Direktiva Vijeća 2011/85/EU

od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.

Uvodna izjava (1)

Treba graditi na iskustvu stečenom tijekom prvog desetljeća gospodarske i monetarne unije. Nedavna gospodarska kretanja postavila su nove izazove za vođenje fiskalne politike u cijeloj Uniji, a posebno su naglasila potrebu za jačanjem nacionalnog vlasništva i jedinstvenim zahtjevima u vezi s pravilima i postupcima koji čine proračunske okvire država članica. Ponajprije je potrebno navesti što nacionalna tijela moraju činiti kako bi se uskladila s odredbama Protokola (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i Ugovoru o funkcioniranju Europske unije (UFEU), a posebno člankom 3.

Uvodna izjava (2)

Vlade država članica i njihovi podsektori vode javne računovodstvene sustave koji uključuju elemente kao što su knjigovodstvo, interna kontrola, financijsko izvještavanje i reviziju. Te bi sustave trebalo razlikovati od statističkih podataka koji se odnose na rezultate državnih financija temeljene na statističkim metodologijama, kao i od prognoza i proračunskih radnji koja se odnose na buduće državne financije.

Uvodna izjava (3)

Potpune i pouzdane prakse javnog računovodstva za sve podsektore opće države preduvjet su za proizvodnju visoko kvalitetne statistike koja je usporediva između država članica. Unutarnja kontrola bi trebala osigurati provedbu postojećih pravila kroz podsektore opće države. Neovisne revizije koje provode javne institucije kao što su revizorski sudovi ili privatna revizorska tijela bi trebale podupirati najbolje međunarodne prakse.

Uvodna izjava (4)

Raspoloživost fiskalnih podataka ključna je za pravilno funkcioniranje okvira proračunskog nadzora Unije. Redovna raspoloživost pravovremenih i pouzdanih fiskalnih podataka ključ je za pravilan i dobro tempiran nadzor, koji zauzvrat omogućava trenutačno djelovanje u slučaju neočekivanih proračunskih događanja. Ključni element u osiguravanju kvalitete fiskalnih podataka je transparentnost, koja mora uključivati redovnu javnu dostupnost takvih podataka.

Uvodna izjava (5)

Što se tiče statistike, Uredba (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o europskoj statistici(3) utvrdila je zakonodavni okvir za proizvodnju europske statistike s ciljem oblikovanja, primjene, nadzora i ocjene politika Unije. Ta je Uredba također odredila načela po kojima se ravna razvoj, proizvodnja i objavljivanje europske statistike: profesionalna neovisnost, nepristranost, objektivnost, pouzdanost, statistička povjerljivost i ekonomičnost, navodeći precizne definicije svakog od tih načela. Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 od 25. svibnja 2009. o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice(4) ojačala je ovlasti Komisije da potvrdi statističke podatke korištene za postupak u vezi s prekomjernim deficitom.

Uvodna izjava (6)

Definicije „vlada”, „deficit” i „investicije” utvrđene su u Protokolu (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita upućivanjem na Europski sustav integriranih ekonomskih računa (ESA), zamijenjen Europskim sustavom nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici, usvojenim Uredbom Vijeća (EZ) br. 2223/96 od 25. lipnja 1996. o Europskom sustavu nacionalnih i regionalnih računa u Zajednici(5) (ESA 95).

Uvodna izjava (7)

Raspoloživost i kvaliteta ESA 95 podataka ključna je za osiguranje pravilnog funkcioniranja okvira proračunskog nadzora Unije. ESA 95 oslanja se na informacije pružene na obračunskoj osnovi. Međutim, ta obračunska fiskalna statistika oslanja se na prethodno sakupljanje podataka o novčanom tijeku, ili jednakovrijednih podataka. Oni mogu igrati važnu ulogu u poboljšanju pravovremenog proračunskog nadzora da bi se izbjeglo kasno otkrivanje značajnih proračunskih grešaka. Raspoloživost vremenskih nizova novčanog tijeka o proračunskim kretanjima može otkriti uzorke koji opravdavaju pobliži nadzor. Fiskalni podaci o novčanom tijeku (ili jednakovrijedne brojke iz javnog računovodstva ako podaci o novčanom tijeku nisu dostupni) koje je potrebno objaviti trebali bi uključivati barem sveukupno stanje, ukupne prihode i ukupne rashode. Gdje je to opravdano, kao na primjer tamo gdje postoji velik broj tijela lokalne uprave, pravovremena objava podataka može se oslanjati na odgovarajuće tehnike procjene temeljene na uzorku tijela, uz naknadnu reviziju uz korištenje potpunih podataka.

Uvodna izjava (8)

Pristrane i nerealne makroekonomske i proračunske prognoze mogu značajno omesti učinkovitost fiskalnog planiranja i posljedično narušiti obvezivanje na proračunsku disciplinu, dok transparentnost i rasprava o metodologijama prognoziranja mogu značajno povećati kvalitetu makroekonomskih i proračunskih prognoza za fiskalno planiranje.

Uvodna izjava (9)

Jedan od ključnih elementa kod osiguravanja uporabe realnih prognoza za provođenje proračunske politike je transparentnost koja bi trebala podrazumijevati javnu raspoloživost ne samo službene makroekonomske i proračunske prognoze pripremljene za fiskalno planiranje, nego također i metodologija, pretpostavki i relevantnih parametara na kojima se prognoze temelje.

Uvodna izjava (10)

Analiza osjetljivosti i odgovarajuće proračunske projekcije koje nadopunjuju najizgledniji makrofiskalni scenarij omogućavaju analizu kako bi se glavne fiskalne varijable razvile uz različite pretpostavke rasta i kamatne stope, te tako uvelike umanjuju rizik da se proračunska disciplina ugrozi greškama u prognozi.

Uvodna izjava (11)

Prognoze Komisije i informacije u vezi s modelima na kojima se temelje mogu državama članicama osigurati korisne pokazatelje za njihov najizgledniji makrofiskalni scenarij, povećavajući valjanost prognoza koje se koriste za proračunsko planiranje. Međutim, do koje se mjere od država članica može očekivati da uspoređuju prognoze korištene za proračunsko planiranje s prognozama Komisije, ovisi o tempiranju pripreme prognoze i usporedivosti metodologija i pretpostavki prognoza. Prognoze ostalih neovisnih tijela također mogu osigurati korisne pokazatelje.

Uvodna izjava (12)

Značajne razlike između odabranog makrofiskalnog scenarija i prognoze Komisije trebale bi biti opisane, te navedeni njihovi razlozi, posebno ako razina rasta varijabli u eksternim pretpostavkama značajno odstupa od vrijednosti sadržanih u prognozama Komisije.

Uvodna izjava (13)

S obzirom na međuovisnost između proračuna država članica i proračuna Unije, radi potpore državama članicama u pripremi njihovih proračunskih prognoza, Komisija bi trebala osigurati prognoze za rashode Unije temeljene na razini rashoda planiranih unutar višegodišnjeg financijskog okvira.

Uvodna izjava (14)

Kako bi olakšala izradu prognoza koje se koriste za proračunsko planiranje i objasnila razlike između prognoza država članica i prognoza Komisije, svaka država članica trebala bi na godišnjoj osnovi imati mogućnost raspraviti s Komisijom pretpostavke koje podupiru pripremu makroekonomskih i proračunskih prognoza.

Uvodna izjava (15)

Kvaliteta službenih makroekonomskih i proračunskih prognoza bitno je poboljšana redovnim, nepristranim i sveobuhvatnim vrednovanjem temeljenim na objektivnim kriterijima. Temeljito vrednovanje uključuje kontrolu gospodarskih pretpostavki, usporedbu s prognozama koje pripremaju druge institucije, i vrednovanje učinka prošle prognoze.

Uvodna izjava (16)

Uzimajući u obzir dokumentiranu učinkovitost proračunskih okvira država članica temeljenih na pravilima kod jačanja nacionalnog vlasništva nad fiskalnim pravilima Unije koja promiču proračunsku disciplinu, jaka numerička fiskalna pravila koja se odnose na pojedine zemlje i usklađena s proračunskim ciljevima na razini Unije trebala bi biti temelj ojačanog okvira proračunskog nadzora Unije. Jaka numerička fiskalna pravila trebala bi uključivati dobro određene definicije cilja zajedno s mehanizmima za učinkovito i pravovremeno praćenje. Ta bi se pravila trebala temeljiti na pouzdanoj i neovisnoj analizi koju obavljaju neovisna tijela ili tijela kojima je dana funkcionalna autonomija u pogledu fiskalnih vlasti država članica. Uz to, iskustvo s politikom je pokazalo da je za učinkovito djelovanje numeričkih fiskalnih pravila potrebno predvidjeti posljedice za njihovo nepoštivanje, gdje bi uključeni troškovi mogli biti tek reputacijski.

Uvodna izjava (17)

Temeljem Protokola (br. 15) o određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priložene UEU-u i UFEU-u, referentne vrijednosti spomenute u Protokolu (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog tim Ugovorima ne obvezuju izravno Ujedinjenu Kraljevinu. Stoga se na Ujedinjenu Kraljevinu ne bi trebala primjenjivati obveza uvođenja numeričkih fiskalnih pravila koja učinkovito promiču usklađenost s posebnim referentnim vrijednostima za prekomjerni deficit i povezana obveza da višegodišnji ciljevi u srednjoročnim proračunskim okvirima budu u skladu s takvim pravilima.

Uvodna izjava (18)

Države članice trebale bi izbjegavati procikličke fiskalne politike, i napori prema fiskalnoj konsolidaciji bi trebali biti veći u gospodarski boljim vremenima. Dobro određena numerička fiskalna pravila vode do tih ciljeva i trebala bi se odražavati u zakonodavstvu država članica o godišnjem proračunu.

Uvodna izjava (19)

Nacionalno fiskalno planiranje može biti u skladu i s preventivnim i s korektivnim dijelovima Pakta o stabilnosti i rastu (PSR) jedino ako usvoji višegodišnju perspektivu i teži ostvarivanju ponajprije srednjoročnih proračunskih ciljeva. Srednjoročni proračunski okviri nužno pridonose osiguranju da proračunski okviri država članica budu u skladu sa zakonodavstvom Unije. U duhu Uredbe Vijeća (EZ) br. 1466/97 od 7. srpnja 1997. o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih politika(6) i Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97 od 7. srpnja 1997. o ubrzanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog deficita(7), preventivni i korektivni dijelovi PSR-a ne bi se trebali razmatrati zasebno.

Uvodna izjava (20)

Iako je odobrenje godišnjeg proračunskog zakonodavstva ključni korak u procesu donošenja proračuna u kojem države članice donose važne odluke o proračunu, većina fiskalnih mjera ima proračunske implikacije koje nadilaze godišnji proračunski ciklus. Jednogodišnja perspektiva stoga pruža loš temelj za dobre proračunske politike. Kako bi višegodišnju proračunsku perspektivu unijeli u okvir za nadzor proračuna Unije, planiranje godišnjeg proračunskog zakonodavstva trebalo bi se temeljiti na višegodišnjem fiskalnom planiranju koje proizlazi iz srednjoročnog proračunskog okvira.

Uvodna izjava (21)

Srednjoročni proračunski okvir trebao bi sadržavati, inter alia, projekcije svake važnije stavke rashoda i prihoda za proračunsku godinu i dalje, na temelju nepromijenjenih politika. Svaka država članica trebala bi biti sposobna primjereno definirati nepromijenjene politike i te definicije trebale bi biti objavljene zajedno s uključenim pretpostavkama, metodologijama i ostalim relevantnim parametrima.

Uvodna izjava (22)

Ova Direktiva ne bi trebala spriječiti novu vladu neke države članice u ažuriranju svog srednjoročnog proračunskog okvira kako bi odražavao prioritete njezine nove politike. U tom slučaju, nova bi vlada trebala naglasiti razlike u odnosu na prethodni srednjoročni proračunski okvir.

Uvodna izjava (23)

Odredbe okvira za proračunski nadzor uspostavljene UFEU-om i ponajprije PSR-om primjenjuju se na opću državu u cjelini, što sadržava podsektore središnje države, državne uprave, lokalne uprave i fondove socijalne sigurnosti, kako je definirano Uredbom (EZ) br. 2223/96.

Uvodna izjava (24)

Značajan je broj država članica prijenosom proračunskih ovlasti na niže upravne razine iskusio osjetnu fiskalnu decentralizaciju. Stoga je značajno porasla uloga takvih nižih upravnih razina u osiguranju usklađenosti s PSR-om, a posebnu bi pažnju trebalo posvetiti osiguranju da svi podsektori opće države budu valjano pokriveni područjem primjene obveza i procedura utvrđenih domaćim proračunskim okvirima, posebno, ali ne isključivo, u tim državama članicama.

Uvodna izjava (25)

Kako bi bili učinkoviti u promicanju proračunske discipline i održivosti javnih financija, proračunski okviri bi trebali sveobuhvatno pokrivati javne financije. Iz ovog razloga, posebno treba uzeti u obzir rad onih tijela opće države i fondova koji ne čine dio redovnih proračuna na razini podsektora a koja imaju trenutačan ili srednjoročni učinak na stanje proračuna država članica. Njihov kombinirani učinak na bilancu i dug opće države trebalo bi predstaviti u okviru godišnjih proračunskih procesa i srednjoročnih proračunskih planova.

Uvodna izjava (26)

Isto tako, dužnu pažnju bi trebalo posvetiti postojanju potencijalnih obveza. Točnije rečeno, potencijalne obveze obuhvaćaju moguće obveze ovisno o tome da li će doći do nekog neizvjesnog budućeg događaja, ili postojeće obveze čije plaćanje nije vjerojatno ili iznos vjerojatnog plaćanja nije moguće pouzdano izmjeriti. One primjerice sadržavaju relevantne informacije o državnim jamstvima, lošim kreditima i obvezama koje proizlaze iz poslovanja javnih korporacija, uključujući gdje je to prikladno i vjerojatnost i mogući datum dospijeća rashoda za potencijalne obveze. Trebalo bi propisno voditi računa o osjetljivosti tržišta.

Uvodna izjava (27)

Komisija bi trebala redovito pratiti provedbu ove Direktive. Trebalo bi prepoznati i dijeliti najbolje prakse u vezi s odredbama ove Direktive koje uređuju različite vidove nacionalnih proračunskih okvira.

Uvodna izjava (28)

S obzirom da cilj ove Direktive, a to je usklađenost s proračunskom disciplinom kakvu zahtijeva UFEU, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenom u članku 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti, određenom u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.

Uvodna izjava (29)

U skladu s točkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljem zakonodavstvu(8), potiču se države članice da za sebe, a u interesu Unije, sastave vlastite tablice koje odražavaju, koliko je to moguće, korelaciju između ove Direktive i mjera prijenosa, te da ih objave,

POGLAVLJE I. PREDMET I DEFINICIJE

Članak 1.

Ova Direktiva utvrđuje detaljna pravila u vezi s obilježjima proračunskih okvira država članica. Ta pravila su potrebna kako bi se osigurala usklađenost država članica s obvezama na temelju UFEU-a u vezi s izbjegavanjem prekomjernih državnih deficita.

Članak 2.

U smislu ove Direktive, primjenjuju se definicije „države”, „deficita” i „investicija” navedene u članku 2. Protokola (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženom UEU-u i UFEU-u. Primjenjuju se definicije podsektora opće države utvrđene u Prilogu A Uredbi (EU) br. 549/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(1).

Osim toga, primjenjuju se sljedeće definicije:

„proračunski okvir” znači skup rješenja, postupaka, pravila i institucija na kojima se temelji vođenje proračunskih politika opće države, a ponajprije:

(a) sustavi javnog računovodstva i statističkog izvješćivanja opće države;

(b) pravila i postupci koji uređuju pripremu prognoza za proračunsko planiranje;

(c) numerička fiskalna pravila za pojedinu zemlju kojima se doprinosi usklađenosti provedbe fiskalnih politika država članica i njihovih obveza na temelju UFEU-a, te koja su izražena pokazateljem izvršenja proračuna, kao što su deficit državnog proračuna, zaduživanje, dug, ili njihove glavne komponente;

(d) proračunski postupci koji obuhvaćaju pravila postupanja koja podupiru proračunski proces u svim fazama;

(e) srednjoročni proračunski okviri kao specifičan skup nacionalnih proračunskih postupaka koji produljuju razdoblje donošenja fiskalnih politika izvan godišnjeg proračunskog kalendara, uključujući utvrđivanje prioriteta politike i nacionalnih proračunskih ciljeva u srednjoročnom razdoblju;

(f) rješenja za neovisno praćenje i analizu radi povećanja transparentnosti elemenata proračunskog procesa;

(g) mehanizmi i pravila koja uređuju fiskalne odnose između državnih tijela u podsektorima opće države;

(h) neovisne fiskalne institucije kao tijela koja su strukturno neovisna ili funkcionalno autonomna u odnosu na proračunska tijela država članica osnovana nacionalnim pravnim odredbama u skladu s člankom 8.

POGLAVLJE II. RAČUNOVODSTVO I STATISTIKA

Članak 3.

1. U pogledu nacionalnih sustava javnog računovodstva, države članice uspostavljaju javne računovodstvene sustave koji sveobuhvatno i dosljedno pokrivaju sve podsektore opće države i sadržavaju informacije potrebne za izradu obračunskih podataka radi pripreme podataka na temelju Europskog sustava nacionalnih i regionalnih računa. Ti sustavi javnog računovodstva opće države podliježu unutarnjoj kontroli i neovisnim revizijama.

2. Države članice osiguravaju da fiskalni podaci za sve podsektore opće države budu pravodobno i redovito javno dostupni, kako je utvrđeno Uredbom (EU) br. 549/2013. Osobito, države članice objavljuju podatke o deficitu za središnju državu, državnu upravu, lokalnu upravu i fondove socijalne sigurnosti, tromjesečne podatke o dugu i, osim ako su uspostavile integrirane, sveobuhvatne i nacionalno usklađene sustave financijskog računovodstva na obračunskoj osnovi, podatke o deficitu zasebno, prije kraja sljedećeg tromjesečja ili nakon što Komisija (Eurostat) objavi relevantne podatke.

3. Komisija (Eurostat) svaka tri mjeseca objavljuje statističke podatke o državnim financijama u skladu s tablicama 25., 27. i 28. iz Priloga B Uredbi (EU) br. 549/2013.

POGLAVLJE III. PROGNOZE

Članak 4.

1. Države članice dužne su osigurati da se godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje temelji na realnim makroekonomskim i proračunskim prognozama i najnovijim informacijama. Proračunsko planiranje temelji se na najvjerojatnijem makrofiskalnom scenariju ili na opreznijem scenariju. Makroekonomske i proračunske prognoze uspoređuju se s najnovijim prognozama Komisije i, prema potrebi, onima drugih neovisnih tijela. Znatne razlike između makroekonomske i proračunske prognoze države članice i Komisijinih prognoza obrazlažu se, među ostalim ako razina ili rast varijabli u vanjskim pretpostavkama znatno odstupa od vrijednosti iz Komisijinih prognoza.

2. Komisija objavljuje metodologije, pretpostavke i relevantne parametre koji podupiru makroekonomske i proračunske prognoze.

3. U svrhu pružanja potpore državama članicama u pripremanju njihovih proračunskih prognoza, Komisija osigurava prognoze za rashode Unije na temelju razine rashoda planiranih višegodišnjim financijskim okvirom.

5. Države članice određuju instituciju odgovornu za izradu makroekonomskih i proračunskih prognoza i objavljuju službene makroekonomske i proračunske prognoze pripremljene za fiskalno planiranje. Države članice i Komisija najmanje jedanput godišnje sudjeluju u tehničkom dijalogu o pretpostavkama na kojima se temelji izrada makroekonomskih i proračunskih prognoza.

6. Makroekonomske i proračunske prognoze za godišnje i višegodišnje fiskalno planiranje podliježu redovitoj, objektivnoj i sveobuhvatnoj ex post evaluaciji koju provodi neovisno tijelo ili druga tijela s funkcionalnom autonomijom u odnosu na fiskalna tijela država članica koja nisu ona koja izrađuju prognozu. Rezultat te evaluacije objavljuje se i na odgovarajući način uzima u obzir u budućim makroekonomskim i proračunskim prognozama. Ako se u evaluaciji otkrije znatna pristranost koja utječe na makroekonomske prognoze u razdoblju od najmanje četiri uzastopne godine, dotična država članica poduzima potrebne mjere i to javno objavljuje.

POGLAVLJE IV. NUMERIČKA FISKALNA PRAVILA

Članak 5.

Svaka država članica utvrđuje svoja specifična numerička fiskalna pravila kojima se učinkovito promiče usklađenost s obvezama koje proizlaze iz UFEU-a u području proračunske politike u višegodišnjem razdoblju za opću državu u cjelini. Tim se pravilima osobito promiču:

(a) usklađenost s referentnim vrijednostima i odredbama o deficitu i dugu utvrđenima u članku 1. Protokola (br. 12) o postupku u slučaju prekomjernog deficita priloženog UEU-u i UFEU-u;

(b) uvođenje srednjoročnog fiskalnog planiranja u skladu s odredbama Uredbe (EU) 2024/1263 Europskog parlamenta i Vijeća(2).

Članak 6.

1. Ne dovodeći u pitanje odredbe UFEU-a u vezi s okvirom za proračunski nadzor Unije, numerička fiskalna pravila koja se odnose na pojedinu zemlju sadržavaju specifikacije u pogledu sljedećih elemenata:

(a) definicije cilja i područja primjene pravila;

(b) djelotvornog i pravodobnog nadzora usklađenosti s pravilima, na temelju pouzdane i neovisne analize koju su provele neovisne fiskalne institucije osnovane u skladu s člankom 8. ili druga tijela s funkcionalnom autonomijom u odnosu na fiskalna tijela država članica;

(c) posljedica u slučaju neusklađenosti.

2. Ako numerička fiskalna pravila sadržavaju klauzule o odstupanju, u tim se klauzulama utvrđuje ograničen broj posebnih okolnosti u skladu s obvezama država članica na temelju UFEU-a i Uredbe (EU) 2024/1263.

Članak 7.

Propisi o godišnjem proračunu država članica moraju biti usklađeni s numeričkim fiskalnim pravilima za pojedinu zemlju koja su na snazi.

POGLAVLJE V. NEOVISNE FISKALNE INSTITUCIJE

Članak 8.a.

1. Države članice osiguravaju da su neovisne fiskalne institucije osnovane u skladu s nacionalnim zakonima, propisima ili obvezujućim upravnim odredbama.

2. Države članice mogu osnovati više od jedne neovisne fiskalne institucije.

3. Članovi neovisnih fiskalnih institucija predlažu se i imenuju u okviru transparentnih postupaka, i to na temelju iskustva i stručnosti u području javnih financija, makroekonomije ili proračunskog upravljanja.

4. Neovisne fiskalne institucije:

(a) ne primaju upute od proračunskih tijela dotične države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela;

(b) imaju mogućnost pravodobne komunikacije s javnošću o svojim procjenama i mišljenjima;

(c) imaju odgovarajuće i stabilne resurse za djelotvorno izvršenje svojih zadaća, uključujući sve vrste analize;

(d) imaju primjeren i pravodoban pristup informacijama koje su potrebne za izvršenje njihovih zadaća;

(e) podliježu redovitim vanjskim evaluacijama neovisnih evaluatora.

5. Ne dovodeći u pitanje zadaće i funkcije dodijeljene državama članicama čija je valuta euro u skladu s Uredbom 473/2013, sve države članice osiguravaju da jedna od neovisnih fiskalnih institucija iz stavka 1. obavlja sljedeće zadaće:

(a) izradu, ocjenu ili potvrđivanje godišnjih i višegodišnjih makroekonomskih prognoza;

(b) praćenje usklađenosti s numeričkim fiskalnim pravilima za pojedinu zemlju osim ako to obavljaju druga tijela u skladu s člankom 6.;

(c) obavljanje zadaća u skladu s člankom 11., člankom 15. stavkom 3. i člankom 23. Uredbe (EU) 2024/1263 i člankom 3. stavkom 5. Uredbe Vijeća (EZ) br. 1467/97(3);

(d) procjenu dosljednosti, usklađenosti i djelotvornosti nacionalnog proračunskog okvira;

(e) na poziv, sudjelovanje na redovitim saslušanjima i raspravama u nacionalnom parlamentu.

6. Neovisne fiskalne institucije izdaju ocjene u kontekstu zadaća iz stavka 5. točke (a), (b), (c) ili (d) ovog članka, ne dovodeći u pitanje zadaće i funkcije dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 473/2013. Države članice postupaju u skladu s tim ocjenama odnosno objašnjavaju zašto ih ne slijede. Objašnjenje je javno i predstavlja se u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja takvih ocjena.

Članak 9.

1. Države članice uspostavljaju vjerodostojan, djelotvoran nacionalni srednjoročni proračunski okvir kojim se omogućava uvođenje razdoblja za fiskalno planiranje od najmanje tri godine, kako bi osigurale da se nacionalnim fiskalnim planiranjem slijedi višegodišnja perspektiva fiskalnog planiranja.

2. Nacionalni srednjoročni proračunski okvir uključuje postupke za uspostavljanje sljedećih točaka:

(a) sveobuhvatni i transparentni nacionalni proračunski ciljevi u srednjoročnom razdoblju iz članka 2. drugog podstavka točke (e) ove Direktive u smislu deficita opće države, duga i bilo kojeg drugog fiskalnog pokazatelja kao što su rashodi, usklađeni sa svim numeričkim fiskalnim pravilima za pojedinu zemlju kako su predviđena u Poglavlju IV. ove Direktive i relevantnim odredbama Uredbe (EU) 2024/1263;

(b) projekcije svake važnije stavke rashoda i prihoda opće države s više specifikacija za razine središnje države i socijalne sigurnosti, za proračunsku godinu i dalje, na osnovu nepromijenjenih politika;

(c) opis predviđenih srednjoročnih politika, uključujući reforme i ulaganja, s učinkom na financije opće države te održiv i uključiv rast, raščlanjenih po glavnim stavkama prihoda i rashoda, koji pokazuje kako se prilagodba nacionalnim proračunskim ciljevima ostvaruje u srednjoročnom razdoblju iz članka 2. drugog podstavka točke (e) u odnosu na projekcije na temelju nepromijenjenih politika;

(d) procjena vjerojatnog utjecaja predviđenih politika, s obzirom na njihov izravan srednjoročni i dugoročni učinak, na financije opće države, na srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija i održiv i uključiv rast. U procjeni se u mjeri u kojoj je to moguće u obzir uzimaju makrofiskalni rizici od klimatskih promjena i njihovi učinci na okoliš i distribucijski učinci.

Članak 10.

Propisi o godišnjem proračunu u skladu su s nacionalnim proračunskim ciljevima u srednjoročnom razdoblju iz članka 2. drugog podstavka točke (e). Svako odstupanje propisno se objašnjava.

Članak 11.

Ovom Direktivom ne sprečava se državu članicu da, u slučaju novoimenovane vlade, svoj srednjoročni proračunski plan ažurira u skladu sa svojim novim prioritetima politike. U takvom slučaju država članica dužna je naznačiti razlike između prethodnog i novog srednjoročnog proračunskog plana.

POGLAVLJE VI. TRANSPARENTNOST FINANCIJA OPĆE DRŽAVE

Članak 12.

Države članice osiguravaju da sve mjere poduzete radi usklađivanja s poglavljima II., III. i IV. budu dosljedno provedene i da sveobuhvatno pokrivaju sve podsektore opće države. U tu svrhu države članice moraju imati usklađena računovodstvena pravila i postupke opće države te osigurati integritet svojih sustava za prikupljanje i obradu osnovnih podataka.

Članak 13.

1. Države članice uspostavljaju primjerene mehanizme koordinacije u podsektorima opće države kako bi osigurale sveobuhvatnu i dosljednu pokrivenost svih podsektora opće države u fiskalnom planiranju, numeričkim fiskalnim pravilima koja se odnose na tu zemlju, kao i u pripremi proračunskih prognoza i uspostavljanju višegodišnjeg planiranja kako je posebno utvrđeno u višegodišnjem proračunskom okviru.

2. Radi promicanja fiskalne odgovornosti, jasno se utvrđuje proračunska odgovornost državnih tijela u raznim podsektorima opće države.

Članak 14.

1. U okviru godišnjih i višegodišnjih proračunskih postupaka države članice objavljuju informacije o tijelima i fondovima koji nisu dio redovnih proračuna, ali su dio opće države, uključujući podsektore opće države. Države članice objavljuju i iznose koji odgovaraju kombiniranom učinku tih tijela i fondova na bilancu i dug opće države.

2. Države članice objavljuju detaljne informacije o učinku poreznih rashoda na prihode.

3. Za sve podsektore opće države, države članice objavljuju relevantne informacije o nepredviđenim obvezama s potencijalno velikim učinkom na javne proračune, uključujući državna jamstva, neprihodonosne kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključujući njihov opseg. Države članice, koliko je to moguće, objavljuju i informacije o nepredviđenim obvezama povezanima s katastrofama i klimom. U objavljenim se informacijama, u mjeri u kojoj je to moguće, u obzir uzimaju informacije o fiskalnim troškovima nastalima zbog katastrofa i šokova povezanih s klimom. Države članice objavljuju informacije o sudjelovanju opće države u kapitalu privatnih i javnih poduzeća, kada je riječ o ekonomski znatnim iznosima.

POGLAVLJE VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

1. Države članice donose odredbe potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom do 31. prosinca 2013. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih odredaba. Vijeće potiče države članice da za sebe i u interesu Unije, sastave vlastite korelacijske tablice koje će, u što je većoj mogućoj mjeri, prikazati korelaciju između ove Direktive i mjera prenošenja, te da ih objave.

2. Kada države članice donose ove odredbe, te odredbe prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.

3. Komisija priprema privremeno izvješće o napretku u provedbi glavnih odredbi ove Direktive na temelju relevantnih informacija država članica koje se dostavljaju Europskom parlamentu i Vijeću do 14. prosinca 2012.

4. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Članak 16.

1. Komisija do 31. prosinca 2025. i svakih pet godina nakon toga izvješćuje o aktualnom stanju:

(a) javnog računovodstva opće države u Uniji, uzimajući u obzir napredak postignut od njezine procjene prikladnosti Međunarodnih računovodstvenih standarda za javni sektor za države članice iz 2013.;

(b) kapaciteta i zadaća neovisnih fiskalnih institucija Unije, uzimajući u obzir napredak postignut od stupanja na snagu ove Direktive, na temelju nalaza Komisijine baze podataka o fiskalnom upravljanju i savjetovanja s relevantnim dionicima, s ciljem istraživanja minimalnih standarda.

2. Komisija do 31. prosinca 2030. i svakih pet godina nakon toga objavljuje rezultate preispitivanja djelotvornosti ove Direktive.

Članak 17.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Članak 18.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu