Uredba (EU) br. 1169/2011

Prilog I

POSEBNE DEFINICIJE

iz članka 2. stavka 4.

1. „nutritivna deklaracija” ili „označivanje hranjivih vrijednosti” su informacije o:

(a) energetskoj vrijednosti; ili

(b) energetskoj vrijednosti i jednoj ili više hranjivih tvari:

— masti (zasićene, jednostruko nezasićene, višestruko nezasićene),

— ugljikohidrata (šećeri, polioli, škrob),

— soli,

— vlakna,

— bjelančevina,

— bilo kojeg vitamina ili minerala iz točke 1. dijela A Priloga XIII. koji je prisutan u značajnoj količini, kako je utvrđeno u točki 2. dijela A Priloga XIII.

2. „masti” su ukupni lipidi, uključujući fosfolipide;

3. „zasićene masne kiseline” su masne kiseline bez dvostrukih veza;

4. „trans masne kiseline” su masne kiseline s barem jednom nekonjugiranom (odnosno barem jednom prekinutom metilenskom skupinom) dvostrukom ugljikovom vezom u transkonfiguraciji;

5. „jednostruko nezasićene masne kiseline” su masne kiseline s jednom cis dvostrukom vezom;

6. „višestruko nezasićene masne kiseline” su masne kiseline s dvije ili više cis, cis-metilen prekinutih dvostrukih veza;

7. „ugljikohidrati” su svi ugljikohidrati koje ljudi mogu metabolizirati, uključujući poliole;

8. „šećeri” su svi monosaharidi i disaharidi prisutni u hrani, uz iznimku poliola;

9. „polioli” su alkoholi koji sadrže više od dvije hidroksilne skupine;

10. „bjelančevine” su sadržaj bjelančevina izračunan jednadžbom: bjelančevine = ukupni dušik po Kjeldahlu × 6,25;

11. „sol” je ekvivalent sadržaja soli izračunan pomoću jednadžbe: sol = natrij × 2,5;

12. „vlakna” su polimeri ugljikohidrata s tri ili više monomernih jedinica koji nisu probavljivi niti se apsorbiraju u tankom crijevu, a pripadaju jednoj od sljedećih kategorija:

— jestivim polimerima ugljikohidrata koji su prirodno prisutni u hrani,

— jestivim polimerima ugljikohidrata koji su dobiveni iz sirove hrane fizikalnim, enzimskim ili kemijskim postupkom i koji imaju koristan fiziološki učinak za koji postoje općeprihvaćeni znanstveni dokazi,

— jestivim sintetskim polimerima ugljikohidrata koji imaju koristan fiziološki učinak za koji postoje općeprihvaćeni znanstveni dokazi.

13. „prosječna vrijednost” je vrijednost koja najbolje predstavlja količinu hranjive tvari koju sadrži određena hrana te odražava odstupanja stvarne vrijednosti uzrokovane sezonskim promjenama, načinima prehrane i drugim čimbenicima.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu