Članak 2.
Definicije
U smislu ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „povlačni alati” znači svaki ribolovni alat, osim povlačnih povraza, koji se povlači porivnom snagom ribarskog plovila ili se povlači vitlom dok je ribarsko plovilo usidreno ili se polako kreće, uključujući osobito povlačne mreže i dredže;
(a) „povlačne mreže” znači povlačne mreže koće, potegače otvorenog mora i obalne mreže potegače;
i. „povlačne mreže koće” znači mreže koje se aktivno povlače glavnim brodskim motorom i sastoje se od tijela u obliku stošca ili piramide (kao tijelo povlačne mreže), u stražnjem su dijelu zatvorene vrećom (sakom) i na otvoru se mogu raširiti krilima ili namjestiti na tvrdom okviru. Horizontalni otvor postiže se širilicama ili gredom ili okvirom različitog oblika i veličine. Takve se mreže povlače po morskom dnu (pridnena povlačna mreža koća) ili u srednjem sloju morske vode (pelagijska povlačna mreža koća);
ii. „potegače otvorenog mora” znači okružujuće mreže i povlačne okružujuće mreže koje se upotrebljavaju i povlače pomoću užadi i vitla s plovila koje se kreće ili je usidreno, i ne povlače se glavnim brodskim motorom; sastavljene su od dva bočna krila i središnjeg dijela u obliku žlice ili vreće u zadnjem dijelu te se mogu upotrebljavati od površine do dna, ovisno o ciljanoj vrsti;
iii. „obalne mreže potegače” znači okružujuće mreže i povlačne okružujuće mreže koje se postavljaju s plovila i izvlače na obalu;
(b) „dredže” znači alati koji se aktivno povlače glavnim brodskim motorom (dredža koja se povlači brodom) ili se vuku motornim vitlom s usidrenog plovila (mehanička dredža) radi ulova školjkaša, puževa ili spužvi, te su sastavljane od mrežne vreće ili metalne košare namještene na tvrdom okviru ili štapu različite veličine i oblika, čiji donji dio može imati dodatke za struganje koji mogu biti zaobljeni, oštri ili nazubljeni, te može ili ne mora biti opremljena klizačima i daskama depresorima. Neke su dredže opremljene hidrauličnom opremom (hidraulične dredže). Dredže koje se potežu ručno ili ručnim vitlom u plitkoj vodi s ili bez plovila radi ulova školjkaša, puževa ili spužvi (ručne dredže) ne smatraju se povlačnim alatima u smislu ove Uredbe;
2. „zaštićeno ribolovno područje” znači zemljopisno definirano morsko područje u kojem se privremeno ili trajno zabranjuju ili ograničavaju sve ili određene ribolovne aktivnosti radi poboljšanja iskorištavanja i očuvanja živih vodenih bogatstava ili zaštite morskih ekosustava;
3. „pridnena mreža stajaćica” znači trostruka mreža stajaćica, jednostruka mreža stajaćica ili kombinirana mreža stajaćica;
(a) „trostruka mreža stajaćica” znači mreža sastavljena od dva ili više slojeva mrežnog tega koji su zajedno paralelno ovješeni na gornjoj uzici (plutnji), pri čemu se mreža učvršćuje ili se može učvrstiti na morskom dnu;
(b) „jednostruka mreža stajaćica” znači mreža koja se sastoji od jednog sloja mrežnog tega, koju u vodi vertikalno rastegnutu drže plovci i utezi, koji se učvršćuju ili se mogu učvrstiti na morskom dnu i zadržavaju alat na mjestu blizu morskog dna ili plutajući u vodenom stupcu;
(c) „kombinirana mreža stajaćica” znači bilo koja jednostruka mreža stajaćica kombinirana s trostrukom mrežom stajaćicom koja čini donji dio alata;
4. „okružujuće mreže” znači mreže koje kod ribolova okružuju ribu sa svih strana i odozdo. One mogu ili ne moraju biti opremljene stezačem (imbrojem).
(a) „okružujuće mreže plivarice” znači okružujuće mreže čije se dno zatvara stezačem (imbrojem) na dnu mreže, koji prolazi kroz niz prstena uzduž donjeg konopa (olovnje), omogućavajući skupljanje i zatvaranje mreže. Okružujuće mreže plivarice mogu se koristiti za ulov malih pelagičnih vrsta (male plave ribe), velikih pelagičnih vrsta (krupne plave ribe) ili pridnenih vrsta;
5. „klopke” znači ribolovni alati koji se učvršćuju ili postavljaju na dnu i služe kao zamka za ulov morskih vrsta. Konstruirane su u obliku košare, vrše, cilindra ili kaveza i u većini slučajeva sastoje se od tvrdog ili polutvrdog okvira napravljenog od različitih materijala (drvo, šiblje, metalni štapovi, žičana mreža itd.), koji se može, ali ne mora prekriti mrežnim materijalnom. Imaju jedan ili više lijevaka ili otvora s nenazubljenim krajem koji vrstama omogućavaju ulazak u unutrašnji prostor. Mogu se koristiti pojedinačno ili u skupinama. Kad se koriste u skupinama, klopke se na osnovno uže povezuju bočnim uzicama (pramenima) različite dužine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti;
6. „parangali” znači ribolovni alat sastavljen od glavne uzice (osnove) na kojoj vise brojne udice na bočnim uzicama (piokama ili pramenima) različite dužine i razmaka, ovisno o ciljanoj vrsti. Može se postaviti okomito ili vodoravno prema morskoj površini; može se postaviti na dnu ili blizu dna (stajaći parangal) ili plutajući u slobodnoj morskoj vodi ili blizu površine (plutajući parangal);
7. „udice” znači savijen oštar komad metalne žice, uobičajeno s kukom. Vrh udice može biti ravan ili zaokrenut i zakrivljen; ravni dio udice može biti različite dužine i oblika, a njezin presjek može biti okrugli (uobičajen) ili spljošten (iskovan). Ukupna dužina udice mjeri se kao najveća ukupna dužina ravnog dijela udice od vrha udice na kojem se učvršćuje uzica i koji je uobičajeno u obliku oka, do vrha zakrivljenog dijela. Širina udice mjeri se kao najveći vodoravni razmak od vanjskog dijela vrata do vanjskog dijela kuke (prednjeg luka);
8. „rekreacijsko-športski ribolov” znači ribolovne aktivnosti kojima se iskorištavaju živa bogatstva mora zbog rekreacije ili sporta;
9. „naprave za okupljanje ribe” znači oprema koja pluta na morskoj površini ispod koje se okupljaju nedorasli ili odrasli primjerci visoko migratornih vrsta;
10. „križ Sv. Andrije” je strugač koji na način slično škarama prikuplja školjkaše Pinna nobilis ili crvene koralje s morskog dna;
11. „dno pokriveno morskim cvjetnicama” znači područje morskog dna na kojem prevladavaju morske cvjetnice ili gdje je takva vegetacija postojala te je treba obnoviti. Morske cvjetnice skupni je izraz za vrste Posidonia oceanica, Cymodocea nodosa, Zoostera marina i Zoostera noltii;
12. „koraligeno stanište” znači područje na čijem morskom dnu prevladava posebna biološka zajednica pod nazivom „koraligen” ili gdje je takva zajednica postojala te je treba obnoviti. Koraligen je skupni izraz za vrlo kompleksnu biogenu strukturu koja nastaje trajnim prekrivanjem prethodno postojeće kamene ili tvrde podloge vapnenastog sloja, korom koja se uglavnom oblikuje rastom vapnenastih crvenih koraljnih algi i životinjskih organizama, kao što su spužve, ascidije, žarnjaci (rožnati koralj, morske lepeze itd.), mahovnjaci, mnogočetinaši (Serpulidae), kolutićavci, zajedno s drugim organizmima koji učvršćuju vapnenac;
13. „dno pokriveno mäerlom” znači područje na čijem morskom dnu prevladava posebna biološka zajednica pod nazivom „mäerl” ili gdje je takva zajednica postojala i treba je obnoviti. Mäerl je skupini izraz za biogenu strukturu koja se sastoji od više vrsta crvenih koraljnih algi (Corrallinaceae), koje imaju tvrdi skelet od kalcija i rastu kao samostalne, slobodno živuće koraljne alge u obliku grane, grančice ili čvora na morskom dnu i oblikuju nakupine u naborima na muljevitom ili pjeskovitom morskom dnu. Dna pokrivena mäerlom uobičajeno su sastavljena od jedne ili različitih kombinacija crvene alge, posebno Lithothamnion coralloides i Phymatolithon calcareum;
14. „neposredno poribljavanje” znači aktivnosti puštanja živih divljih jedinki određenih vrsta u vode u kojima se one prirodno pojavljuju kako bi se prirodna produkcija vodenog okoliša upotrijebila za povećanje broja primjeraka raspoloživih za ribolov i/ili za povećanje prirodne regrutacije;
15. „premještanje” znači proces u kojem čovjek namjerno premješta i pušta određenu vrstu unutar područja s utvrđenim populacijama i stalnim genetskim tokom u kojima se pojavljuje;
16. „alohtone vrste” znači vrste čije povijesno poznato područje prirodne rasprostranjenosti leži izvan područja interesa;
17. „uvođenje” znači proces u kojem čovjek namjerno preseljava i pušta određenu vrstu na neko područje koje je izvan njezine povijesno poznate prirodne rasprostranjenosti;
18. „nenamjerni ulovi” znači slučajni ulovi morskih organizama koje se u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1380/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(1) mora iskrcati jer su ispod minimalne referentne veličine za očuvanje.