ne stavljaju na tržište, za još najviše deset godina na zahtjev ako proizvođač, uvoznik odnosno proizvođač proizvoda pruži dokaz da je to produženje opravdano programom istraživanja i razvoja.

8. Agencija sve nacrte odluka odmah dostavlja nadležnim tijelima svih država članica u kojima se odvija proizvodnja, uvoz odnosno istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu.

Agencija pri donošenju odluka predviđenih u stavcima 4. i 7. uzima u obzir očitovanja tih nadležnih tijela.

9. Agencija i nadležna tijela dotičnih država članica čuvaju tajnost informacija dostavljenih u skladu sa stavcima od 1. do 8.

10. Protiv odluka Agencije iz stavaka 4. i 7. ovog članka može se izjaviti žalba u skladu s člancima 91., 92. i 93.

Informacije koje se dostavljaju za potrebe registracije općenito

Članak 10.

Registracija iz članka 6. i članka 7. stavka 1. ili 5. obuhvaća sljedeće informacije:

(a) tehnički dosje uključujući:

i. podatke o proizvođaču odnosno uvozniku proizvoda, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;

ii. identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

iii. informacije o proizvodnji i uporabi odnosno uporabama tvari, kako je predviđeno u odjeljku 3. Priloga VI.; ove informacije obuhvaćaju sve identificirane uporabe podnositelja registracije. Ako podnositelj registracije to smatra potrebnim, te informacije mogu uključivati relevantne kategorije uporabe i izloženosti;

iv. razvrstavanje i označivanje tvari, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;

v. smjernice za sigurnu uporabu tvari, kako je predviđeno u odjeljku 5. Priloga VI.;

vi. sažetke studije za informacije koje proizlaze iz primjene priloga od VII. do XI.;

vii. detaljne sažetke studija za informacije koje proizlaze iz primjene priloga od VII. do XI., ako su oni potrebni u skladu s Prilogom I.;

viii. naznaku o tomu koje je od informacija dostavljenih na temelju podtočaka iii., iv., vi., vii. ili točke (b) pregledao procjenitelj s odgovarajućim iskustvom kojeg je odabrao proizvođač odnosno uvoznik;

ix. prijedloge ispitivanja, ako su navedena u prilozima IX. i X.;

x. za tvari u količinama od 1 do 10 tona, informacije o izloženosti, kako je predviđeno u odjeljku 6. Priloga VI.;

xi. zahtjev u vezi s informacijama iz članka 119. stavka 2. za koje proizvođač odnosno uvoznik smatra da ne bi trebale biti dostupne putem interneta u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e), uključujući obrazloženje u kojemu se navodi zašto bi objava bila štetna za njegove poslovne interese ili interese zainteresiranih strana.

Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz podtočaka vi. i vii. odnosno imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.;

(b) izvješće o kemijskoj sigurnosti u formatu utvrđenom u Prilogu I., ako se ono zahtijeva u članku 14. Odgovarajući dijelovi tog izvješća mogu uključivati relevantne kategorije uporabe i izloženosti, ako podnositelj registracije to smatra potrebnim.

Zajednička dostava podataka dvaju ili više podnositelja registracije

Članak 11.

1. Na tvari koje u Zajednici namjerava proizvoditi jedan ili više proizvođača odnosno uvoziti jedan ili više uvoznika i/ili koje podliježu registraciji na temelju članka 7. primjenjuju se sljedeće odredbe.

Podložno stavku 3., prvo jedan podnositelj registracije koji postupa uz suglasnost drugog/ih podnositelja registracije (dalje u tekstu „vodeći podnositelj registracije”) dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi. vii. i ix. i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii.

Nakon tog svaki podnositelj registracije odvojeno dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka i., ii., iii. i x. i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii.

Podnositelji registracije mogu sami odlučiti hoće li informacije iz članka 10. točke (a) podtočke v. i točke (b) kao i sve ostale relevantne podatke iz članka 10. točke (a) podtočke viii. dostaviti odvojeno ili ih jedan podnositelj dostavlja u ime ostalih.

2. Podnositelj registracije dužan je ispuniti zahtjeve stavka 1. samo u odnosu na informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. i ix. koji su potrebni za registraciju u okviru njegovog količinskog raspona u skladu s člankom 12.

3. Podnositelj registracije može odvojeno dostaviti informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. i ix. ako:

(a) bi mu zajednička dostava informacija izazvala nesrazmjerne troškove; ili

(b) bi se zajedničkom dostavom informacija otkrile informacije koje on smatra poslovno osjetljivima i ako bi zbog toga mogao pretrpjeti značajnu poslovnu štetu; ili

(c) se ne slaže s vodećim podnositeljem registracije u pogledu izbora tih informacija.

Ako se primjenjuje točka (a), (b) ili (c), podnositelj registracije uz dosje dostavlja objašnjenje u kojemu navodi zašto bi troškovi bili nesrazmjerni, zašto bi mu otkrivanje informacija nanijelo značajnu poslovnu štetu odnosno prirodu neslaganja, ovisno o slučaju.

4. Kod dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

Informacije koje se dostavljaju ovisno o količini

Članak 12.

1. Tehnički dosje iz članka 10. točke (a) sadrži u okviru podtočaka vi. i vii. te odredbe sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su dostupne podnositelju registracije, a najmanje:

(a) informacije iz Priloga VII., za tvari koje nisu u postupnom uvođenju i tvari u postupnom uvođenju koje ispunjavaju jedan ili oba kriterija iz Priloga III. i koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(b) informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima predviđene u Prilogu VII. odjeljku 7., za tvari u postupnom uvođenju koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku, ali ne ispunjavaju niti jedan kriterij iz Priloga III.;

(c) informacije iz priloga VII. i VIII., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 10 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(d) informacije iz priloga VII. i VIII. i prijedloge ispitivanja za potrebe pružanja informacija iz Priloga IX., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 100 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(e) informacije iz priloga VII. i VIII. i prijedloge ispitivanja za potrebe pružanja informacija iz priloga IX. i X., za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1000 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.

2. U slučaju tvari koje su već registrirane, proizvođač odnosno uvoznik obavješćuje Agenciju o dodatnim informacijama koje su mu potrebne na temelju stavka 1. članka 26. stavka 3. i 4. čim količina tvari po proizvođaču odnosno uvozniku dosegne sljedeći količinski prag.

3. Ovaj se članak na odgovarajući način primjenjuje na proizvođače proizvoda.

Opći zahtjevi za dobivanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari

Članak 13.

1. Ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga IX., do informacija o unutarnjim svojstvima tvari ne treba se dolaziti isključivo pomoću pokusa. Informacije, posebno informacije o toksičnosti za ljude, gdje god je to moguće dobivaju se tako da se ne provode pokusi na kralježnjacima već primjenom alternativnih metoda, primjerice pomoću in vitro metoda ili kvalitativnih i kvantitativnih modela odnosa strukture i djelovanja ili iz informacija o strukturno srodnim tvarima (grupiranje ili analogija). Ispitivanja u skladu s Prilogom VIII. odjeljcima 8.6. i 8.7., Prilogom IX. i Prilogom X. mogu se izostaviti ako to opravdavaju informacije o izloženosti i provedene mjere upravljanja rizikom, kako je predviđeno u Prilogu XI. odjeljku 3.

2. Te se metode redovito preispituju i poboljšavaju kako bi se smanjio broj pokusa na kralježnjacima i broj životinja koje u njima sudjeluju. Komisija prema potrebi, nakon savjetovanja s relevantnim dionicima, u najkraćem mogućem roku podnosi prijedlog izmjene Uredbe Komisije o ispitnim metodama donesene u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4., a prema potrebi i priloga ovoj Uredbi, u svrhu zamjene ili smanjenja broja pokusa na životinjama odnosno poboljšanja tih pokusa. Izmjene te Uredbe Komisije donose se u skladu s postupkom utvrđenim u stavku 3., a izmjene priloga ovoj Uredbi u skladu s postupkom iz članka 131.

3. Ako je za dobivanje informacija o unutarnjim svojstvima tvari potrebno ispitati tvar, ispitivanje se provodi u skladu s ispitnim metodama utvrđenim u Uredbi Komisije ili u skladu s međunarodnim ispitnim metodama koje Komisija odnosno Agencija ocijeni primjerenima. Komisija donosi tu Uredbu, koja bi trebala izmijeniti elemente ove Uredbe koji nisu ključni, u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.

Informacije o unutarnjim svojstvima tvari mogu se dobiti drugim ispitnim metodama, ako su ispunjeni uvjeti iz Priloga XI.

4. Ekotoksikološka i toksikološka ispitivanja i analize obavljaju se u skladu s načelima dobre laboratorijske prakse predviđenim u Direktivi 2004/10/EZ ili drugim međunarodnim normama koje Komisija odnosno Agencija prizna kao istovjetne te u skladu s odredbama Direktive 86/609/EEZ, ako se one primjenjuju.

5. Ako je tvar već registrirana, novi podnositelj registracije ima pravo uputiti na sažetke studija odnosno detaljne sažetke studija koji su ranije dostavljeni za istu tvar, pod uvjetom da može dokazati da je tvar koju želi registrirati istovjetna ranije registriranoj tvari, uključujući stupanj čistoće i vrstu nečistoća, te da je dobio dozvolu prethodnog(-ih) podnositelja registracije za navođenje upute na potpune studije u svrhu registracije.

Novi podnositelj registracije ne može uputiti na te studije za potrebe pružanja informacija iz odjeljka 2. Priloga VI.

Izvješće o kemijskoj sigurnosti i obveza primjene i preporučivanja mjera za smanjenje rizika

Članak 14.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 4. Direktive 98/24/EZ, za sve tvari u količinama od najmanje 10 tona godišnje po podnositelju registracije koje podliježu registraciji u skladu s ovim poglavljem provodi se procjena kemijske sigurnosti te se izrađuje izvješće o kemijskoj sigurnosti.

U izvješću o kemijskoj sigurnosti dokumentira se procjena kemijske sigurnosti, dobivena u skladu sa stavcima od 2. do 7. i Prilogom I., i to za svaku tvar pojedinačno, u smjesi ili proizvodu ili za skupinu tvari.

2. Ocjenjivanje kemijske sigurnosti u skladu sa stavkom 1. nije potrebno provoditi za tvar u smjesi ako je njezina koncentracija u smjesi manja od:

(a) gornje granične vrijednosti iz članka 11. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

(b) 0,1 % masenog udjela (m/m), ako tvar ispunjava kriterije iz Priloga XIII. ovoj Uredbi.

3. Procjena kemijske sigurnosti tvari obuhvaća sljedeće korake:

(a) procjenu opasnosti za zdravlje ljudi;

(b) procjenu fizikalno-kemijske opasnosti;

(c) procjenu opasnosti za okoliš;

(d) procjenu svojstava PBT (postojano, bioakumulativno i otrovno) i svojstava vPvB (vrlo postojano i vrlo bioakumulativno).

4. Ako nakon provedbe koraka od (a) do (d) u stavku 3. podnositelj registracije zaključi da tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:

(a) razred opasnostii od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;

(b) razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razred opasnosti 3.9. i 3.10.;

(c) razred opasnosti 4.1.;

(d) razred opasnosti 5.1.;

ili se ocijeni da posjeduje svojstva PBT ili vPvB, kod ocjenjivanja kemijske sigurnosti treba provesti sljedeće dodatne korake:

(a) procjena izloženosti, uključujući izradu jednog ili više scenarija izloženosti (odnosno utvrđivanje relevantnih kategorija uporabe i izloženosti) i procjena izloženosti;

(b) karakterizacija rizika.

Scenarij izloženosti (odnosno kategorije uporabe i izloženosti), procjena izloženosti i karakterizacija rizika uključuju sve identificirane uporabe podnositelja registracije.

5. U izvješću o kemijskoj sigurnosti nije potrebno uzeti u obzir rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz sljedećih krajnjih uporaba:

(a) u materijalima koji dolaze u dodir s hranom a obuhvaćeni su Uredbom (EZ) br. 1935/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 2004. o materijalima i proizvodima koji dolaze u dodir s hranom(14);

(b) u kozmetičkim proizvodima u smislu Direktive 76/768/EEZ.

6. Svi podnositelji registracije utvrđuju i primjenjuju odgovarajuće mjere radi primjerene kontrole rizika utvrđenih u procjeni kemijske sigurnosti i te mjere prema potrebi preporučuju u sigurnosno-tehničkim listovima koje dostavljaju u skladu s člankom 31.

7. Svi podnositelji registracije koji su obvezni provesti procjenu kemijske sigurnosti dužni su svoje izvješće o kemijskoj sigurnosti čuvati i ažurirati.

GLAVA II. REGISTRACIJA TVARI / POGLAVLJE 2. Tvari koje se smatraju registriranima

Tvari u sredstvima za zaštitu bilja i biocidnim smjesama

Članak 15.

1. Aktivne tvari i pomoćni sastojci koji se proizvode ili uvoze isključivo radi uporabe u sredstvima za zaštitu bilja i obuhvaćene su bilo Prilogom I. Direktivi Vijeća 91/414/EEZ(15) ili Uredbom Komisije (EEZ) br. 3600/92(16), Uredbom Komisije (EZ) br. 703/2001(17), Uredbom Komisije (EZ) br. 1490/2002(18), Odlukom Komisije 2003/565/EZ(19) kao i tvari za koje je donesena odluka Komisije o potpunosti dosjea na temelju članka 6. Direktive 91/414/EEZ smatraju se registriranima i njihova registracija za potrebe proizvodnje odnosno uvoza radi uporabe kao sredstvo za zaštitu bilja dovršenom te se, prema tomu, može smatrati da ispunjavaju zahtjeve poglavlja 1. i 5. ove glave.

2. Aktivne tvari koje se proizvode ili uvoze isključivo radi uporabe u biocidnim smjesama i uključene su u priloge I., I.A ili I.B Direktivi 98/8/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju biocidnih smjesa na tržište(20) ili Uredbu Komisije (EZ) br. 2032/2003 od 4. studenoga 2003. o drugoj fazi desetogodišnjeg programa rada iz članka 16. stavka 2. Direktive 98/8/EZ(21) do datuma odluke iz članka 16. stavka 2. podstavka 2. Direktive 98/8/EZ smatraju se registriranima i njihova registracija za potrebe proizvodnje odnosno uvoza radi uporabe u biocidnim smjesama dovršenom te se, prema tomu, može smatrati da ispunjavaju zahtjeve poglavlja 1. i 5. ove glave.

Obveze Komisije, Agencije i podnositelja registracije za tvari koje se smatraju registriranima

Članak 16.

1. Komisija odnosno odgovarajuće tijelo Zajednice za tvari koje se smatraju registriranima u skladu s člankom 15. stavljaju Agenciji na raspolaganje informacije istovjetne onima koje se zahtijevaju u članku 10. Agencija te informacije ili uputu na te informacije unosi u svoje baze podataka i o tome obavješćuje nadležna tijela do 1. prosinca 2008.

2. Članci 21., 22. i 25. do 28. ne primjenjuju se na uporabe tvari koje se smatraju registriranima u skladu s člankom 15.

GLAVA II. REGISTRACIJA TVARI / POGLAVLJE 3. Obveza registracije i zahtjevi obavješćivanja za određene vrste izoliranih intermedijera

Registracija internih izoliranih intermedijera

Članak 17.

1. Proizvođač koji proizvodi interni izolirani intermedijer u količinama od najmanje jedne tone godišnje dužan je Agenciji podnijeti registraciju za taj izolirani intermedijer.

2. Registracija internog izoliranog intermedijera uključuje sve niže navedene informacije, ako ih je proizvođač u mogućnosti dostaviti bez dodatnog ispitivanja:

(a) podaci o proizvođaču, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;

(b) identitet intermedijera, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;

(c) razvrstavanje intermedijera, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;

(d) sve raspoložive postojeće informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima intermedijera i učincima na zdravlje ljudi i okoliš. Ako je raspoloživa potpuna studija, dostavlja se sažetak studije;

(e) kratak opći opis uporabe, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI.;

(f) podaci o mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju.

Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz točke (d) odnosno imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.

Kod podnošenja registracije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

3. Stavak 2. primjenjuje se na interne izolirane intermedijere samo ako proizvođač potvrdi da se tvar proizvodi i koristi isključivo u strogo kontroliranim uvjetima u kojima je tijekom čitavog životnog ciklusa tehničkim sredstvima onemogućeno njezino oslobađanje. Emisije i moguća izloženost koja iz njih proizlazi smanjuju se primjenom procedura i tehnika kontrole.

Ako ti uvjeti nisu ispunjeni, registracija obuhvaća informacije predviđene u članku 10.

Registracija prevezenih izoliranih intermedijera

Članak 18.

1. Svaki proizvođač i uvoznik koji proizvodi odnosno uvozi prevezeni izolirani intermedijer u količinama od najmanje jedne tone godišnje dužan je Agenciji podnijeti registraciju za taj intermedijer.

2. Registracija prevezenog izoliranog intermedijera uključuje sljedeće informacije:

(a) podaci o proizvođaču odnosno uvozniku, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;

(b) identitet intermedijera, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;

(c) razvrstavanje intermedijera, kako je predviđeno u odjeljku 4. Priloga VI.;

(d) sve raspoložive postojeće informacije o fizikalno-kemijskim svojstvima intermedijera i učincima na zdravlje ljudi i okoliš. Ako je raspoloživa potpuna studija, dostavlja se sažetak studije;

(e) kratak opći opis uporabe, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI.;

(f) informacije o mjerama upravljanja rizikom koje se primjenjuju i preporučuju korisniku u skladu sa stavkom 4.

Podnositelj registracije dužan je u svrhu registracije zakonito posjedovati potpunu studiju na kojoj se temelji sažetak iz točke (d) ili imati dozvolu za navođenje upute na tu studiju, osim u slučajevima obuhvaćenim člankom 25. stavkom 3., člankom 27. stavkom 6. i člankom 30. stavkom 3.

Kod podnošenja registracije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

3. Registracija za prevezene izolirane intermedijere u količinama od najmanje 1000 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku uz informacije iz stavka 2. obuhvaća i informacije iz Priloga VII.

Na dobivanje tih informacija primjenjuje se članak 13.

4. Stavci 2. i 3. primjenjuju se samo na prevezene izolirane intermedijere ako proizvođač odnosno uvoznik sâm potvrdi ili izjavi da je dobio potvrdu korisnika da se sinteza druge(-ih) tvari iz tog intermedijera na drugim lokacijama odvija u sljedećim strogo kontroliranim uvjetima:

(a) oslobađanje tvari tehničkim je sredstvima onemogućeno za vrijeme čitavog životnog ciklusa, uključujući proizvodnju, pročišćivanje, čišćenje i održavanje opreme, uzorkovanje, analizu, punjenje i pražnjenje opreme i posuda, zbrinjavanje otpada odnosno pročišćivanje i skladištenje;

(b) koriste se tehnologije postupka i tehnologije kontrole koje smanjuju emisije i izloženost koja iz njih proizlazi;

(c) tvarima rukuje samo odgovarajuće osposobljeno i ovlašteno osoblje;

(d) u slučaju čišćenja i održavanja, prije otvaranja sustava i ulaska u sustav primjenjuju se posebni postupci kao što je ispiranje i pranje;

(e) u slučaju nezgode i na mjestima gdje nastaje otpad, koriste se tehnologije postupka i tehnologije kontrole koje smanjuju emisije i izloženost koja iz njih proizlazi tijekom postupaka pročišćivanja, čišćenja i održavanja;

(f) postupci rukovanja tvarima uredno se dokumentiraju i odvijaju pod strogim nadzorom voditelja lokacije.

Ako uvjeti iz prvog podstavka nisu ispunjeni, registracija obuhvaća informacije predviđene u članku 10.

Zajednička dostava podataka o izoliranim intermedijerima dvaju ili više podnositelja registracije

Članak 19.

1. Ako na lokaciji interni izolirani intermedijer ili prevezeni izolirani intermedijer namjerava proizvoditi jedan ili više proizvođača u Zajednici i/ili uvoziti jedan ili više uvoznika, primjenjuju se sljedeće odredbe.

Podložno stavku 2. ovog članka, prvo jedan proizvođač odnosno uvoznik koji postupa uz suglasnost drugog(-ih) proizvođača ili uvoznika (dalje u tekstu „vodeći podnositelj registracije”) dostavlja informacije iz članka 17. stavka 2. točaka (c) i (d) i članka 18. stavka 2. točaka (c) i (d).

Nakon toga svaki podnositelj registracije odvojeno dostavlja informacije iz članka 17. stavka 2. točaka (a), (b), (e) i (f) i članka 18. stavka 2. točaka (a), (b), (e) i (f).

2. Proizvođač odnosno uvoznik može odvojeno dostaviti informacije iz članka 17. stavka 2. točke (c) ili (d) i članka 18. stavka 2. točke (c) ili (d) ako:

(a) bi mu zajednička dostava informacija izazvala nesrazmjerne troškove; ili

(b) bi se zajedničkom dostavom informacija otkrile informacije koje on smatra poslovno osjetljivima i ako bi zbog toga mogao pretrpjeti značajnu poslovnu štetu; ili

(c) se ne slaže s vodećim podnositeljem registracije u pogledu izbora tih informacija.

Ako se primjenjuje točka (a), (b) ili (c), podnositelj registracije uz dosje dostavlja objašnjenje u kojem navodi zašto bi troškovi bili nesrazmjerni, zašto bi mu otkrivanje informacija nanijelo značajnu poslovnu štetu, odnosno prirodu neslaganja, ovisno o slučaju.

3. Kod dostave registracijske dokumentacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

GLAVA II. REGISTRACIJA TVARI / POGLAVLJE 4. Zajedničke odredbe za sve registracije

Obveze Agencije

Članak 20.

1. Agencija svakoj registraciji dodjeljuje urudžbeni broj, koji se koristi u svakoj korespondenciji u vezi s registracijom dok se registracija ne bude smatrala dovršenom, i datum dostave koji odgovara datumu na koji je Agencija zaprimila registraciju.

2. Agencija obavlja provjeru potpunost svake registracije kako bi utvrdila da sadrži sve elemente koji se zahtijevaju u člancima 10. i 12. odnosno u člancima 17. i 18., uključujući registracijsku pristojbu iz članka 6. stavka 4., članka 7. stavaka 1. i 5., članka 17. stavka 2. odnosno članka 18. stavka 2. Provjera potpunosti ne uključuje procjenu kvalitete niti prikladnosti dostavljenih podataka i obrazloženja.

Agencija obavlja provjeru potpunosti u roku od tri tjedna od datuma dostave odnosno, u slučaju registracija za tvari u postupnom uvođenju podnesenih tijekom dvomjesečnog razdoblja koje neposredno prethodi odgovarajućem datumu iz članka 23., u roku od tri mjeseca od tog datuma.

Ako je registracija nepotpuna, Agencija prije isteka roka od tri tjedna odnosno tri mjeseca iz podstavka 2. obavješćuje podnositelja registracije koje se informacije još zahtijevaju kako bi registracija bila potpuna te za to određuje razuman rok. Podnositelj registracije dopunjuje svoju registraciju i dostavlja ju u zadanom roku. Agencija podnositelju registracije potvrđuje datum primitka dodatnih informacija. Agencija ponovno provjerava potpunost uzimajući u obzir dodatne informacije koje su joj dostavljene.

Agencija odbacuje registraciju ako podnositelj registracije ne upotpuni registraciju u zadanom roku. U tom se slučaju registracijska pristojba ne vraća.

3. Kad registracija bude potpuna, Agencija tvari u pitanju dodjeljuje broj registracije i datum registracije koji odgovara datumu dostave. Agencija bez odlaganja dotičnom podnositelju registracije priopćuje broj registracije i datum registracije. Broj registracije koristi se kod svake daljnje korespondencije u vezi s registracijom.

4. Agencija u roku od 30 dana od datuma dostave obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice da su u bazi podataka Agencije raspoložive sljedeće informacije:

(a) registracijski dosje zajedno s urudžbenim brojem ili brojem registracije;

(b) datum dostave ili registracije;

(c) rezultat provjere potpunosti; i

(d) eventualni zahtjevi za dostavu dodatnih informacija i rok određen u skladu s trećim podstavkom stavka 2.

Relevantna država članica je država članica u kojoj se obavlja proizvodnja odnosno u kojoj uvoznik ima poslovni nastan.

Ako proizvođač ima proizvodne lokacije u više država članica, relevantna država članica je država članica u kojoj ima poslovni nastan. Druge države članice u kojima se nalaze proizvodne lokacije se također obavješćuju.

Agencija odmah obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice odnosno država članica čim u njezinoj bazi podataka budu raspoložive dodatne informacije koje je dostavio podnositelj registracije.

5. Na odluke Agencije iz stavka 2. ovog članka može se izjaviti žalba, u skladu s člancima 91., 92. i 93.

6. Ako novi podnositelj registracije Agenciji dostavi dodatne informacije za određenu tvar, ona obavješćuje postojeće podnositelje registracije da su te informacije raspoložive u bazi podataka u smislu članka 22.

Proizvodnja i uvoz tvari

Članak 21.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., podnositelj registracije može započeti odnosno nastaviti s proizvodnjom ili uvozom tvari ili proizvodnjom ili uvozom proizvoda u roku od tri tjedna od datuma dostave, ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u skladu s člankom 20. stavkom 2.

U slučaju registracija tvari u postupnom uvođenju, podnositelj registracije može, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., nastaviti s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno proizvodnjom ili uvozom proizvoda ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u skladu s člankom 20. stavkom 2. u roku od tri tjedna od datuma dostave ili, u slučaju registracija dostavljenih u dvomjesečnom razdoblju prije odgovarajućeg datuma iz članka 23., ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u roku od tri mjeseca od tog datuma.

U slučaju ažuriranja registracije u skladu s člankom 22., podnositelj registracije može, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., nastaviti s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno proizvodnjom ili uvozom proizvoda, ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u skladu s člankom 20. stavkom 2. u roku od tri tjedna od datuma izmjene.

2. Ako je Agencija obavijestila podnositelja registracije da je dužan dostaviti dodatne informacije u skladu s člankom 20. stavkom 2 trećim podstavkom., on može, ne dovodeći u pitanje članak 27. stavak 8., započeti s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno proizvodnjom ili uvozom proizvoda ako Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u roku od tri tjedna nakon što Agencija zaprimi dodatne informacije potrebne za upotpunjavanje registracije.

3. Ako vodeći podnositelj registracije dostavlja dijelove registracije u ime jednog ili više drugih podnositelja registracije, kako je predviđeno u člancima 11. ili 19., svaki od tih podnositelja može proizvoditi ili uvoziti tvar odnosno proizvoditi ili uvoziti proizvode tek nakon isteka roka utvrđenog u stavcima 1. ili 2. ovog članka, pod uvjetom da Agencija ne da naznake koje upućuju na suprotno u odnosu na registraciju vodećeg podnositelja registracije koji postupa u ime drugih podnositelja i njegove vlastite registracije.

Daljnje obveze podnositelja registracije

Članak 22.

1. Podnositelj registracije dužan je, na vlastitu inicijativu i bez odlaganja, ažurirati registraciju u skladu s novim relevantnim informacijama i dostaviti ju Agenciji u sljedećim slučajevima:

(a) svaka promjena statusa (na primjer proizvođač ili uvoznik ili proizvođač proizvoda) ili podataka (na primjer naziv ili adresa);

(b) promjena sastava tvari, kako je navedeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

(c) promjene godišnje ili ukupne proizvodnje odnosno uvoza ili promjene količina tvari koje su prisutne u proizvodima koje je proizveo odnosno uvezao, ako te promjene rezultiraju promjenom količinskog raspona, uključujući prestanak proizvodnje odnosno uvoza;

(d) nove identificirane uporabe i nove uporabe koje se ne preporučuju kako je navedeno u odjeljku 3.7. Priloga VI., za koje se tvar proizvodi ili uvozi;

(e) nove spoznaje o rizicima tvari za zdravlje ljudi i/ili okoliš, koje dovode do izmjena sigurnosno-tehničkog lista ili izvješća o kemijskoj sigurnosti, a za koje se može razumno očekivati da ih je bio svjestan;

(f) promjene u razvrstavanju i označivanju tvari;

(g) ažuriranje ili izmjena izvješća o kemijskoj sigurnosti ili odjeljka 5. Priloga VI.;

(h) ako podnositelj registracije zaključi da je potrebno izvršiti ispitivanje iz Priloga IX. ili Priloga X., u kojem slučaju se izrađuje prijedlog ispitivanja;

(i) promjene u odnosu na pristup informacijama iz registracije.

Agencija prosljeđuje ove informacije nadležnom tijelu relevantne države članice.

2. Podnositelj registracije Agenciji dostavlja ažuriranu registraciju s informacijama koje se zahtijevaju odlukom donesenom u skladu s člancima 40., 41. ili 46. ili uzima u obzir odluku donesenu u skladu s člancima 60. i 73. u roku utvrđenom u toj odluci. Agencija obavješćuje nadležno tijelo relevantne države članice da su te informacije raspoložive u njezinoj bazi podataka.

3. Agencija provjerava potpunost ažurirane registracije u skladu s člankom 20. stavkom 2. podstavkom prvim i drugim. Ako se registracija ažurira u skladu s člankom 12. stavkom 2. i stavkom 1. točkom (c) ovog članka, Agencija provjerava potpunost informacija koje je dostavio podnositelj registracije te se na odgovarajući način primjenjuje članak 20. stavak 2.

4. U slučajevima iz članka 11. ili 19., svaki podnositelj registracije odvojeno dostavlja informacije iz stavka 1. točke (c) ovog članka.

5. Za ažuriranje se plaća odgovarajući dio pristojbe iz glave IX.

GLAVA II. REGISTRACIJA TVARI / POGLAVLJE 5. Prijelazne odredbe koje se primjenjuju na tvari u postupnom uvođenju i prijavljene tvari

Posebne odredbe za tvari u postupnom uvođenju

Članak 23.

1. Članci 5., 6., članak 7. stavak 1., članci 17., 18. i 21. ne primjenjuju se na sljedeće tvari do 1. prosinca 2010.:

(a) tvari u postupnom uvođenju koje su u skladu s Direktivom 67/548/EEZ razvrstane kao karcinogene, mutagene ili reproduktivno toksične tvari 1. ili 2. kategorije i koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču ili uvozniku;

(b) tvari u postupnom uvođenju koje su u skladu s Direktivom 67/548/EEZ razvrstane kao vrlo otrovne za organizme koji žive u vodi, koje mogu dugotrajno štetno djelovati u vodi (R50/53) i koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 100 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku;

(c) tvari u postupnom uvođenju koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 1000 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.

2. Članci 5., 6., članak 7. stavak 1., članci 17., 18. i 21. ne primjenjuju se do 1. lipnja 2013. na tvari u postupnom uvođenju koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 100 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.

3. Članci 5., 6., članak 7. stavak 1., članci 17., 18. i 21. ne primjenjuju se do 1. lipnja 2018. na tvari u postupnom uvođenju koje su nakon 1. lipnja 2007. barem jedanput proizvedene u Zajednici ili uvezene u količinama od najmanje 1 tone godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku.

4. Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka od 1. do 3., registracija se može podnijeti u svakom trenutku prije odgovarajućeg roka.

5. Ovaj se članak na odgovarajući način primjenjuje i na tvari registrirane na temelju članka 7.

Prijavljene tvari

Članak 24.

1. Prijava u skladu s Direktivom 67/548/EEZ smatra se registracijom u smislu ove glave i Agencija joj dodjeljuje broj registracije do 1. prosinca 2008.

2. Kad proizvodnja ili uvoz prijavljene tvari po proizvođaču odnosno uvozniku dosegne sljedeći količinski prag iz članka 12., tada je uz informacije za sve niže pragove potrebno dostaviti i dodatne informacije predviđene za taj količinski prag u skladu s člancima 10. i 12., osim ako su one već dostavljene u skladu s tim člancima.

GLAVA III. RAZMJENA PODATAKA I IZBJEGAVANJE NEPOTREBNIH ISPITIVANJA / POGLAVLJE 1. Ciljevi i opća pravila

Ciljevi i opća pravila

Članak 25.

1. Da bi se izbjegli pokusi na životinjama, pokusi na kralježnjacima se u smislu ove Uredbe smiju provoditi samo u krajnjoj nuždi. Također je nužno poduzeti mjere kako bi se ograničilo podvostručivanje drugih ispitivanja.

2. Razmjena i zajednička dostava informacija u skladu s ovom Uredbom odnosi se na tehničke informacije, posebno informacije u vezi s unutarnjim svojstvima tvari. Podnositelji registracije se suzdržavaju od razmjena informacija o svom tržišnom ponašanju, a posebno o proizvodnim kapacitetima, opsegu proizvodnje ili prodaje, opsegu uvoza i tržišnim udjelima.

3. Za potrebe registracije mogu se koristiti svi sažeci studija i detaljni sažeci studija koje su drugi proizvođači i uvoznici u okviru registracije na temelju ove Uredbe dostavili najmanje 12 godina ranije.

GLAVA III. RAZMJENA PODATAKA I IZBJEGAVANJE NEPOTREBNIH ISPITIVANJA / POGLAVLJE 2. Pravila za tvari koje nisu u postupnom uvođenju i za podnositelje registracije za tvari u postupnom uvođenju koji nisu obavili predregistraciju

Obveza provjere prije registracije

Članak 26.

1. Svaki potencijalni podnositelj registracije koji namjerava registrirati tvar koja nije u postupnom uvođenju ili koji namjerava registrirati tvar u postupnom uvođenju, a nije izvršio predregistraciju u skladu s člankom 28. kod Agencije provjerava je li za tu tvar već podnesena registracija. Uz upit Agenciji dostavlja sljedeće informacije:

(a) svoje podatke, kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI., osim lokacija uporabe;

(b) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

(c) koje zahtjeve obavješćivanja nije u mogućnosti ispuniti bez provođenja novih istraživanja koja uključuju pokuse na kralježnjacima;

(d) koje zahtjeve obavješćivanja nije u mogućnosti ispuniti bez provođenja drugih novih istraživanja.

2. Ako tvar još nije registrirana, Agencija o tome obavješćuje potencijalnog podnositelja registracije.

3. Ako je ista tvar registrirana prije manje od 12 godina, Agencija bez odlaganja obavješćuje potencijalnog podnositelja registracije o imenu i adresi prethodnog(-ih) podnositelja te o relevantnim sažecima studija odnosno detaljnim sažecima studija koje su oni dostavili.

Istraživanja koja uključuju pokuse na kralježnjacima se ne ponavljaju.

Agencija istovremeno obavješćuje prethodne podnositelje registracije o imenu i adresi potencijalnog podnositelja. Potencijalnom podnositelju registracije omogućuje se korištenje raspoloživih studija u skladu s člankom 27.

4. Ako je više potencijalnih podnositelja registracije uputilo Agenciji upit za istu tvar, Agencija bez odlaganja obavješćuje sve potencijalne podnositelje registracije o imenu i adresi ostalih potencijalnih podnositelja.

Razmjena postojećih podataka u slučaju registriranih tvari

Članak 27.

1. Ako je tvar registrirana prije manje od 12 godina, kako je navedeno u članku 26. stavku 3., potencijalni podnositelj registracije:

(a) dužan je, u slučaju informacija koje uključuju pokuse na kralježnjacima; a

(b) može, u slučaju informacija koje ne uključuju pokuse na kralježnjacima,

od prethodnog/ih podnositelja registracije zatražiti informacije koje su mu potrebne za registraciju na temelju članka 10. točke (a) podtočaka vi. i vii.

2. Ako je potencijalni podnositelj registracije zatražio informacije u skladu sa stavkom 1., potencijalni i prethodni podnositelj(i) registracije iz stavka 1. uložit će potrebne napore kako bi postigli sporazum o razmjeni informacija koje je zatražio potencijalni podnositelj registracije na temelju članka 10. točke (a) podtočaka vi. i vii. Ako podnositelji registracije ne postignu sporazum, mogu podvrgnuti predmet arbitraži čiji pravorijek prihvaćaju.

3. Prethodni podnositelj registracije i potencijalni podnositelj(i) registracije uložit će potrebne napore kako bi se troškovi razmjene informacija odredili na pravedan, transparentan i nediskriminirajući način. To mogu olakšati smjernice o podjeli troškova utemeljene na tim načelima, koje donosi Agencija u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (g). Podnositelji registracije dužni su sudjelovati samo u troškovima onih informacija koje su obvezni dostaviti kako bi zadovoljili zahtjeve svoje registracije.

4. Kad se postigne sporazum o razmjeni informacija, prethodni podnositelj registracije stavlja na raspolaganje novom podnositelju registracije dogovorene informacije i daje mu dozvolu da se pozove na njegovu potpunu studiju.

5. Ako se ne postigne sporazum, potencijalni podnositelj(i) registracije o tome obavješćuju Agenciju i prethodnog podnositelja(-e) registracije najranije jedan mjesec nakon primitka imena i adrese prethodnog(-ih) podnositelja od Agencije.

6. Agencija u roku od jednog mjeseca od primitka obavijesti iz stavka 5. daje potencijalnom podnositelju registracije dozvolu da se u svom registracijskom dosjeu pozove na informacije koje je zatražio, pod uvjetom da potencijalni podnositelj registracije na zahtjev Agencije podnese dokaz da je prethodnom(-im) podnositelju(-ima) nadoknadio dio troškova nastalih u vezi s tim informacijama. Prethodni podnositelj(i) registracije imaju pravo od potencijalnog podnositelja zahtijevati proporcionalni udio u nastalim troškovima. Izračun proporcionalnog udjela u troškovima mogu olakšati smjernice koje donosi Agencija u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (g). Ako prethodni podnositelj(i) registracije potencijalnom podnositelju stave na raspolaganje potpunu studiju, oni imaju pravo od njega zahtijevati da snosi jednaki udio u troškovima i mogu to svoje pravo ostvarivati pred nacionalnim sudovima.

7. Protiv odluka Agencije iz stavka 6. ovog članka može se izjaviti žalba u skladu s člancima 91., 92. i 93.

8. Ako to zatraži prethodni podnositelj registracije, razdoblje počeka za novog podnositelja registracije u skladu s člankom 21. stavkom 1. produžuje se za četiri mjeseca.

GLAVA III. RAZMJENA PODATAKA I IZBJEGAVANJE NEPOTREBNIH ISPITIVANJA / POGLAVLJE 3. Pravila za tvari u postupnom uvođenju

Obveza predregistracije za tvari u postupnom uvođenju

Članak 28.

1. Da bi mogao iskoristiti prijelazni režim predviđen u članku 23., potencijalni podnositelj registracije koji namjerava registrirati tvar u postupnom uvođenju u količinama od 1 tone godišnje ili više, uključujući intermedijere neograničeno, Agenciji dostavlja sljedeće informacije:

(a) naziv tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI., uključujući EINECS i CAS broj ili, ako oni nisu raspoloživi, druge identifikacijske oznake;

(b) svoje ime i adresu i ime osobe za kontakt te, prema potrebi, ime i adresu osobe koja ga zastupa u skladu s člankom 4., kako je predviđeno u odjeljku 1. Priloga VI.;

(c) predviđeni rok za registraciju i količinski raspon;

(d) naziv(i) tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI., uključujući njihov EINECS i CAS broj odnosno, ako oni nisu raspoloživi, druge identifikacijske oznake, ako su raspoložive informacije bitne za primjenu odjeljaka 1.3. i 1.5. Priloga XI.

2. Informacije iz stavka 1. dostavljaju se u razdoblju od 1. lipnja 2008. do 1. prosinca 2008.

3. Podnositelji registracije koji ne dostave informacije iz stavka 1. ne mogu se pozivati na članak 23.

4. Agencija do 1. siječnja 2009. na svojim internetskim stranicama objavljuje popis tvari iz stavka 1. točaka (a) i (d). Taj popis obuhvaća samo nazive tvari, uključujući EINECS i CAS broj ako su oni raspoloživi, i druge identifikacijske oznake te prvi predviđeni rok za registraciju.

5. Daljnji korisnik tvari koja se ne nalazi na popisu može nakon objave popisa obavijestiti Agenciju o svojem interesu za tvar i dostaviti joj svoje podatke za kontakt i podatke o svojem trenutačnom dobavljaču. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje naziv tvari i na zahtjev prosljeđuje potencijalnom podnositelju registracije podatke za kontakt daljnjeg korisnika.

6. Potencijalni podnositelji registracije koji nakon 1. prosinca 2008. prvi put proizvedu odnosno uvezu tvar u postupnom uvođenju u količinama od 1 tone godišnje ili više ili koji prvi put upotrijebe tvar u postupnom uvođenju u proizvodnji proizvoda ili koji prvi put uvezu proizvod koji sadrži tvar u postupnom uvođenju koja podliježe registraciji imaju pravo pozvati se na članak 23. pod uvjetom da Agenciji dostave informacije iz stavka 1. ovog članka u roku od šest mjeseci od trenutka kad su prvi put proizveli, uvezli odnosno upotrijebili tvar u količinama od jedne tone godišnje ili više, a najkasnije 12 mjeseci prije odgovarajućeg roka iz članka 23.

7. Što se tiče tvari u postupnom uvođenju koje se nalaze na popisu koji Agencija objavljuje u skladu sa stavkom 4. ovog članka, proizvođači i uvoznici tih tvari u količinama manjim od 1 tone godišnje, daljnji korisnici tih tvari kao i treće osobe koje posjeduju informacije o tim tvarima mogu Agenciji dostaviti informacije iz stavka 1. ovog članka i sve druge relevantne informacije o tim tvarima radi sudjelovanja u forumu za razmjenu informacija iz članka 29.

Forumi za razmjenu informacija o tvarima

Članak 29.

1. Svi potencijalni podnositelji registracije, daljnji korisnici i treće osobe koje su Agenciji dostavile informacije za istu tvar u postupnom uvođenju u skladu s člankom 28. odnosno čije se informacije o istoj tvari nalaze kod Agencije u skladu s člankom 15. te podnositelji registracije koji su podnijeli registraciju za tu tvar do roka iz članka 23. stavka 3. sudjeluju u forumu za razmjenu informacija o tvari (Substance Information Exchange Forum – SIEF).

2. Cilj SIEF-a je:

(a) olakšati razmjenu informacija iz članka 10. točke (a) podtočaka vi. i vii. za potrebe registracije između potencijalnih podnositelja registracije i time izbjeći udvostručivanje istraživanja; i

(b) postići sporazum oko razvrstavanja i označivanja tvari ako između potencijalnih podnositelja registracije postoje razlike u pogledu razvrstavanja i označivanja.

3. Sudionici SIEF-a dostavljaju ostalim sudionicima postojeće studije, odgovaraju na zahtjeve za informacijama drugih sudionika, zajednički utvrđuju potrebu za dodatnim istraživanjima u smislu stavka 2. točke (a) i organiziraju provedbu tih istraživanja. Svi SIEF-ovi su operativni do 1. lipnja 2018.

Razmjena podataka iz ispitivanja

Članak 30.

1. Prije pristupanja ispitivanju radi ispunjenja zahtjeva obavješćivanja za potrebe registracije, sudionici SIEF-a komunikacijom unutar svog foruma provjeravaju raspoloživost relevantne studije. Ako je unutar foruma već raspoloživa relevantna studija koja uključuje pokuse na kralježnjacima, sudionik foruma dužan je zatražiti tu studiju. Ako je unutar foruma već raspoloživa relevantna studija koja ne uključuje pokuse na kralježnjacima, sudionik foruma može zatražiti tu studiju.

Vlasnik studije pruža dokaz o trošku te studije sudioniku odnosno sudionicima koji su zatražili studiju u roku od jednog mjeseca od zahtjeva. Sudionik(-ci) i vlasnik ulažu potrebne napore kako bi se troškovi razmjene informacija odredili na pravedan, transparentan i nediskriminirajući način. To mogu olakšati smjernice o podjeli troškova utemeljene na tom načelu, koje Agencija donosi u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (g). Ako se ne postignu sporazum, troškovi se dijele na jednake dijelove. Vlasnik u roku od dva tjedna od primitka uplate dati dozvolu za navođenje upute na potpunu studiju u svrhu registracije. Podnositelji registracije dužni su sudjelovati samo u troškovima onih informacija koje su dužni dostaviti kako bi zadovoljili zahtjeve svoje registracije.

2. Ako unutar SIEF-a nije raspoloživa relevantna studija koja uključuje ispitivanja, provodi se samo jedno istraživanje po zahtjevu obavješćivanja unutar svakog SIEF-a, koje provodi jedan od sudionika koji postupa u ime ostalih. Oni poduzimaju sve razumne mjere kako bi se u roku koji odredi Agencija sporazumjeli oko toga tko provodi ispitivanje u ime ostalih sudionika i dostavlja sažetak odnosno detaljni sažetak studije Agenciji. Ako se ne postigne sporazum, Agencija određuje koji će podnositelj registracije ili daljnji korisnik provesti ispitivanje. Svi sudionici SIEF-a kojima je potrebna studija dužni su sudjelovati u troškovima izrade studije pri čemu udio svakog od njih odgovara broju uključenih potencijalnih podnositelja registracije. Sudionici koji ne provode istraživanje imaju pravo na dostavu potpune studije u roku od dva tjedna od uplate troškova sudioniku koji je proveo istraživanje.

3. Ako vlasnik studije iz stavka 1. koja uključuje pokuse na kralježnjacima odbije pružiti dokaz o troškovima te studije ili dostaviti studiju drugom sudioniku odnosno sudionicima, on neće moći provesti registraciju dok ne pruži informacije drugom(-im) sudioniku(-cima). Drugi sudionik(-ci) nastavlja(ju) s registracijom bez ispunjenja odgovarajućeg zahtjeva obavješćivanja, navodeći razloge u registracijskom dosjeu. Istraživanje se ne ponavlja, osim ako vlasnik informacija ni u roku od 12 mjeseci od datuma registracije drugog(-ih) sudionika ne pruži informacije tom/tim sudioniku(-cima) te Agencija odluči da oni trebaju ponoviti istraživanje. Međutim, ako je registraciju koja sadrži te informacije već podnio drugi podnositelj registracije, Agencija drugom sudioniku(-cima) dozvoljava da u svojem registracijskom dosjeu navedu uputu na te informacije. Taj podnositelj registracije ima pravo zahtijevati od drugog(-ih) sudionika da snose jednaki udio u troškovima, pod uvjetom da im je stavio na raspolaganje potpunu studiju, i može to svoje pravo ostvarivati pred nacionalnim sudovima.

4. Ako vlasnik studije iz stavka 1. koja ne uključuje pokuse na kralježnjacima odbije pružiti dokaz o troškovima te studije ili dostaviti studiju drugom sudioniku odnosno sudionicima SIEF-a, oni mogu nastaviti s registracijom kao da unutar SIEF-a nije bila raspoloživa relevantna studija.

5. Protiv odluka Agencije iz stavka 2. ili 3. ovog članka može se izjaviti žalba u skladu s člancima 91., 92. i 93.

6. Protiv vlasnika studija koji je odbio pružiti dokaz o troškovima studije ili dostaviti studiju, kako je navedeno u stavku 3. ili 4. ovog članka, određuju se sankcije u skladu s člankom 126.

GLAVA IV. OBAVJEŠĆIVANJE UNUTAR LANCA OPSKRBE

Zahtjevi za sigurnosno-tehničke listove

Članak 31.

1. Dobavljač tvari ili smjese dužan je primatelju te tvari odnosno smjese dostaviti sigurnosno-tehnički list sastavljen u skladu s Prilogom II.:

(a) ako tvar ili smjesa ispunjava kriterije za razvrstavanje opasnih tvari i smjesa u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008; ili

(b) ako je tvar postojana, bioakumulativna i otrovna ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII.; ili

(c) ako je tvar uvrštena u popis uspostavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. zbog razloga različitih od onih koji su navedeni u točkama (a) i (b).

2. Svaki subjekt u lancu opskrbe koji je dužan provesti procjenu kemijske sigurnosti tvari na temelju članaka 14. ili 37., osigurava da su informacije u sigurnosno-tehničkom listu u skladu s informacijama iz odgovarajuće procjene. Ako se sigurnosno-tehnički list sastavlja za smjesu za koju je subjekt u lancu opskrbe izradio procjenu kemijske sigurnosti, dovoljno je da su informacije u sigurnosno-tehničkom listu u skladu s izvješćem o kemijskoj sigurnosti za smjesu umjesto s izvješćem o kemijskoj sigurnosti za svaku pojedinu tvar iz te smjese.

3. Dobavljač na zahtjev primatelju dostavlja sigurnosno-tehnički list sastavljen u skladu s Prilogom II. i ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje opasnih smjesa u skladu s glavama I. i II. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ali sadrži:

(a) u pojedinačnoj koncentraciji ≥ 1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa i ≥ 0,2 % volumnog udjela u slučaju plinovitih smjesa najmanje jednu tvar koja predstavlja opasnost za zdravlje ljudi ili okoliš; ili

(b) u pojedinačnoj koncentraciji ≥ 0,1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa najmanje jednu karcinogenu tvar 2. kategorije ili reproduktivno toksičnu tvar 1.A, 1.B ili 2. kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1. kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1. kategorije ili ima učinke na dojenje ili preko dojenja, ili tvar koja je postojana, bioakumulativna i otrovna (PBT) u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna (vPvB) u skladu s kriterijima iz Priloga XIII., ili je uvrštena u popis uspostavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. zbog različitih razloga od onih koji su navedeni u točki (a); ili

(c) tvar za koju su u Zajednici propisane granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu.

4. Sigurnosno-tehnički list ne mora se dostaviti za opasne tvari i smjese koje se nude, odnosno prodaju kao predmeti za opću uporabu, ako je uz tvar odnosno smjesu pruženo dovoljno informacija da korisnici mogu poduzeti potrebne mjere za zaštitu zdravlja ljudi, sigurnosti i okoliša, osim ako to zatraži daljnji korisnik ili distributer.

5. Sigurnosno-tehnički list se isporučuje na službenom jeziku države članice odnosno država članica u kojima se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako ta država članica odnosno države članice odrede drukčije.

6. Sigurnosno-tehnički list sadrži datum i sljedeće rubrike:

1. identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću;

2. identifikacija opasnosti;

3. sastav/informacije o sastojcima;

4. mjere prve pomoći;

5. mjere za suzbijanje požara;

6. mjere kod slučajnog ispuštanja;

7. rukovanje i skladištenje;

8. nadzor nad izloženošću/osobna zaštita;

9. fizikalna i kemijska svojstva;

10. stabilnost i reaktivnost;

11. toksikološke informacije;

12. ekološke informacije;

13. zbrinjavanje;

14. informacije o prijevozu;

15. informacije o propisima;

16. ostale informacije.

7. Svaki subjekt u lancu opskrbe koji je dužan sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s člankom 14. ili 37. u prilogu sigurnosno-tehničkog lista za identificirane uporabe navodi relevantne scenarije izloženosti (uključujući, prema potrebi, kategorije uporabe i izloženosti) kao i posebne uvjete koji proizlaze iz primjene odjeljka 3. Priloga XI.

Svaki daljnji korisnik pri sastavljanju vlastitog sigurnosno-tehničkog lista za identificirane uporabe uključuje relevantne scenarije izloženosti iz sigurnosno-tehničkog lista koji mu je dostavljen te koristi druge relevantne informacije iz tog sigurnosno-tehničkog lista.

Svaki distributer pri sastavljanju vlastitog sigurnosno-tehničkog lista za uporabe za koje je proslijedio informacije u skladu s člankom 37. stavkom 2. prosljeđuje relevantne scenarije izloženosti iz sigurnosno-tehničkog lista koji mu je dostavljen te koristi i druge relevantne informacije iz tog sigurnosno-tehničkog lista.

8. Sigurnosno-tehnički list dostavlja se bez naknade na papiru ili elektronički najkasnije do datuma prve isporuke tvari odnosno smjese.

9. Dobavljači bez odlaganja ažuriraju sigurnosno-tehnički list u sljedećim slučajevima:

(a) čim budu raspoložive nove informacije koje mogu utjecati na mjere upravljanja rizikom ili nove informacije o opasnostima;

(b) nakon što je dana ili odbijena autorizacija;

(c) kad se uvede ograničenje.

Oni svim ranijim primateljima kojima su u posljednjih 12 mjeseci isporučili tvar ili smjesu dostavljaju na papiru ili elektronički novu datiranu verziju informacija bez naknade i s naznakom „Revizija: (datum)”. Kod svakog ažuriranja nakon registracije navodi se broj registracije.

10. Ako se tvar razvrstava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 u razdoblju između njezinoga stupanja na snagu i 1. prosinca 2010., to se razvrstavanje može unijeti u sigurnosno-tehnički list zajedno s razvrstavanjem u skladu s Direktivom 67/548/EEZ.

Od 1. prosinca 2010. do 1. lipnja 2015. sigurnosno-tehnički listovi za tvari moraju sadržavati razvrstavanje u skladu s Direktivom 67/548/EEZ i razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

Ako se smjesa razvrstava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 u razdoblju između njezinoga stupanja na snagu i 1. lipnja 2015., to se razvrstavanje može unijeti u sigurnosno-tehnički list zajedno s razvrstavanjem u skladu s Direktivom 1999/45/EZ. Međutim, ako se do 1. lipnja 2015. tvar ili smjesa i razvrstava i označuje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, to se razvrstavanje mora navesti u sigurnosno-tehničkom listu, zajedno s razvrstavanjem u skladu s Direktivom 67/548/EEZ odnosno Direktivom 1999/45/EZ za tvar, smjesu i njezine sastojke.

Obveza prosljeđivanja informacija niz lanac opskrbe za tvari pojedinačno ili u smjesama za koje nije potreban sigurnosno-tehnički list

Članak 32.

1. Dobavljač tvari pojedinačno ili u smjesi koji ne mora dostaviti sigurnosno-tehnički list u skladu s člankom 31. dostavlja primatelju sljedeće informacije:

(a) broj(eve) registracije iz članka 20. stavka 3., ako su raspoloživi, za sve tvari za koje se informacije priopćavaju na temelju točke (b), (c) ili (d) ovog stavka;

(b) podliježe li tvar autorizaciji i podatke o svakoj autorizaciji koja je dana ili odbijena na temelju glave VII. u tom lancu opskrbe;

(c) podatke o svim ograničenjima koja su uvedena na temelju glave VIII.;

(d) sve ostale raspoložive i relevantne informacije o tvari koje su nužne za utvrđivanje i primjenu potrebnih mjera upravljanja rizikom, uključujući posebne uvjete koji proizlaze iz primjene odjeljka 3. Priloga XI.

2. Informacije iz stavka 1. prosljeđuju se bez naknade na papiru ili elektronički najkasnije u trenutku prve isporuke tvari pojedinačno ili smjesi nakon 1. lipnja 2007.

3. Dobavljači te informacije bez odlaganja ažuriraju u sljedećim slučajevima:

(a) čim budu raspoložive nove informacije koje mogu utjecati na mjere upravljanja rizikom ili nove informacije o opasnostima;

(b) nakon što je dana ili odbijena autorizacija;

(c) kad se uvede ograničenje.

Osim toga, oni svim ranijim primateljima kojima su u posljednjih 12 mjeseci isporučili tvar ili smjesu bez naknade dostavljaju ažurirane informacije na papiru ili elektronički. Pri svakom ažuriranju nakon registracije navodi se broj registracije.

Obveza prosljeđivanja informacija o tvarima u proizvodima

Članak 33.

1. Dobavljač proizvoda koji sadrži tvar koja ispunjava kriterije iz članka 57. i određena je u skladu s člankom 59. stavkom 1. u koncentraciji većoj od 0,1 % masenog udjela dužan je primatelju proizvoda pružiti dovoljno informacija za sigurnu uporabu proizvoda, u mjeri u kojoj su mu te informacije dostupne, a najmanje naziv te tvari.

2. Dobavljač proizvoda koji sadrži tvar koja ispunjava kriterije iz članka 57. i određena je u skladu s člankom 59. stavkom 1. u koncentraciji većoj od 0,1 % masenog udjela dužan je potrošaču na njegov zahtjev pružiti dovoljno informacija za sigurnu uporabu proizvoda, u mjeri u kojoj su mu te informacije dostupne, a najmanje naziv te tvari.

Relevantne se informacije dostavljaju bez naknade u roku od 45 dana od primitka zahtjeva.

Obveza prosljeđivanja informacija o tvarima i smjesama uz lanac opskrbe

Članak 34.

Svaki subjekt u lancu opskrbe tvari ili smjese dužan je ove informacije proslijediti subjektu ili distributeru u lancu opskrbe neposredno iznad sebe:

(a) nove informacije o opasnim svojstvima, neovisno o dotičnim uporabama;

(b) sve ostale informacije koje bi mogle dovesti u pitanje primjerenost mjera upravljanja rizikom utvrđenih u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen, samo za identificirane uporabe.

Distributeri te informacije prosljeđuju subjektu ili distributeru neposredno iznad sebe u lancu opskrbe.

Pristup informacijama za radnike

Članak 35.

Poslodavac radnicima i njihovim predstavnicima omogućava pristup informacijama koje se dostavljaju u skladu s člancima 31. i 32. s obzirom na tvari i smjese koje oni koriste ili kojima bi mogli biti izloženi tijekom rada.

Obveza čuvanja informacija

Članak 36.

1. Svaki proizvođač, uvoznik, daljnji korisnik i distributer prikuplja i čuva sve informacije koje su mu potrebne za ispunjavanje obveza na temelju ove Uredbe najmanje 10 godina nakon što je zadnji put proizveo, uvezao, isporučio odnosno upotrijebio tvar ili smjesu. On na zahtjev i bez odlaganja te informacije dostavlja ili stavlja na raspolaganje bilo kojem nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi njegov poslovni nastan ili Agenciji, ne dovodeći u pitanje odredbe glava II. i VI.

2. Ako podnositelj registracije, daljnji korisnik ili distributer prestane obavljati djelatnost ili prenese dio svog poslovanja ili čitavo poslovanje na treću osobu, obveza iz stavka 1. se umjesto na podnositelja registracije, daljnjeg korisnika odnosno distributera odnosi na osobu odgovornu za likvidaciju poduzeća podnositelja registracije, daljnjeg korisnika ili distributera odnosno na osobu koja preuzima odgovornost za stavljanje na tržište dotične tvari ili smjese.

GLAVA V. DALJNJI KORISNICI

Procjene kemijske sigurnosti daljnjih korisnika i obveza utvrđivanja, primjene i preporučivanja mjera za smanjenje rizika

Članak 37.

1. Daljnji korisnik ili distributer može dostaviti informacije kako bi pomogao u pripremi registracije.

2. Svaki daljnji korisnik ima pravo proizvođaču, uvozniku, daljnjem korisniku odnosno distributeru koji mu isporučuje tvar pojedinačno ili u smjesi priopćiti određenu uporabu u pisanom obliku (na papiru ili elektronički), a najmanje u obliku kratkog općeg opisa uporabe, s ciljem da to postane identificirana uporaba. On pri priopćavanju uporabe iznosi dovoljno informacija kako bi proizvođač, uvoznik odnosno daljnji korisnik koji mu je isporučio tvar mogao u svojoj procjeni kemijske sigurnosti izraditi scenarij izloženosti odnosno, prema potrebi, kategoriju uporabe i izloženosti za njegovu uporabu.

Distributeri te informacije prosljeđuju subjektu ili distributeru neposredno iznad sebe u lancu opskrbe. Daljnji korisnici koji prime te informacije mogu sami izraditi scenarij izloženosti za identificiranu uporabu odnosno uporabe ili proslijediti informacije prvom subjektu u lancu opskrbe iznad sebe.

3. Proizvođač, uvoznik odnosno daljnji korisnik dužan je u slučaju registriranih tvari ispuniti obveze utvrđene u članku 14. prije sljedeće isporuke tvari pojedinačno ili u smjesi daljnjem korisniku koji je uputio zahtjev iz stavka 2. ovog članka, ako je zahtjev upućen najmanje jedan mjesec prije isporuke, ili jedan mjesec nakon zahtjeva, ovisno o tome što je kasnije.

U slučaju tvari u postupnom uvođenju, proizvođač, uvoznik odnosno daljnji korisnik udovoljava tom zahtjevu i ispunjava obveze utvrđene u članku 14. prije odgovarajućeg roka iz članka 23., ako je daljnji korisnik zahtjev uputio najmanje 12 mjeseci prije tog roka.

Ako proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik nakon što procjeni uporabu u skladu s člankom 14. tu uporabu ne može uvrstiti među identificirane uporabe zbog zaštite zdravlja ljudi ili okoliša, on razlog(e) svoje odluke bez odlaganja priopćuje Agenciji i daljnjem korisniku u pisanom obliku te kod svake isporuke daljnjem korisniku odnosno korisnicima taj/te razlog(e) navodi u okviru informacija iz članka 31. ili 32. Proizvođač ili uvoznik tu uporabu uključuju u odjeljak 3.7. Priloga VI. pri ažuriranju registracije u skladu s člankom 22. stavkom 1. točkom (d).

4. Daljnji korisnik tvari pojedinačno ili u smjesi sastavlja izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom XII. za sve uporabe koje nisu u skladu s uvjetima navedenim u scenariju izloženosti odnosno kategoriji uporabe i izloženosti koja mu je proslijeđena u sigurnosno-tehničkom listu i za sve uporabe koje njegov dobavljač ne preporučuje.

Daljnji korisnik ne mora sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u sljedećim slučajevima:

(a) uz tvar ili smjesu ne mora se dostaviti sigurnosno-tehnički list u skladu s člankom 31.;

(b) njegov dobavljač nije dužan sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s člankom 14.;

(c) daljnji korisnik koristi tvar ili smjesu u ukupnoj količini ispod 1 tone godišnje;

(d) daljnji korisnik provodi ili preporučuje scenarij izloženosti koji najmanje uključuje uvjete navedene u scenariju izloženosti koji mu je priopćen u sigurnosno-tehničkom listu;

(e) tvar je u smjesi prisutna u koncentraciji nižoj od koncentracija navedenih u članku 14. stavku 2.;

(f) daljnji korisnik tvar koristi za potrebe istraživanja i razvoja usmjerenog prema proizvodu i procesu, pod uvjetom da su rizici za zdravlje ljudi i okoliš podvrgnuti odgovarajućoj kontroli u skladu sa zahtjevima zakonodavstva za zaštitu radnika i okoliša.

5. Daljnji korisnik utvrđuje, primjenjuje i prema potrebi preporučuje odgovarajuće mjere u svrhu primjerene kontrole rizika utvrđenih na jedan od sljedećih načina:

(a) u sigurnosno-tehničkom listu odnosno listovima koji su mu dostavljeni;

(b) u vlastitoj procjeni kemijske sigurnosti;

(c) u informacijama o mjerama upravljanja rizikom koje su mu dostavljene u skladu s člankom 32.

6. Ako daljnji korisnik ne sastavlja izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu sa stavkom 4. točkom (c), on ispituje uporabu odnosno uporabe tvari i utvrđuje i primjenjuje sve potrebne mjere upravljanja rizikom kako bi osigurao primjerenu kontrolu rizika za zdravlje ljudi i okoliš. On te informacije prema potrebi uključuje u svaki sigurnosno-tehnički list koji izradi.

7. Daljnji korisnici dužni su svoje izvješće o kemijskoj sigurnosti ažurirati i učiniti dostupnim.

8. U izvješću o kemijskoj sigurnosti sastavljenom u skladu sa stavkom 4. ovog članka ne moraju se uzeti u obzir rizici za zdravlje ljudi koji proizlaze iz krajnjih uporaba utvrđenih u članku 14. stavku 5.

Obveza dostave informacija za daljnje korisnike

Članak 38.

1. Daljnji korisnik prije nego što započne odnosno nastavi s određenom uporabom tvari koju je registrirao subjekt u lancu opskrbe iznad njega u skladu s člankom 6. ili 18. Agenciji dostavlja informacije iz stavka 2. ovog članka, i to u sljedećim slučajevima:

(a) daljnji korisnik dužan je sastaviti izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s člankom 37. stavkom 4.; ili

(b) daljnji korisnik poziva se na izuzeća iz članka 37. stavka 4. točke (c) ili (f).

2. Daljnji korisnik dostavlja sljedeće informacije:

(a) vlastite podatke, uključujući podatke za kontakt, kako je predviđeno u odjeljku 1.1. Priloga VI.;

(b) broj(eve) registracije iz članka 20. stavka 3., ako su raspoloživi;

(c) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljcima od 2.1. do 2.3.4. Priloga VI.;

(d) podatke o proizvođaču ili uvozniku ili drugom(-im) dobavljaču(-ima), kako je predviđeno u odjeljku 1.1. Priloga VI.;

(e) kratak opći opis uporabe odnosno uporaba, kako je predviđeno u odjeljku 3.5. Priloga VI., i uvjeta uporabe;

(f) prijedlog dodatnih pokusa na kralježnjacima, ako to smatra potrebnim za izradu procjene kemijske sigurnosti, osim ako se daljnji korisnik poziva na izuzeće iz članka 37. stavka 4. točke (c).

3. Ako dođe do promjene informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 1., daljnji ih je korisnik dužan ažurirati bez odlaganja.

4. Daljnji korisnik dužan je obavijestiti Agenciju ako se njegovo razvrstavanje tvari razlikuje od razvrstavanja njegovog dobavljača.

5. Daljnji korisnik ne mora dostaviti informacije u skladu sa stavcima od 1. do 4. ovog članka ako tvar pojedinačno ili u smjesi koristi u količinama manjim od 1 tone godišnje za određenu uporabu, osim ako se poziva na izuzeće iz članka 37. stavka 4. točke (c).

Primjena obveza daljnjeg korisnika

Članak 39.

1. Daljnji korisnici dužni su ispuniti zahtjeve članka 37. najkasnije 12 mjeseci nakon što od svog dobavljača prime broj registracije u sigurnosno-tehničkom listu.

2. Daljnji korisnici dužni su ispuniti zahtjeve članka 38. najkasnije šest mjeseci nakon što od svog dobavljača prime broj registracije u sigurnosno-tehničkom listu.

GLAVA VI. EVALUACIJA / POGLAVLJE 1. Evaluacija dosjea

Razmatranje prijedloga ispitivanja

Članak 40.

1. Agencija razmatra sve prijedloge ispitivanja u svrhu pružanja informacija iz priloga IX. i X. za određenu tvar koji su navedeni u registraciji odnosno izvješću daljnjeg korisnika. Prednost se daje registracijama za tvari koje imaju ili mogu imati svojstva PBT ili vPvB ili svojstvo izazivanja preosjetljivosti i/ili karcinogena, mutagena ili reproduktivno toksična svojstva (CMR), odnosno tvari u količinama iznad 100 tona godišnje čije uporabe rezultiraju širokom i rasprostranjenom izloženošću, ako ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:

(a) razredi opasnosti od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;

(b) razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razredi opasnosti 3.9. i 3.10.;

(c) razred opasnosti 4.1.;

(d) razred opasnosti 5.1.

2. Informacije u vezi s prijedlozima pokusa na kralježnjacima objavljuju se na internetskim stranicama Agencije. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje naziv tvari, krajnju točku opasnosti za koju se predlažu pokusi na kralježnjacima i datum do kojega treće osobe trebaju dostaviti informacije. Ona poziva treće osobe da znanstveno utemeljene informacije i studije u vezi s tvari i krajnjom točkom opasnosti na koju se odnosi prijedlog ispitivanja dostave, koristeći obrazac Agencije, u roku od 45 dana od datuma objave. Agencija sve takve znanstveno utemeljene informacije i studije uzima u obzir kod pripreme odluke u skladu sa stavkom 3.

3. Agencija na temelju razmatranja prijedloga iz stavka 1. izrađuje jednu od niže navedenih odluka, koja se donosi u skladu s postupkom predviđenim u člancima 50. i 51.:

(a) odluka u kojoj se zahtijeva da dotični podnositelj(i) registracije odnosno daljnji korisnik(-ci) provedu predloženo ispitivanje, s rokom za dostavu sažetka studije ili detaljnog sažetka studije, ako je to potrebno u skladu s Prilogom I.;

(b) odluka u skladu s točkom (a), ali kojom se mijenjaju uvjeti pod kojima će se ispitivanje provoditi;

(c) odluka u skladu s točkom (a), (b) ili (d), ali u kojoj se zahtijeva da podnositelj(i) registracije odnosno daljnji korisnik(-ci) obave jedno ili više dodatnih ispitivanja, ako prijedlog ispitivanja nije u skladu s prilozima IX., X. i XI.;

(d) odluka kojom se odbacuje prijedlog ispitivanja;

(e) ako je više podnositelja registracije ili daljnjih korisnika iste tvari dostavilo prijedlog za isto ispitivanje, odluka u skladu s točkom (a), (b) ili (c) kojom im se pruža mogućnost da se dogovore koji će od njih provesti ispitivanje u ime svih i o tome obavijeste Agenciju u roku od 90 dana. Ako Agencija ne bude obaviještena o tom dogovoru u roku od 90 dana, ona sama određuje podnositelja registracije odnosno daljnjeg korisnika koji provodi ispitivanje u ime svih.

4. Podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik dostavlja Agenciji tražene informacije u zadanom roku.

Provjera registracija s obzirom na ispunjavanje zahtjeva

Članak 41.

1. Agencija može ispitati svaku registraciju kako bi provjerila jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) da su informacije u tehničkom dosjeu(-ima) dostavljenom na temelju članka 10. u skladu sa zahtjevima članaka 10., 12. i 13. i prilozima III. i od VI. do X.;

(b) da su odstupanja od standardnih zahtjeva obavješćivanja i pripadajuća obrazloženja u tehničkom(-im) dosjeu(-ima) u skladu s pravilima kojima su uređena ta odstupanja, kako je navedeno u prilozima od VII. do X., i općim pravilima utvrđenim u Prilogu XI.;

(c) da su sve potrebne procjene kemijske sigurnosti i izvješća o kemijskoj sigurnosti u skladu sa zahtjevima Priloga I. i da su predložene mjere upravljanja rizikom primjerene;

(d) da sva objašnjenja dostavljena u skladu s člankom 11. stavkom 3. i člankom 19. stavkom 2. imaju objektivnu osnovu.

2. Popis dosjea koje Agencija provjerava s obzirom na ispunjavanje zahtjeva stavlja se na raspolaganje nadležnim tijelima država članica.

3. Na temelju ispitivanja registracije sukladno stavku 1. Agencija može u roku od 12 mjeseci od početka provjere izraditi nacrt odluke u kojoj se zahtijeva da podnositelj(i) registracije dostavi sve informacije koje su potrebne kako bi se registracija odnosno registracije uskladile s odgovarajućim zahtjevima obavješćivanja i određuju rokovi za dostavu dodatnih informacija. Ta se odluka donosi u skladu s postupkom predviđenim u člancima 50. i 51.

4. Podnositelj registracije Agenciji će dostaviti tražene informacije u zadanom roku.

5. Za provjeravanje usklađenosti registracijskih dosjea s ovom Uredbom Agencija do 31. prosinca 2023. odabire postotak tih dosjea koji nije manji od 20 % ukupnog broja koji je Agencija primila za registraciju u količinskim rasponima od 100 tona ili više godišnje.

Agencija do 31. prosinca 2027. odabire i postotak koji nije manji od 20 % ukupnog broja koji je Agencija primila za registraciju u količinskim rasponima od manje od 100 tona godišnje.

Prilikom odabira dosjea za provjeru usklađenosti Agencija daje prednost, ali ne isključivo, dosjeima koji ispunjavaju najmanje jedan od sljedećih kriterija:

(a) dosje sadrži informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi. i/ili vii. koje su dostavljene odvojeno u skladu s člankom 11. stavkom 3.; ili

(b) dosje se odnosi na tvar koja se proizvodi ili uvozi u količinama od najmanje 1 tone godišnje i ne ispunjava zahtjeve Priloga VII. koji se primjenjuju na temelju članka 12. stavka 1. točke (a) ili (b), ovisno o slučaju; ili

(c) dokumentacija se odnosi na tvar navedenu u tekućem akcijskom planu Zajednice iz članka 44. stavka 2.

6. Treće osobe mogu Agenciji dostaviti informacije o tvarima koje se nalaze na popisu iz članka 28. stavka 4. elektronički. Agencija te informacije uzima u obzir kod provjere i odabira registracijskih dosjea zajedno s informacijama dostavljenim u skladu s člankom 124.

7. Komisija može nakon savjetovanja s Agencijom donijeti odluku o promjeni postotka registracijskih dosjea koji se odabiru za provjeru te izmijeniti kriterije iz stavka 5. u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.

Provjera dostavljenih informacija i postupci nakon evaluacije registracijskog dosjea

Članak 42.

1. Agencija ispituje sve informacije dostavljene u skladu s odlukom donesenom na temelju članka 40. ili 41. i prema potrebi izrađuje potrebne odluke u skladu s tim člancima.

2. Agencija obavješćuje po završetku evaluacije dosjea Komisiju i nadležna tijela država članica o pribavljenim informacijama i svim zaključcima koji su doneseni. Nadležna tijela koriste informacije dobivene evaluacijom u smislu članka 45. stavka 5., članka 59. stavka 3. i članka 69. stavka 4. Agencija koristi informacije dobivene evaluacijom u smislu članka 44.

Postupak i rokovi za razmatranje prijedloga ispitivanja

Članak 43.

1. U slučaju tvari koje nisu u postupnom uvođenju Agencija izrađuje nacrt odluke u skladu s člankom 40. stavkom 3. u roku od 180 dana od primitka registracije ili izvješća daljnjeg korisnika koje sadrži prijedlog ispitivanja.

2. U slučaju tvari u postupnom uvođenju Agencija izrađuje nacrte odluka u skladu s člankom 40. stavkom 3.:

(a) do 1. prosinca 2012. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja u svrhu ispunjavanja zahtjeva obavješćivanja iz priloga IX. i X. zaprimljene do 1. prosinca 2010.;

(b) do 1. lipnja 2016. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja samo u svrhu ispunjavanja zahtjeva obavješćivanja iz Priloga IX. zaprimljene do 1. lipnja 2013.;

(c) do 1. lipnja 2022. za sve registracije koje sadrže prijedloge ispitivanja zaprimljene do 1. lipnja 2018.

3. Popis registracijskih dosjea koji se evaluiraju na temelju članka 40. stavljaju se na raspolaganje državama članicama.

GLAVA VI. EVALUACIJA / POGLAVLJE 2. Evaluacija tvari

Kriteriji za evaluaciju tvari

Članak 44.

1. Da bi se osigurala usklađenost u pristupu, Agencija utvrđuje kriterije za rangiranje tvari radi dodatne evaluacije u suradnji s državama članicama. Kod rangiranja tvari primjenjuje se pristup utemeljen na riziku. Kod utvrđivanja kriterija uzimaju se u obzir:

(a) informacije o opasnosti, primjerice strukturna sličnost tvari s poznatim zabrinjavajućim tvarima ili postojanim tvarima koje su bioakumulativne, što ukazuje na to da tvar ili jedan ili više proizvoda njezine pretvorbe imaju zabrinjavajuća svojstva ili su postojani i bioakumulativni;

(b) informacije o izloženosti;

(c) količina u tonama, uključujući ukupnu količinu iz registracija više podnositelja registracije.

2. Agencija koristi kriterije iz stavka 1. pri sastavljanju nacrta tekućeg akcijskog plana Zajednice, koji obuhvaća razdoblje od tri godine i u kojemu se navode tvari koje treba evaluirati u svakoj godini. Tvari se uključuju u plan ako se može pretpostaviti (bilo na temelju evaluacije dosjea koju je provela Agencija ili na temelju nekog drugog odgovarajućeg izvora, uključujući informacije iz registracijskog dosjea) da određena tvar predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš. Agencija dostavlja prvi nacrt tekućeg akcijskog plana državama članicama do 1. prosinca 2011. Agencija dostavlja državama članicama godišnje nacrte izmjena tekućeg akcijskog plana svake godine do 28. veljače.

Agencija donosi konačni tekući akcijski plan Zajednice na temelju mišljenja Odbora država članica uspostavljenog na temelju članka 76. stavka 1. točke (e) (dalje u tekstu „Odbor država članica”) i objavljuje ga na svojim internetskim stranicama, navodeći državu članicu koja provodi evaluaciju tvari koje su u njemu navedene, određenu u skladu s člankom 45.

Nadležno tijelo

Članak 45.

1. Agencija koordinira postupak evaluacije tvari i osigurava da tvari obuhvaćene tekućim akcijskim planom Zajednice budu evaluirane. Agencija se pritom oslanja na nadležna tijela država članica. Kod provedbe evaluacije tvari nadležna tijela mogu imenovati drugo tijelo da postupa u njihovo ime.

2. Država članica može odabrati jednu ili više tvari iz nacrta tekućeg akcijskog plana Zajednice s ciljem preuzimanja uloge nadležnog tijela za te tvari u smislu članaka 46., 47. i 48. Ako neku tvar iz tekućeg akcijskog plana Zajednice ne odabere niti jedna država članica, Agencija osigurava da ta tvar bude evaluirana.

3. Ako dvije ili više država članica iskažu interes za evaluaciju iste tvari i ako se ne mogu dogovoriti koja će od njih preuzeti ulogu nadležnog tijela, nadležno tijelo u smislu članaka 46., 47. i 48. se određuje u skladu sa sljedećim postupkom.

Agencija upućuje predmet Odboru država članica u svrhu postizanja sporazuma u pogledu nadležnog tijela, uzimajući u obzir državu članicu u kojoj proizvođač(i) odnosno uvoznik(-ci) imaju poslovni nastan, odgovarajuće udjele u ukupnom bruto domaćem proizvodu Zajednice, broj tvari koje država članica već evaluira i dostupnu ekspertizu.

Ako se u Odboru država članica postigne jednoglasni sporazum u roku od 60 dana nakon što mu je predmet upućen, dotične države članice s tim u skladu prihvaćaju tvari na evaluaciju.

Ako Odbor država članica ne postigne jednoglasni sporazum, Agencija dostavlja suprotstavljena mišljenja Komisiji i ona odlučuje koje tijelo preuzima ulogu nadležnog tijela u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3., a dotične države članice s tim u skladu prihvaćaju tvari na evaluaciju.

4. Nadležno tijelo određeno u skladu sa stavcima 2. i 3. evaluira tvari koje su mu dodijeljene u skladu s ovim poglavljem.

5. Ako država članica posjeduje informacije koje upućuju na to da bi određenu tvar koja nije obuhvaćena tekućim akcijskim planom Zajednice trebalo prioritetno evaluirati, ona može u svakom trenutku o tome obavijestiti Agenciju. Agencija odlučuje na temelju mišljenja Odbora država članica hoće li se ta tvar uključiti u tekući akcijski plan Zajednice. Ako se tvar uključi u tekući akcijski plan Zajednice, tu tvar evaluira država članica koja ju je predložila ili druga država članica koja to prihvati.

Zahtjevi za dostavu dodatnih informacija i provjera dostavljenih informacija

Članak 46.

1. Ako nadležno tijelo smatra da su potrebne dodatne informacije, uključujući, tamo gdje je to primjereno, informacije koje se ne zahtijevaju u prilozima od VII. do X., ono izrađuje nacrt odluke s obrazloženjima, u kojoj se zahtijeva da podnositelj(i) registracije dostavi(-e) dodatne informacije, s rokom za dostavu tih informacija. Nacrt odluke izrađuje se u roku od 12 mjeseci nakon objave na internetskim stranicama Agencije tekućeg akcijskog plana Zajednice za tvari koje će se evaluirati u toj godini. Odluka se donosi u skladu s postupkom predviđenim u člancima 50. i 52.

2. Podnositelj registracije dostavljaju Agenciji tražene informacije u zadanom roku.

3. Nadležno tijelo ispituje dostavljene informacije i prema potrebi izrađuje odgovarajuće odluke u skladu s ovim člankom u roku od 12 mjeseci od dostave informacija.

4. Nadležno tijelo završava evaluaciju u roku od 12 mjeseci od početka evaluacije tvari odnosno u roku od 12 mjeseci od dostave informacija na temelju stavka 2. i o tome obavješćuje Agenciju. Ako se ovaj rok prekorači, smatra se da je evaluacija dovršena.

Usklađenost s drugim aktivnostima

Članak 47.

1. Evaluacija tvari temelji se na svim relevantnim informacijama koje su dostavljene o toj tvari te na svim ranijim evaluacijama na temelju odredaba ove glave. Ako su informacije o unutarnjim svojstvima tvari dobivene analogijom s jednom ili više strukturno srodnih tvari, evaluacijom se mogu obuhvatiti i te srodne tvari. Ako je odluka o evaluaciji ranije donesena u skladu s člankom 51. ili 52., nacrt odluke u kojoj se zahtijeva dostava dodatnih informacija na temelju članka 46. može se obrazložiti samo promjenom okolnosti ili novim spoznajama.

2. Kako bi se osigurao usklađeni pristup zahtjevima za dostavu dodatnih informacija, Agencija prati nacrte odluka iz članka 46. i utvrđuje kriterije i prioritete. Ako je to primjereno, donose se provedbene mjere u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

Mjere nakon evaluacije tvari

Članak 48.

Nadležno tijelo po završetku evaluacije tvari razmatra mogućnost korištenja informacija dobivenih evaluacijom u smislu članka 59. stavka 3., članka 69. stavka 4. i članka 115. stavka 1. Ono obavješćuje Agenciju o svojim zaključcima u pogledu mogućnosti ili načina korištenja dobivenih informacija. Agencija o tome obavješćuje Komisiju, podnositelja registracije i nadležna tijela ostalih država članica.

GLAVA VI. EVALUACIJA / POGLAVLJE 3. Evaluacija intermedijera

Dodatne informacije o internim izoliranim intermedijerima

Članak 49.

Interni izolirani intermedijeri koji se koriste u strogo kontroliranim uvjetima ne podliježu evaluaciji dosjea niti evaluaciji tvari. Međutim, ako nadležno tijelo države članice na čijem se državnom području nalazi dotična lokacija smatra da uporaba internog izoliranog intermedijera predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji je jednako zabrinjavajući kao rizik koji proizlazi iz uporabe tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. te da taj rizik nije podvrgnut primjerenoj kontroli, ono može:

(a) zahtijevati da podnositelj registracije dostavi dodatne informacije izravno vezane uz utvrđeni rizik. Ono tom zahtjevu prilaže pisano obrazloženje;

(b) ispitati sve dostavljene informacije i prema potrebi preporučiti odgovarajuće mjere za smanjenje rizika s obzirom na rizike utvrđene za dotičnu lokaciju.

Postupak predviđen u stavku 1. isključivo može provesti nadležno tijelo iz tog stavka. Nadležno tijelo obavješćuje Agenciju o rezultatima evaluacije, koja zatim obavješćuje nadležna tijela ostalih država članica i stavlja im na raspolaganje rezultate.

GLAVA VI. EVALUACIJA / POGLAVLJE 4. Zajedničke odredbe

Prava podnositelja registracije i daljnjih korisnika

Članak 50.

1. Agencija dostavlja podnositelju(-ima) registracije i daljnjem(-im) korisniku(-cima) sve nacrte odluka iz članka 40., 41. ili 46. i obavješćuje ih o njihovom pravu na iznošenje očitovanja u roku od 30 dana od primitka. Očitovanja podnositelja registracije odnosno daljnjeg(-ih) korisnika dostavljaju se Agenciji. Agencija bez odlaganja obavješćuje nadležno tijelo o dostavi tih očitovanja. Nadležno tijelo (kod odluka koje se donose na temelju članka 46.) i Agencija (kod odluka koje se donose na temelju članaka 40. i 41.) uzimaju u obzir sva zaprimljena očitovanja te mogu na odgovarajući način izmijeniti nacrt odluke.

2. Ako je podnositelj registracije prestao proizvoditi odnosno uvoziti tvar ili proizvod ili ako je daljnji korisnik prestao s uporabom, on o tome obavješćuje Agenciju, nakon čega se, ako je to primjereno, registrirana količina u njegovoj registraciji svodi na ništicu i više se zahtijevaju dodatne informacije o toj tvari, osim ako podnositelj registracije priopći da je ponovno započeo s proizvodnjom odnosno uvozom tvari ili proizvoda odnosno ako daljnji korisnik priopći da je ponovno započeo s uporabom. Agencija o tome obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik.

3. Podnositelj registracije može prestati s proizvodnjom ili uvozom tvari odnosno s proizvodnjom ili uvozom proizvoda, a daljnji korisnik može prestati s uporabom po primitku nacrta odluke. U tom slučaju podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik o tome obavješćuje Agenciju, nakon čega njegova registracija odnosno izvješće prestaju važiti i više se ne zahtijevaju dodatne informacije o toj tvari, osim ako on ne podnese novu registraciju odnosno izvješće. Agencija o tome obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj se nalazi podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik.

4. Ne dovodeći u pitanje stavke 2. i 3., dodatne informacije u skladu s člankom 46. mogu se zatražiti u sljedećim slučajevima:

(a) ako nadležno tijelo izradi dosje u skladu s Prilogom XV. i pritom dođe do zaključka da je prisutan potencijalni dugotrajni rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji opravdava potrebu za dostavom dodatnih informacija;

(b) ako izloženost tvari koju proizvodi(-e) ili uvozi(-e) podnositelj(i) registracije, ili tvari u proizvodu koji proizvodi(-e) ili uvozi(-e) podnositelj(i) registracije, ili tvari koju koristi(-e) daljnji korisnik(-ci) značajno pridonosi tom riziku.

Postupak iz članaka od 69. do 73. primjenjuje se mutatis mutandis.

Donošenje odluka u okviru evaluacije dosjea

Članak 51.

1. Agencija svoj nacrt odluke dostavlja u skladu s člankom 40. ili 41. nadležnim tijelima država članica zajedno s očitovanjima podnositelja registracije.

2. Države članice mogu Agenciji predložiti izmjene nacrta odluke u roku od 30 dana od slanja odluke.

3. Ako Agencija ne primi nikakve prijedloge, ona donosi odluku u verziji koja se dostavlja u skladu sa stavkom 1.

4. Ako Agencija primi prijedlog izmjene, ona može izmijeniti nacrt odluke. Agencija nacrt odluke sa svim predloženim izmjenama upućuje Odboru država članica u roku od 15 dana od isteka roka od 30 dana iz stavka 2.

5. Agencija dostavlja bez odlaganja sve prijedloge izmjena dotičnim podnositeljima registracije i daljnjim korisnicima i omogućuje im da se očituju u roku od 30 dana. Odbor država članica uzima u obzir primljena očitovanja.

6. Ako se u Odboru država članica postigne jednoglasni sporazum u pogledu nacrta odluke u roku od 60 dana nakon što mu je on upućen, Agencija donosi odgovarajuću odluku.

7. Ako Odbor država članica ne postigne jednoglasni sporazum, Komisija izrađuje nacrt odluke koja se donosi u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

8. Protiv odluka Agencije iz stavaka 3. i 6. ovog članka može se izjaviti žalba u skladu s člancima 91., 92. i 93.

Donošenje odluka u okviru evaluacije tvari

Članak 52.

1. Nadležno tijelo prosljeđuje svoj nacrt odluke Agenciji i nadležnim tijelima ostalih država članica u skladu s člankom 46. zajedno sa očitovanjima podnositelja registracije i daljnjih korisnika.

2. Odredbe članka 51. stavaka od 2. do 8. primjenjuju se mutatis mutandis.

Podjela troškova ispitivanja ako nije postignut sporazum između podnositelja registracije i/ili daljnjih korisnika

Članak 53.

1. Ako su podnositelji registracije ili daljnji korisnici dužni provesti ispitivanje na temelju odluke donesene u skladu s odredbama ove glave, oni poduzimaju potrebne napore kako bi se postigao sporazum oko toga tko će provesti ispitivanje u ime ostalih podnositelja registracije odnosno daljnjih korisnika i o tome obavješćuju Agenciju u roku od 90 dana. Ako Agencija ne bude obaviještena o tom sporazumu u roku od 90 dana, ona određuje podnositelja registracije odnosno daljnjeg korisnika koji će provesti ispitivanje u ime svih.

2. Ako jedan podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik provodi ispitivanje u ime ostalih, svi podnositelji registracije i daljnji korisnici snose jednak udio u troškovima studije.

3. U slučaju iz stavka 1. podnositelj registracije odnosno daljnji korisnik koji provodi ispitivanje dužan je svakom relevantnom subjektu dostaviti primjerak potpune studije.

4. Osoba koja provodi i dostavlja studiju ima odgovarajuće potraživanje prema ostalima. Svaka zainteresirana osoba može zahtijevati da se drugoj osobi zabrani proizvodnja, uvoz ili stavljanje na tržište tvari ako ta osoba ne plati svoj udio u trošku odnosno ne osigura jamstvo u odgovarajućem iznosu ili ako ne preda primjerak potpune studije o provedenom istraživanju. Sva se potraživanja mogu ostvarivati pred nacionalnim sudovima. Svaka osoba može svoj zahtjev za naknadu podvrgnuti arbitraži i prihvatiti pravorijek.

Objavljivanje informacija o evaluaciji

Članak 54.

Agencija objavljuje na svojim internetskim stranicama svake godine do 28. veljače izvješće o napretku koji je u prethodnoj kalendarskoj godini postigla u ispunjavanju svojih obveza u pogledu evaluacije. To izvješće posebno obuhvaća preporuke potencijalnim podnositeljima registracije radi poboljšanja kvalitete budućih registracija.

GLAVA VII. AUTORIZACIJA / POGLAVLJE 1. Zahtjev za autorizaciju

Cilj autorizacije i mogućnosti zamjene

Članak 55.

Cilj je ove glave osigurati dobro funkcioniranje unutarnjega tržišta i istovremeno osigurati primjerenu kontrolu rizika posebno zabrinjavajućih tvari te njihovu postupnu zamjenu prikladnim alternativnim tvarima ili tehnologijama, ako su one ekonomski i tehnički održive. U tu svrhu svi proizvođači, uvoznici i daljnji korisnici koji podnose zahtjev za davanje autorizacije analiziraju raspoloživost alternativa i njihove rizike te tehničku i ekonomsku izvedivost zamjene.

Opće odredbe

Članak 56.

1. Proizvođač, uvoznik ili daljnji korisnik stavlja na tržište tvar iz Priloga XIV. za određenu uporabu odnosno sam koristi tu tvar samo ako:

(a) je uporaba(-e) te tvari pojedinačno ili u smjesi odnosno ugradnja tvari u proizvod radi koje se tvar stavlja na tržište ili zbog koje on sam koristi tvar autorizirana u skladu s člancima od 60. do 64.; ili

(b) je uporaba(-e) te tvari pojedinačno ili u smjesi odnosno ugradnja tvari u proizvod radi koje se tvar stavlja na tržište ili zbog koje on sam koristi tvar u samom Prilogu XIV. izuzeta od zahtjeva za autorizaciju u skladu s člankom 58. stavkom 2.; ili

(c) još nije nastupio datum iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke i.; ili

(d) je nastupio datum iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke i., ali je on 18 mjeseci prije tog datuma podnio zahtjev za davanje autorizacije o kojem još nije donesena odluka; ili

(e) je, u slučaju stavljanja tvari na tržište, autorizacija za tu uporabu dana neposrednom daljnjem korisniku.

2. Daljnji korisnik može koristiti tvar koja ispunjava kriterije iz stavka 1. ako je ta uporaba u skladu s uvjetima autorizacije dane za tu uporabu subjektu u lancu opskrbe iznad njega.

3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na uporabu tvari za znanstveno istraživanje i razvoj. U Prilogu XIV. utvrđeno je primjenjuju li se stavci 1. i 2. na istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu kao i najveća količina koja se može izuzeti.

4. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na sljedeće uporabe tvari:

(a) uporabe u sredstvima za zaštitu bilja u smislu Direktive 91/414/EEZ;

(b) uporabe u biocidnim smjesama u smislu Direktive 98/8/EZ;

(c) uporaba kao motorno gorivo u smislu Direktive 98/70/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 1998. o kakvoći benzinskih i dizelskih goriva(22);

(d) uporabe proizvoda mineralnog ulja kao goriva u pokretnim i stacionarnim postrojenjima za sagorijevanje i uporaba kao goriva u zatvorenim sustavima.

5. U slučaju tvari koje podliježu autorizaciji samo zato što ispunjavaju kriterije iz članka 57. točke (a), (b) ili (c) ili zato što su određene u skladu s člankom 57. točkom (f) samo zbog opasnosti za zdravlje ljudi, stavci 1. i 2. ovog članka ne primjenjuju se na sljedeće uporabe:

(a) uporabe u kozmetičkim proizvodima u smislu Direktive 76/768/EEZ;

(b) uporabe u materijalima koji dolaze u dodir s hranom u smislu Uredbe (EZ) br. 1935/2004.

6. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na uporabu tvari koje su prisutne u smjesama:

(a) u slučaju tvari iz članka 57. točke (d), (e) i (f), ispod granične vrijednosti koncentracije od 0,1 % masenog udjela;

(b) u slučaju svih ostalih tvari, ispod vrijednosti utvrđenih u članku 11. stavku 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 na temelju kojih se smjesa razvrstava kao opasna.

Tvari koje se uvrštavaju u Prilog XIV.

Članak 57.

U Prilog XIV. mogu se uvrstiti sljedeće tvari, u skladu s postupkom predviđenim u članku 58.:

(a) tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „karcinogenost”, 1.A ili 1.B kategorija, u skladu s odjeljkom 3.6. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(b) tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice”, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s odjeljkom 3.5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(c) tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost”, 1.A ili 1.B kategorija – „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, u skladu s odjeljkom 3.7. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(d) tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;

(e) tvari koje su vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;

(f) tvari – kao što su tvari koje imaju svojstva endokrine disrupcije ili tvari koje imaju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva, a ne ispunjavaju kriterije iz točaka (d) i (e) – kod kojih postoje znanstveni dokazi o vjerojatnim ozbiljnim učincima na zdravlje ljudi ili okoliš koji su jednako zabrinjavajući kao učinci drugih tvari iz točaka od (a) do (e), i koje se određuju od slučaja do slučaja u skladu s postupkom iz članka 59.

Uvrštavanje tvari u Prilog XIV.

Članak 58.

1. Svaka odluka o uvrštavanju tvari iz članka 57. u Prilog XIV. donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4. U njoj se za svaku tvar navodi:

(a) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

(b) unutarnje(-a) svojstvo(-a) tvari iz članka 57.;

(c) prijelazna rješenja:

i. datum(i) od kad je stavljanje na tržište i uporaba tvari zabranjena ako se ne pribavi autorizacija (dalje u tekstu „datum povlačenja”), pri čemu bi prema potrebi trebalo uzeti u obzir proizvodni ciklus naveden za tu uporabu;

ii. datum(i) najmanje 18 mjeseci prije datuma povlačenja, do kada osobe koje žele nastaviti koristiti tvar ili stavljati tvar na tržište za određene uporabe i nakon datuma povlačenja trebaju dostaviti svoje zahtjeve; u tom je slučaju dopušten nastavak tih uporaba nakon datuma povlačenja dok se ne donese odluka o zahtjevu za davanje autorizacije;

(d) razdoblja preispitivanja za određene uporabe, prema potrebi;

(e) uporabe ili kategorije uporabe koje su izuzete od zahtjeva za autorizaciju i uvjeti za primjenu tih izuzeća.

2. Uporabe odnosno kategorije uporabe mogu se izuzeti od zahtjeva za autorizaciju pod uvjetom da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli na temelju postojećega posebnog zakonodavstva Zajednice u kojemu su utvrđeni minimalni zahtjevi u pogledu zaštite zdravlja ljudi i okoliša u vezi s uporabom tvari. Kod utvrđivanja tih izuzeća posebno se uzima obzir ovisnost rizika za zdravlje ljudi i okoliš o vrsti tvari, npr. ako se rizik mijenja s agregatnim stanjem.

3. Agencija prije donošenja odluke o uvrštavanju tvari u Prilog XIV. preporučuje tvari koje treba prioritetno uvrstiti, uzimajući u obzir mišljenje Odbora država članica, i pritom navodi podatke iz stavka 1. za svaku tvar. Prednost se uglavnom daje tvarima:

(a) koje imaju svojstva PBT ili vPvB; ili

(b) koje se široko primjenjuju kao disperzivi; ili

(c) u velikim količinama.

Pri određivanju broja tvari koje se uvrštavaju u Prilog XIV. i datuma određenih u stavku 1. također treba voditi računa o tome je li Agencija u mogućnosti obraditi zahtjeve u predviđenom roku. Agencija donosi svoju prvu preporuku u vezi s tvarima koje treba prioritetno uvrstiti u Prilog XIV. do 1. lipnja 2009. Agencija daje daljnje preporuke za uvrštenje tvari u Prilog XIV. najmanje svake dvije godine.

4. Agencija preporuku čini javno dostupnom na svojim internetskim stranicama prije slanja Komisiji i pritom jasno navodi datum objave, uzimajući u obzir članke 118. i 119. o pristupu informacijama. Agencija poziva sve zainteresirane strane da dostave svoja očitovanja u roku od tri mjeseca od objave, posebno u pogledu uporaba koje bi trebalo izuzeti od zahtjeva za autorizaciju.

Agencija ažurira svoju preporuku uzimajući u obzir primljena očitovanja.

5. Nakon što se tvar uvrsti u Prilog XIV. ona se, podložno stavku 6., više ne podvrgava novim ograničenjima u skladu s postupkom iz glave VIII. s obzirom na rizike za zdravlje ljudi ili okoliš koji proizlaze iz uporabe tvari pojedinačno ili u smjesi odnosno iz ugradnje tvari u proizvod zbog unutarnjih svojstava iz Priloga XIV.

6. Tvar iz Priloga XIV. može se podvrgnuti novim ograničenjima u skladu s postupkom iz glave VIII. s obzirom na rizike za zdravlje ljudi ili okoliš koji proizlaze iz prisutnosti tvari u proizvodu ili proizvodima.

7. Tvari čije su sve uporabe zabranjene u skladu s odredbama glave VIII. ili drugim zakonodavstvom Zajednice ne uvrštavaju se u Prilog XIV. odnosno brišu se iz tog Priloga.

8. Tvari koje na temelju novih informacija više ne ispunjavaju kriterije iz članka 57. brišu se iz Priloga XIV. u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.

Identifikacija tvari iz članka 57.

Članak 59.

1. Postupak iz stavaka od 2. do 10. ovog članka primjenjuje se za potrebe identifikacije tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. i utvrđivanja popisa tvari predloženih za uvrštenje u Prilog XIV. Agencija na tom popisu označuje tvari koje su obuhvaćene njezinim programom rada u skladu s člankom 83. stavkom 3. točkom (e).

2. Komisija može zatražiti da Agencija izradi dosje u skladu s odgovarajućim odjeljcima Priloga XV. za tvari koje prema njezinom mišljenju ispunjavaju kriterije iz članka 57. Dokumentacija se tamo gdje je to primjereno može ograničiti na upućivanje na unos iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Agencija stavlja dosje na raspolaganje državama članicama.

3. Svaka država članica može izraditi dosje u skladu s Prilogom XV. za tvari koje prema njezinom mišljenju ispunjavaju kriterije iz članka 57. i poslati ju Agenciji. Dokumentacija se tamo gdje je to primjereno može ograničiti na upućivanje na unos iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. Agencija taj dosje stavlja na raspolaganje ostalim državama članicama u roku od 30 dana od primitka.

4. Agencija na svojim internetskim stranicama objavljuje obavijest da je za tvar izrađen dosje u skladu s Prilogom XV. Agencija poziva sve zainteresirane strane da dostave očitovanja u zadanom roku.

5. Ostale države članice i Agencija mogu u roku od 60 dana od dostave iznijeti svoje očitovanje na određivanje tvari prema kriterijima iz članka 57. u dosjeu dostavljenom Agenciji.

6. Ako se Agencija ne očituje odnosno ako ne primi očitovanja, uvrštava tvar u popis iz stavka 1. Agencija tu tvar može uključiti u svoje preporuke na temelju članka 58. stavka 3.

7. Ako se Agencija očituje odnosno ako primi očitovanja, upućuje dosje Odboru država članica u roku od 15 dana nakon isteka roka od 60 dana navedenog u stavku 5.

8. Ako se u roku od 30 dana u Odboru država članica postigne jednoglasni sporazum u pogledu identifikacije tvari, Agencija uvrštava tvar u popis iz stavka 1. Agencija tu tvar može uključiti u svoje preporuke na temelju članka 58. stavka 3.

9. Ako se unutar Odbora država članica ne postigne jednoglasni sporazum, Komisija izrađuje nacrt prijedloga za identifikaciju tvari u roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Odbora država članica. Konačna odluka o određivanju tvari donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

10. Agencija na svojim internetskim stranicama bez odlaganja objavljuje i ažurira popis iz stavka 1. čim se donese odluka o uvrštenju tvari.

GLAVA VII. AUTORIZACIJA / POGLAVLJE 2. Davanje autorizacije

Davanje autorizacije

Članak 60.

1. Komisija donosi odluke o zahtjevima za davanje autorizacije u skladu s odredbama ove glave.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 3., autorizacija se daje ako je rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji proizlazi iz uporabe tvari zbog unutarnjih svojstava utvrđenih u Prilogu XIV. podvrgnut odgovarajućoj kontroli u skladu s odjeljkom 6.4. Priloga I. i na način kako je dokumentirano u izvješću o kemijskoj sigurnosti podnositelja zahtjeva, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika iz članka 64. stavka 4. točke (a). Komisija pri davanju autorizacije i postavljanju eventualnih uvjeta u odobrenjima uzima u obzir sva ispuštanja, emisije i gubitke kao i rizike koji proizlaze iz difuznih ili disperzivnih uporaba koji su poznati u vrijeme donošenja odluke.

Komisija ne razmatra rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz uporabe tvari u medicinskim uređajima koji su uređeni Direktivom Vijeća 90/385/EEZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na aktivne medicinske implantate(23), Direktivom Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim pomagalima(24) ili Direktivom 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima(25).

3. Stavak 2. ne primjenjuje se na:

(a) tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. točaka (a), (b), (c) ili (f) za koje nije moguće odrediti prag u skladu s odjeljkom 6.4. Priloga I.;

(b) tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. točke (d) ili (e);

(c) tvari identificirane u skladu s člankom 57. točkom (f) koje imaju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva.

4. Ako se autorizacija ne može dati na temelju stavka 2. kao i u slučaju tvari iz stavka 3., autorizaciju je moguće dati samo ako se dokaže da socioekonomske koristi nadilaze rizik za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlazi iz uporabe te tvari i ako ne postoje prikladne alternativne tvari odnosno tehnologije. Odluka o tome donosi se nakon što se razmotre svi sljedeći elementi, uzimajući u obzir mišljenje Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu iz članka 63. stavka 4. točaka (a) i (b):

(a) rizik koji predstavljaju uporabe tvari, uključujući primjerenost i učinkovitost predloženih mjera upravljanja rizikom;

(b) socioekonomske koristi koje proizlaze iz njezine uporabe i socioekonomske posljedice odbijanja zahtjeva, u skladu s dokazima koje je pružio podnositelj zahtjeva ili druge zainteresirane strane;

(c) analiza alternativa koju je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 62. stavka 4. točke (e) ili plan zamjene koji je dostavio podnositelj zahtjeva na temelju članka 62. stavka 4. točke (f) kao i svi doprinosi trećih osoba dostavljeni na temelju članka 64. stavka 2.;

(d) raspoložive informacije o rizicima alternativnih tvari i tehnologija za zdravlje ljudi ili okoliš.

5. Komisija pri procjeni raspoloživosti prikladnih alternativnih tvari i tehnologija uzima u obzir sve relevantne aspekte, uključujući:

(a) da li bi prijelaz na alternative doveo do smanjenja ukupnih rizika za zdravlje ljudi i okoliš, uzimajući u obzir primjerenost i učinkovitost mjera upravljanja rizikom;

(b) tehničku i ekonomsku izvedivost alternativa za podnositelja zahtjeva.

6. Uporaba se ne može autorizirati ako bi se time ublažila ograničenja iz Priloga XVII.

7. Autorizacija se izdaje samo ako je zahtjev podnesen u skladu sa zahtjevima članka 62.

8. Autorizacije podliježu vremenski ograničenom preispitivanju, ne dovodeći u pitanje odluke o eventualnom budućem razdoblju preispitivanja, i obično su vezana uz određene uvjete, uključujući praćenje. Trajanje vremenski ograničenog preispitivanja autorizacije određuje se za svaki slučaj posebno, uzimajući u obzir sve relevantne informacije, uključujući elemente iz stavka 4. točke od (a) do (d).

9. U autorizaciji se navodi:

(a) osoba ili osobe kojima se daje autorizacija;

(b) identitet tvari;

(c) uporaba ili uporabe za koje se daje autorizacija;

(d) uvjeti pod kojima se daje autorizacija;

(e) razdoblje vremenski ograničenog preispitivanja;

(f) postupak praćenja.

10. Bez obzira na uvjete autorizacije, nositelj odobrenja osigurava da se izloženost svede na najmanju moguću mjeru koja je tehnički i praktično izvediva.

Preispitivanje autorizacije

Članak 61.

1. Autorizacije dane u skladu s člankom 60. smatraju se valjanima sve dok Komisija u okviru preispitivanja ne odluči izmijeniti ili povući autorizaciju, pod uvjetom da nositelj autorizacije najmanje 18 mjeseci prije isteka razdoblja vremenski ograničenog preispitivanja podnese izvješće o preispitivanju. Nositelj autorizacije može umjesto ponovne dostave svih elemenata izvornog zahtjeva podnesenog za tekuću autorizaciju dostaviti samo broj tekuće autorizacije, podložno drugom, trećem i četvrtom podstavku.

Nositelj autorizacije koja je dana u skladu s člankom 60. dostavlja ažuriranu analizu alternativa iz članka 62. stavka 4. točke (e), uključujući informacije o relevantnim aktivnostima istraživanja i razvoja koje provodi podnositelj zahtjeva, te plana zamjene dostavljenog na temelju članka 62. stavka 4. točke (f). Ako ažurirana analiza alternativa pokazuje da postoji prikladna alternativa, uzimajući u obzir elemente iz članka 60. stavka 5., on dostavlja plan zamjene s vremenskim rasporedom mjera koje predlaže. Ako nositelj ne može dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli, on također dostavlja ažuriranu verziju socioekonomske analize iz izvornog zahtjeva.

Ako nositelj odobrenja sada može dokazati da je rizik podvrgnut odgovarajućoj kontroli, on dostavlja ažuriranu verziju izvješća o kemijskoj sigurnosti.

Ako su se promijenili bilo koji drugi elementi izvornog zahtjeva, on također dostavlja ažuriranu verziju tih elemenata.

U slučaju dostave ažuriranih informacija u skladu s ovim stavkom, odluka o izmjeni odnosno povlačenju autorizacije u kontekstu preispitivanja donosi se u skladu s postupkom iz članka 64., koji se primjenjuje mutatis mutandis.

2. Autorizacije se mogu u svakom trenutku preispitati ako:

(a) su se okolnosti izvorne autorizacije promijenile na način koji utječe na rizik za zdravlje ljudi ili okoliš odnosno socioekonomski učinak; ili

(b) su se pojavile nove informacije o mogućim zamjenama.

Komisija određuje razuman rok u kojemu nositelj(i) autorizacije mogu dostaviti dodatne informacije potrebne za preispitivanje i naznačiti do kada će donijeti odluku u skladu s člankom 64.

3. Komisija može, u slučaju promijenjenih okolnosti, svojom odlukom o preispitivanju izmijeniti ili povući autorizaciju, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti, ako ona u promijenjenim okolnostima ne bi bila dana, ili ako su postale raspoložive prikladne alternative u skladu s člankom 60. stavkom 5. U ovom posljednjem slučaju Komisija zahtijeva od nositelja autorizacije da dostavi plan zamjene ako to već nije učinio u okviru zahtjeva ili ažuriranog zahtjeva.

Ako postoji ozbiljan ili neposredan rizik za zdravlje ljudi ili okoliš, Komisija može obustaviti autorizaciju u očekivanju preispitivanja, uzimajući u obzir načelo proporcionalnosti.

4. Ako standard kakvoće okoliša iz Direktive 96/61/EZ nije zadovoljen, mogu se preispitati autorizacije dane za uporabu dotične tvari.

5. Ako nisu ispunjeni ekološki ciljevi iz članka 4. stavka 1. Direktive 2000/60/EZ, mogu se preispitati autorizacije dane za uporabu dotične tvari u odgovarajućem riječnom slivu.

6. Ako se uporaba tvari naknadno zabrani ili na drugi način ograniči u Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima(26), Komisija povlači autorizaciju za tu uporabu.

Zahtjevi za davanje autorizacije

Članak 62.

1. Zahtjev za davanje autorizacije podnosi se Agenciji.

2. Zahtjeve za davanje autorizacije mogu podnijeti proizvođač(i), uvoznik(-ci) i/ili daljnji korisnik(-ci) tvari. Zahtjev može podnijeti jedna ili više osoba.

3. Zahtjevi se mogu podnijeti za jednu ili više tvari koje zadovoljavaju definiciju skupine tvari iz odjeljka 1.5. Priloga XI. i za jednu ili više uporaba. Zahtjevi se mogu podnijeti za vlastitu uporabu odnosno uporabe podnositelja i/ili za uporabe za koje on namjerava tvar staviti na tržište.

4. Zahtjev za davanje autorizacije sadrži sljedeće informacije:

(a) identitet tvari, kako je predviđeno u odjeljku 2. Priloga VI.;

(b) ime i podaci kontakt osobe ili osoba koje podnose zahtjev;

(c) zahtjev za davanje autorizacije u kojemu se navodi za koju se uporabu odnosno uporabe traži autorizacija, uključujući, ako je to relevantno, uporabu tvari u smjesama i/ili ugradnju tvari u proizvode;

(d) ako nije dostavljeno u okviru registracije, izvješće o kemijskoj sigurnosti u skladu s Prilogom I. – koje obuhvaća rizike za zdravlje ljudi i/ili okoliš koji proizlaze iz uporabe tvari zbog unutarnjih svojstava utvrđenih u Prilogu XIV.;

(e) analiza alternativa, uzimajući u obzir njihove rizike i tehničku i ekonomsku izvedivost zamjene, uključujući eventualne informacije o relevantnim aktivnostima istraživanja i razvoja podnositelja zahtjeva;

(f) ako analiza iz točke (e) pokaže da su raspoložive prikladne alternative, uzimajući u obzir elemente iz članka 60. stavka 5., plan zamjene s vremenskim rasporedom mjera koje predlaže podnositelj zahtjeva.

5. Zahtjev može sadržavati:

(a) socioekonomsku analizu provedenu u skladu s Prilogom XIV.;

(b) obrazloženje zašto nisu uzeti u obzir rizici za zdravlje ljudi i okoliš koji proizlaze iz:

i. emisija tvari iz postrojenja za koje je izdana dozvola u skladu s Direktivom 96/61/EZ; ili

ii. ispuštanja tvari iz točkastog izvora za koje vrijedi zahtjev prethodnog reguliranja iz članka 11. stavka 3. točke (g) Direktive 2000/60/EZ i zakonodavstvo doneseno na temelju članka 16. te Direktive.

6. Zahtjev ne obuhvaća rizike za zdravlje ljudi koji proizlaze iz uporabe tvari u medicinskom proizvodu uređenom Direktivom 90/385/EEZ, 93/42/EEZ ili 98/79/EZ.

7. Uz zahtjev za davanje autorizacije plaća se pristojba u skladu s glavom IX.

Naknadni zahtjevi za davanje autorizacije

Članak 63.

1. Ako je već podnesen zahtjev za određenu uporabu tvari, podnositelj naknadnog zahtjeva može navesti uputu na odgovarajuće dijelove prethodnog zahtjeva podnesenog u skladu s člankom 62. stavkom 4. točkama (d), (e) i (f) i stavkom 5. točkom (a), pod uvjetom da ima dozvolu prethodnog podnositelja zahtjeva za navođenje upute na te dijelove zahtjeva.

2. Ako je već dana autorizacija za određenu uporabu tvari, podnositelj naknadnog zahtjeva može navesti uputu na odgovarajuće dijelove prethodnog zahtjeva podnesenog u skladu s člankom 62. stavkom 4. točkama (d), (e) i (f) i stavkom 5. točkom (a), pod uvjetom da ima dozvolu nositelja autorizacije za navođenje upute na te dijelove zahtjeva.

3. Podnositelj naknadnog zahtjeva, prije navođenja upute na prethodne zahtjeve u skladu sa stavcima 1. i 2., prema potrebi ažurira informacije iz izvornog zahtjeva.

Postupak odlučivanja o autorizacijama

Članak 64.

1. Agencija potvrđuje datum primitka zahtjeva. Odbori Agencije za procjenu rizika i za socioekonomsku analizu daju svoj nacrt mišljenja u roku od deset mjeseci od primitka zahtjeva.

2. Agencija, uzimajući u obzir članke 118. i 119. o pristupu informacijama, na svojim internetskim stranicama čini dostupnima opće informacije o uporabama za koje su zaprimljeni zahtjevi kao i za preispitivanje autorizacije, s rokom do kojega zainteresirane treće osobe mogu dostaviti informacije o alternativnim tvarima odnosno tehnologijama.

3. Odbori iz stavka 1. pri izradi mišljenja prvo provjeravaju sadrži li zahtjev sve informacije iz članka 62. koje su bitne za njihov djelokrug rada. Odbori prema potrebi i nakon što se međusobno savjetuju upućuju podnositelju zahtjeva zajednički zahtjev za dostavu dodatnih informacija radi ispunjavanja zahtjeva članka 62. Odbor za socioekonomsku analizu može, ako to smatra potrebnim, zahtijevati da podnositelj u određenom roku dostavi dodatne informacije o mogućim alternativnim tvarima ili tehnologijama ili pozvati treće strane da to učine. Odbori također uzimaju u obzir informacije koje dostave treće strane.

4. Nacrti mišljenja sadrže sljedeće elemente:

(a) Odbor za procjenu rizika: procjena rizika za zdravlje ljudi i/ili okoliš koji proizlazi iz uporabe ili uporaba tvari, uključujući primjerenost i učinkovitost mjera upravljanja rizikom opisanih u zahtjevu, i, prema potrebi, procjena rizika koji proizlaze iz mogućih alternativa;

(b) Odbor za socioekonomsku analizu: procjena socioekonomskih čimbenika i raspoloživosti, prikladnosti i tehničke izvedivosti alternativa u vezi s uporabom ili uporabama tvari navedenim u zahtjevu, ako je zahtjev podnesen u skladu s člankom 62., te svih doprinosa trećih strana koji su dostavljeni na temelju stavka 2. ovog članka.

5. Agencija šalje nacrte mišljenja podnositelju zahtjeva do isteka roka iz stavka 1. On može u roku od jednog mjeseca od primitka nacrta mišljenja obavijestiti Agenciju u pisanom obliku da se želi očitovati. Smatra se da je nacrt mišljenja primljen u roku od sedam dana od trenutka kad ga je Agencija poslala.

Ako se podnositelj zahtjeva ne želi očitovati, Agencija šalje mišljenja Komisiji, državama članicama i podnositelju zahtjeva u roku od 15 dana nakon isteka roka tijekom kojeg se podnositelj može očitovati odnosno u roku od 15 dana od primitka obavijesti podnositelja zahtjeva da se ne namjerava očitovati.

Ako se podnositelj zahtjeva želi očitovati, on dostavlja svoje argumente Agenciji u pisanom obliku u roku od dva mjeseca od primitka nacrta mišljenja. Odbori razmatraju očitovanje i donose svoja konačna mišljenja u roku od dva mjeseca od primitka pisanih argumenata, uzimajući ih u obzir tamo gdje je to primjereno. Nakon daljnjih 15 dana, Agencija šalje ta mišljenja zajedno s pisanim argumentima Komisiji, državama članicama i podnositelju zahtjeva.

6. Agencija određuje u skladu s člancima 118. i 119. koji će se dijelovi njezinih mišljenja i njihovih priloga učiniti dostupnima javnosti na njezinim internetskim stranicama.

7. U slučajevima iz članka 63. stavka 1. Agencija obrađuje zahtjeve zajedno ako se pritom mogu poštovati rokovi za prvi zahtjev.

8. Komisija izrađuje nacrt odluke o autorizaciji u roku od tri mjeseca od primitka mišljenja od Agencije. Konačna odluka o davanju autorizacije odnosno odbijanju zahtjeva donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

9. Sažeci odluka Komisije, uključujući broj autorizacije i obrazloženje odluke, posebno ako postoje prikladne alternative, objavljuju se u Službenom listu Europske unije i čine se dostupnima javnosti u bazi podataka koju uspostavlja i ažurira Agencija.

10. U slučajevima iz članka 63. stavka 2. rok iz stavka 1. ovog članka skraćuje se na pet mjeseci.

GLAVA VII. AUTORIZACIJA / POGLAVLJE 3. Autorizacije u lancu opskrbe

Obveza nositelja autorizacija

Članak 65.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 67/548/EEZ i Uredbu (EZ) br. 1272/2008 i , nositelji autorizacije kao i daljnji korisnici iz članka 56. stavka 2. koji tvari uključuju u smjesu dužni su prije stavljanja na tržište tvari odnosno smjese koja sadrži tvar radi autorizirane uporabe na oznaci navesti broj autorizacije. Oni to čine bez odlaganja nakon što broj autorizacije postane javno dostupan u skladu s člankom 64. stavkom 9.

Daljnji korisnici

Članak 66.

1. Daljnji korisnici koji koriste tvar u skladu s člankom 56. stavkom 2. o tome obavješćuju Agenciju u roku od tri mjeseca od prve isporuke tvari.

2. Agencija uspostavlja i ažurira registar daljnjih korisnika koji su dostavili obavijest u skladu sa stavkom 1. Agencija omogućuje pristup registru nadležnim tijelima država članica.

GLAVA VIII. OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA / POGLAVLJE 1. Općenito

Opće odredbe

Članak 67.

1. Tvar pojedinačno, u smjesi ili u proizvodu za koju je predviđeno ograničenje u Prilogu XVII. smije se proizvoditi, stavljati na tržište odnosno koristiti samo ako ispunjava uvjete tog ograničenja. Ovo se ne odnosi na proizvodnju, stavljanje na tržište i uporabu tvari u znanstvenom istraživanju i razvoju. Ako se ograničenje ne primjenjuje na istraživanje i razvoj usmjeren prema proizvodu i procesu, to je navedeno u Prilogu XVII., kao i najveća količina koja se može izuzeti.

2. Stavak 1. ne primjenjuje se na uporabu tvari u kozmetičkim proizvodima, kako je definirano u Direktivi 76/768/EEZ, u odnosu na ograničenja u vezi s rizicima za zdravlje ljudi u smislu te Direktive.

3. Države članice mogu do 1. lipnja 2013. zadržati postojeća ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište i uporabe tvari koja su stroža od ograničenja predviđenih u Prilogu XVII., pod uvjetom da ta ograničenja prijave u skladu s Ugovorom. Komisija sastavlja i objavljuje popis tih ograničenja do 1. lipnja 2009.

GLAVA VIII. OGRANIČENJA PROIZVODNJE, STAVLJANJA NA TRŽIŠTE I UPORABE ODREĐENIH OPASNIH TVARI, SMJESA I PROIZVODA / POGLAVLJE 2. Postupak za uvođenje ograničenja

Uvođenje novih i izmjene postojećih ograničenja

Članak 68.

1. Ako iz proizvodnje, uporabe ili stavljanja na tržište tvari proizlazi neprihvatljiv rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji treba urediti na razini Zajednice, Prilog XVII. se izmjenjuje u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4. donošenjem novih ograničenja ili izmjenama postojećih ograničenja iz Priloga XVII. u pogledu proizvodnje, uporabe odnosno stavljanja na tržište tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima na temelju postupka iz članaka od 69. do 73. Kod ovakvih odluka uzima se u obzir socioekonomski učinak ograničenja i raspoloživost alternativa.

Prvi podstavak ne primjenjuje se na uporabu tvari kao internog izoliranog intermedijera.

2. Ako bi određenu tvar pojedinačno, u smjesi ili proizvodu koja ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost”, 1.A ili 1.B kategorije, mogli koristiti potrošači i ako Komisija predlaže ograničenja s obzirom na potrošačke uporabe, Prilog XVII. treba izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4. Članci od 69. do 73. ne primjenjuju se.

Izrada prijedloga

Članak 69.

1. Ako Komisija smatra da proizvodnja, stavljanje na tržište ili uporaba tvari pojedinačno, u smjesi ili proizvodu predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli i koji je potrebno urediti, ona traži od Agencije da izradi dosje u skladu sa zahtjevima Priloga XV.

2. Što se tiče tvari iz Priloga XIV., Agencija nakon datuma iz članka 58. stavka 1. točke (c) podtočke i. razmatra predstavlja li uporaba tvari u proizvodima rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli. Ako Agencija smatra da rizik nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli, ona izrađuje dosje u skladu sa zahtjevima Priloga XV.

3. Ako se u dosjeu dokaže da su potrebne dodatne mjere na razini Zajednice uz mjere koje se već provode, Agencija u roku od 12 mjeseci od primitka zahtjeva Komisije iz stavka 1. predlaže ograničenja s ciljem pokretanja postupka uvođenja ograničenja.

4. Ako država članica smatra da proizvodnja, stavljanje na tržište ili uporaba tvari pojedinačno, u smjesi ili proizvodu predstavlja rizik za zdravlje ljudi ili okoliš koji nije podvrgnut odgovarajućoj kontroli i koji je potrebno urediti, ona obavješćuje Agenciju o svom prijedlogu da izradi dosje u skladu sa zahtjevima odgovarajućih odjeljaka Priloga XV. Ako se tvar ne nalazi na popisu iz stavka 5. ovog članka koji vodi Agencija, država članica izrađuje dosje u skladu sa zahtjevima Priloga XV. u roku od 12 mjeseci od obavijesti Agenciji. Ako se u dosjeu dokaže da su potrebne dodatne mjere na razini Zajednice uz mjere koje se već provode, država članica Agenciji dostavlja tu dokumentaciju u obrascu utvrđenom u Prilogu XV. radi pokretanja postupka uvođenja ograničenja.

Agencija i države članice uzimaju u obzir sve dosje, izvješća o kemijskoj sigurnosti i procjene rizika koje su im dostavljene na temelju ove Uredbe. Agencija i države članice također uzimaju u obzir sve relevantne procjene rizika dostavljene u vezi s drugim uredbama i direktivama Zajednice. U tu svrhu druga tijela osnovana na temelju prava Zajednice koja obavljaju sličnu zadaću, npr. agencije, pružaju informacije Agenciji odnosno dotičnoj državi članici na njihov zahtjev.

Odbor za procjenu rizika i Odbor za socioekonomsku analizu provjeravaju je li dostavljen dosje u skladu sa zahtjevima Priloga XV. Odgovarajući Odbor u roku od 30 dana od primitka obavješćuje Agenciju ili državu članicu koja je predložila ograničenja je li dosje u skladu sa zahtjevima. Ako nije, on Agenciji odnosno državi članici daje pisano obrazloženje u roku od 45 dana. Agencija odnosno država članica usklađuje dosje sa zahtjevima u roku od 60 dana od primitka obrazloženja Odbora; u protivnome se postupak iz ovog poglavlja obustavlja. Agencija bez odlaganja objavljuje namjeru Komisije ili države članice za pokretanje postupka uvođenja ograničenja za tvar i o tome obavješćuje subjekte koji su podnijeli registraciju za tu tvar.

5. Agencija vodi popis tvari za koje Agencija ili država članica planira izraditi ili izrađuje dosje u svrhu prijedloga ograničenja u skladu sa zahtjevima Priloga XV. Ako se tvar nalazi na popisu, za nju se više ne izrađuje nikakav drugi dosje ove vrste. Ako država članica ili Agencija predloži da se preispita postojeće ograničenje iz Priloga XVII., odluka o tome donosi se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 2. na temelju dokaza koje je dostavila država članica odnosno Agencija.

6. Ne dovodeći u pitanje članke 118. i 119., Agencija bez odlaganja na svojim internetskim stranicama javnosti čini dostupnima sve dosjee koji udovoljavaju zahtjevima Priloga XV., uključujući ograničenja predložena na temelju stavaka 3. i 4. ovog članka, i pritom jasno navodeći datum objave. Agencija poziva sve zainteresirane strane da u roku od 6 mjeseci od objave pojedinačno ili zajednički dostave:

(a) očitovanja na dosje i predložena ograničenja;

(b) socioekonomsku analizu u kojoj se razmatraju prednosti i nedostaci predloženih ograničenja ili informacije koje mogu doprinijeti takvoj analizi. Ona mora biti u skladu sa zahtjevima Priloga XVI.

Mišljenje Agencije: Odbor za procjenu rizika

Članak 70.

Odbor za procjenu rizika u roku od devet mjeseci od datuma objave iz članka 69. stavka 6. na temelju razmatranja odgovarajućih dijelova dosjea daje svoje mišljenje o tome jesu li predložena ograničenja primjerena za smanjenje rizika za zdravlje ljudi i/ili okoliš. U mišljenju uzima u obzir dosje države članice odnosno dosje koji je izradila Agencija na zahtjev Komisije i gledišta zainteresiranih strana iz članka 69. stavka 6 točke (a).

Mišljenje Agencije: Odbor za socioekonomsku analizu

Članak 71.

1. Odbor za socioekonomsku analizu u roku od 12 mjeseci od datuma objave iz članka 69. stavka 6. daje svoje mišljenje o predloženim ograničenjima na temelju razmatranja odgovarajućih dijelova dosjea i socioekonomskog učinka. On izrađuje nacrt mišljenja o predloženim ograničenjima i njihovom socioekonomskom učinku, uzimajući u obzir analize i informacije u skladu s člankom 69. stavkom 6. točkom (b), ako su iste zaprimljene. Agencija nacrt mišljenja bez odlaganja objavljuje na svojim internetskim stranicama. Agencija poziva zainteresirane strane da se u roku od 60 dana od objave očituju na nacrt mišljenja.

2. Odbor za socioekonomsku analizu bez odlaganja donosi svoje mišljenje, uzimajući prema potrebi u obzir dodatna očitovanja primljena unutar zadanog roka. U ovom se mišljenju uzimaju u obzir očitovanja i socioekonomske analize zainteresiranih strana dostavljeni na temelju članka 69. stavka 6. točke (b) i stavka 1. ovog članka.

3. Ako mišljenje Odbora za procjenu rizika značajno odstupa od predloženih ograničenja, Agencija može odgoditi rok za davanje mišljenje Odbora za socioekonomsku analizu za najviše 90 dana.

Dostava mišljenja Komisiji

Članak 72.

1. Agencija bez odlaganja dostavlja Komisiji mišljenja Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu o predloženim ograničenjima za tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima. Ako jedan ili oba Odbora ne daju mišljenje u roku utvrđenom u članku 70. i članku 71. stavku 1., Agencija o tome obavješćuje Komisiju i navodi razloge.

2. Ne dovodeći u pitanje članke 118. i 119., Agencija bez odlaganja objavljuje mišljenja tih dvaju Odbora na svojim internetskim stranicama.

3. Agencija Komisiji i/ili državi članici na zahtjev dostavlja sve dokumente i dokaze koji su joj dostavljeni odnosno koje je razmatrala.

Odluka Komisije

Članak 73.

1. Ako su ispunjeni uvjeti iz članka 68., Komisija izrađuje nacrt izmjene Priloga XVII. u roku od tri mjeseca od primitka mišljenja Odbora za socioekonomsku analizu ili do isteka roka iz članka 71., ako Odbor nije dao mišljenje, ovisno o tome što je ranije.

Ako nacrt izmjene odstupa od izvornog prijedloga ili ako u njemu nisu uzeta u obzir mišljenja Agencije, Komisija prilaže detaljno objašnjenje razloga tih odstupanja.

2. Konačna se odluka donosi u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4. Komisija šalje nacrt izmjena državama članicama najmanje 45 dana prije glasovanja.

GLAVA IX. PRISTOJBE I NAKNADE

Pristojbe i naknade

Članak 74.

1. Pristojbe iz članka 6. stavka 4., članka 7. stavka 1. i 5., članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 4., članka 17. stavka 2., članka 18. stavka 2., članka 19. stavka 3., članka 22. stavka 5., članka 62. stavka 7. i članka 92. stavka 3. utvrđuju se u uredbi Komisije koja će biti donesena do 1. lipnja 2008. u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

2. Pristojba se ne plaća za registraciju tvari u količini od 1 do 10 tona ako registracijski dosje sadrži potpune informacije iz Priloga VII.

3. Pri određivanju strukture i iznosa pristojbi iz stavka 1. uzima se u obzir posao koji Agencija i nadležno tijelo trebaju izvršiti na temelju ove Uredbe i određuju se tako da prihod od tih pristojbi zajedno s ostalim izvorima prihoda Agencije na temelju članka 96. stavka 1. bude dovoljan da se pokriju troškovi pruženih usluga. Kod određivanja pristojbi za registraciju uzima se u obzir posao koji se može izvršiti na temelju glave VI.

U slučajevima iz članka 6. stavka 4., članka 7. stavaka 1. i 5., članka 9. stavka 2., članka 11. stavka 4., članka 17. stavka 2. i članka 18. stavka 2., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir količinski raspon tvari koja se registrira.

Za malo i srednje poduzetništvo se u svim slučajevima određuje umanjena pristojba.

U slučaju iz članka 11. stavka 4., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir jesu li informacije dostavljene zajedno ili odvojeno.

U slučaju zahtjeva iz članka 10. točke (a) podtočke xi., pri određivanju strukture i iznosa pristojbi uzima se u obzir posao koji mora izvršiti Agencija u vezi s procjenom obrazloženja.

4. U Uredbi iz stavka 1. utvrđuju se uvjeti pod kojima se određeni dio pristojbi ustupa nadležnom tijelu relevantne države članice.

5. Agencija može naplatiti naknadu i za druge pružene usluge.

GLAVA X. AGENCIJA

Uspostava i preispitivanje

Članak 75.

1. Uspostavlja se Europska agencija za kemikalije za potrebe upravljanja, a u pojedinim slučajevima i provođenja, tehničkih, znanstvenih i upravnih aspekata ove Uredbe te radi osiguravanja usklađenosti u pogledu tih aspekata na razini Zajednice.

2. Agencija podliježe preispitivanju do 1. lipnja 2012.

Sastav

Članak 76.

1. Agenciju čine:

(a) Upravni odbor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 78.;

(b) izvršni direktor, koji obavlja dužnosti utvrđene u članku 83.;

(c) Odbor za procjenu rizika, koji je zadužen za izradu mišljenja Agencije o evaluaciji, zahtjevima za davanje autorizacije, prijedlozima ograničenja i prijedlozima razvrstavanja i označivanja na temelju glave V. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. te o svim drugim pitanjima koja proizlaze iz primjene ove Uredbe i tiču se rizika za zdravlje ljudi ili okoliš;

(d) Odbor za socioekonomsku analizu, koji je zadužen za izradu mišljenja Agencije o zahtjevima za davanje autorizacije, prijedlozima ograničenja i svim drugim pitanjima koja proizlaze iz primjene ove Uredbe i tiču se socioekonomskog učinka mogućih zakonodavnih mjera za tvari;

(e) Odbor država članica, koji je zadužen za rješavanje mogućih nesuglasica oko nacrta odluka koje predlaže Agencija ili države članice na temelju glave VI. i prijedloga za određivanje posebno zabrinjavajućih tvari koje se podvrgavaju postupku autorizacije na temelju glave VII.;

(f) Forum za razmjenu informacija o provedbi (dalje u tekstu „Forum”) koji koordinira mrežu tijela država članica zaduženih za provedbu ove Uredbe;

(g) tajništvo, kojemu je nadređen izvršni direktor i koje pruža tehničku, znanstvenu i upravnu potporu Odborima i Forumu i osigurava odgovarajuću koordinaciju između njih. Ono također obavlja poslove Agencije u okviru postupaka predregistracije, registracije i evaluacije, uključujući izradu smjernica, održavanje baze podataka i pružanje informacija;

(h) Žalbena komisija, koja odlučuje o žalbama protiv odluka Agencije.

2. Odbori iz točaka (c), (d) i (e) stavka 1. (dalje u tekstu „Odbori”) i Forum mogu osnivati radne skupine. Oni u tu svrhu donose precizna rješenja za delegiranje određenih zadaća tim radnim skupinama u skladu sa svojim poslovnikom.

3. Odbori i Forum mogu, ako to smatraju primjerenim, zatražiti savjet relevantnih stručnih izvora o važnim pitanjima općeznanstvene ili etičke prirode.

Zadaće

Članak 77.

1. Agencija državama članicama i institucijama Zajednice pruža najbolje znanstvene i stručne savjete o pitanjima vezanim uz kemikalije iz njezinog djelokruga koja joj budu upućena u skladu s odredbama ove Uredbe.

2. Tajništvo provodi sljedeće zadaće:

(a) provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave II., uključujući olakšavanje učinkovite registracije uvezenih tvari poštujući međunarodne trgovinske obveze Zajednice prema trećim zemljama;

(b) provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave III.;

(c) provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave VI.;

(d) provodi zadaće koje su mu dodijeljene na temelju glave VIII.;

(e) uspostavlja i održava bazu odnosno baze podataka s informacijama o svim registriranim tvarima, popisom razvrstavanja i označivanja i popisom usklađenoga razvrstavanja i označivanja utvrđenim u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Ono besplatno putem interneta omogućuje javni pristup informacijama iz članka 119. stavaka 1. i 2. koje se nalaze u toj bazi(-ama) podataka, osim u slučajevima kad se smatra da je zahtjev podnesen na temelju članka 10. točke (a) podtočke xi. opravdan. Agencija na zahtjev stavlja na raspolaganje i druge informacije iz baza podataka, u skladu s člankom 118.;

(f) objavljuje informacije o tome koje se tvari evaluiraju i koje su tvari evaluirane u roku od 90 dana od dostave informacija Agenciji, u skladu s člankom 119. stavkom 1.;

(g) prema potrebi osigurava tehničke i znanstvene smjernice i alate za primjenu ove Uredbe, posebno kao pomoć industriji, a naročito malom i srednjem poduzetništvu, kod izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti (u skladu s člankom 14., člankom 31. stavkom 1. i člankom 37. stavkom 4.) i primjene članka 10. točke (a) podtočke viii., članka 11. stavka 3. i članka 19. stavka 2.; osigurava tehničke i znanstvene smjernice za proizvođače i uvoznike proizvoda u vezi s primjenom članka 7.;

(h) osigurava tehničke i znanstvene smjernice u vezi s primjenom ove Uredbe za nadležna tijela država članica i osigurava potporu službama za pomoć koje države članice uspostavljaju na temelju glave XIII.;

(i) osigurava smjernice za dionike, uključujući nadležna tijela država članica, u vezi s priopćavanjem javnosti informacija o rizicima i sigurnoj uporabi tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima;

(j) pruža savjete i pomoć proizvođačima i uvoznicima koji registriraju tvar u skladu s člankom 12. stavkom 1.;

(k) priprema informacije za pojašnjenje u pogledu ove Uredbe za ostale dionike;

(l) na zahtjev Komisije, osigurava tehničku i znanstvenu potporu mjerama za poboljšanje suradnje između Zajednice, država članica, međunarodnih organizacija i trećih zemalja u pogledu znanstvenih i tehničkih pitanja vezanih uz sigurnost tvari te aktivno sudjeluje u tehničkoj pomoći i izgradnji kapaciteta za ispravno upravljanje kemikalijama u zemljama u razvoju;

(m) vodi knjigu odluka i mišljenja na temelju zaključaka Odbora država članica u pogledu tumačenja i provedbe ove Uredbe;

(n) priopćava odluke Agencije;

(o) osigurava obrasce za dostavu informacija Agenciji.

3. Odbori provode sljedeće zadaće:

(a) provode zadaće koje su im dodijeljene na temelju glave od VI. do X.;

(b) na zahtjev izvršnog direktora pružaju tehničku i znanstvenu potporu mjerama za poboljšanje suradnje između Zajednice, država članica, međunarodnih organizacija i trećih zemalja u pogledu znanstvenih i tehničkih pitanja vezanih uz sigurnost tvari te aktivno sudjeluju u tehničkoj pomoći i izgradnji kapaciteta za ispravno upravljanje kemikalijama u zemljama u razvoju;

(c) na zahtjev izvršnog direktora izrađuju mišljenje o svim drugim aspektima koji se tiču sigurnosti tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima.

4. Forum provodi sljedeće zadaće:

(a) širi dobru praksu i ukazuje na probleme na razini Zajednice;

(b) predlaže, koordinira i evaluira usklađene provedbene projekte i zajedničke inspekcije;

(c) koordinira razmjenu inspektora;

(d) utvrđuje provedbene strategije i najbolju praksu u provedbi;

(e) razrađuje metode rada i alate za lokalne inspektore;

(f) utvrđuje postupak za elektroničku razmjenu informacija;

(g) prema potrebi uspostavlja kontakte s industrijom, posebno vodeći računa o posebnim potrebama malog i srednjeg poduzetništva, i ostalim akterima, uključujući relevantne međunarodne organizacije;

(h) ispituje prijedloge ograničenja kako bi mogao davati savjete o mogućnosti provedbe.

Ovlasti Upravnog odbora

Članak 78.

Upravni odbor imenuje izvršnog direktora na temelju članka 84. i računovođu u skladu s člankom 43. Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002.

On donosi:

(a) opće izvješće o radu Agencije za prethodnu godinu, svake godine do 30. travnja;

(b) program rada Agencije za sljedeću godinu, svake godine do 31. listopada;

(c) konačni proračun Agencije na temelju članka 96. prije početka financijske godine te ga prema potrebi prilagođava ovisno o doprinosu Zajednice i ostalim prihodima Agencije;

(d) višegodišnji program rada, koji se redovito revidira.

On donosi interna pravila i postupke Agencije. Ta se pravila objavljuju.

On obavlja svoje dužnosti vezane uz proračun Agencije na temelju članaka 96., 97. i 103.

On ima disciplinske ovlasti u odnosu na izvršnog direktora.

On donosi svoj poslovnik.

On imenuje predsjedatelja, članove i zamjenike članova Žalbene komisije u skladu s člankom 89.

On imenuje članove odbora Agencije, kako je predviđeno u članku 85.

On svake godine prosljeđuje informacije koje su bitne za ishod postupaka evaluacije u skladu s člankom 96. stavkom 6.

Sastav Upravnog odbora

Članak 79.

1. Upravni odbor sastoji se od po jednog predstavnika iz svake države članice i najviše šest predstavnika koje imenuje Komisija, uključujući tri predstavnika zainteresiranih strana bez prava glasa, i još dvije neovisne osobe koje imenuje Europski parlament.

Svaka država članica predlaže člana Upravnog odbora. Predložene članove imenuje Vijeće.

2. Članovi se imenuju na temelju relevantnog iskustva i znanja u području kemijske sigurnosti i regulative o kemikalijama, vodeći računa da članovi odbora posjeduju relevantno znanje u području općih, financijskih i pravnih pitanja.

3. Mandat traje četiri godine. Moguća je jedna obnova mandata. Međutim, za prvi mandat Komisija među članovima koje je imenovala određuje polovicu, a Vijeće među članovima koje je ono imenovalo određuje 12 članova čiji mandat traje šest godina.

Predsjedanje Upravnim odborom

Članak 80.

1. Upravni odbor bira predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja iz redova članova s pravom glasa. Ako predsjedatelj nije u mogućnosti obavljati svoje dužnosti, zamjenik predsjedatelja preuzima njegovo mjesto.

2. Mandat predsjedatelja i zamjenika predsjedatelja je dvije godine i prestaje kad oni prestanu biti članovi Upravnog odbora. Moguća je jedna obnova mandata.

Sastanci Upravnog odbora

Članak 81.

1. Sastanci Upravnog odbora održavaju se na poziv predsjedatelja ili na zahtjev najmanje trećine članova odbora.

2. Izvršni direktor sudjeluje u sastancima Upravnog odbora bez prava glasa.

3. Predsjedatelji Odbora i predsjedatelj Foruma iz članka 76. stavka 1. točaka od (c) do (f) imaju pravo prisustvovati sastancima Upravnog odbora bez prava glasa.

Glasovanje Upravnog odbora

Članak 82.

Upravni odbor donosi pravila postupka za glasovanje, uključujući uvjete pod kojima jedan član može glasovati u ime drugog člana. Upravni odbor odlučuje dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.

Dužnosti i ovlasti izvršnog direktora

Članak 83.

1. Agencijom upravlja izvršni direktor koji obavlja svoje dužnosti u interesu Zajednice i neovisno o svim posebnim interesima.

2. Izvršni direktor je zakonski zastupnik Agencije. On ima sljedeće odgovornosti:

(a) obavljanje tekućih poslova Agencije;

(b) upravljanje svim resursima Agencije koji su potrebni za obavljanje njezinih zadaća;

(c) osigurava poštovanje rokova za donošenje mišljenja Agencije utvrđenih u zakonodavstvu Zajednice;

(d) osigurava primjerenu i pravovremenu koordinaciju između Odbora i Foruma;

(e) sklapanje i vođenje ugovora s pružateljima usluga;

(f) izrada izvješća o prihodima i rashodima i izvršenje proračuna Agencije na temelju članaka 96. i 97.;

(g) sva kadrovska pitanja;

(h) obavljanje tajničkih poslova za Upravni odbor;

(i) izrada nacrta mišljenja Upravnog odbora u vezi s prijedlozima poslovnika Odbora i Foruma;

(j) na zahtjev Upravnog odbora organizira obavljanje i drugih funkcija (u okviru članka 77.) koje Komisija delegira Agenciji;

(k) uspostava i vođenje redovitog dijaloga s Europskim parlamentom;

(l) određivanje uvjeta uporabe softverskih paketa;

(m) ispravljanje odluka Agencije po žalbi nakon savjetovanja s predsjedateljem Žalbene komisije.

3. Izvršni direktor svake godine podnosi Upravnom odboru sljedeće dokumente na odobrenje:

(a) nacrt izvješća o radu Agencije u prethodnoj godini, uključujući informacije o broju primljenih registracijskih dosjea, broju evaluiranih tvari, broju zaprimljenih zahtjeva za davanje autorizacije, broju zaprimljenih prijedloga ograničenja o kojima je Agencija dala mišljenje, vremenu potrebnom za dovršenje pripadajućih postupaka, i autoriziranim tvarima, odbačenim dosjeima, tvarima za koje su uvedena ograničenja, zaprimljenim pritužbama i poduzetim mjerama; pregled aktivnosti Foruma;

(b) nacrt programa rada za sljedeću godinu;

(c) nacrt godišnjih financijskih izvještaja;

(d) nacrt prijedloga proračuna za sljedeću godinu;

(e) nacrt višegodišnjeg programa rada.

Nakon što pribavi suglasnost Upravnog odbora, izvršni direktor prosljeđuje program rada za sljedeću godinu i višegodišnji program rada državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji te ih objavljuje.

Nakon što pribavi suglasnost Upravnog odbora, izvršni direktor prosljeđuje opće izvješće o radu Agencije državama članicama, Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Revizorskom sudu te ga objavljuje.

Imenovanje izvršnog direktora

Članak 84.

1. Izvršnog direktora Agencije imenuje Upravni odbor na temelju popisa kandidata koje predlaže Komisija po pozivu na iskaz interesa koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije i drugim periodičkim publikacijama ili na internetu.

Izvršni direktor imenuje se na temelju postignuća i dokazanih upravnih i upravljačkih vještina te odgovarajućeg iskustva u području kemijske sigurnosti odnosno reguliranja kemikalija. Upravni odbor donosi odluku dvotrećinskom većinom svih članova s pravom glasa.

Ovlasti za razrješenje izvršnog direktora ima Upravni odbor, u skladu s istim postupkom.

Kandidata kojega odabere Upravni odbor poziva se da prije imenovanja što prije dâ izjavu pred Europskim parlamentom i odgovori na pitanja zastupnika u Parlamentu.

2. Mandat izvršnog direktora je 5 godina. Upravni odbor ga može produžiti jedanput za najviše pet godina.

Uspostava Odbora

Članak 85.

1. Svaka država članica može predložiti kandidate za članstvo u Odboru za procjenu rizika. Izvršni direktor utvrđuje popis kandidata, koji se objavljuje na internetskim stranicama Agencije, ne dovodeći u pitanje članak 88. stavak 1. Upravni odbor imenuje članove Odbora među kandidatima s tog popisa, uključujući najmanje jednog i najviše dva kandidata iz svake države članice koja je predložila kandidate. Članovi se imenuju na temelju svoje uloge i iskustva u provedbi zadaća utvrđenih u članku 77. stavku 3.

2. Svaka država članica može predložiti kandidate za članstvo u Odboru za socioekonomsku analizu. Izvršni direktor utvrđuje popis kandidata, koji se objavljuje na internetskim stranicama Agencije, ne dovodeći u pitanje članak 88. stavak 1. Upravni odbor imenuje članove Odbora među kandidatima s tog popisa, uključujući najmanje jednog i najviše dva kandidata iz svake države članice koja je predložila kandidate. Članovi se imenuju na temelju svoje uloge i iskustva u provedbi zadaća utvrđenih u članku 77. stavku 3.

3. Svaka država članica imenuje po jednog člana Odbora država članica.

4. Odbori nastoje da njihovi članovi imaju što šire relevantno znanje. U tu svrhu svaki Odbor može kooptirati najviše pet dodatnih članova odabranih na temelju posebnih kompetencija.

Članovi Odbora imenuju se na razdoblje od tri godine uz mogućnost obnove mandata.

Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi Odbora.

Članovima Odbora mogu pomagati savjetnici za znanstvena, tehnička i regulatorna pitanja.

Izvršni direktor ili njegov predstavnik i predstavnici Komisije imaju pravo prisustvovati svim sastancima Odbora i radnih skupina koje sazove Agencija ili njezini Odbori u svojstvu promatrača. Dionici mogu prema potrebi također biti pozvani da prisustvuju sastancima u svojstvu promatrača, i to na zahtjev članova Odbora ili Upravnog odbora.

5. Članovi Odbora imenovani po prijedlogu država članica osiguravaju primjerenu koordinaciju između zadaća Agencije i rada nadležnog tijela njihove države članice.

6. Članovima Odbora osigurava se potpora raspoloživih znanstvenih i tehničkih resursa država članica. U tu svrhu države članice stavljaju na raspolaganje članovima Odbora koje su one kandidirale prikladne znanstvene i tehničke resurse. Nadležna tijela svih država članica trebaju olakšati rad Odbora i njihovih radnih skupina.

7. Države članice se suzdržavaju od davanja bilo kakvih uputa članovima Odbora za procjenu rizika i Odbora za socioekonomsku analizu kao i svojim znanstvenim i tehničkim savjetnicima i stručnjacima koje bi bile nespojive s osobnim zadaćama tih osoba odnosno sa zadaćama, odgovornostima i neovisnosti Agencije.

8. Odbori ulažu potrebne napore kako bi postigli konsenzus pri izradi mišljenja. Ako nije moguće postići konsenzus, mišljenje se sastoji od stajališta većine članova i obrazloženja njihovog stajališta. Također se objavljuje i stajalište ili stajališta manjine, uključujući njihovo obrazloženje.

9. Svaki Odbor u roku od šest mjeseci od imenovanja izrađuje prijedlog svog poslovnika, koji odobrava Upravni odbor.

Tim se pravilima posebno utvrđuju postupci zamjene članova, postupci za delegiranje određenih zadaća radnim skupinama, osnivanje radnih skupina i uspostava postupka za hitno donošenje mišljenja. Predsjedatelji svih Odbora moraju biti zaposlenici Agencije.

Uspostava Foruma

Članak 86.

1. Svaka država članica imenuje po jednog člana Foruma na razdoblje od tri godine, uz mogućnost obnove mandata. Članovi se odabiru na temelju svoje uloge i iskustva u provedbi zakonodavstva o kemikalijama; oni održavaju relevantne kontakte s nadležnim tijelima države članice.

Forum nastoji da njegovi članovi imaju što šire relevantno znanje. U tu svrhu Forum može kooptirati najviše pet dodatnih članova odabranih na temelju posebnih kompetencija. Ti se članovi imenuju na razdoblje od tri godine, uz mogućnost obnove mandata. Članovi Upravnog odbora ne mogu biti članovi Foruma.

Članovima Foruma mogu pomagati savjetnici za znanstvena i tehnička pitanja.

Izvršni direktor Agencije ili njegov predstavnik i predstavnici Komisije imaju pravo prisustvovati svim sastancima Foruma i njegovih radnih skupina. Dionici mogu prema potrebi također biti pozvani da prisustvuju sastancima u svojstvu promatrača, i to na zahtjev članova Foruma ili Upravnog odbora.

2. Članovi Foruma koje imenuju države članice osiguravaju primjerenu koordinaciju između zadaća Foruma i rada nadležnog tijela njihove države članice.

3. Članovima Foruma osigurava se potpora znanstvenih i stručnih resursa koje nadležna tijela država članica imaju na raspolaganju. Nadležna tijela država članica olakšavaju rad Foruma i njegovih radnih skupina. Države članice se suzdržavaju od davanja bilo kakvih uputa članovima Foruma i svojim znanstvenim i tehničkim savjetnicima i stručnjacima koje bi bile nespojive s osobnim zadaćama tih osoba odnosno sa zadaćama i odgovornostima Foruma.

4. Forum u roku od šest mjeseci od imenovanja izrađuje prijedlog svog poslovnika, koji donosi Upravni odbor.

Tim se pravilima posebno utvrđuju postupci za imenovanje i zamjenu predsjedatelja, zamjenu članova i postupci za delegiranje određenih zadaća radnim skupinama.

Izvjestitelji Odbora i korištenje stručnjaka

Članak 87.

1. Ako se od Obora zahtijeva da dostavi mišljenje u skladu s člankom 77. ili razmotri je li dosje države članice u skladu sa zahtjevima Priloga XV., on jednog od svojih članova imenuje izvjestiteljem. Dotični Odbor može imenovati još jednog člana kao suizvjestitelja. Izvjestitelji i suizvjestitelji se za svaki slučaj pojedinačno obvezuju na postupanje u interesu Zajednice i daju pisanu izjavu kojom se obvezuju izvršavati svoje zadaće i izjavu o interesima. Član Odbora ne može biti imenovan izvjestiteljem za određeni slučaj ako navede bilo kakav interes koji bi mogao dovesti u pitanje njegovu neovisnost kod razmatranja slučaja. Dotični Odbor može u svakom trenutku zamijeniti izvjestitelja ili suizvjestitelja drugim svojim članom ako npr. nisu u mogućnosti obaviti svoje dužnosti u propisanim rokovima ili ako se otkrije potencijalni sukob interesa.

2. Države članice prosljeđuju Agenciji imena stručnjaka s dokazanim iskustvom u zadaćama iz članka 77. koji bi bili raspoloživi za sudjelovanje u radu radnih skupina Odbora, uz podatke o njihovim kvalifikacijama i užoj specijalnosti.

Agencija vodi ažuran popis stručnjaka. Popis obuhvaća stručnjake iz podstavka 1. i druge stručnjake koje izravno određuje tajništvo.

3. Pružanje usluga članova Odbora i stručnjaka koji sudjeluju u radu radnih skupina Odbora ili Foruma odnosno koji obavljaju bilo koju drugu zadaću za Agenciju uređuje se pisanim ugovorom između Agencije i dotične osobe odnosno između Agencije i poslodavca dotične osobe.

Dotična osoba ili njezin poslodavac prima naknadu od Agencije u skladu s ljestvicom honorara koja će biti sastavni dio financijskih rješenja koja utvrđuje Upravni odbor. Ako dotična osoba ne obavlja svoje dužnosti, izvršni direktor ima pravo otkazati ugovor ili suspendirati njegovu primjenu odnosno uskratiti naknadu.

4. Ako postoji više potencijalnih pružatelja usluga za određene usluge, može se raspisati poziv na iskaz interesa:

(a) ako to dopušta znanstveni i tehnički kontekst; i

(b) ako je to spojivo sa zadaćama Agencije, a posebno s potrebom da se osigura visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša.

Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora donosi odgovarajuće postupke.

5. Agencija može koristiti usluge stručnjaka i za izvršavanje drugih posebnih zadaća iz njezine nadležosti.

Kvalifikacije i interesi

Članak 88.

1. Sastav Odbora i Foruma je javan. Pojedini članovi mogu zahtijevati da se njihova imena ne objave ako smatraju da bi im ta objava mogla štetiti. Izvršni direktor odlučuje hoće li se udovoljiti tom zahtjevu. Pri objavi imenovanja navode se stručne kvalifikacije svakog člana.

2. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor i članovi Odbora i Foruma daju izjavu o preuzimanju obveze i izjavu o interesima koji bi mogli utjecati na njihovu neovisnost. Te se izjave daju svake godine u pisanom obliku i, ne dovodeći u pitanje stavak 1., upisuju u registar Agencije koji je dostupan javnosti, na zahtjev, u prostorijama Agencije.

3. Članovi Upravnog odbora, izvršni direktor, članovi Odbora i Foruma i svi prisutni stručnjaci na svakom sastanku izjavljuju postoje li interesi koji bi mogli utjecati na njihovu neovisnost po pojedinim točkama dnevnog reda. Svatko tko da takvu izjavu ne sudjeluje u glasovanju o odgovarajućoj točki dnevnog reda.

Uspostava Žalbene komisije

Članak 89.

1. Žalbena komisija sastoji se od predsjedatelja i dva člana.

2. Predsjedatelj i članovi imaju zamjenike koji ih zastupaju u njihovoj odsutnosti.

3. Predsjedatelja, članove i zamjenike imenuje Upravni odbor na temelju popisa kandidata koje predlaže Komisija po pozivu na iskaz interesa koji se objavljuje u Službenom listu Europske unije i drugim periodičnim publikacijama ili na internetu. Oni se imenuju na temelju odgovarajućeg iskustva i znanja u području kemijske sigurnosti, prirodnih znanosti odnosno regulatornih i pravosudnih postupaka s popisa kvalificiranih kandidata koji je donijela Komisija.

Upravni odbor može po preporuci izvršnog direktora imenovati dodatne članove i njihove zamjenike u skladu s istim postupkom ako je to potrebno kako bi se osiguralo rješavanje žalbi u razumnom roku.

4. Kvalifikacije koje moraju imati članovi Žalbene komisije određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

5. Predsjedatelj i članovi imaju jednako pravo glasa.

Članovi Žalbene komisije

Članak 90.

1. Mandat članova Žalbene komisije, uključujući predsjedatelja i zamjenike, je pet godina. Moguće je jedno produženje mandata.

2. Članovi Žalbene komisije se neovisni. Pri donošenju odluka ne obvezuju ih nikakve upute.

3. Članovi Žalbene komisije ne mogu obavljati nikakve druge dužnosti u Agenciji.

4. Za vrijeme trajanja mandata članovi Žalbene komisije mogu se razriješiti dužnosti ili ukloniti s popisa samo po odluci Komisije, koju Komisija može donijeti, nakon što pribavi mišljenje Upravnog odbora, samo ako za to postoje ozbiljni razlozi.

5. Članovi Žalbene komisije ne mogu sudjelovati u žalbenom postupku ako imaju osobni interes u njemu ili ako su ranije bili uključeni u postupak kao predstavnici jedne od stranaka ili ako su sudjelovali u odluci protiv koje je izjavljena žalba.

6. Ako član Žalbene komisije smatra da zbog razloga navedenih u stavku 5. ne smije sudjelovati u određenom žalbenom postupku, on o tome obavješćuje Žalbenu komisiju. Svaka stranka u žalbenom postupku može izjaviti prigovor na članove Komisije zbog navedenih u stavku 5. odnosno ako sumnja u njegovu pristranost. Prigovor se ne može temeljiti na nacionalnosti članova.

7. O slučajevima iz stavaka 5. i 6. Žalbena komisija odlučuje bez sudjelovanja dotičnog člana. Tog člana Žalbene komisije za potrebe donošenja te odluke zamjenjuje zamjenik.

Odluke protiv kojih se može izjaviti žalba

Članak 91.

1. Žalba se može izjaviti protiv odluka koje Agencija donosi na temelju članka 9., članka 20., članka 27. stavka 6., članka 30. stavka 2. i 3. i članka 51.

2. Žalba izjavljena na temelju stavka 1. ima odgodni učinak.

Osobe koje imaju pravo žalbe, rokovi, pristojbe i oblik

Članak 92.

1. Svaka fizička i pravna osoba može izjaviti žalbu protiv odluke upućene toj osobi ili protiv odluke koja se, iako je upućena drugoj osobi, izravno i osobno odnosi na nju.

2. Žalba se uz navođenje razloga za žalbu podnosi Agenciji u pisanom obliku u roku od tri mjeseca od priopćenja odluke dotičnoj osobi ili, ako takvo priopćenje nije upućeno, od dana kada je ta osoba saznala za odluku, osim ako je u ovoj Uredbi predviđeno drukčije.

3. Od osoba koje podnose žalbu protiv odluke Agencije može se zahtijevati pristojba u skladu s glavom IX.

Razmatranje žalbi i odluke o žalbi

Članak 93.

1. Ako izvršni direktor nakon savjetovanja s predsjedateljem Žalbene komisije smatra da je žalba dopuštena i utemeljena, on može ispraviti odluku u roku od 30 dana od podnošenja žalbe u skladu s člankom 92. stavkom 2.

2. U slučajevima osim slučajeva iz stavka 1. ovog članka, predsjedatelj Žalbene komisije ispituje je li žalba dopuštena u roku od 30 dana od njezinog podnošenja u skladu s člankom 92. stavkom 2. Ako je žalba dopuštena, ona se upućuje Žalbenoj komisiji koja razmatra razloge za žalbu. Stranke u žalbenom postupku imaju pravo usmeno se očitovati tijekom postupka.

3. Žalbena komisija može koristiti sve ovlasti iz nadležnosti Agencije ili uputiti predmet nadležnom tijelu Agencije na daljnje postupanje.

4. Postupke Žalbene komisije određuje Komisija u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

Postupci pred Prvostupanjskim sudom i Sudom EZ-a

Članak 94.

1. Odluka Žalbene komisije odnosno – u slučaju odluka kod kojih ne postoji pravo žalbe – odluka Agencije može se osporavati u postupku pred Prvostupanjskim sudom ili Sudom EZ-a, u skladu s člankom 230. Ugovora.

2. Ako Agencija ne donese odluku, može se pokrenuti postupak zbog propuštanja djelovanja pred Prvostupanjskim sudom ili Sudom EZ-a, u skladu s člankom 232. Ugovora.

3. Agencija je dužna poduzeti potrebne mjere u skladu s presudom Prvostupanjskog suda odnosno Suda EZ-a.

Sukobi mišljenja između Agencije i drugih tijela

Članak 95.

1. Agencija nastoji osigurati rano prepoznavanje potencijalnih izvora sukoba mišljenja između nje i drugih tijela uspostavljenih na temelju prava Zajednice, uključujući agencije Zajednice koje obavljaju sličnu zadaću u odnosu na pitanja od zajedničkog interesa.

2. Kad Agencija prepozna potencijalni izvor sukoba, ona uspostavlja kontakt s dotičnim tijelom radi razmjene svih relevantnih znanstvenih i tehničkih informacija i utvrđivanja znanstvenih i tehničkih pitanja koja bi mogla biti sporna.

3. Ako se radi o temeljnom sukobu mišljenja o znanstvenim ili tehničkim pitanjima i ako je dotično tijelo agencija Zajednice ili znanstveni odbor, Agencija i to tijelo surađuju u svrhu rješavanja sukoba ili dostave Komisiji zajedničkog dokumenta u kojemu pojašnjavaju znanstvene i/ili tehničke aspekte sukoba.

Proračun Agencije

Članak 96.

1. Prihodi Agencije obuhvaćaju:

(a) subvenciju Zajednice iz općeg proračuna Europskih zajednica (dio koji se odnosi na Komisiju);

(b) pristojbe koje plaćaju poduzeća;

(c) dobrovoljne doprinose država članica.

2. Rashodi Agencije uključuju troškove osoblja, administrativne, infrastrukturne i troškove poslovanja.

3. Izvršni direktor svake godine najkasnije do 15. veljače izrađuje prednacrt proračuna s rashodima poslovanja i predviđenim programom rada za sljedeću financijsku godinu i prosljeđuje ga Upravnom odboru zajedno s planom radnih mjesta i privremenim popisom radnih mjesta.

4. Prihodi i rashodi moraju biti uravnoteženi.

5. Upravni odbor svake godine na temelju nacrta izvršnog direktora vrši procjenu prihoda i rashoda Agencije za sljedeću financijsku godinu. Tu procjenu, koja uključuje nacrt plana radnih mjesta, Upravni odbor prosljeđuje Komisiji najkasnije do 31. ožujka.

6. Komisija procjenu prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću (dalje u tekstu „proračunsko tijelo”) zajedno s prednacrtom proračuna Europskih zajednica.

7. Komisija na temelju te procjene u prednacrtu proračuna Europskih zajednica koji podnosi proračunskom tijelu u skladu s člankom 272. Ugovora unosi procjene sredstava koja smatra potrebnima za plan radnih mjesta i iznos subvencije koji će ići na teret općeg proračuna.

8. Proračunsko tijelo odobrava odobrena sredstva Agenciji.

Proračunsko tijelo donosi plan radnih mjesta za Agenciju.

9. Proračun Agencije donosi Upravni odbor. On postaje konačan nakon konačnog usvajanja općega proračuna Europskih zajednica. On se prema potrebi može prilagoditi.

10. Sve izmjene proračuna i plana radnih mjesta obavljaju se u skladu s gornjim postupkom.

11. Upravni odbor bez odlaganja obavješćuje proračunsko tijelo ako namjerava provesti bilo kakav projekt koji može imati značajne financijske posljedice za financiranje proračuna, a posebno o projektima vezanim uz nekretnine npr. najam ili kupnja zgrada. On o tome obavješćuje Komisiju.

Ako je ispostava proračunskog tijela priopćila da namjerava dati mišljenje, ona svoje mišljenje šalje Upravnom odboru u roku od šest tjedana od prijave projekta.

Izvršavanje proračuna Agencije

Članak 97.

1. Izvršni direktor obavlja dužnosti nalogodavca i izvršava proračun Agencije.

2. Računovodstveni službenik Agencije zadužen je za praćenje obveza i podmirivanja svih rashoda Agencije kao i utvrđivanja i naplate svih prihoda Agencije.

3. Računovodstveni službenik Agencije nakon svake financijske godine, a najkasnije do 1. ožujka dostavlja privremene financijske izvještaje računovodstvenom službeniku Komisije zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Računovodstveni službenik Komisije obavlja konsolidaciju privremenih financijskih izvještaja institucija i decentraliziranih tijela u skladu s člankom 128. Uredbe Vijeća (EZ, Euratom) br. 1605/2002. od 25. lipnja 2002. o Financijskoj uredbi primjenjivoj na opći proračun Europskih zajednica(27).

4. Računovodstveni službenik Komisije nakon svake financijske godine najkasnije do 31. ožujka prosljeđuje privremene financijske izvještaje Agencije Revizorskom sudu zajedno s izvješćem o proračunskom i financijskom upravljanju za tu financijsku godinu. Izvješće o proračunskom i financijskom upravljanju za financijsku godinu također se prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

5. Po primitku opažanja Revizorskog suda u pogledu privremenih financijskih izvještaja Agencije, sukladno članku 129. Uredbe (EZ, Euratom) br. 1605/2002, izvršni direktor sastavlja konačne financijske izvještaje Agencije na svoju odgovornost i prosljeđuje ih Upravnom odboru kako bi pribavio njegovo mišljenje.

6. Upravni odbor daje mišljenje o konačnim financijskim izvještajima Agencije.

7. Izvršni direktor najkasnije do 1. srpnja sljedeće godine šalje konačne financijske izvještaje zajedno s mišljenjem Upravnog odbora Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Revizorskom sudu.

8. Konačni financijski izvještaji se objavljuju.

9. Izvršni direktor šalje Revizorskom sudu odgovor na njegova opažanja najkasnije do 30. rujna. On šalje taj odgovor i Upravnom odboru.

10. Europski parlament po preporuci Vijeća do 30. travnja godine N + 2 daje razrješnicu izvršnom direktoru za izvršenje proračuna za godinu N.

Suzbijanje prijevare

Članak 98.

1. Na Agenciju se radi sprečavanja prijevare, korupcije i drugih nezakonitih radnji bez ograničenja primjenjuju odredbe Uredbe (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje vodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)(28).

2. Agenciju obvezuje Međuinstitucionalni sporazum od 25. svibnja 1999. između Europskog parlamenta, Vijeća Europske unije i Komisije Europskih zajednica u vezi s unutarnjim istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF)(29) te ona bez odlaganja izdaje odgovarajuće odredbe koje se primjenjuju na cjelokupno njezino osoblje.

3. U odlukama koje se odnose na financiranje i provedbenim sporazumima te instrumentima koji iz njih proizlaze izričito se navodi da Revizorski sud i OLAF mogu prema potrebi obaviti provjere na licu mjesta kod primatelja financijskih sredstava Agencije i agenata koji su zaduženi za njihovu alokaciju.

Financijski pravilnik

Članak 99.

Financijski pravilnik koji se primjenjuje na Agenciju donosi Upravni odbor nakon savjetovanja s Komisijom. On ne smije odstupati od Uredbe (EZ, Euratom) br. 2343/2002 osim ako je to izričito nužno za funkcioniranje Agencije i uz prethodnu suglasnost Komisije.

Pravna osobnost Agencije

Članak 100.

1. Agencija je tijelo Zajednice i ima pravnu osobnost. Ona u svakoj državi članici mora imati najširu poslovnu sposobnost koju mogu imati pravne osobe u skladu s njihovim zakonima. Ona posebno može stjecati i otuđivati pokretnu i nepokretnu imovinu te može biti stranka u sudskim postupcima.

2. Agenciju zastupa izvršni direktor.

Odgovornost Agencije

Članak 101.

1. Ugovorna odgovornost Agencije podliježe pravu koje se primjenjuje na dotični ugovor. U svim klauzulama o arbitraži sadržanima u ugovorima koje zaključuje Agencija ugovara se nadležnost Suda EZ-a.

2. U slučaju izvanugovorne odgovornosti, Agencija nadoknađuje svaku štetu koju prouzroči ona ili njezini službenici u izvršavanju svojih dužnosti, u skladu s općim načelima koja su zajednička nacionalnim pravima država članica.

Sud EZ-a nadležan je u svim sporovima u vezi s nadoknadom takvih šteta.

3. Osobna financijska i disciplinska odgovornost službenika Agencije prema Agenciji podliježe odgovarajućim propisima koji se primjenjuju na osoblje Agencije.

Povlastice i imunitet Agencije

Članak 102.

Na Agenciju se primjenjuje Protokol o povlasticama i imunitetu Europskih zajednica.

Propisi za osoblje

Članak 103.

1. Osoblje Agencije podliježe propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica. Agencija u odnosu na svoje osoblje provodi ovlasti prenesene tijelu za imenovanja.

2. Upravni odbor u dogovoru s Komisijom donosi potrebne provedbene propise.

3. Osoblje Agencije sastoji se od službenika koje su ondje privremeno rasporedile odnosno koje su joj ustupile Komisija i države članice te ostalih službenika koje je zaposlila Agencija radi obavljanja svojih zadaća. Agencija zapošljava osoblje na temelju plana zapošljavanja koji se uključuje u višegodišnji program rada iz članka 78. točke (d).

Jezici

Članak 104.

1. Na Agenciju se primjenjuje Uredba br. 1 od 15. travnja 1958. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici(30).

2. Usluge prevođenja potrebne za rad Agencije pruža Prevoditeljski centar za tijela Europske unije.

Obveza čuvanja tajne

Članak 105.

Članovi Upravnog odbora, članovi Odbora i Foruma, stručnjaci, dužnosnici i ostali službenici Agencije ne smiju ni nakon prestanka svojih dužnosti otkrivati informacije koje se smatraju službenom tajnom.

Sudjelovanje trećih zemalja

Članak 106.

Upravni odbor može u dogovoru s odgovarajućim Odborom ili Forumom pozvati predstavnike trećih zemalja da sudjeluju u radu Agencije.

Sudjelovanje međunarodnih organizacija

Članak 107.

Upravni odbor može u dogovoru s odgovarajućim Odborom ili Forumom pozvati predstavnike međunarodnih organizacija zainteresiranih za pitanje pravnog uređenja kemikalija da sudjeluju u radu Agencije u svojstvu promatrača.

Kontakti s organizacijama dionika

Članak 108.

Upravni odbor u dogovoru s Komisijom uspostavlja potrebne kontakte između Agencije i relevantnih organizacija dionika.

Pravila transparentnosti

Članak 109.

Kako bi se osigurala transparentnost, Upravni odbor na prijedlog izvršnog direktora i u dogovoru s Komisijom donosi pravila kojima se osigurava javna dostupnost regulatornih, znanstvenih i tehničkih informacija vezanih uz sigurnost tvari pojedinačno, u smjesama i proizvodima koje nisu povjerljive prirode.

Odnosi s relevantnim tijelima Zajednice

Članak 110.

1. Agencija surađuje s drugim tijelima Zajednice radi osiguravanja uzajamne potpore ispunjenju njihovih zadaća, a posebno kako bi se izbjeglo udvostručivanje posla.

2. Izvršni direktor utvrđuje nakon savjetovanja s Odborom za procjenu rizika i Europskom agencijom za sigurnost hrane, pravila postupka u pogledu tvari za koje je zatraženo mišljenje u kontekstu sigurnosti hrane. Ta pravila postupka donosi Upravni odbor u dogovoru s Komisijom.

Odredbe ove glave na drugi način ne utječu na nadležnosti Europske agencije za sigurnost hrane.

3. Odredbe ove glave ne utječu na nadležnosti Europske agencije za lijekove.

4. Izvršni direktor nakon savjetovanja s Odborom za procjenu rizika, Odborom za socioekonomsku analizu i Savjetodavnim odborom za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radnom mjestu utvrđuje pravila postupka s obzirom na pitanja zaštite radnika. Ta pravila postupka donosi Upravni odbor u dogovoru s Komisijom.

Odredbe ove glave ne utječu na nadležnosti Savjetodavnog odbora za sigurnost, higijenu i zaštitu zdravlja na radnom mjestu i Europske agencije za zdravlje i sigurnost na radnom mjestu.

Formati i programska podrška za dostavu informacija Agenciji

Članak 111.

Agencija utvrđuje formate, koje stavlja na raspolaganje bez naknade, i pakete programske podrške, kojima omogućuje besplatni pristup na svojim internetskim stranicama, a za potrebe dostavljanja informacija Agenciji. Države članice, proizvođači, uvoznici, distributeri i daljnji korisnici koriste te formate i pakete pri dostavi informacija Agenciji na temelju ove Uredbe. Agencija osobito stavlja na raspolaganje programske alate koji olakšavaju dostavu svih informacija o tvarima registriranim u skladu s člankom 12. stavkom 1.

Za potrebe registracije, obrazac tehničkog dosjea iz članka 10. točke (a) je IUCLID. Agencija koordinira daljnji razvoj tog obrasca s Organizacijom za gospodarsku suradnju i razvoj kako bi osigurala najveću moguću usklađenost.

GLAVA XII. OBAVJEŠĆIVANJE

Izvješća

Članak 117.

1. Države članice svakih pet godina Komisiji dostavljaju izvješće o primjeni ove Uredbe na njihovom državnom području, koje uključuje poglavlja o evaluaciji i provedbi, kako je navedeno u članku 127.

Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2010.

2. Agencija svakih pet godina Komisiji podnosi izvješće o primjeni ove Uredbe. Izvješće Agencije sadrži informacije o zajedničkoj dostavi informacija u skladu s člankom 11. i pregled objašnjenja koja su navedena u slučaju odvojene dostave informacija.

Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2011.

3. U skladu s ciljem promicanja ispitnih metoda koje ne uključuju pokuse na životinjama, Agencija svake tri godine Komisiji podnosi izvješće o stanju provedbe i uporabe ispitnih metoda koje ne uključuju pokuse na životinjama i ispitnih strategija koje se koriste za dobivanje informacija o unutarnjim svojstvima i za procjenu rizika radi ispunjenja zahtjeva ove Uredbe.

Prvo se izvješće podnosi do 1. lipnja 2011.

4. Komisija svakih pet godina objavljuje opće izvješće o:

(a) iskustvima s provedbom ove Uredbe, uključujući informacije iz stavaka 1., 2. i 3.; i

(b) količini i raspodjeli financijskih sredstava koje je Komisija stavila na raspolaganje za razvoj i evaluaciju alternativnih ispitnih metoda.

Prvo se izvješće objavljuje do 1. lipnja 2012.

Pristup informacijama

Članak 118.

1. Na dokumente u posjedu Agencije primjenjuje se Uredba (EZ) br. 1049/2001.

2. Otkrivanje sljedećih informacija u načelu se smatra protivnim zaštiti poslovnih interesa dotične osobe:

(a) pojedinosti o potpunom sastavu smjese;

(b) ne dovodeći u pitanje članak 7. stavak 6. i članak 64. stavak 2., precizna uporaba, funkcija ili primjena tvari ili smjese, uključujući informacije o njihovoj preciznoj uporabi kao intermedijera;

(c) precizna količina tvari ili smjese koja je proizvedena odnosno stavljena na tržište;

(d) odnosi između proizvođača ili uvoznika i njegovih distributera ili daljnjih korisnika.

Agencija može objaviti informacije iz ovog stavka ako je nužno hitno djelovanje radi zaštite zdravlja ljudi, sigurnosti ili okoliša, npr. u slučaju izvanrednog stanja.

3. Upravni odbor do 1. lipnja 2008. donosi praktična rješenja za provedbu Uredbe (EZ) br. 1049/2001, uključujući mogućnost podnošenja žalbe odnosno pravnog lijeka u slučaju djelomičnog ili potpunog odbijanja zahtjeva za zaštitu tajnosti.

4. Protiv odluka koje donosi Agencija na temelju članka 8. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 može se dostaviti pritužba Europskom ombudsmanu ili pokrenuti postupak pred Sudom EZ-a u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 195. odnosno 230. Ugovora.

Elektronički javni pristup

Članak 119.

1. Sljedeće informacije o tvarima pojedinačno, smjesama i proizvodima koje se nalaze u posjedu Agencije javno su dostupne putem interneta, bez naknade, u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e):

(a) ne dovodeći u pitanje stavak 2. točke (f) i (g) ovog članka, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u bilo koji od sljedećih razreda ili kategorija opasnosti iz Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008:

— razredi opasnosti od 2.1. do 2.4., razredi opasnosti 2.6. i 2.7., razred opasnosti 2.8. tip A i B, razredi opasnosti 2.9., 2.10. i 2.12., razred opasnosti 2.13. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.14. – 1. i 2. kategorija, razred opasnosti 2.15. tip od A do F;

— razredi opasnosti od 3.1. do 3.6. i razred opasnosti 3.7. „štetni učinci na spolnu funkciju i plodnost ili na razvoj”, razred opasnosti 3.8. „učinci različiti od narkotičkih”, razredi opasnosti 3.9. i 3.10.;

— razred opasnosti 4.1.;

— razred opasnosti 5.1;

(b) naziv tvari iz popisa EINECS, ako je on primjenjiv;

(c) razvrstavanje i označivanje tvari;

(d) fizikalno-kemijski podaci o tvari i njezinom kretanju i sudbini u okolišu;

(e) rezultati pojedinih toksikoloških i ekotoksikoloških studija;

(f) DNEL (Derived No-Effect Level – izvedena razina izloženosti bez učinka) ili PNEC (Predicted No-Effect Concentration – predviđena koncentracija bez učinka) utvrđen u skladu s Prilogom I.;

(g) smjernice o sigurnoj uporabi u skladu s odjeljcima 4. i 5. Priloga VI.;

(h) metode analize koje omogućuju da se otkrije opasna tvar ispuštena u okoliš te da se odredi izravna izloženost ljudi, ako je to potrebno u skladu s prilozima IX. ili X.

2. Sljedeće informacije o tvarima pojedinačno, u smjesama i proizvodima javno su dostupne putem interneta bez naknade, u skladu s člankom 77. stavkom 2. točkom (e), osim ako strana koja dostavlja informacije priloži obrazloženje u skladu s člankom 10. točkom (a) podtočkom xi. u kojemu se navodi zašto bi takva objava mogla nanijeti štetu poslovnim interesima podnositelja registracije ili druge zainteresirane strane i Agencija prihvati to obrazloženje kao valjano:

(a) ako je to bitno za razvrstavanje i označivanje, stupanj čistoće tvari i podaci o nečistoćama i/ili dodacima (aditivima) koji su poznati kao opasni;

(b) ukupni količinski raspon (tj. 1–10 tona, 10–100 tona, 100–1000 tona ili iznad 1000 tona) unutar kojega je tvar registrirana;

(c) sažeci studija ili detaljni sažeci studija za informacije iz stavka 1. točke (d) i (e);

(d) podaci iz sigurnosno-tehničkog lista, osim onih koji su navedeni u stavku 1.;

(e) trgovački naziv(i) tvari;

(f) podložno članku 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari iz stavka 1. točke (a) ovog članka koje nisu u postupnom uvođenju, za razdoblje od šest godina;

(g) podložno članku 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, naziv iz nomenklature IUPAC za tvari iz stavka 1. točke (a) ovog članka koje se isključivo koriste za jednu ili više sljedećih namjena:

i. kao intermedijeri;

ii. u znanstvenom istraživanju i razvoju;

iii. u istraživanju i razvoju usmjerenom prema proizvodu i procesu.

Suradnja s trećim zemljama i međunarodnim organizacijama

Članak 120.

Ne dovodeći u pitanje članke 118. i 119., informacije koje Agencija primi na temelju ove Uredbe mogu se otkriti vladi ili državnom tijelu treće zemlje ili međunarodnoj organizaciji na temelju sporazuma sklopljenog između Zajednice i treće osobe u skladu s Uredbom (EZ) br. 304/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o izvozu i uvozu opasnih kemijskih tvari(31) ili u skladu s člankom 181.a stavkom 3. Ugovora, pod uvjetom da su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a) svrha je sporazuma suradnja u provedbi ili upravljanju zakonodavstvom o kemikalijama obuhvaćenim ovom Uredbom;

(b) treća osoba štiti tajnost informacija u skladu s međusobnim sporazumom.

GLAVA XIII. NADLEŽNA TIJELA

Imenovanje

Članak 121.

Države članice određuju nadležno tijelo odnosno nadležna tijela odgovorno(-a) za izvršavanje zadaća dodijeljenih nadležnim tijelima na temelju ove Uredbe i za suradnju s Komisijom i Agencijom u provedbi ove Uredbe. Države članice nadležnim tijelima stavljaju na raspolaganje odgovarajuća sredstva koja im uz ostala raspoloživa sredstva omogućuju da na vrijeme i učinkovito ispunjavaju svoje zadaće na temelju ove Uredbe.

Suradnja između nadležnih tijela

Članak 122.

Nadležna tijela međusobno surađuju u provedbi svojih zadaća na temelju ove Uredbe i u tu svrhu nadležnim tijelima drugih država članica daju svu potrebnu i korisnu potporu.

Priopćavanje javnosti informacija o rizicima tvari

Članak 123.

Nadležna tijela država članica obavješćuju opću javnost o rizicima koji proizlaze iz tvari ako to smatraju potrebnim za zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša. Agencija, u savjetovanju s nadležnim tijelima i dionicima te oslanjajući se prema potrebi na relevantnu najbolju praksu, izdaje smjernice za priopćavanje informacija o rizicima i sigurnoj uporabi kemijskih tvari pojedinačno, u smjesama ili proizvodima radi koordinacije odgovarajućih aktivnosti država članica.

Ostale odgovornosti

Članak 124.

Nadležna tijela dostavljaju Agenciji elektroničkim putem sve raspoložive informacije koje posjeduju o tvarima koje su registrirane u skladu s člankom 12. stavkom 1. i čiji registracijski dosjei ne sadrže potpune informacije iz Priloga VII., a posebno o tome je li prilikom aktivnosti provedbe i praćenja utvrđen sumnjiv rizik. Nadležno tijelo prema potrebi ažurira te informacije.

Države članice, uz operativne smjernice koje osigurava Agencija na temelju članka 77. stavka 2. točke (g), uspostavljaju nacionalne službe za pomoć koje će savjetovati proizvođače, uvoznike, daljnje korisnike i ostale zainteresirane strane u pogledu njihovih odgovornosti i obveza na temelju ove Uredbe, posebno s obzirom na registraciju tvari u skladu s člankom 12. stavkom 1.

GLAVA XIV. PROVEDBA

Zadaće država članica

Članak 125.

Države članice održavaju sustav službenih kontrola i drugih aktivnosti koje se smatraju potrebnima u danim okolnostima.

Sankcije u slučaju nepridržavanja

Članak 126.

Države članice utvrđuju odredbe o sankcijama koje se primjenjuju u slučaju povrede odredaba ove Uredbe i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, primjerene i odvraćajuće. Države članice te odredbe priopćuju Komisiji najkasnije do 1. prosinca 2008. te je bez odlaganja obavješćuju o svim naknadnim izmjenama tih odredaba.

Izvješće

Članak 127.

Izvješće iz članka 117. stavka 1. u dijelu koji se odnosi na provedbu uključuje rezultate službenih inspekcija, provedeni nadzor, predviđene sankcije i druge mjere koje su poduzete na temelju članaka 125. i 126. u prethodnom izvještajnom razdoblju. Forum dogovara zajednička pitanja koja će se obuhvatiti izvješćem. Komisija ta izvješća stavlja na raspolaganje Agenciji i Forumu.

GLAVA XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Sloboda kretanja

Članak 128.

1. Podložno stavku 2., države članice neće zabraniti, ograničiti niti ometati proizvodnju, uvoz, stavljanje na tržište ili uporabu tvari pojedinačno, u smjesi ili proizvodu koja potpada pod područje primjene ove Uredbe ako ta tvar ispunjava zahtjeve ove Uredbe i, tamo gdje je to primjereno, akata Zajednice donesenih u vezi s provedbom ove Uredbe.

2. Ova Uredba ne sprečava države članice da nastave s provedbom nacionalnih propisa ili utvrde nacionalne propise radi zaštite radnika, zdravlja ljudi i okoliša koji će se primjenjivati u slučajevima u kojima se ovom Uredbom ne usklađuju zahtjevi u pogledu proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe.

Zaštitna klauzula

Članak 129.

1. Država članica može poduzeti odgovarajuće privremene mjere ako iz opravdanih razloga smatra da je nužno hitno djelovanje u svrhu zaštite zdravlja ljudi ili okoliša s obzirom na tvar pojedinačno, u smjesi ili proizvodu, čak i onda kad ta tvar ispunjava zahtjeve ove Uredbe. Država članica o tome odmah obavješćuje Komisiju, Agenciju i ostale države članice, navodeći razloge svoje odluke, i dostavlja znanstvene i tehničke informacije na kojima se temelji privremena mjera.

2. Komisija donosi odluku u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3. u roku od 60 dana od primitka informacija od države članice. Ona u toj odluci:

(a) odobrava privremenu mjeru u trajanju navedenom u odluci; ili

(b) zahtijeva da država članica ukine privremenu mjeru.

3. Ako se, u slučaju odluke iz stavka 2. točke (a), privremena mjera koju je poduzela država članica sastoji u ograničenju stavljanja na tržište ili uporabe tvari, dotična država članica u roku od tri mjeseca od odluke Komisije Agenciji dostavlja dosje u skladu s Prilogom XV. i time pokreće postupak uvođenja ograničenja na razini Zajednice.

4. Komisija u slučaju odluke iz stavka 2. točke (a) razmatra je li potrebno prilagoditi ovu Uredbu.

Obrazloženje odluka

Članak 130.

Nadležna tijela, Agencija i Komisija navode obrazloženje uz sve odluke koje donesu na temelju ove Uredbe.

Izmjene priloga

Članak 131.

Prilozi se mogu izmijeniti u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.

Provedbeno zakonodavstvo

Članak 132.

Potrebne mjere za učinkovitu provedbu odredaba ove Uredbe donose se u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 3.

Odborska procedura

Članak 133.

1. Komisiji pomaže Odbor.

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 3. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

Rok predviđen u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ je tri mjeseca.

4. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 5.a stavci od 1. do i 4. i članak 7. Odluke 1999/468/EZ, uzimajući u obzir odredbe članka 8. te Odluke.

5. Odbor donosi svoj poslovnik.

Pripreme za osnivanje Agencije

Članak 134.

1. Komisija pruža potrebnu potporu osnivanju Agencije.

2. U tu svrhu, dok izvršni direktor ne preuzme dužnost po imenovanju od strane Upravnog odbora Agencije u skladu s člankom 84., koristeći proračun namijenjen Agenciji, Komisija u ime Agencije može:

(a) imenovati osoblje, uključujući osobu koja će privremeno obavljati funkciju izvršnog direktora;

(b) zaključivati druge ugovore.

Prijelazne mjere za prijavljene tvari

Članak 135.

1. Zahtjevi podnositeljima prijave za dostavu dodatnih informacija nadležnom tijelu u skladu s člankom 16. stavkom 2. Direktive 67/548/EZ smatraju se odlukama donesenim u skladu s člankom 51. ove Uredbe.

2. Zahtjevi podnositelju prijave za dostavu dodatnih informacija za tvar u skladu s člankom 16. stavkom 1. Direktive 67/548/EZ smatraju se odlukama donesenim u skladu s člankom 52. ove Uredbe.

Takva se tvar smatra uvrštenom u tekući akcijski plan Zajednice u skladu s člankom 44. stavkom 2. ove Uredbe i smatra se da ju je država članica čije je nadležno tijelo zatražilo dodatne informacije u skladu s člankom 7. stavkom 2. i člankom 16. stavkom 1. Direktive 67/548/EEZ odabrala u skladu s člankom 45. stavkom 2. ove Uredbe.

Prijelazne mjere za postojeće tvari

Članak 136.

1. Zahtjevi za dostavu informacija Komisiji upućeni proizvođačima i uvoznicima putem Uredbe Komisije primjenom članka 10. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 793/93 smatraju se odlukama donesenim u skladu s člankom 52. ove Uredbe.

Nadležno tijelo za tvar je tijelo iz države članice koja je određena za izvjestitelja u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe (EEZ) br. 793/93 i ono obavlja zadaće iz članka 46. stavka 3. i članka 48. ove Uredbe.

2. Zahtjevi za dostavu informacija Komisiji upućeni proizvođačima i uvoznicima putem Uredbe Komisije primjenom članka 12. stavka 2. Uredbe (EEZ) br. 793/93 smatraju se odlukama donesenim u skladu s člankom 52. ove Uredbe. Agencija određuje nadležno tijelo za tvar koje će obavljati zadaće iz članka 46. stavka 3. i članka 48. ove Uredbe.

3. Država članica čiji izvjestitelj do 1. lipnja 2008. ne pošalje evaluaciju rizika i, prema potrebi, strategiju za ograničenje rizika u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EEZ) br. 793/93:

(a) dokumentira informacije o opasnosti i riziku u skladu s Prilogom XV. dijelom B ove Uredbe;

(b) primjenjuje članak 69. stavak 4. ove Uredbe na temelju informacija iz točke (a); i

(c) izrađuje dokumentaciju u kojoj navodi koje bi druge mjere osim izmjene Priloga XVII. ovoj Uredbi prema njezinom mišljenju trebalo poduzeti s obzirom na ostale utvrđene rizike.

Gornje informacije dostavljaju se Agenciji do 1. prosinca 2008.

Prijelazne mjere u pogledu ograničenja

Članak 137.

1. Komisija do 1. lipnja 2010. prema potrebi izrađuje nacrt izmjena Priloga XVII. u skladu s:

(a) evaluacijom rizika i preporučenom strategijom za ograničenje rizika usvojenima na razini Zajednice u skladu s člankom 11. Uredbe (EEZ) br. 793/93, ako one sadrže prijedloge ograničenja u skladu s glavom VIII. ove Uredbe za koje još nije donesena odluka na temelju Direktive 76/769/EEZ;

(b) prijedlozima za uvođenje ograničenja ili izmjenu ograničenja na temelju Direktive 76/769/EEZ koji su dostavljeni relevantnim institucijama, ali još nisu usvojeni.

2. Dosje iz članka 129. stavka 3. dostavlja se Komisiji do 1. lipnja 2010. Komisija prema potrebi izrađuje nacrt izmjena Priloga XVII.

3. Izmjene ograničenja donesenih na temelju Direktive 76/769/EEZ nakon 1. lipnja 2007. uključuju se u Prilog XVII. s učinkom od 1. lipnja 2009.

Preispitivanje

Članak 138.

1. Komisija do 1. lipnja 2019. provodi preispitivanje kako bi procijenila postoji li potreba da se obveza procjene kemijske sigurnosti i dokumentiranja ocjene u izvješću o kemijskoj sigurnosti proširi na tvari koje njome nisu obuhvaćene zbog što ne podliježu registraciji ili, ako podliježu, jer se proizvode ili uvoze u količinama manjim od 10 tona godišnje. Međutim, kad su u pitanju tvari koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost”, 1.A ili 1.B kategorije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, preispitivanje treba obaviti do 1. lipnja 2014.

(a) troškove proizvođača i uvoznika vezane uz sastavljanje izvješća o kemijskoj sigurnosti;

(b) podjelu troškova između subjekata u lancu opskrbe i daljnjeg korisnika;

(c) koristi za zdravlje ljudi i okoliš.

Komisija može na temelju tog preispitivanja prema potrebi podnijeti zakonodavne prijedloge u svrhu proširenja te obveze.

2. Komisija može podnijeti zakonodavne prijedloge čim se pronađe praktična i ekonomična metoda odabira polimera za registraciju na temelju valjanih tehničkih i znanstvenih kriterija te nakon objave izvješća o:

(a) rizicima koje predstavljaju polimeri u usporedbi s drugim tvarima;

(b) mogućoj potrebi registracije određenih vrsta polimera, uzimajući u obzir konkurentnost i inovativnost s jedne strane i zaštitu zdravlja ljudi i okoliša s druge strane.

3. Izvješće iz članka 117. stavka 4. o iskustvima s primjenom ove Uredbe uključuje preispitivanje zahtjeva vezanih uz registraciju tvari koje se proizvode ili uvoze u količini od najmanje 1 tone, ali ispod praga od 10 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku. Komisija može na temelju tog preispitivanja podnijeti zakonodavne prijedloge u svrhu promjene zahtjeva obavješćivanja za tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od najmanje 1 tone do najviše 10 tona godišnje po proizvođaču odnosno uvozniku, uzimajući u obzir najnovija kretanja, primjerice s obzirom na alternativna ispitivanja i (kvantitativne) odnose strukture i djelovanja ((Q)SAR).

4. Komisija će obaviti preispitivanje priloga I., IV. i V. do 1. lipnja 2008. te prema potrebi predložiti izmjene tih priloga u skladu s postupkom iz članka 131.

5. Komisija provodi preispitivanje Priloga XIII. do 1. prosinca 2008. kako bi procijenila primjerenost kriterija za određivanje postojanih, bioakumulativnih i otrovnih tvari odnosno vrlo postojanih i vrlo bioakumulativnih tvari te prema potrebi predložiti izmjene tog Priloga u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4.

6. Komisija do 1. lipnja 2012. provodi preispitivanje kako bi procijenila treba li područje primjene ove Uredbe izmijeniti da bi se izbjeglo preklapanje s drugim relevantnim odredbama Zajednice. Komisija može na temelju tog preispitivanja prema potrebi podnijeti zakonodavni prijedlog.

7. Komisija do 1. lipnja 2013. provodi preispitivanje, uzimajući u obzir najnovije znanstvene spoznaje, kako bi procijenila treba li područje primjene članka 60. stavka 3. proširiti na tvari iz članka 57. točke (f) koje imaju svojstvo endokrine disrupcije. Komisija može na temelju tog preispitivanja prema potrebi podnijeti zakonodavne prijedloge.

8. Komisija do 1. lipnja 2019. provodi preispitivanje kako bi procijenila treba li područje primjene članka 33. proširiti na druge opasne tvari, uzimajući u obzir praktično iskustvo s provedbom tog članka. Komisija može na temelju tog preispitivanja prema potrebi podnijeti zakonodavne prijedloge za proširenje te obveze.

9. Komisija, u skladu s ciljem promicanja ispitivanja koja ne uključuju pokuse na životinjama odnosno s ciljem zamjene, smanjenja broja i poboljšanja pokusa na životinjama za potrebe ove Uredbe preispituje zahtjeve ispitivanja iz odjeljka 8.7. Priloga VIII. do 1. lipnja 2019. Komisija može na temelju tog preispitivanja predložiti izmjene u skladu s postupkom iz članka 133. stavka 4., vodeći računa o osiguravanju visoke razine zaštite zdravlja i okoliša.

Stavljanje izvan snage

Članak 139.

Direktiva 91/155/EEZ se stavlja izvan snage.

Direktive 93/105/EZ i 2000/21/EZ, Uredbe (EEZ) br. 793/93 i (EZ) br. 1488/94 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2008.

Direktiva 93/67/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. kolovoza 2008.

Direktiva 76/769/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. lipnja 2009.

Upute na akte stavljene izvan snage tumače se kao upute na ovu Uredbu.

Izmjena Direktive 1999/45/EZ

Članak 140.

Članak 14. Direktive 1999/45/EZ briše se.

Stupanje na snagu i primjena

Članak 141.

1. Ova Uredba stupa na snagu 1. lipnja 2007.

2. Glave II., III., V., VI. VII., XI. i XII. te članci 128. i 136. primjenjuju se od 1. lipnja 2008.

3. Članak 135. primjenjuje se od 1. kolovoza 2008.

4. Glava VIII. i Prilog XVII. primjenjuju se od 1. lipnja 2009.

ZAHTJEVI ZA SASTAVLJANJE SIGURNOSNO-TEHNIČKIH LISTOVA

Prilog II

DIO A

0.1. Uvod

0.1.1. U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi koje dobavljač mora ispuniti pri sastavljanju sigurnosno-tehničkog lista koji dostavlja za tvar ili smjesu u skladu s člankom 31.

0.1.2. Informacije o tvarima koje se navode u sigurnosno-tehničkom listu moraju odgovarati informacijama u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno. Ako je izvješće o kemijskoj sigurnosti dovršeno, odgovarajuće scenarije izloženosti treba navesti u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

0.1.3. U sigurnosno-tehničkom listu u svakom se odgovarajućem odjeljku navodi jesu li i koji su različiti nanooblici njime obuhvaćeni te se sa svakim od tih nanooblika povezuju relevantne informacije o sigurnosti. Kako je predviđeno u Prilogu VI., pojam „nanooblik” u ovom Prilogu odnosi se na nanooblik ili skup sličnih nanooblika.

0.2. Opći zahtjevi za sastavljanje sigurnosno-tehničkog lista

0.2.1. Sigurnosno-tehničkim listom omogućuje se korisnicima da poduzmu potrebne mjere u pogledu zaštite zdravlja ljudi i sigurnosti na radnome mjestu te zaštite okoliša. Autor sigurnosno-tehničkog lista treba voditi računa o tome da se sigurnosno-tehničkim listom čitatelja mora obavijestiti o opasnostima od tvari ili smjese te mu dati informacije o sigurnom skladištenju i zbrinjavanju tvari ili smjese te rukovanju njome.

0.2.2. Informacije koje se navode u sigurnosno-tehničkim listovima moraju biti u skladu i sa zahtjevima utvrđenima u Direktivi 98/24/EZ. Sigurnosno-tehničkim listom posebno se poslodavcima mora omogućiti da odrede jesu li na radnom mjestu prisutna opasna kemijska sredstva te da procijene sve rizike za zdravlje i sigurnost radnika koji proizlaze iz njihove uporabe.

0.2.3. Informacije u sigurnosno-tehničkom listu moraju biti jasne i sažete. Sigurnosno-tehnički list izrađuje stručna osoba, koja mora uzeti u obzir specifične potrebe i znanje korisnika u mjeri u kojoj su oni poznati. Dobavljači tvari i smjesa stručnim osobama osiguravaju potrebno osposobljavanje, uključujući tečajeve za obnavljanje znanja.

0.2.4. Jezik sigurnosno-tehničkog lista mora biti jednostavan, jasan i precizan te treba izbjegavati žargon, akronime i kratice. Ne smiju se koristiti obavijesti kao što su „može biti opasno”, „nema učinaka na zdravlje”, „sigurno u većini uvjeta uporabe” ili „nije štetno” ni druge obavijesti kojima se ukazuje na to da tvar ili smjesa nije opasna, odnosno nikakve obavijesti koje nisu u skladu s razvrstavanjem te tvari ili smjese.

0.2.5. Datum sastavljanja sigurnosno-tehničkog lista navodi se na prvoj stranici. Kad je sigurnosno-tehnički list izmijenjen i primateljima se dostavlja nova, izmijenjena verzija, u odjeljku 16. sigurnosno-tehničkog lista primateljima treba skrenuti pozornost na izmjene, osim ako su one već navedene drugdje. Za izmijenjene sigurnosno-tehničke listove na prvoj se stranici navode datum sastavljanja s oznakom „Izmjena: (datum)” i barem jedna naznaka koja verzija se zamjenjuje, na primjer broj verzije, broj izmjene ili datum stupanja na snagu izmjene.

0.3. Format sigurnosno-tehničkog lista

0.3.1. Sigurnosno-tehnički listovi mogu biti različite duljine. Duljina sigurnosno-tehničkog lista razmjerna je opasnosti od tvari ili smjese i dostupnim informacijama.

0.3.2. Sve stranice sigurnosno-tehničkog lista, uključujući priloge, treba numerirati i na svakoj stranici naznačiti duljinu sigurnosno-tehničkog lista (npr. „stranica 1. od 3”) ili navesti ima li još stranica (npr. „Nastavak na sljedećoj stranici” ili „Kraj sigurnosno-tehničkog lista”).

0.4. Sadržaj sigurnosno-tehničkog lista

Informacije koje se zahtijevaju ovim Prilogom upisuju se, ovisno o potrebi i dostupnosti, u odgovarajuće pododjeljke sigurnosno-tehničkog lista utvrđene u dijelu B. Sigurnosno-tehnički list ne sadržava prazne pododjeljke.

0.5. Ostali zahtjevi za obavješćivanje

S obzirom na širok raspon svojstava tvari i smjesa ponekad je u odgovarajuće pododjeljke potrebno unijeti i dodatne relevantne i dostupne informacije.

Dodatne informacije o sigurnosti i utjecaju na okoliš potrebne su pomorcima i drugim radnicima u prijevozu tijekom prijevoza opasnog tereta u razlivenom stanju plovilima za prijevoz tereta u razlivenom stanju ili tankerima koji plove morem ili unutarnjim vodnim putovima i podložni su propisima Međunarodne pomorske organizacije (IMO) ili nacionalnim propisima. Kad se takav teret prevozi u razlivenom stanju, u pododjeljku 14.7. preporučuje se uključivanje osnovnih informacija o razvrstavanju u skladu s relevantnim instrumentima Međunarodne pomorske organizacije. Osim toga, za brodove kojima se prevozi nafta kao teret u razlivenom stanju ili kao gorivo, kako je utvrđeno Prilogom I. MARPOL-u(33), prije utovara mora se sastaviti „sigurnosno-tehnički list materijala” u skladu s rezolucijom Odbora za pomorsku sigurnost (MSC) IMO-a „Preporuke za sigurnosno-tehničke listove materijala u odnosu na Prilog I. MARPOL-u o nafti kao teretu i nafti kao gorivu” (MSC.286(86)). Stoga, kako bi postojao jedan usklađen sigurnosno-tehnički list za uporabu na moru i drugdje, u sigurnosno-tehničke listove za pomorski prijevoz tereta i nafte kao goriva za plovila iz Priloga I. MARPOL-u mogu se prema potrebi uključiti dodatne odredbe iz Rezolucije MSC.286(86).

0.6. Jedinice

Upotrebljavaju se mjerne jedinice utvrđene u Direktivi Vijeća 80/181/EEZ(34).

0.7. Posebni slučajevi

Sigurnosno-tehnički listovi također se zahtijevaju u posebnim slučajevima navedenima u stavku 1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za koje vrijede odstupanja od zahtjeva za označivanje.

1. ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista propisuje se kako se označavaju tvari ili smjese te kako se u sigurnosno-tehničkom listu navode utvrđene relevantne uporabe, ime dobavljača tvari ili smjese te podaci za kontakt dobavljača tvari ili smjese, uključujući kontakt za izvanredna stanja.

1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda

Identifikacijska oznaka proizvoda navodi se u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za tvari, a u skladu s člankom 18. stavkom 3. točkom (a) Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za smjese, te kako je navedeno na oznaci na službenom jeziku ili službenim jezicima države članice ili država članica gdje se tvar ili smjesa stavlja na tržište, osim ako je predmetna država članica odredila drukčije.

Za tvari koje podliježu registraciji identifikacijska oznaka proizvoda mora odgovarati onoj navedenoj u registraciji, a treba navesti i broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe. Mogu se navesti i dodatne identifikacijske oznake, čak i ako nisu upotrijebljene u registraciji.

Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač koji je distributer ili daljnji korisnik može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:

(a) taj dobavljač preuzme odgovornost da za potrebe provedbe na zahtjev dostavi potpuni broj registracije ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, proslijedi zahtjev svojem dobavljaču u skladu s točkom (b); i

(b) taj dobavljač u roku od sedam dana od zahtjeva koji je primio izravno od provedbenog tijela ili koji mu je proslijedio njegov primatelj dostavi potpuni broj registracije tijelu države članice nadležnom za provedbu (dalje u tekstu „provedbeno tijelo”) ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, u roku od sedam dana od zahtjeva proslijedi zahtjev svojem dobavljaču i istodobno o tomu obavijesti provedbeno tijelo.

Jednim sigurnosno-tehničkim listom može se obuhvatiti više tvari ili smjesa ako se informacijama u tom sigurnosno-tehničkom listu ispunjavaju zahtjevi iz ovog Priloga za svaku od tih tvari ili smjesa.

Ako su različiti oblici tvari obuhvaćeni jednim sigurnosno-tehničkim listom, navode se relevantne informacije s jasnom naznakom koje se informacije odnose na koji oblik. Umjesto toga može se izraditi zaseban sigurnosno-tehnički list za svaki oblik ili skupinu oblika.

Ako se sigurnosno-tehnički list odnosi na nanooblik ili više nanooblika ili tvari koje uključuju nanooblike, to se naznačava navođenjem riječi „nanooblik”.

Ostala sredstva identifikacije

Mogu se navesti i druga imena ili sinonimi kojima se tvar ili smjesa označava ili pod kojima je opće poznata.

Ako smjesa ima jedinstveni identifikator formule (UFI) u skladu s odjeljkom 5. dijela A Priloga VIII. Uredbi (EZ) br. 1272/2008. te je taj UFI naveden u sigurnosno-tehničkom listu, onda se on navodi u ovom pododjeljku.

1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju

Potrebno je barem ukratko opisati identificirane uporabe koje su bitne za primatelja ili primatelje tvari ili smjese (npr. čišćenje poda, industrijska uporaba u proizvodnji polimera, profesionalna uporaba u sredstvima za čišćenje).

Prema potrebi navode se i uporabe koje dobavljač ne preporučuje te razlozi za to. Tim popisom ne moraju se obuhvatiti sve moguće uporabe.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s identificiranim uporabama iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list

Treba navesti podatke o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list, bilo da se radi o proizvođaču, uvozniku, jedinstvenom zastupniku, daljnjem korisniku ili distributeru. Navodi se puna adresa i broj telefona dobavljača, kao i adresa elektroničke pošte stručne osobe koja je odgovorna za sigurnosno-tehnički list.

Osim toga, ako se dobavljač ne nalazi u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište i imenovao je odgovornu osobu za tu državu članicu, navodi se puna adresa i broj telefona te odgovorne osobe.

Ako je imenovan jedinstveni zastupnik, mogu se navesti i podaci o proizvođaču ili formulatoru izvan Unije.

Ako se radi o podnositelju registracije, podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list i, ako su dostupni, podaci o dobavljaču tvari ili smjese moraju odgovarati podacima o proizvođaču, uvozniku ili jedinstvenom zastupniku koji su navedeni u registraciji.

1.4. Broj telefona za izvanredna stanja

Treba navesti podatke o informacijskim službama za izvanredna stanja. Ako u državi članici u kojoj se tvar ili smjesa stavlja na tržište postoji službeno savjetodavno tijelo (to može biti tijelo nadležno za primanje informacija u vezi sa zdravljem iz članka 45. Uredbe (EZ) br. 1272/2008), treba navesti broj telefona tog tijela i to može biti dovoljno. Ako je dostupnost takvih službi ograničena iz bilo kojeg razloga, kao što je radno vrijeme, ili ako postoje ograničenja u pogledu davanja određenih vrsta informacija, to mora biti jasno navedeno.

2. ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se opasnosti od tvari ili smjese i odgovarajuća upozorenja povezana s tim opasnostima.

2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese

Navodi se razvrstavanje tvari ili smjese koje proizlazi iz primjene pravila za razvrstavanje iz Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako je dobavljač dostavio informacije o tvari za potrebe popisa razvrstavanja i označivanja u skladu s člankom 40. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ili je te informacije dostavio u sklopu registracije u skladu s ovom Uredbom, razvrstavanje navedeno u sigurnosno-tehničkom listu mora biti jednako razvrstavanju koje je pritom naveo.

Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, to se mora jasno navesti.

Informacije o tvarima u smjesi navode se u pododjeljku 3.2.

Ako se razvrstavanje i oznake upozorenja ne ispisuju u cijelosti, treba navesti uputu na odjeljak 16., u kojemu se navodi cjelovit tekst svakog razvrstavanja, uključujući sve oznake upozorenja.

Najvažniji štetni fizikalni učinci i učinci na zdravlje ljudi i okoliš navode se u skladu s odjeljcima od 9. do 12. sigurnosno-tehničkog lista, i to tako da i laici mogu prepoznati opasnosti od tvari ili smjese.

2.2. Elementi označivanja

Na temelju razvrstavanja na oznaci treba navesti barem sljedeće elemente u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008: piktogram(e) opasnosti, oznaku/oznake opasnosti, oznaku/oznake upozorenja i oznaku/oznake obavijesti. Umjesto piktograma u boji predviđenog Uredbom (EZ) br. 1272/2008 može se koristiti grafički crno-bijeli prikaz cjelovitog piktograma opasnosti ili samo grafički prikaz simbola.

Navode se relevantni elementi oznake u skladu s člankom 25. stavcima od 1. do 6. i člankom 32. stavkom 6. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

2.3. Ostale opasnosti

Navodi se ispunjava li tvar kriterije za postojane, bioakumulativne i toksične tvari ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne tvari u skladu s Prilogom XIII., je li tvar uključena u popis utvrđen u skladu s člankom 59. stavkom 1. jer ima svojstva endokrine disrupcije te je li tvar utvrđena kao tvar koja ima svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100(35) ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605(36). Za smjese navode se informacije za svaku tvar koja je u smjesi prisutna u koncentraciji jednakoj ili većoj od 0,1 % masenog udjela.

Navode se informacije o ostalim opasnostima koje ne dovode do razvrstavanja, ali mogu pridonijeti ukupnim opasnostima od tvari ili smjese, kao što su nastanak tvari koje onečišćuju zrak prilikom stvrdnjavanja ili prerade, prašenje, eksplozivna svojstva koja ne ispunjavaju kriterije razvrstavanja iz dijela 2. odjeljka 2.1. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, opasnosti od eksplozije prašine, unakrsna preosjetljivost, opasnost od gušenja, opasnost od smrzavanja, znatna sposobnost utjecanja na miris ili okus ili učinci na okoliš, kao što su opasnosti za organizme koji žive u tlu ili potencijal stvaranja fotokemijskog ozona. Izjava „Ako se raspršuje, može nastati eksplozivna smjesa prašine i zraka” prikladna je ako postoji opasnost od eksplozije prašine.

3. ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se kemijski identitet sastoj(a)ka tvari ili smjese, uključujući nečistoće i stabilizatore, kako je navedeno u nastavku. Potrebno je navesti relevantne i dostupne sigurnosne informacije o površinskoj kemiji.

3.1. Tvari

Kemijski identitet glavnog sastojka tvari navodi se tako da se navede barem identifikacijska oznaka proizvoda ili neko drugo sredstvo identifikacije navedeno u pododjeljku 1.1.

Kemijski identitet svih nečistoća, stabilizatora ili pojedinačnih sastojaka osim glavnog sastojka, koji je sâm razvrstan i koji pridonosi razvrstavanju tvari, navodi se kako slijedi:

(a) identifikacijska oznaka proizvoda u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

(b) ako identifikacijska oznaka proizvoda nije dostupna, neko od drugih imena (uobičajeno ime, trgovački naziv, kratica) ili identifikacijskih brojeva.

Za tvari uvrštene u dio 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili utvrđene u skladu s Prilogom I. toj uredbi navode se specifična granična vrijednost koncentracije, M faktor i procijenjena vrijednost akutne toksičnosti ako su dostupni.

Ako je tvar registrirana i obuhvaća nanooblik, navode se svojstva čestica koja određuju taj nanooblik, kako je opisano u Prilogu VI.

Ako tvar nije registrirana, ali sigurnosno-tehnički list obuhvaća nanooblike čija svojstva čestica utječu na sigurnost tvari, navode se ta svojstva.

Dobavljači tvari mogu prema želji navesti i sve sastojke, uključujući one koji nisu razvrstani.

Ovaj se odjeljak može koristiti i za navođenje informacija o tvarima s više sastojaka.

3.2. Smjese

Identifikacijska oznaka proizvoda, koncentracija ili rasponi koncentracije i razvrstavanje navode se barem za sve tvari iz točaka 3.2.1. ili 3.2.2. Dobavljači smjesa mogu prema želji navesti i sve tvari u smjesi, uključujući tvari koje ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje. Te informacije moraju primatelju omogućiti lako prepoznavanje opasnosti od tvari u smjesi. Opasnosti od same smjese navode se u odjeljku 2.

Koncentracije tvari u smjesi navode se kao:

(a) točni maseni ili volumni postoci, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo; ili

(b) rasponi masenih ili volumnih postotaka, od najvećega prema najmanjemu, ako je to tehnički izvedivo.

Kad se koristi raspon postotaka, ako nisu dostupni učinci smjese kao cjeline, u okviru opisa opasnosti za zdravlje i okoliš moraju se opisati učinci najviše koncentracije svakog sastojka.

Ako su dostupne informacije o učincima smjese kao cjeline, razvrstavanje u skladu s tim informacijama navodi se u odjeljku 2.

Ako je na temelju članka 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 dopuštena uporaba alternativnog kemijskog naziva, može se koristiti taj naziv.

3.2.1. Za smjese koje ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 treba navesti sljedeće tvari (vidjeti i tablicu 1.1.), zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije u smjesi:

(a) tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008 ako je njihova koncentracija jednaka najnižoj od sljedećih vrijednosti ili veća od nje:

i. opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. u Prilogu I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

ii. opće granične vrijednosti koncentracije iz dijelova od 3. do 5. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008, uzimajući u obzir koncentracije navedene u napomenama uz određene tablice u dijelu 3. u vezi s obvezom omogućavanja pristupa sigurnosno-tehničkom listu za smjesu na zahtjev, te za opasnost od aspiracije (odjeljak 3.10. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008) ≥ 1 %;

iii. specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

iv. ako je u dijelu 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;

v. specifične granične vrijednosti koncentracije navedene u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

vi. jedna desetina specifične granične koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom koncentracijom;

vii. granične vrijednosti koncentracije iz Priloga II. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

viii. ako je u popisu razvrstavanja i označivanja sastavljenom na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008 naveden M faktor, opće gornje granične vrijednosti iz tablice 1.1. Priloga I. toj uredbi prilagođene primjenom izračuna iz odjeljka 4.1. Priloga I. toj uredbi;

(b) tvari za koje u Uniji postoje granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu, ako već nisu navedene na temelju točke (a);

(c) ako je koncentracija pojedinačne tvari jednaka ili veća od 0,1 %, tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:

— tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične ili vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

— tvari uvrštene u popis sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. iz drugih razloga osim zbog opasnosti iz točke (a) ovog pododjeljka, na primjer zbog svojstava endokrine disrupcije,

— tvari za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605.

Tablica 1.1.

Popis razreda opasnosti, kategorija opasnosti i graničnih vrijednosti koncentracije na temelju kojih se tvar mora navesti kao tvar u smjesi u pododjeljku 3.2.1.

Razred opasnosti i kategorija opasnosti | Granična vrijednost koncentracije (%)

Akutna toksičnost, 1., 2. i 3. kategorija | ≥ 0,1

Akutna toksičnost, 4. kategorija | ≥ 1

Nagrizanje ili nadraživanje kože, 1. kategorija, kategorije 1.A, 1.B i 1.C te 2. kategorija | ≥ 1

Teško oštećivanje ili nadraživanje očiju, 1. i 2. kategorija | ≥ 1

Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1. kategorija ili 1.B kategorija | ≥ 0,1

Tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova, 1.A kategorija | ≥ 0,01

Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1. kategorija ili 1.B kategorija | ≥ 0,1

Tvar koja izaziva preosjetljivost kože, 1.A kategorija | ≥ 0,01

Mutageni učinak na zametne stanice, 1.A i 1.B kategorija | ≥ 0,1

Mutageni učinak na zametne stanice, 2. kategorija | ≥ 1

Karcinogenost, 1.A, 1.B i 2. kategorija | ≥ 0,1

Reproduktivna toksičnost, 1.A, 1.B i 2. kategorija i učinci na dojenje ili putem dojenja | ≥ 0,1

Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – jednokratno izlaganje, 1., 2. i 3. kategorija | ≥ 1

Specifična toksičnost za ciljane organe (STOT) – ponavljano izlaganje, 1. i 2. kategorija | ≥ 1

Aspiracijska toksičnost | ≥ 1

Opasno za vodeni okoliš – akutna toksičnost, 1. kategorija | ≥ 0,1

Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 1. kategorija | ≥ 0,1

Opasno za vodeni okoliš – kronična toksičnost, 2., 3. i 4. kategorija | ≥ 1

Opasno za ozonski omotač | ≥ 0,1

3.2.2. Ako smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, treba navesti tvari čija je pojedinačna koncentracija jednaka sljedećim vrijednostima ili veća od njih, zajedno s njihovom koncentracijom ili rasponom koncentracije:

(a) 1 % masenog udjela u slučaju neplinovitih smjesa, a 0,2 % volumnog udjela u slučaju plinovitih smjesa za:

i. tvari koje predstavljaju opasnost za zdravlje ili okoliš u smislu Uredbe (EZ) br. 1272/2008; ili

ii. tvari za koje su u Uniji određene granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;

(b) 0,1 % masenog udjela za tvari koje ispunjavaju bilo koji od sljedećih kriterija:

— tvari koje su postojane, bioakumulativne i toksične u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

— tvari koje su vrlo postojane i vrlo bioakumulativne u skladu s kriterijima utvrđenima u Prilogu XIII.,

— tvari uvrštene u popis sastavljen u skladu s člankom 59. stavkom 1. iz drugih razloga osim zbog opasnosti iz točke (a) ovog pododjeljka, na primjer zbog svojstava endokrine disrupcije,

— tvari za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2017/2100 ili Uredbi Komisije (EU) 2018/605;

(c) 0,1 % tvari koja je razvrstana kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1. ili 1.B kategorije, tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1. ili 1.B kategorije ili karcinogena tvar 2. kategorije;

(d) 0,01 % tvari razvrstane kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože 1.A kategorije ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova 1.A kategorije;

(e) jedna desetina specifične granične vrijednosti koncentracije za tvar razvrstanu kao tvar koja izaziva preosjetljivost kože ili tvar koja izaziva preosjetljivost dišnih putova sa specifičnom graničnom vrijednosti koncentracije;

(f) 0,1 % tvari razvrstane kao reproduktivno toksična tvar 1.A, 1.B ili 2. kategorije ili tvar s učincima na dojenje ili preko dojenja.

3.2.3. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2.:

— navodi se razvrstavanje tvari u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008, uključujući razred(e) opasnosti i kod(ove) kategorije kako je predviđeno u tablici 1.1. Priloga VI. toj uredbi, kao i oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja. Oznake upozorenja i dopunske oznake upozorenja u ovom odjeljku nije potrebno ispisivati u cijelosti; dovoljne su njihove šifre. Ako se oznake upozorenja ne ispisuju u cijelosti, treba navesti uputu na odjeljak 16., u kojem se navodi cjelovit tekst svih relevantnih oznaka upozorenja. Ako tvar ne ispunjava kriterije za razvrstavanje, treba navesti razlog za navođenje te tvari u pododjeljku 3.2., na primjer „nerazvrstana tvar vPvB” ili „tvar za koju u Uniji postoji granična vrijednost izlaganja na radnom mjestu”,

— ako su dostupni, navode se specifična granična vrijednost koncentracije, M faktor i procijenjena vrijednost akutne toksičnosti za tvar iz dijela 3. Priloga VI. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ili kako je utvrđeno u skladu s Prilogom I. toj uredbi,

— ako je tvar koja se upotrebljava u smjesi u nanoobliku i kao takva je registrirana ili obuhvaćena u izvješću o kemijskoj sigurnosti daljnjeg korisnika, navode se svojstva čestica koja određuju taj nanooblik, kako je opisano u Prilogu VI. Ako je tvar koja se upotrebljava u smjesi u nanoobliku, ali nije registrirana ni obuhvaćena u izvješću o kemijskoj sigurnosti daljnjeg korisnika, navode se svojstva čestica koja utječu na sigurnost smjese.

3.2.4. Za tvari navedene u pododjeljku 3.2. navode se ime i, ako je dostupan, broj registracije dodijeljen na temelju članka 20. stavka 3. ove Uredbe.

Bez utjecaja na obveze daljnjih korisnika utvrđene u članku 39. ove Uredbe, dobavljač smjese može izostaviti dio broja registracije koji se odnosi na pojedinačnog podnositelja registracije koji sudjeluje u zajedničkoj dostavi pod uvjetom da:

(a) taj dobavljač preuzme odgovornost da za potrebe provedbe na zahtjev dostavi potpuni broj registracije ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, proslijedi zahtjev svojem dobavljaču u skladu s točkom (b); i

(b) taj dobavljač u roku od sedam dana od zahtjeva koji je primio izravno od provedbenog tijela ili koji mu je proslijedio njegov primatelj dostavi potpuni broj registracije tijelu države članice nadležnom za provedbu (dalje u tekstu „provedbeno tijelo”) ili, ako mu potpuni broj registracije nije dostupan, u roku od sedam dana od zahtjeva proslijedi zahtjev svojem dobavljaču i istodobno o tomu obavijesti provedbeno tijelo.

Ako je dostupan, treba navesti EZ broj u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupni, mogu se navesti i CAS broj i naziv prema IUPAC-u.

Za tvari za koje se u ovom pododjeljku koristi alternativni kemijski naziv u skladu s člankom 24. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 nisu potrebni broj registracije, EZ broj i druge precizne kemijske oznake.

4. ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuje se početno zbrinjavanje izložene osobe tako da ga može razumjeti i provesti i neobučena osoba bez posebne opreme i kada nije dostupan velik izbor lijekova. Ako je potrebna liječnička pomoć, to se mora navesti u uputama uz naznaku hitnosti.

4.1. Opis mjera prve pomoći

4.1.1. Navode se upute za pružanje prve pomoći po načinima izlaganja. Treba zasebno navesti postupke za svaki način izlaganja, npr. udisanje, koža, oči i gutanje.

4.1.2. Treba navesti:

(a) je li potrebna hitna liječnička pomoć i mogu li se nakon izlaganja očekivati odgođeni učinci;

(b) preporučuje li se izloženu osobu premjestiti na svježi zrak;

(c) preporučuje li se skinuti odjeću i izuti cipele izložene osobe te postupiti s njima na određen način; i

(d) preporučuje li se osobna zaštitna oprema za pružatelje prve pomoći.

4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni

Treba ukratko navesti informacije o najvažnijim simptomima i učincima izlaganja, akutnima i odgođenima.

4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom

Prema potrebi navode se informacije o kliničkim pregledima i liječničkom nadzoru za odgođene učinke te konkretni podaci o protuotrovima (ako su poznati) i kontraindikacijama.

Za neke je tvari i smjese važno naglasiti da na radnom mjestu moraju biti dostupna posebna sredstva za pružanje specifične i neposredne pomoći.

5. ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se zahtjevi za gašenje požara izazvanog određenom tvari ili smjesom ili požara koji izbije u njihovoj blizini.

5.1. Sredstva za gašenje

Prikladna sredstva za gašenje:

navode se informacije o prikladnim sredstvima za gašenje.

Neprikladna sredstva za gašenje:

navodi se jesu li neka sredstva za gašenje neprikladna za određenu situaciju u kojoj se može naći tvar ili smjesa (npr. izbjegavanje sredstava pod visokim tlakom, čijom bi uporabom moglo doći do nastanka potencijalno eksplozivne smjese prašine i zraka).

5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese

Navode se informacije o opasnostima koje mogu proizaći iz tvari ili smjese, kao što su opasni proizvodi izgaranja koji nastaju gorenjem tvari ili smjese, npr. „gorenjem mogu nastati toksični plinovi ugljikova monoksida” ili „izgaranjem nastaju sumporovi i dušikovi oksidi”.

5.3. Savjeti za gasitelje požara

Navode se savjeti o svim zaštitnim mjerama koje je potrebno poduzeti tijekom gašenja požara, npr. „hladiti spremnike prskanjem vode” i o posebnoj zaštitnoj opremi za gasitelje, kao što su čizme, odijelo, rukavice, zaštita za oči i lice i uređaj za disanje.

6. ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja

U ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista preporučuju prikladni postupci u slučaju izlijevanja, istjecanja ili ispuštanja kako bi se spriječili ili umanjili štetni učinci na ljude, imovinu i okoliš. Pritom treba razlikovati mjere u slučaju malog i velikog izlijevanja ako prolivena količina ima znatan učinak na opasnost. Ako postupci sprečavanja širenja i prikupljanja zahtijevaju različite metode postupanja, one se moraju navesti u sigurnosno-tehničkom listu.

6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja

6.1.1. Za osobe koje se ne ubrajaju u interventno osoblje

Navode se savjeti u vezi sa slučajnim izlijevanjem i ispuštanjem tvari ili smjese kao što su:

(a) nošenje prikladne zaštitne opreme (uključujući osobnu zaštitnu opremu iz odjeljka 8. sigurnosno-tehničkog lista) kako bi se spriječila kontaminacija kože, očiju i osobne odjeće;

(b) uklanjanje izvora zapaljenja, osiguravanje dostatne ventilacije, kontroliranje prašine; i

(c) postupci za izvanredna stanja, npr. evakuacija zone opasnosti ili savjetovanje sa stručnjakom.

6.1.2. Za interventno osoblje

Navode se savjeti o prikladnoj tkanini za osobnu zaštitnu odjeću (npr. „prikladno: butilen”, „nije prikladno: PVC”).

6.2. Mjere zaštite okoliša

Navode se savjeti o mjerama opreza koje treba poduzeti kako bi se zaštitio okoliš ako dođe do slučajnog izlijevanja ili ispuštanja tvari ili smjese, npr. držati podalje od kanalizacijskih odvoda, površinskih i podzemnih voda.

6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje

6.3.1. Navode se odgovarajući savjeti kako spriječiti širenje prolivenog materijala. Prikladne tehnike sprečavanja širenja mogu uključivati:

(a) zaštitno ograđivanje, prekrivanje odvoda;

(b) postupke začepljivanja.

6.3.2. Navode se odgovarajući savjeti o tome kako očistiti proliveni materijal. Prikladni postupci čišćenja mogu uključivati:

(a) tehnike neutralizacije;

(b) tehnike dekontaminacije;

(c) upijajuće materijale;

(d) tehnike čišćenja;

(e) tehnike usisavanja;

(f) opremu koja je potrebna za sprečavanje širenja ili čišćenje (uključujući, prema potrebi, uporabu neiskrećih alata i opreme).

6.3.3. Navode se sve druge informacije u vezi s izlijevanjem i ispuštanjem, uključujući savjete o neprikladnim tehnikama sprečavanja širenja ili čišćenja, npr. „nikako ne koristiti…”.

6.4. Uputa na druge odjeljke

Prema potrebi uputiti na odjeljke 8. i 13.

7. ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista daju se savjeti o postupcima sigurnog rukovanja. Treba naglasiti odgovarajuće mjere opreza za identificirane uporabe iz pododjeljka 1.2. i za jedinstvena svojstva tvari ili smjese.

Informacije u ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista odnose se na zaštitu zdravlja ljudi, sigurnosti i okoliša. One trebaju pomoći poslodavcu pri uspostavi prikladnih radnih postupaka i organizacijskih mjera u skladu s člankom 5. Direktive 98/24/EZ i člankom 5. Direktive 2004/37/EZ.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s informacijama za identificirane uporabe iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i sa scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti koji su navedeni u prilogu sigurnosno-tehničkom listu i kojima se pokazuje nadzor nad rizikom.

Osim u ovom odjeljku, relevantne se informacije mogu pronaći i u odjeljku 8.

7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje

7.1.1. Treba navesti preporuke kako bi se:

(a) omogućilo sigurno rukovanje tvari ili smjesom, npr. zatvoreni sustavi i mjere za sprečavanje požara i stvaranja aerosola i prašine;

(b) spriječilo rukovanje inkompatibilnim tvarima i smjesama;

(c) skrenula pozornost na radnje i uvjete u kojima se promjenom svojstava tvari ili smjese stvaraju novi rizici te na odgovarajuće protumjere; i

(d) smanjilo oslobađanje tvari ili smjese u okoliš, npr. izbjegavati izlijevanje i držati podalje od odvoda.

7.1.2. Treba navesti savjete o općoj higijeni na radnom mjestu, npr.:

(a) ne jesti, ne piti i ne pušiti u radnom prostoru;

(b) prati ruke nakon uporabe; i

(c) skinuti onečišćenu odjeću i zaštitnu opremu prije ulaska u prostorije u kojima se jede.

7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti

Navedeni savjeti moraju biti u skladu s fizikalnim i kemijskim svojstvima opisanima u odjeljku 9. sigurnosno-tehničkog lista. Prema potrebi treba navesti savjete o posebnim zahtjevima za skladištenje, među ostalim:

(a) kako upravljati rizicima koji su povezani s:

i. eksplozivnim atmosferama;

ii. nagrizajućim uvjetima;

iii. opasnostima u vezi sa zapaljivošću;

iv. inkompatibilnim tvarima i smjesama;

v. hlapljivim uvjetima; i

vi. potencijalnim izvorima zapaljenja (uključujući električnu opremu);

(b) kako nadzirati učinke:

i. vremenskih uvjeta,

ii. tlaka okoline;

iii. temperature;

iv. sunčeve svjetlosti;

v. vlage; i

vi. vibracija;

(c) kako održati cjelovitost tvari ili smjese primjenom:

i. stabilizatora; i

ii. antioksidansa;

(d) drugi savjeti, uključujući:

i. zahtjeve za prozračivanje;

ii. poseban oblik skladišnih prostorija ili posuda (uključujući retencijske zidove i ventilaciju);

iii. količinska ograničenja u uvjetima skladištenja (prema potrebi) i

iv. kompatibilnost ambalaže.

7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe

Za tvari i smjese koje imaju posebnu krajnju uporabu ili uporabe navode se detaljne i praktične preporuke za identificiranu uporabu ili uporabe iz pododjeljka 1.2. Ako je priložen scenarij izloženosti, može se uputiti na njega, a u protivnome se moraju navesti informacije predviđene u pododjeljcima 7.1. i 7.2. Ako je subjekt u lancu opskrbe proveo procjenu kemijske sigurnosti smjese, nije nužno da sigurnosno-tehnički list i scenariji izloženosti budu u skladu s izvješćima o kemijskoj sigurnosti za svaku pojedinu tvar u smjesi, već je dovoljno da budu u skladu s izvješćem o kemijskoj sigurnosti smjese. Ako su dostupne posebne industrijske ili sektorske smjernice, može se navesti i detaljna uputa na te smjernice (uključujući izvor i datum izdavanja).

8. ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i potrebne mjere upravljanja rizikom.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, informacije u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista moraju biti u skladu s informacijama za identificirane uporabe iz izvješća o kemijskoj sigurnosti i sa scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti koji su navedeni u prilogu sigurnosno-tehničkom listu i kojima se pokazuje nadzor nad rizikom.

8.1. Nadzorni parametri

8.1.1. Ako su dostupne, za tvar ili za svaku tvar u smjesi navode se nacionalne granične vrijednosti koje se trenutačno primjenjuju u državi članici u kojoj se izdaje sigurnosno-tehnički list, zajedno s pravnom osnovom svake od njih, kako je navedeno u nastavku. Pri navođenju graničnih vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koristi se kemijski identitet u skladu s odjeljkom 3.:

8.1.1.1. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima izlaganja na radnom mjestu Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke Komisije 2014/113/EU(37);

8.1.1.2. nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu koje odgovaraju graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 2004/37/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;

8.1.1.3. sve druge nacionalne granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu;

8.1.1.4. nacionalne biološke granične vrijednosti koje odgovaraju biološkim graničnim vrijednostima Unije u skladu s Direktivom 98/24/EZ, uključujući sve oznake iz članka 2. stavka 3. Odluke 2014/113/EU;

8.1.1.5. sve druge nacionalne biološke granične vrijednosti.

8.1.2. Navode se informacije o trenutačno preporučenim postupcima praćenja, barem za najznačajnije tvari.

8.1.3. Ako tijekom predviđene uporabe tvari ili smjese nastaju tvari koje onečišćuju zrak, i za njih se navode primjenjive granične vrijednosti izlaganja na radnom mjestu i/ili biološke granične vrijednosti.

8.1.4. Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti ili je dostupan DNEL iz odjeljka 1.4. Priloga I. ili PNEC iz odjeljka 3.3. Priloga I., za tvar treba navesti odgovarajuće vrijednosti DNEL i PNEC za scenarije izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

8.1.5. Ako se pri donošenju odluke o mjerama upravljanja rizikom za posebne uporabe primjenjuje pristup stupnjevitog nadzora, navodi se dovoljno podataka da se omogući učinkovito upravljanje rizikom. Pritom se jasno moraju navesti kontekst i ograničenja konkretne preporuke za stupnjevanje nadzora.

8.2. Nadzor nad izloženošću

Informacije iz ovog pododjeljka obvezne su ako sigurnosno-tehničkom listu nije priložen scenarij izloženosti s tim informacijama.

Ako dobavljač nije proveo ispitivanje na temelju odjeljka 3. Priloga XI., mora navesti posebne uvjete uporabe kojima se opravdava to odstupanje.

Ako je tvar registrirana kao izolirani intermedijer (interni ili prevezeni), dobavljač navodi da je sigurnosno-tehnički list u skladu s posebnim uvjetima kojima se opravdava registracija u skladu s člankom 17. ili 18.

8.2.1. Prikladan tehnički nadzor

Opis odgovarajućih mjera za nadzor nad izloženošću odnosi se na identificiranu uporabu ili uporabe tvari ili smjese kako je navedeno u pododjeljku 1.2. Te informacije moraju biti dostatne da poslodavac može prema potrebi provesti procjenu rizika za sigurnost i zdravlje radnika koji proizlazi iz prisutnosti tvari ili smjese u skladu s člancima od 4. do 6. Direktive 98/24/EZ i člancima od 3. do 5. Direktive 2004/37/EZ.

Ovim se informacijama nadopunjuju informacije koje su već navedene u odjeljku 7.

8.2.2. Osobne mjere zaštite, kao što je osobna zaštitna oprema

8.2.2.1. Informacije o korištenju osobne zaštitne opreme moraju biti u skladu s dobrim higijenskim praksama na radnom mjestu i povezane s drugim mjerama nadzora, uključujući upravljačke uređaje, ventilaciju i izolaciju. Prema potrebi, za posebne savjete u pogledu osobne zaštitne opreme koja štiti od požara ili kemikalija upućuje se na odjeljak 5.

8.2.2.2. Uzimajući u obzir Uredbu (EU) 2016/425 Europskog parlamenta i Vijeća(38), uz uputu na odgovarajuće norme CEN, navode se detaljne informacije o tome koja oprema pruža dostatnu i prikladnu zaštitu, među ostalim za:

(a) zaštitu očiju/lica

Navodi se vrsta potrebne zaštitne opreme za oči/lice na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira, npr. zaštitne naočale, štitnik za lice;

(b) zaštitu kože

i. zaštita ruku

Jasno se navodi vrsta rukavica koje treba nositi pri rukovanju tvari ili smjesom na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira te s obzirom na količinu i trajanje izlaganja kože, uključujući:

— vrstu materijala i njegovu debljinu,

— uobičajeno ili najmanje vrijeme probijanja materijala rukavica.

Prema potrebi treba navesti sve dodatne mjere za zaštitu ruku;

ii. ostalo

Ako je osim ruku potrebno zaštititi i neke druge dijelove tijela, navode se vrsta i kakvoća potrebne zaštitne opreme, npr. rukavice s dugim zaštitnim nastavkom, čizme ili zaštitno odijelo, na temelju opasnosti od tvari ili smjese i vjerojatnosti dodira.

Prema potrebi navode se sve dodatne mjere za zaštitu kože i posebne higijenske mjere;

(c) zaštitu dišnog sustava

Navodi se vrsta zaštitne opreme za plinove, pare, maglicu i prašinu na temelju opasnosti i vjerojatnosti izlaganja, uključujući respiratore za pročišćavanje zraka, pri čemu treba navesti odgovarajući element za pročišćavanje (uložak ili spremnik), odgovarajuće filtre za lebdeće čestice i odgovarajuće maske ili samostalne uređaje za disanje;

(d) zaštitu od toplinskih opasnosti

Prilikom navođenja zaštitne opreme koju treba koristiti ako su prisutni materijali koji predstavljaju toplinsku opasnost, posebnu pozornost treba posvetiti izradi osobne zaštitne opreme.

8.2.3. Nadzor nad izloženošću okoliša

Treba navesti informacije koje su poslodavcu potrebne za ispunjavanje obveza u skladu sa zakonodavstvom Unije u području zaštite okoliša.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, za scenarije izloženosti navedene u prilogu sigurnosno-tehničkom listu treba navesti sažetak mjera upravljanja rizikom kojima se osigurava odgovarajući nadzor nad izloženošću okoliša tvari.

9. ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva

Ako su relevantni, u ovom se odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode empirijski podaci o tvari ili smjesi. Primjenjuje se članak 8. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

Kako bi se omogućilo poduzimanje odgovarajućih mjera nadzora, navode se relevantne informacije o tvari ili smjesi. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

Kad je riječ o smjesi, ako se podaci ne odnose na smjesu u cjelini, iz unosa mora biti jasno na koju se tvar u smjesi odnose.

Treba jasno utvrditi navedena svojstva u odgovarajućim mjernim jedinicama. Ako je to bitno za tumačenje numeričke vrijednosti, treba navesti i metodu određivanja, uključujući uvjete mjerenja i referentne uvjete. Ako nije drukčije navedeno, standardni su uvjeti temperatura od 20 °C i tlak od 101,3 kPa.

Svojstva navedena u pododjeljcima 9.1. i 9.2. mogu se prikazati u obliku popisa. Redoslijed navođenja svojstava u pododjeljcima može biti drukčiji ako se to smatra primjerenim.

9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima

Svaki sigurnosno-tehnički list mora uključivati svojstva navedena u nastavku. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, to treba jasno naznačiti i navesti razloge:

(a) agregatno stanje

Agregatno stanje (plin, tekućina ili kruta tvar) načelno se navodi pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.

Primjenjuju se definicije pojmova „plin”, „tekućina” i „kruta tvar” iz odjeljka 1.0. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008;

(b) boja

Navodi se boja tvari ili smjese pri isporuci.

Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante smjese koja može imati različite boje, za opis boje može se upotrijebiti izraz „razno”;

(c) miris

Kvalitativno se opisuje miris ako je dobro poznat ili opisan u literaturi.

Ako je dostupan, navodi se prag mirisa (kvalitativno ili kvantitativno);

(d) talište/ledište

Ne primjenjuje se na plinove.

Navode se talište i ledište pri standardnom tlaku.

Ako je talište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature talište nije opaženo.

Ako prije ili tijekom taljenja dođe do raspadanja ili sublimacije, to se navodi.

Za voskove i paste umjesto tališta i ledišta može se navesti točka/raspon temperatura pri kojima dolazi do omekšavanja.

Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti talište/ledište, to se navodi;

(e) vrelište ili početno vrelište i raspon temperatura vrenja

Ta se svojstva navode pri standardnom tlaku. Međutim, može se navesti vrelište pod nižim tlakom ako je vrelište vrlo visoko ili prije vrenja pri standardnom tlaku dolazi do raspadanja.

Ako je vrelište više od mjernog područja metode, navodi se do koje temperature vrelište nije opaženo.

Ako prije ili tijekom vrenja dođe do raspadanja, to se navodi.

Kad je riječ o smjesama, ako tehnički nije moguće odrediti vrelište ili raspon temperatura vrenja, to se navodi; u tom se slučaju navodi i vrelište sastojka s najnižim vrelištem;

(f) zapaljivost

Primjenjuje se na plinove, tekućine i krute tvari.

Navodi se je li tvar ili smjesa zapaljiva, tj. može li se zapaliti, čak i ako nije razvrstana zbog zapaljivosti.

Ako su dostupne i prikladne, mogu se navesti dodatne informacije, na primjer je li posljedica zapaljenja drugačija od uobičajenog izgaranja (npr. eksplozija) ili zapaljivost u nestandardnim uvjetima.

Na temelju odgovarajućeg razvrstavanja u razred opasnosti mogu se navesti konkretnije informacije o zapaljivosti. Informacije iz pododjeljka 9.2.1. ovdje se ne navode;

(g) donja i gornja granica eksplozivnosti(39)

Ne primjenjuje se na krute tvari.

Za zapaljive tekućine navodi se barem donja granica eksplozivnosti. Ako je plamište približno –25 °C ili više, možda neće biti moguće odrediti gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi. Ako je plamište više od 20 °C, možda neće biti moguće odrediti donju ili gornju granicu eksplozivnosti pri standardnoj temperaturi; u tom se slučaju preporučuje navesti i donju i gornju granicu eksplozivnosti pri višoj temperaturi;

(h) plamište

Ne primjenjuje se na plinove, aerosole i krute tvari.

Za smjese se navodi vrijednost za smjesu, ako je dostupna. U protivnom treba navesti plamište tvari s najnižim plamištem odnosno plamišta tvâri s najnižim plamištima;

(i) temperatura samozapaljenja

Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.

Kad je riječ o smjesama, navodi se temperatura samozapaljenja za smjesu ako je dostupna. Ako vrijednost za smjesu nije dostupna, treba navesti temperaturu samozapaljenja sastojka s najnižom temperaturom samozapaljenja odnosno temperature samozapaljenja sastojaka s najnižim temperaturama samozapaljenja;

(j) temperatura raspadanja

Primjenjuje se samo na samoreagirajuće tvari i smjese, organske perokside te druge tvari i smjese koje se mogu raspadati.

Navodi se temperatura samoubrzanog raspadanja (SADT) i volumen na koji se ona primjenjuje ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.

Navodi se je li navedena temperatura SADT ili temperatura pri kojoj započinje raspadanje.

Ako nije opaženo raspadanje, navodi se do koje temperature ono nije opaženo, npr. „do x °C nije opaženo raspadanje”;

(k) pH

Ne primjenjuje se na plinove.

Navodi se pH tvari ili smjese kako je isporučena ili, ako je proizvod kruta tvar, pH vodenaste tekućine ili otopine pri određenoj koncentraciji.

Navodi se koncentracija ispitne tvari ili smjese u vodi;

(l) kinematička viskoznost

Primjenjuje se samo na tekućine.

Mjerna jedinica je mm2/s.

Za nenjutnovske tekućine navodi se tiksotropno ili reopeksijsko ponašanje;

(m) topljivost

Topljivost se načelno navodi pri standardnoj temperaturi.

Navodi se topljivost u vodi.

Može se navesti i topljivost u drugim polarnim i nepolarnim otapalima.

Za smjese treba navesti je li smjesa potpuno ili samo djelomično topljiva u vodi ili drugom otapalu ili se može miješati s njima.

Za nanooblike se uz topljivost u vodi navodi i brzina otapanja u vodi ili drugim relevantnim biološkim ili okolišnim medijima;

(n) koeficijent raspodjele n-oktanol/voda (logaritamska vrijednost)

Ne primjenjuje se na anorganske i ionske tekućine i načelno se ne primjenjuje na smjese.

Navodi se temelji li se prijavljena vrijednost na ispitivanju ili izračunu.

Za nanooblike tvari za koju se ne primjenjuje koeficijent raspodjele n-oktanol/voda navodi se stabilnost disperzije u različitim medijima;

(o) tlak pare

Tlak pare načelno se navodi pri standardnoj temperaturi.

Za hlapljive organske tekućine navodi se i tlak pare na 50 °C.

Ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za varijante tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova, navodi se raspon tlaka pare.

Za tekuće smjese ili smjese ukapljenih plinova navodi se raspon tlaka pare ili barem tlak pare najhlapljivijeg sastojka ili najhlapljivijih sastojaka ako taj sastojak ili ti sastojci pretežno određuju tlak pare smjese.

Može se navesti i koncentracija zasićene pare;

(p) gustoća i/ili relativna gustoća

Primjenjuje se samo na tekućine i krute tvari.

Gustoća i relativna gustoća načelno se navode pri standardnim uvjetima temperature i tlaka.

Navodi se apsolutna gustoća i/ili relativna gustoća (naziva se i specifična gustoća) prema gustoći vode pri temperaturi od 4 °C kao referentnoj točki.

Ako su moguće varijacije u gustoći, na primjer zbog proizvodnje u šaržama, ili ako se jedan sigurnosno-tehnički list upotrebljava za nekoliko varijanti tvari ili smjese, može se navesti raspon.

U sigurnosno-tehničkom listu navodi se iskazuje li se apsolutna gustoća (u jedinicama kao što su g/cm3 ili kg/m3) i/ili relativna gustoća (bezdimenzionalna);

(q) relativna gustoća pare

Primjenjuje se samo na plinove i tekućine.

Za plinove navodi se relativna gustoća plina prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.

Za tekućine navodi se relativna gustoća pare prema gustoći zraka pri temperaturi od 20 °C kao referentnoj točki.

Za tekućine se može navesti i relativna gustoća Dm smjese pare i zraka pri temperaturi od 20 °C;

(r) svojstva čestica

Primjenjuje se samo na krute tvari.

Navodi se veličina čestica: medijan ekvivalentnog promjera, metoda izračuna promjera (na temelju broja, površine ili volumena) te raspon varijacija te vrijednosti medijana. Mogu se navesti i druga svojstva, kao što su raspodjela veličina (npr. kao raspon), oblik i omjer širine i visine, agregatno i aglomeracijsko stanje, specifična površina i prašenje. Ako je tvar u nanoobliku ili ako dostavljena smjesa sadržava nanooblik, ta se svojstva navode u ovom pododjeljku ili se na njih upućuje ako su već navedena drugdje u sigurnosno-tehničkom listu.

9.2. Ostale informacije

Uz svojstva navedena u pododjeljku 9.1. navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri, kao što su svojstva popisana u pododjeljcima 9.2.1. i 9.2.2. ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.

9.2.1. Informacije o razredima fizikalne opasnosti

U ovom pododjeljku navode se svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultati ispitivanja koji mogu biti korisni u sigurnosno-tehničkom listu ako je tvar ili smjesa razvrstana u određeni razred fizikalne opasnosti. Prema potrebi, mogu se navesti i podaci koji se smatraju relevantnima za određenu fizikalnu opasnost, ali ne dovode do razvrstavanja (npr. rezultati ispitivanja koji su negativni, ali blizu granice iz kriterija).

Uz podatke se može navesti i ime razreda opasnosti na koji se oni odnose:

(a) eksplozivi

Ova se točka primjenjuje i na tvari i smjese iz napomene 2. u odjeljku 2.1.3. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 te na druge tvari i smjese koje pozitivno reagiraju ako se zagrijavaju u zatvorenom.

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. osjetljivost na šok;

ii. učinak zagrijavanja u zatvorenom;

iii. učinak zapaljenja u zatvorenom;

iv. osjetljivost na udarce;

v. osjetljivost na trenje;

vi. termička stabilnost;

vii. pakiranje (vrsta, veličina, neto masa tvari ili smjese) na temelju kojeg je izvršena „podjela” unutar razreda eksploziva ili na temelju kojeg je tvar ili smjesa izuzeta od razvrstavanja kao eksploziv;

(b) zapaljivi plinovi

Za čiste zapaljive plinove mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:

i. TCi (maksimalni udio zapaljivog plina koji, kad se pomiješa s dušikom, nije zapaljiv u zraku, u postocima množinskog udjela);

ii. temeljna brzina gorenja ako se plin svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja.

Za smjesu zapaljivih plinova mogu se uz podatke o granici eksplozivnosti iz pododjeljka 9.1. točke (g) navesti sljedeće informacije:

i. granice eksplozivnosti, ako su ispitane, ili naznaka temelji li se razvrstavanje i dodjela kategorije na izračunu;

ii. temeljna brzina gorenja ako se plinska smjesa svrstava u 1.B kategoriju zbog temeljne brzine gorenja;

(c) aerosoli

Može se navesti sljedeći ukupni postotak (masenog udjela) zapaljivih sastojaka, osim ako je aerosol razvrstan kao aerosol 1. kategorije jer sadržava više od 1 % (masenog udjela) zapaljivih sastojaka ili ima toplinu izgaranja od najmanje 20 kJ/g i nije podvrgnut postupcima razvrstavanja prema zapaljivosti (vidjeti napomenu u stavku 2.3.2.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008);

(d) oksidirajući plinovi

Za čisti plin može se navesti Ci (koeficijent ekvivalentnosti kisika) prema normi ISO 10156 „Plinovi i smjese plinova – Utvrđivanje gorivog potencijala i oksidacijske sposobnosti u svrhu odabira odgovarajućeg izlaznog ventila cilindra boce” ili prema istovrijednoj metodi.

Za smjesu plinova može se navesti „oksidirajući plin 1. kategorije (ispitan prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi)” za ispitane smjese ili izračunana oksidacijska snaga prema normi ISO 10156 ili istovrijednoj metodi;

(e) plinovi pod tlakom

Za čisti plin može se navesti kritična temperatura.

Za smjesu plinova može se navesti pseudokritična temperatura;

(f) zapaljive tekućine

Ako je tvar ili smjesa razvrstana kao zapaljiva tekućina, u ovoj točki ne treba navoditi podatke o vrelištu i plamištu jer se ti podaci trebaju navesti u skladu s pododjeljkom 9.1. Mogu se navesti informacije o podržavanju gorenja;

(g) zapaljive krute tvari

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. brzina gorenja ili vrijeme gorenja za metalne prahove;

ii. izjava o tome je li vlažna zona prevladana;

(h) samoreagirajuće tvari i smjese

Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:

i. temperatura raspadanja;

ii. detonacijska svojstva;

iii. deflagracijska svojstva;

iv. učinak zagrijavanja u zatvorenom;

v. eksplozivna snaga, ako je to primjenjivo;

(i) piroforne tekućine

Navodi se dolazi li do spontanog zapaljenja ili pougljenjivanja filtar-papira;

(j) piroforne krute tvari

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja pri sipanju ili u roku od pet minuta nakon toga za krute tvari u prahu;

ii. izjava o tome mogu li se piroforna svojstva s vremenom promijeniti;

(k) samozagrijavajuće tvari i smjese

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. izjava o tome dolazi li do spontanog zapaljenja i o najvećem dobivenom porastu temperature;

ii. rezultati testova pretraživanja iz odjeljka 2.11.4.2. Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1272/2008 ako su relevantni i dostupni;

(l) tvari i smjese koje u dodiru s vodom ispuštaju zapaljive plinove

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. identitet plina koji se ispušta, ako je poznat;

ii. izjava o tome zapaljuje li se ispušteni plin spontano;

iii. brzina nastanka plina;

(m) oksidirajuće tekućine

Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;

(n) oksidirajuće krute tvari

Može se navesti dolazi li do spontanog zapaljenja pri miješanju s celulozom;

(o) organski peroksidi

Uz naznaku SADT-a kako je navedeno u točki (j) pododjeljka 9.1. mogu se navesti sljedeće informacije:

i. temperatura raspadanja;

ii. detonacijska svojstva;

iii. deflagracijska svojstva;

iv. učinak zagrijavanja u zatvorenom;

v. eksplozivna snaga;

(p) tvari ili smjese nagrizajuće za metale

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. metali koje tvar ili smjesa nagriza;

ii. brzina nagrizanja i izjava o tome odnosi li se ona na čelik ili aluminij;

iii. uputa na druge odjeljke sigurnosno-tehničkog lista s obzirom na kompatibilne ili nekompatibilne materijale;

(q) desenzitirani eksplozivi

Mogu se navesti sljedeće informacije:

i. upotrijebljeno desenzitirajuće sredstvo;

ii. energija egzotermnog raspadanja;

iii. korigirana brzina gorenja (Ac);

iv. eksplozivna svojstva u desenzitiranom stanju.

9.2.2. Druge sigurnosne karakteristike

Može biti korisno za tvar ili smjesu navesti svojstva, sigurnosne karakteristike i rezultate ispitivanja u nastavku:

(a) mehanička osjetljivost;

(b) temperatura samoubrzane polimerizacije;

(c) nastanak eksplozivnih smjesa prašine i zraka;

(d) kisela/alkalna rezerva;

(e) brzina isparavanja;

(f) mješljivost;

(g) vodljivost;

(h) korozivnost;

(i) skupina plinova;

(j) redoks-potencijal;

(k) potencijal tvorbe radikala;

(l) fotokatalička svojstva.

Navode se i drugi fizikalni i kemijski parametri ako je relevantno navesti ih radi sigurne uporabe tvari ili smjese.

10. ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista opisuju se stabilnost tvari ili smjese i mogućnost opasnih reakcija u određenim uvjetima uporabe te u slučaju ispuštanja u okoliš, uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Ako se navodi da određeno svojstvo nije primjenjivo ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, navode se razlozi.

10.1. Reaktivnost

10.1.1. Opisuju se opasnosti koje proizlaze iz reaktivnosti tvari ili smjese. Ako su dostupni, navode se konkretni podaci o ispitivanju za tvar ili smjesu u cjelini. Međutim, informacije se mogu temeljiti i na općim podacima za razred ili porodicu tvari ili smjese ako su ti podaci dovoljno reprezentativni za predviđenu opasnost od tvari ili smjese.

10.1.2. Ako nisu dostupni podaci za smjesu, navode se podaci o tvarima u smjesi. Pri određivanju inkompatibilnosti uzimaju se u obzir tvari, spremnici i onečišćujuće tvari kojima tvar ili smjesa može biti izložena tijekom prijevoza, skladištenja i uporabe.

10.2. Kemijska stabilnost

Navodi se je li tvar ili smjesa stabilna ili nestabilna u uobičajenim uvjetima okoline te u očekivanim uvjetima tlaka i temperature pri skladištenju i rukovanju. Opisuju se svi stabilizatori koji se koriste ili će se možda morati koristiti kako bi se održala kemijska stabilnost tvari ili smjese. Navodi se važnost svih promjena fizičkog izgleda tvari ili smjese za njezinu sigurnost. Za desenzitirane eksplozive daju se informacije o roku valjanosti i upute o načinu provjere desenzitiranja te se navodi da uklanjanjem desenzitirajućeg sredstva proizvod postaje eksploziv.

10.3. Mogućnost opasnih reakcija

Prema potrebi navodi se može li tvar ili smjesa reagirati ili polimerizirati se uz oslobađanje povišenog tlaka ili topline ili stvaranje drugih opasnih uvjeta. Opisuju se uvjeti u kojima može doći do opasnih reakcija.

10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati

Navode se uvjeti kao što su temperatura, tlak, svjetlost, udarci, statičko pražnjenje, vibracije i druga fizikalna djelovanja koja mogu izazvati opasnost („uvjeti koje treba izbjegavati”) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s takvim opasnostima. Za desenzitirane eksplozive navode se informacije o mjerama koje treba poduzeti kako bi se izbjeglo nenamjerno uklanjanje desenzitirajućeg sredstva te uvjeti koje treba izbjegavati ako tvar ili smjesa nije dovoljno desenzitirana.

10.5. Inkompatibilni materijali

Navode se porodice tvari ili smjesa ili konkretne tvari, kao što su voda, zrak, kiseline, baze, oksidansi, koje u reakciji s predmetnom tvari ili smjesom mogu izazvati opasnost (npr. eksploziju, oslobađanje toksičnih ili zapaljivih materijala ili oslobađanje velike količine topline) te se prema potrebi daje kratak opis mjera za upravljanje rizicima povezanima s tom opasnošću.

10.6. Opasni proizvodi raspadanja

Treba navesti opasne proizvode raspadanja koji nastaju kao posljedica uporabe, skladištenja, izlijevanja i zagrijavanja ako su oni poznati i mogu se predvidjeti. Opasne proizvode izgaranja treba navesti u odjeljku 5. sigurnosno-tehničkog lista.

11. ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije

Ovaj je odjeljak sigurnosno-tehničkog lista prvenstveno namijenjen zdravstvenom osoblju, stručnjacima u području zdravlja i sigurnosti na radu i toksikolozima. Treba dati kratak, ali potpun i razumljiv opis različitih toksikoloških (zdravstvenih) učinaka te navesti dostupne podatke na temelju kojih su ti učinci utvrđeni, uključujući, prema potrebi, informacije o toksikokinetici, metabolizmu i raspodjeli. Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008

Informacije se navode za sljedeće razrede opasnosti:

(a) akutna toksičnost;

(b) nagrizanje/nadraživanje kože;

(c) teško oštećivanje ili nadraživanje očiju;

(d) izazivanje preosjetljivosti dišnih putova ili kože;

(e) mutageni učinak na zametne stanice;

(f) karcinogenost;

(g) reproduktivna toksičnost;

(h) STOT – jednokratno izlaganje;

(i) STOT – ponavljano izlaganje;

(j) opasnost od aspiracije.

Te opasnosti uvijek se upisuju u sigurnosno-tehnički list.

Za tvari koje podliježu registraciji ukratko se navode informacije dobivene primjenom priloga od VII. do XI., uključujući, prema potrebi, uputu na primijenjene ispitne metode. Za tvari koje podliježu registraciji te informacije uključuju i rezultat usporedbe dostupnih podataka s kriterijima navedenima u Uredbi (EZ) br. 1272/2008 za CMR tvari 1.A i 1.B kategorije, u skladu s točkom 1.3.1. Priloga I. ovoj Uredbi.

11.1.1.

Navode se informacije za svaki razred opasnosti ili podjelu. Ako se navede da tvar ili smjesa nije razvrstana u odnosu na određeni razred opasnosti ili podjelu, u sigurnosno-tehničkom listu treba jasno navesti je li razlog tomu što podaci nedostaju ili ih nije moguće dobiti iz tehničkih razloga, nisu jasni ili su jasni, ali nisu dovoljni za razvrstavanje; u potonjem slučaju u sigurnosno-tehničkom listu treba navesti „na temelju dostupnih podataka kriteriji za razvrstavanje nisu ispunjeni”.

11.1.2.

Podaci koji se unose u ovaj pododjeljak odnose se na tvar ili smjesu u obliku u kojemu se ona stavlja na tržište. U slučaju smjesa podaci moraju sadržavati opis toksikoloških svojstava smjese u cjelini, osim ako se primjenjuje članak 6. stavak 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008. Ako su dostupna, navode se i relevantna toksikološka svojstva opasnih tvari u smjesi, kao što su LD50, procijenjene vrijednosti akutne toksičnosti ili LC50.

11.1.3.

Ako je dostupna znatna količina podataka o ispitivanju tvari ili smjese, ponekad je potrebno sažeti rezultate upotrijebljenih ključnih studija, npr. prema načinima izlaganja.

11.1.4.

Ako nisu ispunjeni kriteriji za razvrstavanje za određeni razred opasnosti, navode se informacije kojima se podupire taj zaključak.

11.1.5. Informacije o vjerojatnim načinima izlaganja

Navode se informacije o vjerojatnim načinima izlaganja i učincima tvari ili smjese u okviru svakog mogućeg načina izlaganja, tj. gutanjem, udisanjem ili izlaganjem kože ili očiju. Ako učinci na zdravlje nisu poznati, to treba navesti.

11.1.6. Simptomi povezani s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima

Opisuju se potencijalni štetni učinci na zdravlje i simptomi povezane s izlaganjem tvari ili smjesi i njezinim sastojcima ili poznatim nusproizvodima. Navode se dostupne informacije o simptomima povezanima s fizikalnim, kemijskim i toksikološkim svojstvima tvari ili smjese nakon izlaganja. Opisuju se prvi simptomi pri niskim dozama, sve do posljedica teških slučajeva izloženosti, na primjer „može doći do glavobolje i vrtoglavice, koje mogu prijeći u nesvjesticu ili gubitak svijesti; velike doze mogu izazvati komu i smrt”.

11.1.7. Odgođeni i neposredni učinci te kronični učinci kratkotrajnog i dugotrajnog izlaganja

Navodi se mogu li se očekivati odgođeni ili neposredni učinci nakon kratkotrajnog ili dugotrajnog izlaganja. Opisuju se i akutne i kronične posljedice za zdravlje koje mogu nastupiti nakon izlaganja ljudi tvari ili smjesi. Ako nisu dostupni podaci dobiveni na ljudima, navodi se sažetak s eksperimentalnim podacima uz jasne pojedinosti o podacima dobivenima na životinjama i vrsti ili o in vitro ispitivanjima i vrstama stanica. Navodi se temelje li se toksikološki podaci na podacima dobivenima na ljudima ili životinjama ili na in vitro ispitivanjima.

11.1.8. Interaktivni učinci

Navode se relevantne i dostupne informacije o interakcijama.

11.1.9. Nedostatak specifičnih podataka

Ponekad nije moguće dobiti informacije o opasnostima od tvari ili smjese. Ako podaci o određenoj tvari ili smjesi nisu dostupni, mogu se, gdje je to primjereno, koristiti podaci o sličnim tvarima ili smjesama, pod uvjetom da je utvrđena relevantna slična tvar ili smjesa. Ako se ne koriste specifični podaci ili ako podaci nisu dostupni, to treba jasno navesti.

11.1.10. Smjese

Ako smjesa nije u cjelini ispitana s obzirom na njezine učinke na zdravlje, navode se odgovarajuće informacije o pojedinim učincima na zdravlje za relevantne tvari navedene u odjeljku 3.

11.1.11. Informacije o smjesi i tvarima u smjesi

11.1.11.1. U tijelu može doći do interakcija među tvarima u smjesi, što može rezultirati različitim brzinama apsorpcije, metabolizma i izlučivanja. Pritom se njihovo toksično djelovanje može promijeniti i ukupna toksičnost smjese može biti različita od toksičnosti tvari koje su u njoj sadržane. To treba uzeti u obzir pri navođenju toksikoloških informacija u ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista.

11.1.11.2. Potrebno je razmotriti je li koncentracija pojedine tvari dovoljno visoka da može pridonijeti ukupnim učincima smjese na zdravlje. Informacije o toksičnim učincima treba prikazati za svaku tvar, osim u sljedećim slučajevima:

(a) ako se neka informacija ponavlja, navodi se samo jednom za smjesu u cjelini, npr. ako postoje dvije tvari koje izazivaju povraćanje i proljev;

(b) ako nije vjerojatno da će se učinci pojaviti u postojećim koncentracijama, npr. u slučaju kad se blago nadražujuća tvar razrjeđuje do koncentracije ispod određene granice u nenadražujućoj otopini;

(c) ako informacije o interakcijama među tvarima u smjesi nisu dostupne, ne iznose se pretpostavke, već se zasebno navode učinci svake tvari na zdravlje.

11.2. Informacije o drugim opasnostima

11.2.1. Svojstva endokrine disrupcije

Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na zdravlje, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na zdravlje ljudi.

11.2.2. Ostale informacije

Navode se i ostale relevantne informacije o štetnim učincima na zdravlje, čak i ako se one ne zahtijevaju u okviru kriterija za razvrstavanje.

12. ODJELJAK 12.: Ekološke informacije

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za potrebe evaluacije utjecaja tvari ili smjese na okoliš u slučaju njezina ispuštanja u okoliš. U pododjeljcima od 12.1. do 12.7. sigurnosno-tehničkog lista daje se kratak sažetak podataka, uključujući relevantne podatke o ispitivanju, ako su dostupni, i pritom se jasno navode vrste, mediji, jedinice te trajanje i uvjeti ispitivanja. Te informacije mogu biti korisne za postupanje u slučaju izlijevanja te pri ocjenjivanju postupaka obrade otpada, nadzora ispuštanja, provedbe mjera pri slučajnom ispuštanju i prijevoza. Ako se navede da određeno svojstvo nije primjenjivo (jer je na temelju dostupnih podataka vidljivo da tvar ili smjesa ne ispunjava kriterije za razvrstavanje) ili ako informacije o određenom svojstvu nisu dostupne, treba navesti razloge za to. Osim toga, ako tvar ili smjesa nije razvrstana iz drugih razloga (na primjer, zbog tehničke nemogućnosti dobivanja podataka ili zbog nejasnih podataka), to treba jasno navesti u sigurnosno-tehničkom listu.

Budući da su neka svojstva (bioakumulacija, postojanost i razgradivost) specifična za određene tvari, te se informacije, u odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, navode za svaku pojedinačnu relevantnu tvar u smjesi (tj. one tvari koje se navode u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista i opasne su za okoliš ili su PBT ili vPvB tvari). Informacije treba navesti i za opasne proizvode pretvorbe koji nastaju tijekom razgradnje tvari ili smjesa.

Informacije u ovom odjeljku moraju odgovarati informacijama u registraciji i/ili u izvješću o kemijskoj sigurnosti ako je ono potrebno te razvrstavanju tvari ili smjese.

Ako su dostupni pouzdani i relevantni eksperimentalni podaci, oni se navode i važniji su od informacija dobivenih iz modela.

12.1. Toksičnost

Ako su dostupne, navode se informacije o toksičnosti na temelju podataka iz ispitivanja na vodenim i/ili kopnenim organizmima. To uključuje relevantne dostupne podatke o toksičnosti u vodi, akutnoj i kroničnoj, za ribe, rakove, alge i druge vodene biljke. Osim toga, ako su dostupni, treba navesti i podatke o toksičnosti za mikroorganizme i makroorganizme koji žive u tlu i druge organizme bitne za okoliš, kao što su ptice, pčele i biljke. Ako tvar ili smjesa ima inhibitorne učinke na aktivnost mikroorganizama, treba spomenuti mogući utjecaj na postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.

Za tvari koje podliježu registraciji treba dati sažetke informacija dobivenih primjenom priloga od VII. do XI. ove Uredbe.

12.2. Postojanost i razgradivost

Razgradivost je sposobnost tvari ili odgovarajućih tvari u smjesi da se razgrade u okolišu, biorazgradnjom ili drugim procesima, kao što su oksidacija ili hidroliza. Postojanost je nedostatak dokaza o razgradnji u situacijama koje su definirane u odjeljcima 1.1.1. i 1.2.1. Priloga XIII. Ako su dostupni, navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu postojanosti i razgradivosti. Ako se navode vremena poluraspadanja, treba naznačiti odnose li se ona na mineralizaciju ili na primarnu razgradnju. Treba spomenuti i mogućnost razgradnje tvari ili određenih tvari u smjesi u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, dobavljač razmatra mogu li se dostaviti pouzdane i relevantne informacije dobivene iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.3. Bioakumulacijski potencijal

Bioakumulacijski potencijal sposobnost je tvari ili određenih tvari u smjesi da se nakupljaju u bioti i tako s vremenom prođu kroz hranidbeni lanac. Navode se rezultati ispitivanja koji su bitni za procjenu bioakumulacijskog potencijala. To uključuje uputu na koeficijent raspodjele oktanol-voda (Kow) i faktor biokoncentracije (BCF) i druge relevantne parametre koji se odnose na bioakumulaciju ako su dostupni.

Ako nisu dostupni eksperimentalni podaci, razmatra se mogu li se navesti predviđanja iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.4. Pokretljivost u tlu

Pokretljivost u tlu sposobnost je tvari ili sastojaka smjese da u slučaju ispuštanja u okoliš djelovanjem prirodnih sila dospiju u podzemne vode ili na određenu udaljenost od mjesta ispuštanja. Potencijal pokretljivosti u tlu navodi se ako je dostupan. Informacije o pokretljivosti u tlu mogu se dobiti iz relevantnih podataka o pokretljivosti, kao što su studije o adsorpciji ili ispiranju, poznata ili predviđena raspodjela po segmentima okoliša ili površinska napetost. Na primjer; vrijednosti koeficijenta adsorpcije u tlu (Koc) mogu se predvidjeti na temelju Kow. Ispiranje i pokretljivost mogu se predvidjeti iz modela.

U odgovarajućim slučajevima i ako su dostupne, te se informacije navode za svaku pojedinačnu tvar u smjesi koja se mora navesti u odjeljku 3. sigurnosno-tehničkog lista.

12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti, navode se rezultati procjene svojstava PBT i vPvB, kako je navedeno u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

12.6. Svojstva endokrine disrupcije

Za tvari iz pododjeljka 2.3. za koje je utvrđeno da imaju svojstva endokrine disrupcije navode se informacije o štetnim učincima tih svojstava na okoliš, ako su dostupne. Te se informacije sastoje od kratkih sažetaka informacija dobivenih primjenom kriterija za procjenu koji su utvrđeni u odgovarajućim uredbama ((EZ) br. 1907/2006, (EU) 2017/2100, (EU) 2018/605), a relevantni su za procjenu učinaka svojstava endokrine disrupcije na okoliš.

12.7. Ostali štetni učinci

Ako su dostupne, treba unijeti informacije o svim drugim štetnim učincima na okoliš, kao što su sudbina u okolišu (izloženost), potencijal stvaranja fotokemijskog ozona, potencijal oštećenja ozonskog omotača ili potencijal utjecaja na globalno zatopljenje.

13. ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se informacije za pravilno gospodarenje otpadom od tvari ili smjese i/ili njezinim spremnikom, čime se pomaže pri utvrđivanju sigurnih i ekološki poželjnih mogućnosti gospodarenja otpadom u državi članici u kojoj se isporučuje sigurnosno-tehnički list, u skladu sa zahtjevima Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(40). Informacije navedene u odjeljku 8. treba nadopuniti informacijama koje su bitne za sigurnost osoba koje provode zbrinjavanje otpada.

Ako je potrebno izvješće o kemijskoj sigurnosti i ako je provedena analiza stanja otpada, informacije o mjerama gospodarenja otpadom moraju biti u skladu s identificiranim uporabama u izvješću o kemijskoj sigurnosti i scenarijima izloženosti iz izvješća o kemijskoj sigurnosti navedenima u prilogu sigurnosno-tehničkom listu.

13.1. Metode obrade otpada

U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista:

(a) navode se spremnici za obradu otpada i metode obrade, uključujući prikladne metode obrade otpada za tvar ili smjesu te onečišćenu ambalažu (npr. spaljivanje, recikliranje, odlaganje);

(b) navode se fizikalna/kemijska svojstva koja mogu utjecati na mogućnosti obrade otpada;

(c) preporučuje se da se otpad ne ispušta u kanalizaciju;

(d) prema potrebi utvrđuju se posebne mjere opreza za sve preporučene mogućnosti obrade otpada.

Navodi se uputa na sve relevantne odredbe Unije povezane s otpadom ili, ako one nedostaju, na sve relevantne nacionalne ili regionalne odredbe.

14. ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se osnovne informacije o razvrstavanju za potrebe prijevoza/otpreme tvari ili smjesa iz odjeljka 1. u cestovnom, željezničkom, pomorskom i zračnom prometu te unutarnjim plovnim putovima. Ako takve informacije nisu dostupne ili relevantne, to treba navesti.

U ovom se odjeljku prema potrebi navode i informacije o prijevoznom razredu prema svakom od sljedećih međunarodnih sporazuma kojima se prenose Ogledni propisi UN-a za pojedinačne načine prijevoza: Sporazumu o međunarodnom cestovnom prijevozu opasnih tvari (ADR), Pravilniku o međunarodnom prijevozu opasnih tvari željeznicom (RID) i Europskom sporazumu o međunarodnom prijevozu opasnih tvari unutarnjim plovnim putovima (ADN), koji su svi provedeni Direktivom 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(41), te Međunarodnom pomorskom kodeksu o opasnim tvarima (IMDG)(42) za prijevoz pakirane robe i odgovarajućim kodovima IMO-a za prijevoz tereta u razlivenom stanju morem(43) i Tehničkim uputama za siguran prijevoz opasnih tvari zrakom (ICAO TI)(44).

14.1. UN broj ili identifikacijski broj

Navodi se UN broj ili identifikacijski broj (tj. četveroznamenkasti identifikacijski broj tvari, smjese ili proizvoda sa slovima „UN” ili „ID” na početku) iz Oglednih propisa UN-a, IMDG-a, ADR-a, RID-a, ADN-a ili ICAO TI-ja.

14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u

Navodi se ispravno otpremno ime prema UN-u kako je navedeno u Oglednim propisima UN-a u poglavlju 3.2. Popis opasnih tvari, tablici A, 2. stupcu „Ime i opis”, u ADR-u, u RID-u i u ADN-u u poglavlju 3.2. tablicama A i C, te uz njega u zagradama prema potrebi i tehnički naziv, osim ako je otpremno ime upotrijebljeno kao identifikacijska oznaka proizvoda u pododjeljku 1.1. Ako UN broj i ispravno otpremno ime ostanu isti u različitim oblicima prijevoza, ne treba ponovno navoditi te informacije. Za pomorski prijevoz uz ispravno otpremno ime prema UN-u navodi se, prema potrebi, i tehnički naziv tereta koji se prevozi u skladu s Kodeksom IMDG.

14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu

Navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s Oglednim propisima UN-a. Za kopneni prijevoz navodi se razred opasnosti pri prijevozu (i dodatni rizici) koji se tvarima ili smjesama dodjeljuje na temelju glavne opasnosti koju predstavljaju u skladu s ADR-om, RID-om i ADN-om.

14.4. Skupina pakiranja

Prema potrebi se navodi broj skupine pakiranja iz Oglednih propisa UN-a, kako se zahtijeva u Oglednim propisima UN-a, ADR-u, RID-u i ADN-u. Broj skupine pakiranja dodjeljuje se određenim tvarima u skladu s njihovim stupnjem opasnosti.

14.5. Opasnosti za okoliš

Navodi se je li tvar ili smjesa opasna za okoliš u skladu s kriterijima iz Oglednih propisa UN‐a (kako su preneseni u ADR-u, RID-u i ADN-u) i/ili onečišćuje more u skladu s Kodeksom IMDG i Postupcima odgovora na hitne situacije za brodove koji prevoze opasne tvari. Ako je tvar ili smjesa odobrena za prijevoz ili namijenjena prijevozu unutarnjim plovnim putovima u tankerima, navodi se je li u tankerima opasna za okoliš samo u skladu s ADN-om.

14.6. Posebne mjere opreza za korisnika

U vezi s prijevozom ili prenošenjem tvari ili smjese unutar ili izvan vlastitog prostora korisnika, za sve relevantne načine prijevoza, daju se informacije o svim posebnim mjerama opreza kojih se korisnik mora ili bi se trebao pridržavati ili s kojima mora biti upoznat.

14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a

Ovaj se pododjeljak primjenjuje samo ako je teret namijenjen prijevozu u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a navedenima u nastavku: poglavlje VI. ili poglavlje VII. Konvencije SOLAS(45), Prilog II ili Prilog V Konvenciji MARPOL, Kodeks IBC(46), Kodeks IMSBC(47) i Kodeks IGC(48) ili njegove ranije verzije – Kodeks EGC(49) ili Kodeks GC(50).

Za tekuće razlivene terete navodi se ime proizvoda (ako se razlikuje od onoga navedenog u pododjeljku 1.1.) kako se zahtijeva u otpremnom dokumentu i koje odgovara imenu upotrijebljenom u popisu imena proizvoda u poglavlju 17. ili 18. Kodeksa IBC ili u najnovijem izdanju Okružnice Odbora za zaštitu morskog okoliša IMO-a (MEPC).2/Okružnica(51). Navode se propisana vrsta broda i kategorija onečišćenja te klase rizika prema IMO-u u skladu sa stavkom 3. točkom (B) podtočkom (a) Priloga I. Direktivi 2002/59/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(52).

Za krute rasute terete navodi se otpremno ime rasutog tereta. Navodi se smatra li se teret štetnim za morski okoliš u skladu s Prilogom V. Konvenciji MARPOL, je li riječ o materijalu koji je opasan samo u rasutom stanju(53) u skladu s Kodeksom IMSBC i kojoj bi skupini tereta trebao pripadati u skladu s Kodeksom IMSBC.

Za ukapljeni plin koji se prevozi u razlivenom stanju navode se ime proizvoda i propisana vrsta broda u skladu s Kodeksom IGC ili njegovim ranijim verzijama – Kodeksom EGC ili Kodeksom GC.

15. ODJELJAK 15.: Informacije o propisima

U ovom odjeljku sigurnosno-tehničkog lista navode se ostale informacije o propisima koji se odnose na tvar ili smjesu, a koje već nisu navedene drugdje u sigurnosno-tehničkom listu (npr. podliježe li tvar ili smjesa Uredbi (EZ) br. 1005/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. rujna 2009. o tvarima koje oštećuju ozonski sloj(54), Uredbi (EZ) br. 850/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o postojanim organskim onečišćujućim tvarima i izmjeni Direktive 79/117/EEZ(55) ili Uredbi (EZ) br. 649/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o izvozu i uvozu opasnih kemikalija(56)).

15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu

Navode se informacije o relevantnim odredbama Unije u području sigurnosti, zdravlja i okoliša (npr. kategorija Seveso/imenovane tvari iz Priloga I. Direktivi Vijeća 96/82/EZ(57)) ili o nacionalnom regulatornom statusu tvari ili smjese (uključujući tvari u smjesi), zajedno sa savjetima u pogledu mjera koje primatelj treba poduzeti kao rezultat tih odredaba. Prema potrebi treba spomenuti nacionalne zakone odgovarajućih država članica koje provode te odredbe, kao i sve ostale nacionalne mjere koje mogu biti relevantne.

Ako tvar ili smjesa obuhvaćena ovim sigurnosno-tehničkim listom podliježe posebnim odredbama u pogledu zaštite zdravlja ljudi ili okoliša na razini Unije (kao što su odobrenja koja se dodjeljuju na temelju glave VII. ili ograničenja na temelju glave VIII.), treba spomenuti te odredbe. Ako se odobrenjem koje se dodjeljuje na temelju glave VII. daljnjim korisnicima tvari ili smjese nameću uvjeti ili mehanizmi praćenja, treba ih navesti.

15.2. Procjena kemijske sigurnosti

U ovom pododjeljku sigurnosno-tehničkog lista navodi se je li dobavljač proveo procjenu kemijske sigurnosti za tvar ili smjesu.

16. ODJELJAK 16.: Ostale informacije

U ovaj odjeljak sigurnosno-tehničkog lista treba uključiti ostale informacije koje nisu obuhvaćene odjeljcima od 1. do 15., uključujući informacije o izmjenama sigurnosno-tehničkog lista, npr.:

(a) u slučaju izmijenjenog sigurnosno-tehničkog lista, jasnu naznaku gdje su unesene izmjene u odnosu na prethodnu verziju sigurnosno-tehničkog lista, ako to već nije navedeno drugdje u sigurnosno-tehničkom listu, prema potrebi uz obrazloženje tih izmjena. Dobavljač tvari ili smjese na zahtjev mora moći obrazložiti izmjene;

(b) objašnjenje ili popis kratica i akronima upotrijebljenih u sigurnosno-tehničkom listu;

(c) ključnu literaturu i izvore podataka;

(d) za smjese, naznaku koja je od metoda evaluiranja informacija iz članka 9. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 upotrijebljena za potrebe razvrstavanja;

(e) popis relevantnih oznaka upozorenja ili oznaka obavijesti. Treba ispisati cjeloviti tekst svih obavijesti koje nisu ispisane u cijelosti u odjeljcima od 2. do 15.;

(f) savjete o potrebnom osposobljavanju radnika kako bi se osigurala zaštita zdravlja ljudi i okoliša.

DIO B

Sigurnosno-tehnički list sadržava sljedećih 16 naslova u skladu s člankom 31. stavkom 6. te navedene podnaslove osim odjeljka 3., gdje treba uključiti samo pododjeljak 3.1. ili 3.2., ovisno o slučaju:

ODJELJAK 1.: Identifikacija tvari/smjese i podaci o društvu/poduzeću

1.1. Identifikacijska oznaka proizvoda

1.2. Utvrđene relevantne uporabe tvari ili smjese i uporabe koje se ne preporučuju

1.3. Podaci o dobavljaču koji isporučuje sigurnosno-tehnički list

1.4. Broj telefona za izvanredna stanja

ODJELJAK 2.: Identifikacija opasnosti

2.1. Razvrstavanje tvari ili smjese

2.2. Elementi označivanja

2.3. Ostale opasnosti

ODJELJAK 3.: Sastav/informacije o sastojcima

3.1. Tvari

3.2. Smjese

ODJELJAK 4.: Mjere prve pomoći

4.1. Opis mjera prve pomoći

4.2. Najvažniji simptomi i učinci, akutni i odgođeni

4.3. Navod o potrebi za hitnom liječničkom pomoći i posebnom obradom

ODJELJAK 5.: Mjere za suzbijanje požara

5.1. Sredstva za gašenje

5.2. Posebne opasnosti koje proizlaze iz tvari ili smjese

5.3. Savjeti za gasitelje požara

ODJELJAK 6.: Mjere kod slučajnog ispuštanja

6.1. Osobne mjere opreza, zaštitna oprema i postupci za izvanredna stanja

6.2. Mjere zaštite okoliša

6.3. Metode i materijal za sprečavanje širenja i čišćenje

6.4. Uputa na druge odjeljke

ODJELJAK 7.: Rukovanje i skladištenje

7.1. Mjere opreza za sigurno rukovanje

7.2. Uvjeti sigurnog skladištenja, uzimajući u obzir moguće inkompatibilnosti

7.3. Posebna krajnja uporaba ili uporabe

ODJELJAK 8.: Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita

8.1. Nadzorni parametri

8.2. Nadzor nad izloženošću

ODJELJAK 9.: Fizikalna i kemijska svojstva

9.1. Informacije o osnovnim fizikalnim i kemijskim svojstvima

9.2. Ostale informacije

ODJELJAK 10.: Stabilnost i reaktivnost

10.1. Reaktivnost

10.2. Kemijska stabilnost

10.3. Mogućnost opasnih reakcija

10.4. Uvjeti koje treba izbjegavati

10.5. Inkompatibilni materijali

10.6. Opasni proizvodi raspadanja

ODJELJAK 11.: Toksikološke informacije

11.1. Informacije o razredima opasnosti kako su definirani u Uredbi (EZ) br. 1272/2008

11.2. Informacije o drugim opasnostima

ODJELJAK 12.: Ekološke informacije

12.1. Toksičnost

12.2. Postojanost i razgradivost

12.3. Bioakumulacijski potencijal

12.4. Pokretljivost u tlu

12.5. Rezultati procjene svojstava PBT i vPvB

12.6. Svojstva endokrine disrupcije

12.7. Ostali štetni učinci

ODJELJAK 13.: Zbrinjavanje

13.1. Metode obrade otpada

ODJELJAK 14.: Informacije o prijevozu

14.1. UN broj ili identifikacijski broj

14.2. Ispravno otpremno ime prema UN-u

14.3. Razred(i) opasnosti pri prijevozu

14.4. Skupina pakiranja

14.5. Opasnosti za okoliš

14.6. Posebne mjere opreza za korisnika

14.7. Prijevoz morem u razlivenom stanju u skladu s instrumentima IMO-a

ODJELJAK 15.: Informacije o propisima

15.1. Propisi u području sigurnosti, zdravlja i okoliša/posebno zakonodavstvo za tvar ili smjesu

15.2. Procjena kemijske sigurnosti

ODJELJAK 16.: Ostale informacije

KRITERIJI ZA TVARI KOJE SE REGISTRIRAJU U KOLIČINAMA OD 1 DO 10 TONA

Prilog III

Kriteriji za tvari i, prema potrebi, njihove nanooblike, koje se registriraju u količinama od 1 do 10 tona, u vezi s člankom 12. stavkom 1. točkama (a) i (b):

(a) tvari kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u 1 A ili 1B kategoriju razreda opasnosti „karcinogenost”, „mutageni učinak na zametne stanice” ili „reproduktivna toksičnost” ili kriterije iz Priloga XIII.;

(b) tvari:

i. s disperzivnom ili difuznom uporabom odnosno uporabama, posebno ako se te tvari upotrebljavaju u smjesama široke potrošnje ili se ugrađuju u proizvode široke potrošnje; i

ii. kod kojih se predviđa (primjenom (Q)SAR-ova ili na temelju drugih dokaza) da bi mogle ispuniti kriterije za razvrstavanje u bilo koji razred opasnosti za zdravlje ljudi ili okoliš odnosno podjelu na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ili tvari s nanooblicima, osim ako su ti nanooblici topljivi u biološkim i okolišnim medijima.

Prilog IV

IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (a)

EINECS br. | Naziv/skupina | CAS br.

200-061-5 | D-glucitol C6H14O6 | 50-70-4

200-066-2 | Askorbinska kiselina C6H8O6 | 50-81-7

200-075-1 | Glukoza C6H12O6 | 50-99-7

200-233-3 | Fruktoza C6H12O6 | 57-48-7

200-294-2 | L-lizin C6H14N2O2 | 56-87-1

200-334-9 | Sarahoza, čista C12H22O11 | 57-50-1

200-405-4 | α-tokoferil-acetat C31H52O3 | 58-95-7

200-416-4 | Galaktoza C6H12O6 | 59-23-4

200-432-1 | DL-metionin C5H11NO2S | 59-51-8

200-559-2 | Laktoza C12H22O11 | 63-42-3

200-711-8 | D-manitol C6H14O6 | 69-65-8

201-771-8 | L-sorboza C6H12O6 | 87-79-6

204-664-4 | Glicerol-stearat, čisti C21H42O4 | 123-94-4

204-696-9 | Ugljikov dioksid CO2 | 124-38-9

205-278-9 | Kalcijev pantotenat, D-oblik C9H17NO5.1/2Ca | 137-08-6

205-756-7 | DL-fenilalanin C9H11NO2 | 150-30-1

208-407-7 | Natrijev glukonat C6H12O7.Na | 527-07-1

215-665-4 | Sorbitan-oleat C24H44O6 | 1338-43-8

231-098-5 | Kripton Kr | 7439-90-9

231-110-9 | Neon Ne | 7440-01-9

231-147-0 | Argon Ar | 7440-37-1

231-168-5 | Helij He | 7440-59-7

231-172-7 | Ksenon Xe | 7440-63-3

231-783-9 | Dušik N2 | 7727-37-9

231-791-2 | Voda, destilirana, provodljiva ili slične čistoće H2O | 7732-18-5

232-307-2 | LecitiniSloženi sastav diglicerida masnih kiselina povezanih s kolin-esterom fosforne kiseline. | 8002-43-5

232-436-4 | Sirupi, hidrolizirani škrobSloženi sastav dobiven hidrolizom kukuruznog škroba djelovanjem kiselina ili enzima. Sastoji se prvenstveno od d-glukoze, maltoze i maltodekstrina. | 8029-43-4

232-442-7 | Loj, hidrogenirani | 8030-12-4

232-675-4 | Dekstrin | 9004-53-9

232-679-6 | ŠkrobVisokopolimerni ugljikohidratni materijal koji se obično dobiva iz zrna žitarica kao što su kukuruz, pšenica i sijerak, te iz korijenja i gomolja kao što su krumpir i tapioka. Uključuje škrob koji je prethodno želatiniziran zagrijavanjem u prisutnosti vode. | 9005-25-8

232-940-4 | Maltodekstrin | 9050-36-6

238-976-7 | Natrijev D-glukonat C6H12O7.xNa | 14906-97-9

248-027-9 | D-glucitol-monostearat C24H48O7 | 26836-47-5

262-988-1 | Masne kiseline, kokos, metil-esteri | 61788-59-8

265-995-8 | Celulozna vlaknina | 65996-61-4

266-948-4 | Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeniOva tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni trialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-001-00. | 67701-30-8

268-616-4 | Sirupi, kukuruzni, dehidrirani | 68131-37-3

269-658-6 | Gliceridi, loj mono-, di- i tri-, hidrogenirani | 68308-54-3

270-312-1 | Gliceridi, C16-18 i C18-nezasićeni, mono- i di-Ova tvar u nomenklaturi SDA nosi naziv: C16-C18 i C18 nezasićeni alkil i C16-C18 i C18 nezasićeni dialkil glicerid i označena je SDA brojem 11-002-00. | 68424-61-3

288-123-8 | Gliceridi, C10-18 | 85665-33-4

Prilog V

IZUZEĆA OD OBVEZE REGISTRACIJE U SKLADU S ČLANKOM 2. STAVKOM 7. TOČKOM (b)

1. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom izlaganja druge tvari ili proizvoda čimbenicima u okolišu, kao što su zrak, vlaga, mikroorganizmi ili sunčeva svjetlost.

2. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi usputno prilikom skladištenja druge tvari, smjese ili proizvoda.

3. Tvari koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi nakon krajnje uporabe drugih tvari, smjesa ili proizvoda i koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet.

4. Tvari koje se kao takve ne proizvode, ne uvoze i ne stavljaju u promet i koje nastaju u kemijskoj reakciji do koje dolazi kad:

(a) stabilizator, bojilo, aroma, antioksidans, punilo, otapalo, nosač, površinski aktivna tvar, plastifikator, inhibitor korozije, sredstvo protiv pjenjenja ili otpjenjivač, dispergent, inhibitor taloženja, desikant, vezivo, emulgator, deemulgator, sredstvo za odvodnjavanje, aglomerirajuće sredstvo, promotor adhezije, tvar za sprečavanje zgrudnjavanja, regulator kiselosti, sekvestrant, koagulant, flokulant, zaštitno sredstvo protiv gorenja, mazivo, kelatni agens ili reagens za kontrolu kakvoće djeluje na način kako je predviđeno; ili

(b) tvar, čija je jedina namjena osigurati određeno fizikalno-kemijsko svojstvo, djeluje na način kako je predviđeno.

5. Nusproizvodi, osim ako se oni kao takvi uvoze ili stavljaju u promet.

6. Hidrati tvari ili hidratizirani ioni koji nastaju u dodiru tvari s vodom, ako je proizvođač ili uvoznik koji koristi ovo izuzeće registrirao tvar.

7. Sljedeće tvari koje se pojavljuju u prirodi, ako nisu kemijski promijenjene:

minerali, rude, rudni koncentrati, sirovi i obrađeni prirodni plin, sirova nafta, ugljen.

8. Tvari koje se pojavljuju u prirodi, osim tvari koje su navedene u stavku 7., koje nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije prema kojima se razvrstavaju kao opasne u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008 ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f).

9. Sljedeće tvari dobivene iz prirodnih izvora, ako nisu kemijski promijenjene, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ uz izuzeće tvari koje su razvrstane jedino kao zapaljive [R10], kao nadražujuće za kožu [R38] ili nadražujuće za oči [R36], ili ako ne pokazuju postojana, bioakumulativna i toksična svojstva ili vrlo postojana i vrlo bioakumulativna svojstva u skladu s kriterijima utvrđenim u Prilogu XIII. ili ako najmanje dvije godine prije nisu identificirane u skladu s člankom 59. stavkom 1. kao tvari koje daju povoda za zabrinutost ekvivalentnu razini utvrđenoj u članku 57. točki (f):

biljne masti, biljna ulja, biljni voskovi; životinjske masti, životinjska ulja, životinjski voskovi; masne kiseline od C6 do C24 i njihove kalijeve, natrijeve, kalcijeve i magnezijeve soli; glicerol.

10. Sljedeće tvari, ako nisu kemijski promijenjene:

ukapljeni plin, kondenzat prirodnog plina, procesni plinovi i njihove komponente, koks, cementni klinker, magnezij.

11. Sljedeće tvari, ako ne ispunjavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ i pod uvjetom da sastojke koji zadovoljavaju kriterije za razvrstavanje u opasne tvari u skladu s Direktivom 67/548/EEZ ne sadrže u koncentracijama iznad najniže primjenljive granične koncentracije utvrđene u Direktivi 1999/45/EZ ili granične koncentracije utvrđene u Prilogu I. Direktivi 67/548/EEZ, osim ako je uvjerljivim znanstvenim eksperimentalnim podacima koji su potvrđeni kao odgovarajući i pouzdani dokazano da tih sastojaka nema ni u jednom trenutku životnog ciklusa tvari:

Staklo, keramičke frite.

12. Kompost, bioplin i digestat.

13. Vodik i kisik.

ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA U SKLADU S ČLANKOM 10.

Prilog VI

NAPOMENA O ISPUNJAVANJU ZAHTJEVA IZ PRILOGA OD VI. DO XI.

U prilozima od VI. do XI. utvrđeno je koje se informacije dostavljaju za potrebe registracije i evaluacije u skladu s člancima 10., 12., 13., 40., 41. i 46. Standardni zahtjevi za najmanju količinu navedeni su u Prilogu VII.; svaki put kad se dosegne sljedeći količinski prag tim zahtjevima moraju se dodati zahtjevi iz odgovarajućeg priloga. Precizni zahtjevi razlikuju se od registracije do registracije ovisno o količini, uporabi i izloženosti. Stoga priloge treba promatrati kao cjelinu i u vezi s ukupnim zahtjevima registracije, evaluacije i dužne pažnje.

Tvar se definira u skladu s člankom 3. stavkom 1. te identificira u skladu s odjeljkom 2. ovog Priloga. Tvar se uvijek proizvodi ili uvozi u barem jednom obliku. Može se javljati i u više oblika.

Za sve nanooblike obuhvaćene registracijom navode se određene posebne informacije. Nanooblici se opisuju kako je propisano ovim Prilogom. Podnositelj registracije obrazlaže zašto su informacije navedene u zajedničkoj registraciji, koja ispunjava zahtjeve obavješćivanja za registrirane tvari s nanooblicima, prikladne za procjenu nanooblika. Informacije relevantne za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja za takvu tvar mogu odvojeno podnijeti i pojedinačni podnositelji registracije ako je to opravdano u skladu s člankom 11. stavkom 3.

Za jedan zahtjev obavješćivanja ili više njih može biti potrebno više od jednog skupa podataka kad god postoje znatne razlike u svojstvima koja su relevantna za procjenu opasnosti, izloženosti i rizika za nanooblike te upravljanje njima. Informacije se podnose tako da je jasno koje se informacije u zajedničkoj dostavi odnose na koji nanooblik tvari.

Ako je to tehnički i znanstveno opravdano, u registracijskom se dosjeu primjenjuju metodologije iz Priloga XI. pododjeljka 1.5. kada se dva ili više oblika tvari „grupira” za potrebe jednog, više ili čak svih zahtjeva obavješćivanja.

Zahtjevi koji su specifični za nanooblike primjenjuju se ne dovodeći u pitanje zahtjeve koji se primjenjuju na druge oblike tvari.

Definicija nanooblika i skupa sličnih nanooblika

Na temelju Preporuke Komisije od 18. listopada 2011. o definiciji nanomaterijala(58), nanooblik je oblik prirodne ili proizvedene tvari koja sadržava čestice u nevezanom stanju ili u obliku agregata ili aglomerata, pri čemu je za 50 % ili više čestica u raspodjeli po brojevnoj veličini jedna ili više vanjskih dimenzija unutar raspona veličine od 1 do 100 nm, uključujući, kao iznimku, i fulerene, grafene i ugljikove nanocijevi jednostrukih stijenki s jednom ili više vanjskih dimenzija ispod 1 nm.

Za potrebe navedenog utvrđivanja nanooblika, „čestica” znači vrlo mali dio tvari s definiranim fizičkim granicama, „aglomerat” znači skup slabo povezanih čestica ili agregata čija je vanjska površina slična sumi površina pojedinačnih komponenti, a „agregat” znači čestica koja sadržava čvrsto povezane ili sjedinjene čestice.

Nanooblik se opisuje u skladu s odjeljkom 2.4. u nastavku. Tvar može imati jedan nanooblik ili više njih, na temelju razlika u parametrima iz točaka od 2.4.2. do 2.4.5.

„Skup sličnih nanooblika” skupina je nanooblika opisanih u skladu s odjeljkom 2.4. kod kojih se prema jasno određenim granicama iz parametara u točkama od 2.4.2. do 2.4.5. pojedinačnih nanooblika u skupu može zaključiti da se procjena opasnosti, procjena izloženosti i procjena rizika za te nanooblike mogu provesti zajednički. Treba navesti obrazloženje kako bi se pokazalo da varijacija unutar navedenih granica ne utječe na procjenu opasnosti, procjenu izloženosti ni procjenu rizika za pojedinačne nanooblike unutar skupa. Nanooblik može pripadati samo jednom skupu sličnih nanooblika.

Termin „nanooblik”, kad se navodi u drugim prilozima, odnosi se na nanooblik ili skup sličnih nanooblika ako je on definiran, kako je definiran u ovom Prilogu.

1. KORAK – PRIKUPLJANJE I DIJELJENJE POSTOJEĆIH INFORMACIJA

Podnositelj registracije trebao bi prikupiti sve postojeće podatke o ispitivanju koji su raspoloživi za tvar koju registrira, što uključuje i pretraživanje literature radi pronalaženja relevantnih informacija o tvari.

Gdje god je to moguće, registracije bi trebalo podnositi zajednički, u skladu s člankom 11. ili člankom 19. Na taj se način podaci o ispitivanju mogu dijeliti, čime se izbjegavaju nepotrebna ispitivanja i smanjuju troškovi. Podnositelj registracije trebao bi prikupiti i sve druge dostupne relevantne informacije o tvari, uključujući o svim nanooblicima tvari obuhvaćenima registracijom, neovisno o tome je li s obzirom na dotičnu količinu potrebno provesti ispitivanje za određenu krajnju točku. To uključuje informacije iz alternativnih izvora (npr. iz (Q)SAR-ova, analogija s drugim tvarima, ispitivanje in vivo i in vitro, epidemiološki podaci) koje mogu pomoći da se utvrdi prisutnost ili odsutnost opasnih svojstava tvari i koje u pojedinim slučajevima mogu zamijeniti rezultate ispitivanja na životinjama.

Osim toga, trebalo bi prikupiti informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom u skladu s člankom 10. i ovim Prilogom. Uzimajući u obzir sve te informacije zajedno, podnositelj registracije može odrediti postoji li potreba za dobivanjem dodatnih informacija.

2. KORAK – RAZMATRANJE POTREBA ZA INFORMACIJAMA

Podnositelj registracije određuje koje se informacije zahtijevaju za registraciju. Prvo je potrebno odrediti koji se prilog ili prilozi primjenjuju ovisno o količini. U ovim prilozima su utvrđeni standardni zahtjevi obavješćivanja, koje treba promatrati u vezi s Prilogom XI. koji u opravdanim slučajevima dopušta odstupanje od standardnog pristupa. Kod određivanja potreba za informacijama o tvari u ovoj fazi posebno se uzimaju u obzir informacije o izloženosti, uporabi i mjerama upravljanja rizikom.

3. KORAK – UTVRĐIVANJE NEDOSTATKA INFORMACIJA

Podnositelj registracije zatim uspoređuje potrebe za informacijama o tvari s već raspoloživim informacijama i time koliko se dostupne informacije mogu primijeniti na sve nanooblike obuhvaćene registracijom te utvrđuje koje informacije nedostaju.

U toj je fazi važno osigurati da su raspoložive informacije relevantne i dovoljno kvalitetne za ispunjenje zahtjeva.

4. KORAK – DOBIVANJE NOVIH PODATAKA/PREDLAGANJE STRATEGIJE ISPITIVANJA

U nekim slučajevima novi podaci nisu potrebni. Međutim, ako nedostaju informacije koje su potrebne, prikupljaju se novi podaci (prilozi VII. i VIII.) ili se predlaže strategija ispitivanja (prilozi IX. i X.), ovisno o količini. Novi pokusi na kralježnjacima provode se odnosno predlažu samo u krajnjoj nuždi, nakon što su iscrpljeni svi ostali izvori podataka.

Navedeni se pristup primjenjuje i ako nedostaju informacije o jednom nanoobliku ili više nanooblika tvari koji su uključeni u zajednički dostavljen registracijski dosje.

U pojedinim se slučajevima u skladu s pravilima iz priloga od VII. do XI. određena ispitivanja provode prije nego što je to potrebno u okviru standardnih zahtjeva ili dodatno uz standardna ispitivanja.

NAPOMENENapomena 1.: Ako određene podatke nije moguće pružiti iz tehničkih razloga, ili ako se smatra da određeni podaci nisu znanstveno nužni, to se jasno obrazlaže u skladu s odgovarajućim odredbama.Napomena 2.: Podnositelj registracije može izjaviti da su određene informacije dostavljene u registracijskom dosjeu poslovno osjetljive i da mu njihovo otkrivanje može nanijeti poslovnu štetu. On u tom slučaju navodi koje su to informacije i to obrazlaže.

NAPOMENENapomena 1.: Ako određene podatke nije moguće pružiti iz tehničkih razloga, ili ako se smatra da određeni podaci nisu znanstveno nužni, to se jasno obrazlaže u skladu s odgovarajućim odredbama.Napomena 2.: Podnositelj registracije može izjaviti da su određene informacije dostavljene u registracijskom dosjeu poslovno osjetljive i da mu njihovo otkrivanje može nanijeti poslovnu štetu. On u tom slučaju navodi koje su to informacije i to obrazlaže.

INFORMACIJE NA KOJE UPUĆUJE ČLANAK 10. TOČKA (a) PODTOČKE OD i. DO v.

1. OPĆE INFORMACIJE O PODNOSITELJU REGISTRACIJE

1.1.

Podnositelj registracije

1.1.1.

Ime (naziv), adresa, broj telefona i e-adresa

1.1.2.

Osoba za kontakt

1.1.3.

Lokacija ili lokacije na kojima podnositelj registracije proizvodi odnosno koristi tvar, prema potrebi

1.1.4.

Ako je imenovan jedinstveni zastupnik u skladu s člankom 8. stavkom 1., sljedeće informacije o fizičkoj ili pravnoj osobi s poslovnim nastanom izvan Unije koja je imenovala jedinstvenog zastupnika: ime (naziv), adresa, broj telefona, e-adresa, osoba za kontakt, proizvodna lokacija/lokacije ili lokacija/lokacije formuliranja, prema potrebi, internetska stranica društva, prema potrebi, i nacionalni identifikacijski broj/brojevi društva, prema potrebi

1.2.

Zajedničko podnošenje podataka

U člancima 11. i 19. predviđena je mogućnost da vodeći podnositelj registracije dostavi dijelove informacija o registraciji u ime drugih članova podnositelja registracije.

Ako u skladu s člankom 11. stavkom 1. vodeći podnositelj registracije dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. i ix., vodeći podnositelj registracije opisuje sastav/sastave, nanooblik ili skup sličnih nanooblika na koje se te informacije odnose u skladu s točkama od 2.3.1. do 2.3.4. i pododjeljkom 2.4. ovog Priloga. Svaki član podnositelj registracije koji se oslanja na informacije koje je dostavio vodeći podnositelj registracije navodi koje se od tako dostavljenih informacija odnose na koji sastav, nanooblik ili skup sličnih nanooblika tvari koju podnositelj registracije identificira u skladu s člankom 10. točkom (a) podtočkom ii. i člankom 11. stavkom 1.

Ako u skladu s člankom 11. stavkom 3. podnositelj registracije dostavlja informacije iz članka 10. točke (a) podtočaka iv., vi., vii. ili ix. odvojeno, taj podnositelj registracije opisuje sastav/sastave, nanooblik ili skup sličnih nanooblika tvari na koju se te informacije odnose u skladu s točkama od 2.3.1. do 2.3.4. i pododjeljkom 2.4. ovog Priloga.

1.3.

Treća osoba imenovana na temelju članka 4.

1.3.1.

Ime (naziv), adresa, broj telefona i e-adresa

1.3.2.

Osoba za kontakt

2. IDENTIFIKACIJA TVARI

Informacije u ovom odjeljku moraju biti dostatne za identifikaciju svake tvari i opis različitih nanooblika. Ako tehnički nije moguće ili se čini da znanstveno nije nužno navesti informacije iz jedne od točaka u nastavku ili više njih, to se jasno obrazlaže.

2.1.

Naziv i druge identifikacijske oznake svake tvari

2.1.1.

Naziv/Nazivi prema nomenklaturi IUPAC. Ako nije dostupan, drugi međunarodni kemijski naziv/nazivi

2.1.2.

Ostali nazivi (uobičajeni naziv, trgovački naziv, skraćeni naziv)

2.1.3.

EZ broj tj. EINECS, ELINCS ili NLP broj ili broj koji je dodijelila Agencija (ako je raspoloživ i potreban)

2.1.4.

CAS oznaka i CAS broj (ako su raspoloživi)

2.1.5.

Druga identifikacijska oznaka, kao što je carinski broj (ako je raspoloživ)

2.2.

Informacije u vezi s molekularnom i strukturnom formulom ili kristalnom strukturom svake tvari

2.2.1.

Molekularna formula i strukturna formula (uključujući oznaku iz sustava SMILES, i drugu prezentaciju ako je dostupna) i opis kristalne strukture/struktura

2.2.2.

Informacije o optičkoj aktivnosti i tipičnom udjelu (stereo)izomera (ako su raspoložive i potrebne)

2.2.3.

Molekularna masa ili područje molekularne mase

2.3.

Sastav svake tvari Ako registracija obuhvaća jedan nanooblik ili više njih, ti se nanooblici opisuju u skladu s odjeljkom 2.4. ovog Priloga

2.3.1.

Stupanj čistoće (%) ako je primjenjivo

2.3.2.

Nazivi sastojaka i nečistoća

U slučaju tvari nepoznatog ili promjenjivog sastava, složenih reakcijskih proizvoda ili bioloških materijala (UVCB):

— naziv sastojaka prisutnih u koncentraciji ≥ 10 %,

— naziv poznatih sastojaka prisutnih u koncentraciji < 10 %,

— za sastojke koji se ne mogu pojedinačno identificirati opis skupina sastojaka na temelju kemijske prirode,

— opis podrijetla ili izvora i proizvodnog postupka

2.3.3.

Tipična koncentracija i raspon koncentracije (u postotku) sastojaka, skupina sastojaka koji se ne mogu pojedinačno identificirati i nečistoća kako je navedeno u točki 2.3.2.

2.3.4.

Nazivi i tipična koncentracija i raspon koncentracije (u postotku) dodataka

2.3.5.

Svi potrebni kvalitativni analitički podaci specifični za identifikaciju tvari, kao što podaci o ultraljubičastom i infracrvenom spektru te nuklearnoj magnetskoj rezonanciji, masenom spektru ili difrakciji

2.3.6.

Svi potrebni kvantitativni analitički podaci specifični za identifikaciju tvari, kao što su kromatografski i titrimetrijski podaci te podaci o analizi elemenata ili difrakciji

2.3.7.

Opis metoda analize ili odgovarajuće bibliografske bilješke potrebne za identifikaciju tvari (uključujući identifikaciju i kvantifikaciju njezinih sastojaka i, prema potrebi, njezinih nečistoća i dodataka). Opis se sastoji od primijenjenih eksperimentalnih protokola i relevantnog tumačenja rezultata prijavljenih na temelju točaka od 2.3.1. do 2.3.6. Te informacije moraju biti dostatne za ponovljivost metoda

2.4.

Opis nanooblika tvari: navedene informacije o svakom od parametara mogu se primjenjivati na pojedinačni nanooblik ili na skup sličnih nanooblika uz uvjet da su granice skupa jasno određene.

Informacije iz točaka od 2.4.2. do 2.4.5. jasno se odnose na različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika utvrđenih u točki 2.4.1

2.4.1.

Nazivi ili druge identifikacijske oznake nanooblika ili skupova sličnih nanooblika tvari

2.4.2.

Raspodjela veličine čestica na brojčanoj osnovi uz naznaku brojčanog udjela sastavnih čestica u rasponu veličine od 1 nm do 100 nm

2.4.3.

Opis površinske funkcionalizacije ili obrade i identifikacija svakog sredstva s nazivom prema IUPAC-u te CAS ili EZ brojem

2.4.4.

Oblik, omjer širine i visine i druga morfološka svojstva: kristalnost, informacije o strukturi uključujući npr. školjkaste ili šuplje strukture, prema potrebi

2.4.5.

Površina (specifična površina prema volumenu, specifična površina prema masi ili obje)

2.4.6.

Opis metoda analize ili odgovarajuće bibliografske bilješke za informacijske elemente u ovom pododjeljku (2.4.). Opis se sastoji od primijenjenih eksperimentalnih protokola i relevantnog tumačenja rezultata prijavljenih na temelju točaka od 2.4.2. do 2.4.5. Te informacije moraju biti dostatne za ponovljivost metoda

2.5.

Sve ostale dostupne informacije relevantne za identifikaciju tvari

3. INFORMACIJE O PROIZVODNJI I UPORABI ILI UPORABAMA TVARI

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, u informacijama o proizvodnji i uporabi u pododjeljcima od 3.1. do 3.7. navode se zasebne informacije o različitim nanooblicima ili skupovima sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.

3.1.

Ukupna proizvodnja, količine utrošene u proizvodnji proizvoda koji podliježe registraciji i/ili uvoz u tonama godišnje po podnositelju registracije za:

kalendarsku godinu registracije (procijenjena količina).

3.2.

U slučaju proizvođača i proizvođača proizvoda: kratak opis tehnološkog postupka koji se koristi u proizvodnji odnosno proizvodnji proizvoda.

Nije potrebno navoditi precizne podatke o postupku, a posebno one koji su poslovno osjetljivi.

3.3.

Podatak o količini koja se koristi za vlastitu uporabu ili uporabe

3.4.

Oblik (tvar, smjesa ili proizvod) i/ili agregatno stanje u kojemu se tvar isporučuje daljnjim korisnicima. Koncentracija ili područje koncentracije tvari u smjesama koje se isporučuju daljnjim korisnicima i količine tvari u proizvodima koji se isporučuju daljnjim korisnicima.

3.5.

Opći opis identificirane uporabe/uporaba

3.6.

Informacije o količinama i sastavu otpada koji nastaje kod proizvodnje tvari, uporabe u proizvodima i identificiranih uporaba

3.7.

Uporabe koje se ne preporučuju (vidjeti odjeljak 1. sigurnosno-tehničkog lista)

Prema potrebi se navode uporabe koje podnositelj registracije ne preporučuje i zašto ih ne preporučuje (tj. neobvezujuće preporuke dobavljača). Ovaj popis ne mora biti iscrpan.

4. RAZVRSTAVANJE I OZNAČIVANJE

4.1. Razvrstavanje tvari u razred opasnosti koje proizlazi iz primjene glava I. i II. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 za sve razrede opasnosti i kategorije iz te Uredbe;

Osim toga, za svaki unos treba navesti razloge zašto nije navedeno razvrstavanje za određeni razred opasnosti ili podjelu unutar razreda opasnosti (tj. da li podaci nedostaju, nisu uvjerljivi ili su uvjerljivi, ali nisu dostatni za razvrstavanje);

4.2. Oznaka opasnosti tvari dobivena primjenom glave III. Uredbe (EZ) br. 1272/2008;

4.3. Prema potrebi, specifične granične vrijednosti koncentracije dobivene primjenom članka 10. Uredbe (EZ) br. 1272/2008.

5. SMJERNICE ZA SIGURNU UPORABU S OBZIROM NA:

Ove informacije moraju biti u skladu s informacijama u sigurnosno-tehničkom listu ako se on zahtijeva u skladu s člankom 31.

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi i u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4., prema potrebi.

5.1.

Mjere prve pomoći (sigurnosno-tehnički list, rubrika 4.)

5.2.

Mjere za suzbijanje požara (sigurnosno-tehnički list, rubrika 5.)

5.3.

Mjere kod slučajnog ispuštanja (sigurnosno-tehnički list, rubrika 6.)

5.4.

Rukovanje i skladištenje (sigurnosno-tehnički list, rubrika 7.)

5.5.

Informacije o prijevozu (sigurnosno-tehnički list, rubrika 14.)

Ako izvješće o kemijskoj sigurnosti nije potrebno, zahtijevaju se sljedeće dodatne informacije:

5.6.

Nadzor nad izloženošću/osobna zaštita (sigurnosno-tehnički list, rubrika 8.)

5.7.

Stabilnost i reaktivnost (sigurnosno-tehnički list, rubrika 10.)

5.8.

Zbrinjavanje

5.8.1.

Zbrinjavanje (sigurnosno-tehnički list, rubrika 13.)

5.8.2.

Informacije o recikliranju i metodama zbrinjavanja za industriju

5.8.3.

Informacije o recikliranju i metodama zbrinjavanja za pučanstvo

6. INFORMACIJE O IZLOŽENOSTI ZA TVARI REGISTRIRANE U KOLIČINAMA IZMEĐU 1 I 10 TONA GODIŠNJE PO PROIZVOĐAČU ILI UVOZNIKU

Ako se tvar koja se registrira proizvodi ili uvozi u jednom nanoobliku ili više njih, informacije u skladu s ovim odjeljkom navode se zasebno za različite nanooblike ili skupove sličnih nanooblika tvari kako su opisani u odjeljku 2.4.

6.1.

Glavna kategorija uporabe:

6.1.1.

(a) industrijska uporaba; i/ili

(b) profesionalna uporaba; i/ili

(c) uporaba u širokoj potrošnji.

6.1.2.

Zahtjevi industrijske i profesionalne uporabe:

(a) uporaba u zatvorenom sustavu; i/ili

(b) uporaba koja rezultira uključenjem u ili na matriks; i/ili

(c) neraspršena uporaba; i/ili

(d) raspršena uporaba.

6.2.

Značajni put(ovi) izlaganja:

6.2.1.

Izlaganje ljudi:

(a) gutanjem; i/ili

(b) kroz kožu; i/ili

(c) udisanjem.

6.2.2.

Izlaganje okoliša:

(a) voda; i/ili

(b) zrak; i/ili

(c) kruti otpad; i/ili

(d) tlo.

6.3.

Obrazac izlaganja:

(a) slučajno/rijetko; i/ili

(b) povremeno; i/ili

(c) kontinuirano/učestalo.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 100 TONA I VIŠE(63)

Prilog IX

Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d).

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 100 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d). Prema tomu, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII. i VIII. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.

Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI(64).

Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaci iz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo, uz ovaj Prilog, konzultirati i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.

Ako ispitna metoda dopušta fleksibilnost u planu istraživanja, na primjer u pogledu doza, odabranim planom istraživanja mora se osigurati da dobiveni podaci budu prikladni za utvrđivanje opasnosti i procjenu rizika. U tu svrhu ispitivanje se provodi pri primjereno visokim dozama. Ako je odabir doze (koncentracije) ograničen fizikalno-kemijskim svojstvima ili biološkim učincima ispitivane tvari, navodi se obrazloženje.

U slučaju prijedloga da se za određene krajnje točke ne pruže informacije zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.

7. INFORMACIJE O FIZIKALNO-KEMIJSKIM SVOJSTVIMA TVARI

STUPAC 1.STANDARDNI ZAHTJEVI | STUPAC 2.POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.

7.15.Stabilnost u organskim otapalima i identitet relevantnih proizvoda razgradnjePotrebno je samo ako se smatra da je stabilnost tvari kritična. | 7.15.Istraživanje nije potrebno provoditi kod anorganskih tvari.

7.16.Konstanta disocijacije | 7.16.Istraživanje nije potrebno provoditi ako:— je tvar hidrolitički nestabilna (vrijeme poluraspada ispod 12 sati) ili lako oksidira u vodi; ili— ili tvar u strukturi nema nikakvu kemijsku skupinu koja se može disocirati.

7.17.Viskoznost | Za ugljikovodične tvari kinematička viskoznost određuje se pri temperaturi od 40 °C.

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1.STANDARDNI ZAHTJEVI | STUPAC 2.POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.

8.4.Mutagenost | 8.4.Istraživanja iz točaka 8.4.4. i 8.4.5. nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva:— ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom,— ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A, 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom.

8.4.4.Odgovarajuće in vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca ako je rezultat bilo kojeg in vitro genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, što izaziva zabrinutost. In vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. | 8.4.4.In vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca nije potrebno provoditi ako su dostupni prikladni rezultati odgovarajućeg in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca.

8.4.5.Odgovarajuće in vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca ako je rezultat dostupnog in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca pozitivan, što izaziva zabrinutost. In vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca bavi se pitanjem zabrinutosti u pogledu kromosomske aberacije ili genske mutacije ili obama pitanjima, prema potrebi. | 8.4.5.Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje jasni dokazi da ni tvar ni njezini metaboliti ne dolaze do zametnih stanica.

8.6.Toksičnost nakon ponavljane primjene |

8.6.2.Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana), jedna vrsta, glodavci, mužjak i ženka, najprimjereniji put primjene uzimajući u obzir vjerojatni put izlaganja ljudi. | 8.6.2.Istraživanje supkronične toksičnosti (90 dana) nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:— dostupno je pouzdano istraživanje kratkoročne toksičnosti (28 dana) koje pokazuje toksične učinke s teškim posljedicama, čime se ispunjavaju kriteriji za razvrstavanje tvari kao STOT RE (1. ili 2. kategorije), te je uz primjenu odgovarajućeg faktora nesigurnosti utvrđeni NOAEL-28 dana moguće ekstrapolirati u NOAEL-90 dana za isti put izlaganja, ili— dostupno je pouzdano istraživanje kronične toksičnosti, ili podnositelj registracije predlaže takvo istraživanje, uz uvjet uporabe odgovarajuće vrste i puta primjene, ili— tvar se trenutačno raspada i ima dovoljno podataka o proizvodima raspadanja (i za sustavne učinke i za učinke na mjestu unosa), ili— tvar je nereaktivna, netopljiva i ne može se udahnuti te u 28-dnevnom „graničnom testu” nema dokaza apsorpcije ni toksičnosti, posebno ako je taj obrazac povezan s ograničenom mogućnošću izlaganja ljudi.Primjereni put odabire se na temelju navedenog u nastavku.Ispitivanje dermalnim putem primjene primjereno je u sljedećim slučajevima:1.vjerojatan je dodir s kožom tijekom proizvodnje i/ili uporabe; i2.fizikalno-kemijska svojstva ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu; i3.ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta:— pri ispitivanju akutne dermalne toksičnosti utvrđeno je toksično djelovanje u manjim dozama nego pri ispitivanju oralne toksičnosti, ili— u istraživanjima nadraživanja kože i/ili očiju opaženi su sustavni učinci ili drugi znakovi apsorpcije, ili— ispitivanja in vitro ukazuju na značajnu apsorpciju kroz kožu, ili— za strukturno srodne tvari potvrđena je značajna dermalna toksičnost ili prodiranje kroz kožu.Ispitivanje inhalacijskim putem primjene primjereno je u sljedećem slučaju:— vjerojatno je izlaganje ljudi udisanjem uzimajući u obzir tlak pare tvari i/ili mogućnost izlaganja aerosolima, česticama ili kapljicama inhalabilne veličine.Za nanooblike koji nemaju veliku brzinu otapanja u biološkim medijima istraživanje uključuje toksikokinetička ispitivanja, među ostalim, razdoblja za oporavak i, prema potrebi, klirensa pluća. Toksikokinetička ispitivanja ne moraju se provoditi ako su već dostupne jednakovrijedne toksikokinetičke informacije o predmetnom nanoobliku.Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili člankom 41. u sljedećim slučajevima:— tijekom 90-dnevnog istraživanja nije utvrđen NOAEL, osim ako NOAEL nije utvrđen jer nije bilo neželjenih toksičnih učinaka, ili— toksičnost je posebno zabrinjavajuća (npr. ozbiljne/teške posljedice), ili— postoje naznake određenog učinka za koji raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku karakterizaciju i/ili karakterizaciju rizika. U takvim je slučajevima možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja namijenjena ispitivanju takvih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost i, posebno za nanooblike, neizravna genotoksičnost), ili— postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u proizvodima široke potrošnje dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih se može očekivati toksično djelovanje na ljude).

8.7.Reproduktivna toksičnost | 8.7.Istraživanja nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:— poznato je da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razrede opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B ili 2. kategorije) i „karcinogenost” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili— poznato je da tvar ima mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili— tvar ima slabu toksikološku aktivnost (u sveobuhvatnom i informativnom skupu podataka nema dokaza o toksičnostini iz jednog raspoloživog ispitivanja) i na temelju toksikokinetičkih podataka može se dokazati da relevantnim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči ili izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna.Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na spolnu funkciju i plodnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za spolnu funkciju i plodnost.Ako je poznato da tvar uzrokuje razvojnu toksičnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost.

8.7.2.Istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) na jednoj vrsti; preferirana vrsta je štakor ili zec. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti u odnosu na određeni put izlaganja. | 8.7.2.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatno istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti na drugoj vrsti, odnosno drugoj preferiranoj vrsti u odnosu na onu korištenu u prvom istraživanju ako postoji zabrinutost u pogledu razvojne toksičnosti na temelju rezultata prvog istraživanja i svih drugih relevantnih podataka. To bi, primjerice, mogao biti slučaj ako istraživanje na prvoj vrsti pokaže razvojnu toksičnost koja ne ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” 1.A ili 1.B kategorije; može naškoditi nerođenom djetetu (H360D).Odstupanja od zadanog puta primjene i odstupanja u odabiru vrsta moraju biti znanstveno opravdana.

8.7.3.Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1 A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, ako dostupna istraživanja toksičnosti uz primjenu ponovljenih doza (npr. 28-dnevno ili 90-dnevno istraživanje, ili istraživanja probira OECD 421 ili 422) ukazuju na štetne učinke na reproduktivne organe ili tkiva ili otkrivaju neki drugi razlog za zabrinutost povezan s reproduktivnom toksičnosti. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti s obzirom na određeni put izlaganja. | 8.7.3.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2 ako:(a)ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i(b)ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta:— tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili— postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili— na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju, uključujući kohorte 2 A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost), ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdani nekim od sljedećih čimbenika:— postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili— posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili— postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja.Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti.Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja.Istraživanje se provodi na jednoj vrsti. Može se razmotriti potreba za provedbom istraživanja na drugom soju ili vrsti na ovoj ili sljedećoj razini tonaže, a odluka bi se trebala temeljiti na rezultatima prvog ispitivanja i svim drugim relevantnim i raspoloživim podacima.

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1.STANDARDNI ZAHTJEVI | STUPAC 2.POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.

9.1.Toksičnost u vodi | 9.1.Osim ispitivanja iz točaka 9.1.5. i 9.1.6. podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka na vodene organizme.Izbor prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.

9.1.5.Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima (preferirana vrsta Daphnia) (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VII.) |

9.1.6.Ispitivanje dugoročne toksičnosti na ribama (ako podaci nisu dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga VIII.)Te se informacije pružaju za podtočku 9.1.6.1. ili 9.1.6.3. | 9.1.6.Ispitivanja kratkoročne toksičnosti na ribama u stadiju embrija i stadiju sa žumanjčanom vrećicom (OECD TG 212) koja su započela prije 14. travnja 2022. smatraju se prikladnima za ispunjavanje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja pod uvjetom da tvar nije izrazito lipofilna (log Kow > 4) ili da nema naznaka svojstava endokrine disrupcije ili bilo kojih drugih specifičnih načina djelovanja.

9.1.6.1.Ispitivanje toksičnosti na ribama u ranom životnom stadiju (FELS) (OECD TG 210) |

9.1.6.3.Test rasta na juvenilnim ribama (OECD TG 215) |

9.2.Razgradivost | 9.2.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatna ispitivanja razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari te njezinih proizvoda pretvorbe ili razgradnje.Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja i ispitnih medija temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.

9.2.1.Biotska |

9.2.1.2.Simulacijsko ispitivanje konačne razgradnje u površinskoj vodi | 9.2.1.2.Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:tvar je izrazito netopljiva u vodi, ilitvar je lako biorazgradiva.Kad je riječ o nanooblicima, od istraživanja se ne može odustati samo na osnovi visoke netopljivosti u vodi.

9.2.1.3.Simulacijsko ispitivanje razgradnje u tlu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na tlo) | 9.2.1.3.Istraživanje nije potrebno provoditi:— ako je tvar biorazgradiva; ili— ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost tla.

9.2.1.4.Simulacijsko ispitivanje razgradnje u sedimentu (za tvari koje imaju visok potencijal adsorpcije na sediment) | 9.2.1.4.Istraživanje nije potrebno provoditi:— ako je tvar biorazgradiva; ili— ako nije vjerojatna izravna i neizravna izloženost sedimenta.

9.2.3.Identifikacija proizvoda pretvorbe i abiotske i biotske razgradnje | 9.2.3.Osim ako je tvar biorazgradiva

9.3.Sudbina i ponašanje u okolišu |

9.3.2.Bioakumulacija u vodenim vrstama, po mogućnosti ribama | 9.3.2.Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:tvar ima nizak bioakumulacijski potencijal (npr. log Kow ≤ 3) i/ili nizak potencijal prolaska kroz biološke membrane, ilinije vjerojatna izravna ili neizravna izloženost vodenog segmenta.Od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda, osim ako je potencijal bioakumulacije tvari isključivo određen lipofilnošću. Na primjer, ako je tvar površinski aktivna ili ionizirajuća pri pH-vrijednosti okoliša (pH 4–9), od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda.Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal bioakumulacije ili nevjerojatnosti izravne ili neizravne izloženosti vodenog segmenta.

9.3.3.Dodatne informacije o adsorpciji/desorpciji ovisno o rezultatima istraživanja koje se zahtijeva u Prilogu VIII. | 9.3.3.Istraživanje nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:na temelju fizikalno-kemijskih svojstava tvari može se očekivati da tvar ima nizak potencijal adsorpcije (npr. tvar ima nizak koeficijent raspodjele oktanol/voda), ilitvar i njezini proizvodi razgradnje brzo se raspadaju.Od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda, osim ako su adsorpcijska svojstva tvari isključivo određena lipofilnošću. Na primjer, ako je tvar površinski aktivna ili ionizirajuća pri pH-vrijednosti okoliša (pH 4–9), od istraživanja se ne smije odustati samo na osnovi niskog koeficijenta raspodjele oktanol/voda.Za nanooblike uporaba bilo kojeg fizikalno-kemijskog svojstva (npr. koeficijent raspodjele oktanol/voda, brzina otapanja, stabilnost disperzije) kao razloga za odustajanje od istraživanja mora uključivati odgovarajuće obrazloženje važnosti tog svojstva za niski potencijal adsorpcije.

9.4.Učinci na kopnene organizme | 9.4.Ta istraživanja nije potrebno provoditi ako izravna i neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna.Ako podaci o toksičnosti za kopnene organizme nisu raspoloživi, opasnost za kopnene organizme može se procijeniti metodom ravnotežne raspodjele. Primjena metode ravnotežne raspodjele na nanooblike mora biti znanstveno opravdana. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati, posebno u slučaju tvari s visokim potencijalom adsorpcije na tlo ili vrlo postojanih tvari, ispitivanje dugoročne toksičnosti iz Priloga X. umjesto ispitivanja kratkoročne toksičnosti.

9.4.1.Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za beskralježnjake |

9.4.2.Učinci na mikroorganizme koji žive u tlu |

9.4.3.Toksičnost nakon kratkotrajnog izlaganja za biljke |

10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE

Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda potrebno dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.

STANDARDNI ZAHTJEVI OBAVJEŠĆIVANJA ZA TVARI KOJE SE PROIZVODE ILI UVOZE U KOLIČINAMA OD 1000 TONA I VIŠE(65)

Prilog X

Podnositelj registracije na razini ovog Priloga podnosi prijedlog i vremenski raspored za ispunjavanje zahtjeva obavješćivanja iz ovog Priloga u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e).

U stupcu 1. ovog Priloga utvrđene su standardne informacije koje se zahtijevaju za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od 1000 tona i više u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e). Prema tome, informacije iz stupca 1. ovog Priloga dostavljaju se dodatno uz informacije iz stupca 1. priloga VII., VIII. i IX. Pružaju se i sve ostale relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije koje su raspoložive. U stupcu 2. ovog Priloga nalaze se posebna pravila prema kojima podnositelj registracije može predložiti da se tražene standardne informacije izostave, zamijene drugim informacijama, pruže u nekoj drugoj fazi ili na drugi način prilagode. Ako su ispunjeni uvjeti pod kojima se može predložiti odstupanje na temelju stupca 2. ovog Priloga, podnositelj registracije to jasno naznačuje i u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea obrazlaže zbog čega predlaže pojedino odstupanje.

Ne dovodeći u pitanje informacije dostavljene za druge oblike, sve relevantne fizikalno-kemijske, toksikološke i ekotoksikološke informacije uključuju opis ispitanog nanooblika i ispitne uvjete. Ako se upotrebljavaju QSAR-ovi ili se dokazi dobivaju drugim sredstvima osim ispitivanja, navodi se obrazloženje te opis niza svojstava nanooblika na koje se dokazi mogu primijeniti.

Uz ova posebna pravila, podnositelj registracije može predložiti odstupanje od traženih standardnih zahtjeva utvrđenih u stupcu 1. ovog Priloga u skladu s općim pravilima iz Priloga XI. On i u tom slučaju u odgovarajućim rubrikama registracijskog dosjea jasno obrazlaže zbog čega predlaže odstupanje od standardnih zahtjeva i navodi uputu na odgovarajuće pravilo odnosno pravila iz stupca 2. ili Priloga XI.(66)

Prije provođenja novih ispitivanja u svrhu određivanja svojstava iz ovog Priloga prvo se procjenjuju svi dostupni in vitro podaci i in vivo podaci, postojeći podaci dobiveni na ljudima, podaciiz valjanih (Q)SAR-ova i podaci o strukturno srodnim tvarima (analogijski pristup). Izbjegavaju se in vivo ispitivanja s nagrizajućim tvarima u koncentracijama/dozama koje izazivaju nagrizanje. Prije ispitivanja bi trebalo konzultirati, uz ovaj Prilog, i dodatne smjernice o ispitnim strategijama.

Ako ispitna metoda dopušta fleksibilnost u planu istraživanja, na primjer u pogledu doza, odabranim planom istraživanja mora se osigurati da dobiveni podaci budu prikladni za utvrđivanje opasnosti i procjenu rizika. U tu svrhu ispitivanje se provodi pri primjereno visokim dozama. Ako je odabir doze (koncentracije) ograničen fizikalno-kemijskim svojstvima ili biološkim učincima ispitivane tvari, navodi se obrazloženje.

U slučaju prijedloga da se za određene krajnje točke ne pruže informacije zbog različitih od onih koji su navedeni u stupcu 2. ovog Priloga ili u Prilogu XI., to se jasno naznačuje i obrazlaže.

8. TOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1.STANDARDNI ZAHTJEVI | STUPAC 2.POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.

8.4.Mutagenost | 8.4.Istraživanja iz točaka 8.4.6. i 8.4.7. nije potrebno provoditi ni u jednom od sljedećih slučajeva:— ako je poznato da tvar uzrokuje mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom,— ako je poznato da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje i u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” 1.A ili 1.B ili 2. kategorije i u razred opasnosti „karcinogenost” 1.A ili 1.B kategorije te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom.

8.4.6.Drugo in vivo genotoksikološko istraživanje na somatskim stanicama sisavaca ako je rezultat bilo kojeg in vitro genotoksikološkog istraživanja iz priloga VII. ili VIII. pozitivan, što izaziva zabrinutost i u pogledu kromosomske aberacije i genske mutacije. Drugo istraživanje bavi se kromosomskom aberacijom ili genskom mutacijom, prema potrebi, koja nije obuhvaćena prvim in vivo genotoksikološkim istraživanjem na somatskim stanicama sisavaca. |

8.4.7.Drugo in vivo genotoksikološko istraživanje na zametnim stanicama sisavaca ako je rezultat in vivo genotoksikološkog istraživanja na somatskim stanicama sisavaca pozitivan, što izaziva zabrinutost i u pogledu kromosomske aberacije i genske mutacije. Drugo istraživanje bavi se kromosomskom aberacijom ili genskom mutacijom, prema potrebi, koja nije obuhvaćena prvim in vivo genotoksikološkim istraživanjem na zametnim stanicama sisavaca. | 8.4.7.Istraživanje nije potrebno provoditi ako postoje jasni dokazi da ni tvar ni njezini metaboliti ne dolaze do zametnih stanica.

| 8.6.3.Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može u skladu s člankom 40. ili člankom 41. zahtijevati istraživanje dugoročne toksičnosti nakon ponavljane primjene (≥ 12 mjeseci) ako učestalost i trajanje izlaganja ljudi ukazuju na potrebu za dugotrajnijim istraživanjem i ispunjen je jedan od sljedećih uvjeta:— tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja opaženi su posebno zabrinjavajući toksični učinci s ozbiljnim ili teškim posljedicama, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju ili karakterizaciju rizika, ili— tijekom 28-dnevnog ili 90-dnevnog istraživanja nisu otkriveni učinci koji se opažaju u tvari koje pokazuje jasnu srodnost u molekularnoj strukturi s tvari koja se istražuje, ili— tvar možda ima opasno svojstvo koje se ne može otkriti 90-dnevnim istraživanjem.Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, pri utvrđivanju jesu li navedeni uvjeti ispunjeni uzet će se u obzir fizikalno-kemijska svojstva, posebno veličina i oblik čestica te drugi morfološki parametri, površinska funkcionalizacija i površina te molekularna struktura.

| 8.6.4.Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatna istraživanja u skladu s člankom 40. ili 41. u sljedećim slučajevima:— u slučaju posebno zabrinjavajuće toksičnosti (npr. ozbiljne/teške posljedice); ili— ako postoje naznake određenog učinka, a raspoloživi podaci nisu dostatni za toksikološku evaluaciju i/ili karakterizaciju rizika. U tom je slučaju možda i primjerenije provesti posebna toksikološka istraživanja za ispitivanje tih učinaka (npr. imunotoksičnost, neurotoksičnost itd.); ili— ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu izloženosti (npr. uporabom u potrošačkim proizvodima dolazi do razina izloženosti koje približno odgovaraju dozama kod kojih je opažena toksičnost).

8.7.Reproduktivna toksičnost | 8.7.Istraživanja nije potrebno provoditi u sljedećim slučajevima:— poznato je da je tvar genotoksični karcinogen i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razrede opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B ili 2. kategorije) i „karcinogenost” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili— poznato je da tvar ima mutageni učinak na zametne stanice i ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „mutageni učinak na zametne stanice” (1.A ili 1.B kategorije) te se provode odgovarajuće mjere upravljanja rizikom, ili— tvar ima slabu toksikološku aktivnost (u sveobuhvatnom i informativnom skupu podataka nema dokaza o toksičnosti na temelju nijednog od raspoloživih ispitivanja) i na temelju toksikokinetičkih podataka može se dokazati da relevantnim putovima izlaganja ne dolazi do sustavne apsorpcije (npr. koncentracije u plazmi/krvi su primjenom osjetljive metode ispod granice detekcije i tvar i njezini metaboliti nisu prisutni u urinu, žuči ili izdahnutom zraku), a izloženosti ljudi nema ili ona nije značajna.Ako je poznato da tvar ima štetan učinak na spolnu funkciju i plodnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može štetno djelovati na plodnost (H360F)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za spolnu funkciju i plodnost.Ako je poznato da tvar uzrokuje razvojnu toksičnost te ispunjava kriterije za razvrstavanje u razred opasnosti „reproduktivna toksičnost” (1.A ili 1.B kategorije: Može naškoditi nerođenom djetetu (H360D)), a dostupni podaci su dostatni za pouzdanu procjenu rizika, nije potrebno provoditi dodatno ispitivanje za razvojnu toksičnost.

8.7.2.Istraživanje prenatalne razvojne toksičnosti (OECD TG 414) na drugoj vrsti, preferirana vrsta je štakor ili zec, ovisno o tome koja vrsta nije korištena u prvom istraživanju na temelju Priloga IX. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti u odnosu na određeni put izlaganja. | Odstupanja od zadanog puta primjene i odstupanja u odabiru vrsta moraju biti znanstveno opravdana.

8.7.3.Produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju (OECD TG 443), osnovno ispitivanje (kohorte 1 A i 1B bez produženja radi uključivanja generacije F2), jedna vrsta, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. Put primjene je oralni ako je riječ o krutoj ili tekućoj tvari, a udisanje ako je tvar plin; odstupanja su moguća ako je to znanstveno opravdano, primjerice na temelju dokaza o jednakovrijednoj ili većoj sustavnoj izloženosti drugim relevantnim putem izlaganja ljudi ili o toksičnosti s obzirom na određeni put izlaganja. | 8.7.3.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju uz produženje kohorte 1B radi uključivanja generacije F2 ako:(a)ako uporaba tvari dovodi do značajne izloženosti potrošača ili profesionalnih korisnika, među ostalim uzimajući u obzir izloženost potrošača preko predmeta; i(b)ako je ispunjen neki od sljedećih uvjeta:— tvar u ispitivanjima mutagenosti somatskih stanica in vivo pokazuje genotoksične učinke koji bi mogli dovesti do njezina razvrstavanja kao mutagen 2. kategorije, ili— postoje naznake da će interna doza tvari i/ili njezinih metabolita postići stabilno stanje u pokusnim životinjama tek nakon produženog izlaganja, ili— na temelju dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama postoje naznake za jedan ili više relevantnih načina djelovanja povezanih s endokrinom disrupcijom.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati produženo istraživanje reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju, uključujući kohorte 2 A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohortu 3 (razvojna imunotoksičnost), ako postoje posebni razlozi za zabrinutost u pogledu (razvojne) neurotoksičnosti ili (razvojne) imunotoksičnosti, opravdani nekim od sljedećih čimbenika:— postojeće informacije o samoj tvari potječu iz relevantnih dostupnih istraživanja in vivo ili pristupa koji ne uključuju pokuse na životinjama (npr. anomalije središnjeg živčanog sustava, dokaz o štetnim učincima na živčani ili imunološki sustav u istraživanjima na odraslim životinjama ili životinjama izloženima toj tvari prenatalno), ili— posebni mehanizmi/načini djelovanja tvari povezani s (razvojnom) neurotoksičnošću i/ili (razvojnom) imunotoksičnošću (npr. inhibicija kolinesteraze ili relevantne promjene razine hormona štitnjače koje su povezane sa štetnim učincima), ili— postojeće informacije o učincima izazvanima tvarima koje su strukturno analogne tvari koja se istražuje, što upućuje na takve učinke ili mehanizme/načine djelovanja.Kako bi uklonio razlog za zabrinutost povezan s razvojnom toksičnošću, podnositelj registracije umjesto kohorti 2A/2B (razvojna neurotoksičnost) i/ili kohorte 3 (razvojna imunutoksičnost) u okviru produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju može predložiti druga istraživanja o razvojnoj neurotoksičnosti i/ili razvojnoj imunotoksičnosti.Istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz dvije generacije (B.35, OECD TG 416) koja su započela prije 13. ožujka 2015. smatraju se prikladnima za razmatranje ovog standardnog zahtjeva obavješćivanja.

8.9.1.Istraživanje karcinogenosti | 8.9.1.Podnositelj registracije može predložiti, a Agencija može zahtijevati istraživanje karcinogenosti u skladu s člankom 40. ili 41. ako:— tvar ima široku disperzivnu primjenu ili postoje dokazi o učestalom ili dugotrajnom izlaganju ljudi; i— je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 2. kategorije, ili ako jedno ili više istraživanja toksičnosti kod ponavljane primjene pokazuju da tvar može izazvati hiperplaziju i/ili preneoplastične lezije.Ako je tvar razvrstana kao tvar s mutagenim učinkom na zametne stanice 1.A ili 1.B kategorije, treba pretpostaviti da vjerojatno postoji genotoksički mehanizam za karcinogenost. U tom slučaju uglavnom nije potrebno provoditi ispitivanje na karcinogenost.

9. EKOTOKSIKOLOŠKE INFORMACIJE

STUPAC 1.STANDARDNI ZAHTJEVI | STUPAC 2.POSEBNA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STUPCA 1.

9.2.Razgradivost | 9.2.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati dodatna ispitivanja razgradivosti ako procjena kemijske sigurnosti provedena u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem razgradivosti tvari te njezinih proizvoda pretvorbe i razgradnje. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja i ispitnih medija temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.

9.3.Sudbina i ponašanje u okolišu |

9.3.4.Dodatne informacije o sudbini i ponašanju tvari i/ili proizvoda razgradnje u okolišu | 9.3.4.Podnositelj registracije dužan je predložiti, a Agencija može zahtijevati dodatno ispitivanje u skladu s člankom 40. ili 41. ako procjena kemijske sigurnosti u skladu s Prilogom I. ukazuje na potrebu za dodatnim istraživanjem sudbine i ponašanja tvari u okolišu. Izbor ispitivanja ovisi o rezultatima procjene kemijske sigurnosti.

9.4.Učinci na kopnene organizme | 9.4.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako rezultati procjene kemijske sigurnosti provedene u skladu s Prilogom I. ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari ili proizvoda pretvorbe i razgradnje na kopnene organizme. Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.Ta istraživanja nije potrebno provoditi ako izravna i neizravna izloženost segmenta tla nije vjerojatna.

9.4.4.Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. |

9.4.6.Ispitivanje toksičnosti nakon dugotrajnog izlaganja na biljkama, osim ako su podaci već dostavljeni u okviru zahtjeva iz Priloga IX. |

9.5.1.Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja za organizme koji žive u sedimentu | 9.5.1.Podnositelj registracije predlaže ili Agencija može zahtijevati ispitivanje dugoročne toksičnosti ako rezultati procjene kemijske sigurnosti provedene u skladu s Prilogom I. ukazuju na potrebu za dodatnim istraživanjem učinaka tvari ili relevantnih proizvoda pretvorbe i razgradnje na organizme koji žive u sedimentu.Odabir prikladnog/prikladnih ispitivanja temelji se na rezultatima procjene kemijske sigurnosti.

9.6.1.Toksičnost nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivna toksičnost za ptice | 9.6.1.Trebalo bi pažljivo razmotriti svaku potrebu za ispitivanjem, uzimajući u obzir veliku količinu podataka za sisavce koja je obično raspoloživa na ovoj razini.

10. METODE DOKAZIVANJA I ANALITIČKE METODE

Ako su kod provedbe istraživanja za pojedine segmente okoliša korištene metode analize, opis tih metoda dostavlja se na zahtjev. Ako metode analize nisu raspoložive, navodi se odgovarajuće obrazloženje.

OPĆA PRAVILA ZA ODSTUPANJE OD STANDARNOG REŽIMA ISPITIVANJA IZ PRILOGA VII. DO X.

Prilog XI

U prilozima od VII. do X. utvrđeni su zahtjevi obavješćivanja za sve tvari koje se proizvode ili uvoze u količinama od:

— 1 tone i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (a),

— 10 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (c),

— 100 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d), i

— 1000 tona i više, u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (e).

Osim na temelju posebnih pravila iz stupca 2. priloga od VII. do X., podnositelj registracije može odstupiti od standardnog režima ispitivanja u skladu s općim pravilima iz odjeljka 1. ovog Priloga. Agencija može procijeniti ta odstupanja od standardnog režima ispitivanja u okviru evaluacije dosjea.

Zahtjevima u ovom Prilogu koji su specifični za nanooblike ne dovode se u pitanje zahtjevi koji se primjenjuju na druge oblike tvari.

1. SMATRA SE DA ISPITIVANJE NIJE ZNANSTVENO NUŽNO

1.1. Uporaba postojećih podataka

Svi podaci dobiveni od 1. lipnja 2008. ne smatraju se postojećim podacima i ne podliježu općim pravilima za prilagodbu utvrđenima u ovoj točki (1.1.).

1.1.1. Podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom ili ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Smatra se da su podaci istovjetni podacima dobivenim putem odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. podaci su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika;

2. dostavljeno je dovoljno dokumentacije za procjenu primjerenosti istraživanja;

3. podaci vrijede za krajnju točku koja se ispituje i istraživanje se provodi uz prihvatljivu razinu osiguranja kvalitete.

1.1.2.

Podaci o svojstvima koja utječu na zdravlje ljudi i okoliš iz pokusa koji nisu izvedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom ili ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.

Smatra se da su podaci istovjetni podacima dobivenim putem odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3. ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. podaci su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika;

2. dostatna i pouzdana pokrivenost ključnih parametara čije je ispitivanje predviđeno u odgovarajućim ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3.;

3. trajanje izlaganja je slično ili duže nego kod odgovarajućih ispitnih metoda iz članka 13. stavka 3., ako je trajanje izlaganja relevantni parametar;

4. dostavljena je dostatna i pouzdana dokumentacija o istraživanju.

1.1.3.

Postojeći podaci dobiveni na ljudima

Uzimaju se u obzir postojeći podaci dobiveni na ljudima, kao što su epidemiološke studije o izloženim populacijama, podaci o slučajnoj ili profesionalnoj izloženosti i kliničke studije.

Uvjerljivost podataka o određenom učinku na zdravlje ljudi ovisi, između ostalog, o vrsti analize i obuhvaćenim parametrima, o jačini i specifičnosti odgovora te, prema tomu, predvidljivosti učinka. Prikladnost podataka procjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:

1. pravilan odabir i karakterizacija izloženih i kontrolnih skupina;

2. prikladna karakterizacija izloženosti;

3. dovoljno dugo razdoblje praćenja koje omogućuje da se utvrdi moguća pojava bolesti;

4. valjana metoda promatranja učinka;

5. uzimanje u obzir pristranosti i zbunjujućih čimbenika; i

6. statistička pouzdanost koja je potrebna da se opravda zaključak.

U svakom slučaju treba dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.2. Dokazna snaga

Dokazna snaga je dostatna kad se na temelju objedinjenih informacija iz više neovisnih izvora, navedenih u detaljnom obrazloženju, može donijeti zaključak o određenom zahtjevu obavješćivanja, dok informacije iz svakog izvora zasebno nisu dovoljne za ispunjenje zahtjeva obavješćivanja. U obrazloženju se moraju razmotriti informacije koje se inače dobivaju istraživanjem propisanim za ispunjenje tog zahtjeva obavješćivanja.

Dostatna dokazna snaga može proizlaziti i iz uporabe novih ispitnih metoda, koje još nisu uključene u ispitne metode iz članka 13. stavka 3., a u detaljnom obrazloženju navodi se da bi se na temelju informacija dobivenih tim metodama mogao donijeti zaključak o određenom zahtjevu obavješćivanja.

Na temelju dokazne snage može se zaključiti da tvar ima ili nema određeno svojstvo.

Ako je dokazna snaga dostatna, zahtjev obavješćivanja je ispunjen. Stoga se ne provode daljnja ispitivanja na kralježnjacima i mogu se izostaviti daljnja ispitivanja koja ne uključuju kralježnjake.

U svakom slučaju dostavljene informacije moraju biti odgovarajuće za potrebe razvrstavanja, označivanja i/ili procjene rizika te treba dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju, uključujući:

— iscrpne sažetke istraživanja koja su korištena kao izvori informacija,

— obrazloženje u kojem se objašnjava zašto izvori informacija zajedno omogućuju zaključak o zahtjevu obavješćivanja.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se na nanooblike zasebno.

1.3.

Kvalitativni ili kvantitativni odnos strukture i djelovanja ((Q)SAR)

Rezultati dobiveni iz valjanih modela kvalitativnog ili kvantitativnog odnosa strukture i djelovanja ((Q)SAR) mogu ukazati na prisutnost ili odsutnost određenog opasnog svojstva. Rezultati (Q)SAR-ova mogu se upotrebljavati umjesto ispitivanja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

— rezultati su dobiveni na temelju znanstveno utemeljenog modela (Q)SAR,

— tvar spada u područje primjene modela (Q)SAR,

— rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika, i

— dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.

Agencija u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama izrađuje i daje smjernice za procjenu (Q)SAR-ova koji ispunjavaju te uvjete i navodi odgovarajuće primjere.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.4.

In vitro metode

Rezultati dobiveni prikladnim in vitro metodama mogu ukazati na prisutnost određenog opasnog svojstva ili mogu biti važni s obzirom na razumijevanje mehanizama, a to može biti važno za procjenu. U ovom kontekstu „prikladan” znači dovoljno dobro razrađen u skladu s međunarodno dogovorenim kriterijima za razradu ispitnih metoda (npr. kriteriji za uvrštavanje ispitivanja u predvalidacijski postupak Europskoga centra za validaciju alternativnih metoda (ECVAM)). Ovisno o potencijalnom riziku i količinskom pragu, ponekad je za potvrdu rezultata potrebno bez odlaganja provesti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga VII. ili VIII. ili predložiti ispitivanje koje nadilazi zahtjeve priloga IX. ili X.

Ako rezultati dobiveni primjenom in vitro metoda ne ukazuju na prisutnost određenog opasnog svojstva, na odgovarajućoj razini ipak se provodi relevantno ispitivanje kako bi se potvrdio negativni rezultat, osim ako ispitivanje nije potrebno u skladu s prilozima od VII. do X. ili drugim pravilima iz ovog Priloga.

Od te se potvrde može odustati ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:

1. rezultati su dobiveni in vitro metodom čija je znanstvena utemeljenost potvrđena validacijskom studijom u skladu s međunarodno dogovorenim načelima validacije;

2. rezultati su dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika; i

3. dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup iz točaka od 1. do 3. primjenjuje se zasebno na nanooblike.

1.5. Grupiranje tvari i analogijski pristup

Tvari za koje se na temelju strukturne sličnosti može očekivati da su im fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva slična ili odgovaraju određenom obrascu mogu se smatrati grupom ili kategorijom tvari. Pretpostavka za primjenu grupnog pristupa je da se fizikalno-kemijska svojstva, učinci na zdravlje ljudi i okoliš odnosno sudbina u okolišu tvâri u skupini mogu predvidjeti interpolacijom podataka za referentnu tvar ili referentne tvari iz te skupine (analogijski pristup). U tom slučaju nije potrebno ispitati svaku tvar za svaku krajnju točku.

Ako su registracijom obuhvaćeni nanooblici, navedeni pristup primjenjuje se na nanooblike zasebno. Kad je posrijedi grupiranje različitih nanooblika iste tvari, sličnost molekularne strukture sama ne može biti temelj za primjenu navedenog pristupa.

Ako se nanooblici obuhvaćeni registracijom grupiraju ili svrstaju u „kategoriju” s drugim oblicima tvari koji su obuhvaćeni istom registracijom, uključujući i druge nanooblike, navedene se obveze primjenjuju na isti način.

Sličnosti se mogu temeljiti na bilo čemu od sljedećeg:

(1) zajedničkoj funkcionalnoj skupini;

(2) zajedničkim prekursorima i/ili vjerojatnosti zajedničkih proizvoda raspada u fizikalnim ili biološkim procesima, pri čemu nastaju strukturno slične kemikalije;

(3) ustaljenom obrascu promjene jakosti svojstava unutar kategorije.

Strukturna sličnost za UVCB tvari utvrđuje se na temelju sličnosti u strukturama sastojaka te koncentracije tih sastojaka i varijabilnosti njihove koncentracije. Ako se može dokazati da identifikacija svih pojedinačnih sastojaka nije tehnički moguća ili nije praktična, strukturalna sličnost može se dokazati na drugi način kako bi se omogućila kvantitativna i kvalitativna usporedba stvarnog sastava tvâri.

Ako se primjenjuje grupni pristup, tvari se razvrstavaju i označuju u skladu s time.

U svakom slučaju rezultati moraju ispunjavati sve sljedeće uvjete:

— biti dostatni za razvrstavanje i označivanje i/ili procjenu rizika,

— osigurati dostatnu i pouzdanu pokrivenost ključnih parametara iz odgovarajućeg istraživanja koje se inače provodi za određeni zahtjev obavješćivanja,

— ako je trajanje izlaganja relevantan parametar, obuhvatiti usporedivo razdoblje izlaganja ili razdoblje izlaganja dulje od onoga u odgovarajućem istraživanju koje se inače provodi za određeni zahtjev obavješćivanja.

Uvijek je potrebno dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju o primijenjenoj metodi. Ta dokumentacija uključuje:

— iscrpan sažetak svakog istraživanja koje je korišteno kao izvor za prilagodbu,

— objašnjenje zašto se svojstva registrirane tvari mogu predvidjeti na temelju drugih tvari iz skupine,

— dodatne informacije kojima se znanstveno opravdava takvo objašnjenje predviđanja svojstava.

2. ISPITIVANJE NIJE MOGUĆE IZ TEHNIČKIH RAZLOGA

Ispitivanje za određenu krajnju točku može se izostaviti ako zbog svojstava tvari ispitivanje nije tehnički moguće – npr. ako je tvar lako hlapljiva, izrazito reaktivna ili nestabilna, ako postoji opasnost od požara ili eksplozije u dodiru s vodom ili ako nije moguće radioaktivno obilježavanje potrebno kod pojedinih ispitivanja. Uvijek treba poštovati smjernice navedene u ispitnim metodama iz članka 13. stavka 3., posebno u pogledu tehničkih ograničenja određene metode.

3. ISPITIVANJE UVJETOVANO IZLAGANJEM, POSEBNO PRILAGOĐENO POJEDINOJ TVARI

3.1.

Ispitivanje u skladu s odjeljkom 8.7. Priloga VIII. te u skladu s Prilogom IX. i Prilogom X. može se izostaviti na temelju scenarija izloženosti u izvješću o kemijskoj sigurnosti. Ispitivanje u skladu s odjeljkom 8.6.1. Priloga VIII. može se izostaviti samo za podnositelje registracije koji proizvode manje od 100 tona godišnje po proizvođaču ili uvozniku, na temelju scenarija izloženosti u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

3.2.

U svakom slučaju se dostavlja primjereno obrazloženje i dokumentacija. Obrazloženje se temelji na detaljnoj i strogoj ocjeni izloženosti u skladu s odjeljkom 5. Priloga I. i u skladu je sa svakim od sljedećih kriterija:

(a) izrađivač ili uvoznik dokazuje i dokumentira da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

i. rezultati ocjene izloženosti koji obuhvaćaju sva relevantna izlaganja u cijelom životnom ciklusu tvari dokazuju da ni u jednom scenariju proizvodnje i utvrđenim primjenama, kako se spominju u Prilogu VI. odjeljku 3.5., izloženosti nema ili je u svima beznačajna;

ii. izvedena razina izloženosti bez učinka (DNEL) ili predviđena koncentracija bez učinka (PNEC) može se utvrditi na temelju dostupnih podataka iz ispitivanja za dotičnu tvar, s tim da se u potpunosti uzme u obzir povećana nesigurnost zbog izostavljanja zahtjeva obavješćivanja te činjenica da vrijednost DNEL ili PNEC mora biti relevantna i primjerena i za izostavljanje zahtjeva obavješćivanja i za potrebe procjene rizika. U tu svrhu te ne dovodeći u pitanje stupac 2. u odjeljcima 8.6. i 8.7. priloga IX. i X., DNEL izveden iz 28-dnevnog istraživanja toksičnosti s ponavljanim dozama ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje 90-dnevnog istraživanja toksičnosti s ponavljanim dozama, a DNEL izveden iz testa probira reproduktivne/razvojne toksičnosti ne smatra se primjerenim obrazloženjem za neprovođenje istraživanja prenatalne razvojne toksičnosti ili produženog istraživanja reproduktivne toksičnosti kroz jednu generaciju;

iii. usporedba izvedenih vrijednosti DNEL ili PNEC s rezultatima ocjene izloženosti ukazuje da je izloženost uvijek prilično ispod izvedene vrijednosti DNEL ili PNEC;

(b) ako tvar nije ugrađena u proizvod, proizvođač ili uvoznik dokazuju i dokumentiraju za sve relevantne scenarije da tijekom cijelog životnog ciklusa tvari vrijede strogo kontrolirani uvjeti kako su utvrđeni u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f);

(c) ako je tvar ugrađena u proizvod u čijoj matrici ostaje trajno ili je tehničkim sredstvima onemogućeno njezino oslobađanje, dokazano je i dokumentirano da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

i. tijekom životnog ciklusa tvari ne dolazi do ispuštanja tvari;

ii. vjerojatnost da radnici ili šira javnost ili okoliš budu izloženi tvari u normalnim ili razumno predvidljivim uvjetima uporabe zanemariva je; i

iii. s tvari se rukuje u skladu s uvjetima utvrđenim u članku 18. stavku 4. točkama od (a) do (f) tijekom svih faza izrade i proizvodnje uključujući zbrinjavanje otpada od dotične tvari u tim fazama.

3.3.

Informacije o posebnim uvjetima uporabe treba proslijediti kroz opskrbni lanac u skladu s člankom 31. ili 32., ovisno o slučaju.

OPĆE ODREDBE O PROCJENJIVANJU TVARI I IZRADI IZVJEŠĆA O KEMIJSKOJ SIGURNOSTI ZA DALJNJE KORISNIKE

Prilog XII

UVOD

U ovom se Prilogu opisuje kako daljnji korisnici trebaju procijeniti i dokumentirati da su rizici koji proizlaze iz tvari koju/koje upotrebljavaju za vrijeme te uporabe podvrgnuti odgovarajućoj kontroli ako uporaba nije obuhvaćena sigurnosno-tehničkim listom koji im je dostavljen te da i drugi korisnici koji se nalaze ispod njih u lancu opskrbe mogu u potrebnoj mjeri kontrolirati te rizike. Procjena obuhvaća životni ciklus tvari od trenutka kad ju je daljnji korisnik primio i uključuje vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega. U procjeni se uzima u obzir uporaba tvari pojedinačno, u smjesi i u proizvodu.

Procjena uključuje sve nanooblike koji su obuhvaćeni registracijom. Obrazloženja i zaključci izvedeni iz procjene moraju biti relevantni za nanooblike, od trenutka kad ih je daljnji korisnik primio, te uključivati vlastite uporabe daljnjeg korisnika i identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega.

Daljnji korisnik pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti uzima u obzir informacije koje je primio od dobavljača kemikalije u skladu s člancima 31. i 32. ove Uredbe.

Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, razmatra se odgovarajuća mjerna jedinica za procjenu i prikaz rezultata u koracima od 1. do 6. procjene kemijske sigurnosti iz točaka 0.6.1. i 0.6.2., uz navođenje obrazloženja u izvješću o kemijskoj sigurnosti i sažetak obrazloženja u sigurnosno-tehničkom listu. Prednost se daje prikazu s nekoliko mjernih jedinica te se osiguravaju informacije s jedinicama za masu.

Ako je raspoloživa procjena na temelju zakonodavstva Zajednice (npr. procjene rizika na temelju Uredbe (EEZ) br. 793/93), pri procjeni kemijske sigurnosti i izradi izvješća o kemijskoj sigurnosti prema potrebi se uzima u obzir ta procjena. Odstupanja od tih procjena se obrazlažu. Također se mogu uzeti u obzir procjene provedene na temelju drugih međunarodnih i nacionalnih programa.

Postupak procjene kemijske sigurnosti i izrade izvješća o kemijskoj sigurnosti za daljnje korisnike uključuje tri koraka:

1. KORAK: IZRADA SCENARIJA IZLOŽENOSTI

Daljnji korisnik izrađuje scenarije izloženosti za uporabe koje nisu obuhvaćene sigurnosno-tehničkim listom koji mu je dostavljen u skladu s odjeljkom 5. Priloga I.

2. KORAK: RAZRADA PROCJENE OPASNOSTI DOBAVLJAČA, PREMA POTREBI

Dodatno procjenjivanje opasnosti odnosno svojstava PBT ili vPvB nije potrebno ako daljnji korisnik smatra da je procjena opasnosti i svojstava PBT u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen primjerena. Daljnji korisnik u tom slučaju pri karakterizaciji rizika koristi relevantne informacije koje mu je dostavio dobavljač. To se navodi u izvješću o kemijskoj sigurnosti.

Ako vlastita uporaba daljnjeg korisnika ili identificirane uporabe u lancu opskrbe ispod njega uključuju nanooblike tvari, procjena obuhvaća procjenu opasnosti te procjenu svojstava PBT i vPvB nanooblika kako su upotrijebljeni.

Ako daljnji korisnik smatra da procjene u sigurnosno-tehničkom listu koji mu je dostavljen nisu primjerene, on provodi odgovarajuću procjenu u skladu s odjeljcima od 1. do 4. Priloga I.

U slučajevima kada daljnji korisnik smatra da su mu za izradu izvješća o kemijskoj sigurnosti potrebne dodatne informacije uz one koje mu je dostavio dobavljač, on je dužan te informacije prikupiti. Ako se te informacije mogu dobiti samo ispitivanjem na kralježnjacima, on Agenciji dostavlja prijedlog strategije ispitivanja u skladu s člankom 38. Pritom objašnjava zašto smatra da su dodatne informacije nužne. Daljnji korisnik u očekivanju rezultata dodatnog ispitivanja u svojem izvješću o kemijskoj sigurnosti bilježi mjere upravljanja rizikom koje je proveo u vezi s rizicima koji se ispituju. Pritom obuhvaća sve nanooblike iz njegove vlastite uporabe ili identificiranih uporaba u lancu opskrbe ispod njega. Te informacije relevantne su za te nanooblike.

Daljnji korisnik po završetku dodatnih ispitivanja prema potrebi revidira izvješće o kemijskoj sigurnosti, kao i svoj sigurnosno-tehnički list, ako ga je bio dužan sastaviti.

3. KORAK: KARAKTERIZACIJA RIZIKA

Karakterizacija rizika obavlja se za svaki novi scenarij izloženosti, kako je propisano u odjeljku 6. Priloga I. Karakterizacija rizika prikazuje se u odgovarajućoj rubrici izvješća o kemijskoj sigurnosti te se navodi sažetak u odgovarajućoj rubrici(-kama) sigurnosno-tehničkog lista.

Pri izradi scenarija izloženosti potrebno je odrediti početne pretpostavke o radnim uvjetima i mjerama upravljanja rizikom. Ako karakterizacija rizika na temelju početnih pretpostavki ukazuje na nedostatnu kontrolu rizika za zdravlje ljudi i okoliš, potrebno je provesti iterativni postupak mijenjajući svaki put jedan ili više čimbenika dok se ne dokaže odgovarajuća kontrola. Pritom može biti potrebno dobiti dodatne informacije o opasnosti ili izloženosti ili izmijeniti postupak, radne uvjete ili mjere upravljanja rizikom. Iterativnim se postupkom, s jedne strane, može obuhvatiti izrada i revizija (početnog) scenarija izloženosti, koji uključuje izradu i provedbu mjera upravljanja rizikom, i dobivanje dodatnih informacija za izradu konačnog scenarija izloženosti, s druge strane. Dodatne su informacije potrebne kako bi se izradila preciznija karakterizacija rizika na temelju razrađene procjene opasnosti i/ili procjene izloženosti.

Daljnji korisnik sastavlja izvješće o kemijskoj sigurnosti i u njemu navodi podatke iz svoje procjene kemijske sigurnosti, koristeći dio B odjeljke 9. i 10. obrasca utvrđenog u Prilogu I. odjeljku 7. te, prema potrebi, druge odjeljke toga obrasca.

Dio A izvješća o kemijskoj sigurnosti sadrži izjavu u kojoj se navodi da daljnji korisnik kod vlastitih uporaba provodi mjere upravljanja rizikom opisane u relevantnim scenarijima izloženosti te da mjere upravljanja rizikom opisane u scenarijima izloženosti za identificirane uporabe prosljeđuje niz lanac opskrbe.

Prilog XIII

KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE POSTOJANIH, BIOAKUMULATIVNIH I OTROVNIH TVARI TE VRLO POSTOJANIH I VRLO BIOAKUMULATIVNIH TVARI

Ovim Prilogom utvrđuju se kriteriji za utvrđivanje postojanih, bioakumulativnih i otrovnih tvari (PBT tvari) i vrlo postojanih i vrlo bioakumulativnih tvari (vPvB tvari), kao i informacije koje se moraju uzeti u obzir za potrebe procjene svojstava P, B i T neke tvari.

Za utvrđivanje PBT tvari i vPvB tvari primjenjuje se pristup određivanja težine dokaza usporedbom svih odgovarajućih i raspoloživih informacija navedenih u odjeljku 3.2. s kriterijima određenim u odjeljku 1. Taj se pristup primjenjuje posebno ako se kriteriji određeni u odjeljku 1. ne mogu primijeniti izravno na raspoložive informacije.

Određivanje težine dokaza znači da se zajedno uzimaju u obzir sve raspoložive informacije povezane s utvrđivanjem PBT tvari ili vPvB tvari, poput rezultata praćenja i modeliranja, rezultata prikladnih ispitivanja in vitro, odgovarajućih podataka o učincima na životinje, informacija o primjeni pristupa s kategorijama (razvrstavanje u skupine, primjena podataka analogijom), rezultata na temelju (Q)SAR-ova, podataka o iskustvu ljudi poput podataka o izloženosti na radu i podataka iz baza podataka o nesrećama, epidemioloških i kliničkih studija te dobro dokumentiranih izvješća i promatranja pojedinačnih slučajeva. Kvaliteti i dosljednosti podataka pridaje se odgovarajuća težina. Raspoloživi rezultati bez obzira na njihove pojedinačne zaključke sabiru se zajedno u jedinstveno određivanje težine dokaza.

Informacije korištene za potrebe procjene svojstava PBT/vPvB temelje se na podacima dobivenim pod odgovarajućim uvjetima.

Pri utvrđivanju se također uzimaju u obzir svojstva PBT/vPvB odgovarajućih sastojaka neke tvari i odgovarajući proizvodi pretvorbe i/ili razgradnje.

Ovaj se Prilog primjenjuje na sve organske tvari, uključujući organometale.

1. KRITERIJI ZA UTVRĐIVANJE TVARI SA SVOJSTVIMA PBT I vPvB

1.1. PBT tvari

Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti, bioakumulacije i otrovnosti iz odjeljaka 1.1.1., 1.1.2. i 1.1.3. smatra se tvari sa svojstvima PBT.

1.1.1. Postojanost

Tvar ispunjava kriterij postojanosti (P) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a) vrijeme poluraspada u morskoj vodi duže je od 60 dana;

(b) vrijeme poluraspada u slatkoj vodi i estuarijskoj vodi duže je od 40 dana;

(c) vrijeme poluraspada u morskom sedimentu duže je od 180 dana;

(d) vrijeme poluraspada u slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 120 dana;

(e) vrijeme poluraspada u tlu duže je od 120 dana.

1.1.2. Bioakumulacija

Tvar ispunjava kriterij bioakumulacije (B) ako je faktor biokoncentracije (BCF) u vodenim vrstama viši od 2000.

1.1.3. Otrovnost

Tvar ispunjava kriterij otrovnosti (T) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a) koncentracija bez zapaženog učinka (No-observed Effect Concentration – NOEC) ili EC10 za morske i slatkovodne organizme manja je od 0,01 mg/l;

(b) tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena (kategorija 1.A ili 1.B), mutagena za spolne stanice (kategorija 1.A ili 1.B) ili reproduktivno toksična (kategorija 1.A, 1.B ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;

(c) postoje drugi dokazi kronične otrovnosti na temelju toga što tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao: otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovnog izlaganja (STOT RE kategorija 1. ili 2.) u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008.

1.2. vPvB tvari

Tvar koja ispunjava kriterije postojanosti i bioakumulacije iz odjeljaka 1.2.1. i 1.2.2. smatra se tvari sa svojstvima vPvB.

1.2.1. Postojanost

Tvar ispunjava kriterij „vrlo postojana” (vP) u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a) vrijeme poluraspada u morskoj, slatkoj ili estuarijskoj vodi duže je od 60 dana;

(b) vrijeme poluraspada u morskom, slatkovodnom ili estuarijskom sedimentu duže je od 180 dana;

(c) vrijeme poluraspada u tlu duže je od 180 dana.

1.2.2. Bioakumulacija

Tvar ispunjava kriterij „vrlo bioakumulativna” (vB) ako je faktor biokoncentracije u vodenim vrstama viši od 5000.

2. PRETRAŽIVANJE I PROCJENA SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T

2.1. Registracija

Za utvrđivanje PBT i vPvB tvari u registracijskom dosjeu, podnositelj registracije uzima u obzir informacije opisane u Prilogu I. i u odjeljku 3. ovog Priloga.

Ako tehnički dosje za jednu ili više krajnjih točaka sadrži samo informacije koje se zahtijevaju u prilozima VII. i VIII., podnositelj registracije uzima u obzir informacije koje su važne za pretraživanje P, B ili T svojstava u skladu s odjeljkom 3.1. ovog Priloga. Ako rezultati ispitivanja namijenjenih pretraživanju ukazuju da tvar možda ima svojstva PBT ili vPvB, podnositelj registracije priprema odgovarajuće dodatne informacije određene u odjeljku 3.2. ovog Priloga. U slučaju da bi pripremanje odgovarajućih dodatnih informacija zahtijevalo informacije navedene u prilozima IX. ili X., podnositelj registracije podnosi prijedlog za ispitivanje. Ako uvjeti za obradu i uporabu tvari ispunjavaju uvjete navedene u odjeljku 3.2. točkama (b) ili (c) Priloga XI., dodatne informacije mogu se ispustiti, a kasnije se tvar u registracijskom dosjeu tretira kao tvar sa svojstvima PBT ili vPvB. Za procjenu svojstava PBT/vPvB nije potrebno pripremiti nikakve dodatne informacije ako rezultat ispitivanja namijenjenog pretraživanju ili druge informacije ne ukazuju na postojanje svojstava P ili B.

2.2. Autorizacija

Za dosjee za potrebe utvrđivanja tvari iz članka 57. točke (d) i članka 57. točke (e), u obzir se uzimaju odgovarajuće informacije iz registracijskih dosjea i druge raspoložive informacije opisane u odjeljku 3.

3. INFORMACIJE VAŽNE ZA PRETRAŽIVANJE I PROCJENU SVOJSTAVA P, vP, B, vB i T

3.1. Informacije za pretraživanje

Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u slučajevima iz drugog stavka odjeljka 2.1., a mogu se uzeti u obzir za pretraživanje svojstava P, vP, B, vB i T u kontekstu odjeljka 2.2.

3.1.1. Indikacije svojstava P i vP

(a) rezultati ispitivanja lake biorazgradivosti u skladu s odjeljkom 9.2.1.1. Priloga VII.;

(b) rezultati drugih ispitivanja namijenjenih pretraživanju (npr. ispitivanje lake biorazgradivosti, ispitivanja inherentne biorazgradivosti);

(c) rezultati dobiveni iz biorazgradnje modela (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;

(d) druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.1.2. Indikacije svojstava B i vB

(a) koeficijent raspodjele oktanol/voda utvrđen u skladu s odjeljkom 7.8. Priloga VII. ili procijenjen modelima (Q)SAR u skladu s odjeljkom 1.3. Priloga XI.;

(b) druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.1.3. Indikacije svojstava T

(a) kratkotrajna otrovnost u vodi u skladu s odjeljkom 9.1. Priloga VII. i odjeljkom 9.1.3. Priloga VIII.;

(b) druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.2. Informacije za procjenu

Sljedeće informacije uzimaju se u obzir za procjenu svojstava P, vP, B, vB i T, pri čemu se koristi pristup na temelju težine dokaza.

3.2.1. Procjena svojstava P ili vP

(a) rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u površinskoj vodi;

(b) rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u tlu;

(c) rezultati simulacijskog ispitivanja razgradnje u sedimentu;

(d) druge informacije, poput informacija iz terenskih studija ili studija praćenja, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

3.2.2. Procjena svojstava B ili vB

(a) rezultati studija biokoncentracije ili bioakumulacije u vodenim vrstama;

(b) druge informacije o bioakumulacijskom potencijalu, pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati, kao što su:

— rezultati studije o bioakumulaciji u kopnenim vrstama,

— podaci iz znanstvene analize ljudskih tjelesnih tekućina ili tkiva, poput krvi, mlijeka ili masti,

— otkrivanje povišenih razina u živim organizmima, posebno kod ugroženih vrsta ili ranjivih populacija, u usporedbi s razinama u okolišu koji ih okružuje,

— rezultati studije o kroničnoj otrovnosti za životinje,

— procjena toksikokinetičkog ponašanja tvari;

(c) informacije o sposobnosti tvari za biomagnifikaciju u prehrambenom lancu, po mogućnosti izraženoj faktorima biomagnifikacije ili faktorima trofične magnifikacije.

3.2.3. Procjena svojstava T

(a) rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na beskralježnjacima kako je određeno u odjeljku 9.1.5. Priloga IX.;

(b) rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja na ribama kako je određeno u odjeljku 9.1.6. Priloga IX.;

(c) rezultati studije inhibicije rasta vodenog bilja kako je određeno u odjeljku 9.1.2. Priloga VII.;

(d) tvar ispunjava kriterije za razvrstavanje kao karcinogena u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znakovi opasnosti: H350 ili H350i), mutagena za spolne stanice u kategoriju 1.A ili 1.B (dodijeljeni znak opasnosti: H340), otrovna za reprodukciju u kategoriju 1.A, 1.B i/ili 2. (dodijeljeni znakovi opasnosti: H360, H360F, H360D, H360FD, H360Fd, H360fD, H361, H361f, H361d ili H361fd), otrovna za specifičan ciljni organ nakon ponovljene doze u kategoriju 1. ili 2. (dodijeljeni znak opasnosti: H372 ili H373), u skladu s Uredbom (EZ) br. 1272/2008;

(e) rezultati ispitivanja otrovnosti nakon dugotrajnog izlaganja ili reproduktivne otrovnosti za ptice kako je određeno u odjeljku 9.6.1. Priloga X.;

(f) druge informacije pod uvjetom da se njihova prikladnost i pouzdanost može opravdano dokazati.

DOSJEI

Prilog XV

I. UVOD I OPĆE ODREDBE

U ovom su Prilogu utvrđena opća načela za izradu dosjea u kojima se predlažu i obrazlažu:

— određivanja tvari CMR, PBT, vPvB i drugih tvari koje izazivaju jedanaku zabrinutost u skladu s člankom 59.,

— ograničenje proizvodnje, stavljanje na tržište i uporaba tvari u Zajednici.

Za metodologiju i oblik dosjea u skladu s ovim Prilogom koriste se odgovarajući dijelovi Priloga I.

Kod izrade dosjea uzimaju se u obzir relevantni podaci iz registracijskih dosjea, a mogu se koristiti i druge raspoložive informacije. Ako informacije o opasnosti nisu prethodno dostavljene Agenciji, dosjeu se prilaže detaljni sažetak studije.

II. SADRŽAJ DOSJEA

2. Dosje za identifikaciju tvari kao CMR, PBT, vPvB ili tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 59.

Prijedlog

U prijedlogu se navodi identitet tvari u pitanju i predlaže li se određivanje kao CMR, u skladu s člankom 57. točkama (a), (b) ili (c), kao PBT, u skladu s člankom 57. točkom (d), kao vPvB, u skladu s člankom 57. točkom (e) ili kao tvar koja izaziva jednaku zabrinutost, u skladu s člankom 57. točkom (f).

Obrazloženje

Raspoložive informacije uspoređuju se s kriterijima iz Priloga XIII. za PBT tvari, u skladu s člankom 57. točkom (d), i vPvB tvari, u skladu s člankom 57. točkom (e), ili se procjenjuju opasnosti te se vrši usporedba s člankom 57. točkom (f), u skladu s odgovarajućim dijelovima odjeljka od 1. do 4. Priloga I. To je potrebno dokumentirati u obrascu utvrđenom u dijelu B izvješća o kemijskoj sigurnosti iz Priloga I.

Informacije o izloženosti, alternativnim tvarima i rizicima

Pružaju se raspoložive informacije o uporabi i izloženosti i informacije o alternativnim tvarima i tehnikama.

3. Dosje uz prijedlog ograničenja

Prijedlog

Prijedlog obuhvaća identitet tvari i jedno ili više predloženih ograničenja proizvodnje, stavljanja na tržište ili uporabe odnosno uporaba u Zajednici te sažeto obrazloženje.

Informacije o opasnosti i riziku

Opisuju se rizici zbog kojih se predlaže ograničenje na temelju procjene opasnosti i rizika u skladu s odgovarajućim dijelovima Priloga I. te se dokumentiraju u dijelu B obrasca utvrđenog za izvješće o kemijskoj sigurnosti u tom Prilogu.

Pružaju se dokazi da provedene mjere upravljanja rizikom (uključujući one koje su navedene u registraciji na temelju članka 10. do 14.) nisu dostatne.

Informacije o alternativama

Navode se raspoložive informacije o alternativnim tvarima i tehnikama, uključujući:

— informacije o rizicima za zdravlje ljudi i okoliš vezanim uz proizvodnju i uporabu alternativa,

— raspoloživost, uključujući vremenski okvir,

— tehničku i ekonomsku izvedivost.

Obrazloženje uvođenja ograničenja na razini Zajednice

Obrazlaže se:

— potreba djelovanja na razini Zajednice,

— da je ograničenje najprimjerenija mjera na razini Zajednice, što se određuje primjenom sljedećih kriterija:

i. učinkovitost: ograničenje mora biti usmjereno na učinke odnosno izloženosti koji dovode do utvrđenih rizika i omogućiti da se rizici u razumnom roku svedu na prihvatljivu razinu te razmjerno riziku;

ii. praktičnost: ograničenje mora biti provedivo i praktično za primjenu;

iii. mogućnost praćenja: mora postojati mogućnost praćenja rezultata provedbe predloženog ograničenja.

Socioekonomska procjena

Socioekonomski utjecaji predloženog ograničenja mogu se analizirati uzimajući u obzir Prilog XVI. U tu se svrhu neto koristi za zdravlje ljudi i okoliš koje proizlaze iz predloženog ograničenja mogu usporediti s neto troškovima koji bi time nastali proizvođačima, uvoznicima, daljnjim korisnicima, distributerima, potrošačima i društvu u cjelini.

Informacije o savjetovanju s akterima

U dosjeu se navode informacije o savjetovanju s dionicima i na koji su način njihova gledišta uzeta u obzir.

SOCIOEKONOMSKA ANALIZA

Prilog XVI

U ovom je Prilogu dan pregled informacija koje mogu uzeti u obzir osobe koje uz zahtjev za davanje autorizacije, kako je predviđeno u članku 62. stavku 5. točki (a), ili u vezi s prijedlogom ograničenja, kako je predviđeno u članku 69. stavku 6. točki (b), dostavljaju socioekonomsku analizu (SEA).

Agencija izrađuje smjernice za izradu socioekonomskih analiza. Socioekonomske analize i doprinose za te analize dostavlja se u obrascu koji utvrđuje Agencija u skladu s člankom 111.

Ipak, o detaljnosti i opsegu socioekonomskih analiza odnosno doprinosa za te analize odlučuje sam podnositelj zahtjeva za davanje autorizacije odnosno, u slučaju prijedloga ograničenja, zainteresirana osoba. Pružene informacije mogu se ticati socioekonomskih utjecaja na svim razinama.

Socioekonomska analiza može sadržavati sljedeće elemente:

— utjecaj davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva na podnositelja(-e) zahtjeva odnosno, u slučaju prijedloga ograničenja, na industriju (npr. proizvođače i uvoznike). Utjecaj na sve ostale subjekte u lancu opskrbe, daljnje korisnike i povezana poduzeća u smislu gospodarskih posljedica, kao što je utjecaj na ulaganja, istraživanje i razvoj, inovacije, jednokratne i operativne troškove (tj. usklađivanje, prijelazna rješenja, izmjene postojećih postupaka, sustavi izvješćivanja i praćenja, uvođenje nove tehnologije itd.) uzimajući u obzir opće tržišne i tehnološke trendove;

— utjecaj davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja na potrošače. Primjerice, cijene proizvoda, promjene sastava, kakvoća ili osobine proizvoda, raspoloživost proizvoda, mogućnost izbora te učinci na zdravlje ljudi i okoliš, u mjeri u kojoj se tiču potrošača;

— socijalne implikacije davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja. Primjerice, sigurnost radnih mjesta i zapošljavanje;

— raspoloživost, prikladnost i tehnička izvedivost alternativnih tvari i/ili tehnologija i njihove gospodarske posljedice te informacije o brzini i potencijalu tehnoloških promjena u relevantnom sektoru. U slučaju zahtjeva za davanje autorizacije, socijalni i/ili gospodarski učinci uporabe raspoloživih alternativa;

— šire implikacije davanja autorizacije ili odbijanja zahtjeva odnosno predloženog ograničenja za trgovinu, konkurentnost i gospodarski razvoj (posebno za malo i srednje poduzetništvo i u odnosu na treće zemlje). Pritom se mogu uzeti u obzir lokalni, regionalni, nacionalni i međunarodni aspekti;

— u slučaju prijedloga ograničenja, prijedlozi drugih regulatornih i drugih mjera kojima bi se mogao postići cilj predloženog ograničenja (uzimajući u obzir u postojeće zakonodavstvo). Ovdje bi trebalo uključiti procjenu učinkovitosti i troškova vezanih uz alternativne mjere upravljanja rizikom;

— u slučaju prijedloga ograničenja ili odbijanja zahtjeva za davanje autorizacije, koristi za zdravlje ljudi i okoliš te socijalne i gospodarske koristi predloženog ograničenja. Primjerice, zdravlje radnika, ekološka djelotvornost i raspodjela tih koristi, npr. geografska raspodjela i raspodjela po populacijskim skupinama;

— socioekonomska analiza može uključivati i druga pitanja koja podnositelj(i) zahtjeva i zainteresirane strane smatraju relevantnima.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu