Prilog IV
OPĆA PRAVILA ZA PRILAGODBU ZAHTJEVA ZA PODACIMA
U ovom su Prilogu utvrđena pravila koja treba poštovati kada podnositelj zahtjeva predlaže prilagodbu zahtjeva za podacima iz Priloga II. i Priloga III., u skladu s člankom 6. stavkom 2. i stavkom 3. ili člankom 21. stavkom 1. i stavkom 2., ne dirajući u posebna pravila iz Priloga III. o upotrebi računskih metoda za razvrstavanje smjesa kako bi se izbjegla testiranja na kralježnjacima.
Razlozi za takve prilagodbe zahtjeva za podacima moraju biti jasno navedeni u odgovarajućem poglavlju dokumentacije, uz upućivanje na posebno pravilo/pravila iz ovog Priloga.
1. TESTIRANJE NIJE ZNANSTVENO NEOPHODNO
1.1. Korištenje postojećih podataka
1.1.1.
Podaci o fizikalno-kemijskim svojstvima dobiveni eksperimentima koji nisu provedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom (DLP) ili relevantnim ispitnim metodama.
Smatra se da su podaci jednakovrijedni podacima dobivenim pomoću odgovarajućih ispitnih metoda, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. prikladnost podataka za potrebe razvrstavanja i označivanja te procjene rizika;
2. dostavljena je dostatna prikladna i pouzdana dokumentacija kako bi se procijenila jednakovrijednost studije; i
3. podaci su valjani za krajnju točku koja se ispituje, a studija je provedena uz zadovoljavajuću razinu osiguranja kvalitete.
1.1.2.
Podaci o zdravlju ljudi i svojstvima okoliša dobiveni eksperimentima koji nisu provedeni u skladu s dobrom laboratorijskom praksom (DLP) ili relevantnim ispitnim metodama.
Smatra se da su podaci jednakovrijedni podacima dobivenim pomoću odgovarajućih ispitnih metoda, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. prikladnost podataka za potrebe razvrstavanja i označivanja te procjene rizika;
2. prikladno i pouzdano obuhvaćeni ključni parametri/krajnje točke, predviđeni za istraživanje odgovarajućim ispitnim metodama;
3. ako je trajanje izloženosti relevantan parametar, ono je usporedivo s ispitnim metodama ili traje duže od njih;
4. dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o studiji; i
5. studija je provedena koristeći sustav osiguranja kvalitete.
1.1.3. Povijesni podaci o ljudima
Kao opće pravilo, u skladu s člankom 7. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008, ne provode se testovi na ljudima u smislu ove Uredbe. Ipak, uzimaju se u obzir postojeći povijesni podaci o ljudima, kao što su epidemiološke studije na izloženoj populaciji, podaci o izloženosti zbog nesreća ili pri radu, biomonitoring studije, kliničke studije i studije na dobrovoljcima, provedene u skladu s međunarodno prihvaćenim etičkim normama.
Podaci prikupljeni na ljudima ne koriste se za snižavanje sigurnosnih granica, koje su rezultat testiranja ili studija na životinjama.
Vrijednost podataka o posebnom učinku na ljudsko zdravlje ovisi, između ostalog, o vrsti analize, obuhvaćenim parametrima i opsegu i specifičnosti odgovora, te posljedično, o predvidivosti učinka. Kriteriji za procjenu prikladnosti podataka obuhvaćaju:
1. odgovarajući odabir i karakteristike izloženih i kontrolnih skupina;
2. odgovarajuće karakteristike izloženosti;
3. dovoljnu dužinu praćenja pojave bolesti;
4. valjanu metodu promatranja učinka;
5. uvažavanje faktora sustavne pogreške i zbunjujućih faktora; i
6. prihvatljivu statističku pouzdanost za opravdanje zaključka.
Uvijek je potrebno dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju.
1.2. Vrijednost dokaza
Iz više nezavisnih izvora informacija mogu se dobiti dovoljno vrijedni dokazi koji vode do pretpostavke/zaključka da tvar ima ili nema određena opasna svojstva, dok se podaci iz svakog izvora pojedinačno smatraju nedovoljnima za potporu tog mišljenja. Korištenjem pozitivnih rezultata novih ispitnih metoda, koje još nisu uključene u relevantne ispitne metode, ili iz međunarodne ispitne metode koju Komisija priznaje kao jednakovrijednu, mogu se dobiti dovoljno vrijedni dokazi koji vode do zaključka da tvar ima određeno opasno svojstvo. Ipak, ako je novu ispitnu metodu Komisija odobrila, ali još nije objavljena, njezini se rezultati mogu uzeti u obzir čak i ako vode do zaključka da tvar nema određeno opasno svojstvo.
Ako razmatranje svih dostupnih podataka osigurava dovoljno vrijedne dokaze prisutnosti ili odsutnosti određenog opasnog svojstva:
— za to svojstvo se ne poduzimaju daljnja ispitivanja na kralježnjacima,
— mogu se izostaviti daljnja ispitivanja koja ne uključuju kralježnjake.
Uvijek je potrebno dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju.
1.3. Kvalitativni ili kvantitativni odnos strukture i aktivnosti (Qualitative or Quantitative Structure-Activity Relationship - (Q)SAR)
Rezultati dobiveni iz valjanih modela kvalitativnog ili kvantitativnog odnosa strukture i aktivnosti ((Q)SAR) mogu ukazivati na prisutnost, ali ne i odsutnost određenog opasnog svojstva. Rezultati (Q)SAR-a mogu se koristiti umjesto ispitivanja, ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
— rezultati su izvedeni iz modela (Q)SAR, za koji je utvrđena znanstvena valjanost,
— tvar spada u područje upotrebe modela (Q)SAR,
— rezultati su prikladni za potrebe razvrstavanja i označivanja te procjene rizika, i
— dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.
Agencija, u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama, razvija i dostavlja smjernice o korištenju (Q)SAR-a.
1.4. In vitro metode
Rezultati dobiveni iz odgovarajućih in vitro metoda mogu ukazivati na prisutnost određenog opasnog svojstva, ili mogu biti važni za razumijevanje mehanizma, što može biti važno za ocjenu. U tom kontekstu, riječ „odgovarajuće” označuje dovoljno dobro razvijeno u skladu s međunarodno dogovorenim kriterijima za razvoj ispitivanja.
Ako su takva in vitro ispitivanja pozitivna, potrebno je potvrditi opasna svojstva odgovarajućim in vivo ispitivanjima. Ipak, takva potvrda nije potrebna ako su zadovoljeni sljedeći uvjeti:
1. rezultati su izvedeni iz in vitro metode, za koju je utvrđena znanstvena valjanost pomoću validacijske studije, u skladu s međunarodno dogovorenim načelima validacije;
2. rezultati su prikladni za potrebe razvrstavanja i označivanja i procjene rizika; i
3. dostavljena je prikladna i pouzdana dokumentacija o primijenjenoj metodi.
Ti izuzeci ne važe u slučaju negativnih rezultata. Može se zatražiti test potvrđivanja, za svaki pojedinačni slučaj.
1.5. Grupiranje tvari i primjena analogije
Tvari čija su fizikalno-kemijska, toksikološka i ekotoksikološka svojstva slična ili slijede uobičajeni uzorak kao rezultat strukturalne sličnosti, mogu se smatrati grupom ili „kategorijom” tvari. Primjena koncepta grupe zahtijeva da se fizikalno-kemijska svojstva, učinci na zdravlje ljudi i životinja i učinci na okoliš ili sudbina u okolišu mogu predvidjeti iz podataka za referentnu tvar/tvari unutar grupe, interpolacijom na druge tvari u grupi (primjena analogije – read-across). Time se izbjegava potreba za ispitivanjem svake tvari za svaku krajnju točku.
Sličnosti se mogu temeljiti na:
1. zajedničkoj funkcionalnoj skupini, koja ukazuje na prisutnost opasnih svojstava;
2. zajedničkim prekursorima i/ili vjerojatnosti zajedničkih produkata razgradnje preko fizikalnih i bioloških procesa, koji rezultiraju strukturalno sličnim kemikalijama i ukazuju na prisutnost opasnih svojstava; ili
3. trajnom uzorku promjene potencijala svojstava unutar kategorije.
Ako se primjenjuje koncept grupe, tvari se razvrstavaju i označuju na temelju toga.
U svakom slučaju, rezultat mora:
— biti prikladan za potrebe razvrstavanja i označivanja te procjene rizika,
— na odgovarajući i pouzdan način obuhvatiti ključne parametre koji su obrađeni u odgovarajućoj ispitnoj metodi, i
— obuhvatiti trajanje izloženosti usporedivo s onim u odgovarajućoj ispitnoj metodi ili duže od toga, ako je trajanje izloženosti relevantan parametar.
Uvijek je potrebno dostaviti prikladnu i pouzdanu dokumentaciju.
Agencija, u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama, razvija i dostavlja smjernice o tehnički i znanstveno opravdanoj metodologiji za grupiranje tvari.
2. ISPITIVANJE TEHNIČKI NIJE MOGUĆE
Ispitivanje određene krajnje točke ne mora se provesti ako tehnički nije moguće provesti studiju, zbog svojstava tvari: npr. ne mogu se koristiti vrlo hlapljive, vrlo reaktivne ili nestabilne tvari, miješanje tvari s vodom može uzrokovati opasnost od požara ili eksplozije, ili nije moguće označivanje radioaktivnosti tvari, koje se traži u određenim studijama. Uvijek treba poštovati smjernice koje su dane za predmetne ispitne metode, posebno o tehničkim ograničenjima određene metode.
3. ISPITIVANJE NA TEMELJU IZLOŽENOSTI, PRILAGOĐENO PROIZVODU
3.1.
Ispitivanje u skladu s nekim krajnjim točkama u odjeljcima 8. i 9. priloga II. i III., neovisno o članku 6. stavku 2., može se izostaviti na temelju podataka o izloženosti, ako su dostupni podaci o izloženosti u skladu s Prilogom II. ili III.
U tom slučaju trebaju biti zadovoljeni sljedeći uvjeti:
— provodi se ocjena izloženosti, koja obuhvaća primarnu i sekundarnu izloženost u realno najgorem slučaju za sve predviđene upotrebe biocidnog proizvoda koji sadrži aktivne tvari za koje postoji odobrenje, ili biocidnog proizvoda za koji se traži odobrenje,
— ako se u kasnijoj fazi, tijekom procesa odobrenja pripravka, uvede novi scenarij izloženosti, dostavljaju se dodatni podaci kako bi se procijenilo da li i dalje vrijedi opravdanje za prilagodbu podataka,
— potrebno je jasno i transparentno objasniti razloge zbog kojih rezultati ocjene izloženosti opravdavaju odstupanje od zahtjeva za podacima.
Ipak, ispitivanje se mora provesti za učinke koji nemaju granične vrijednosti. Kao posljedica, pojedini osnovni podaci će uvijek biti obvezni, npr. ispitivanje genotoksičnosti.
Ako je relevantno, Agencija, u suradnji s Komisijom, državama članicama i zainteresiranim stranama, razvija i dostavlja daljnje smjernice o kriterijima uspostavljenima u skladu s člankom 6. stavkom 4. i člankom 21. stavkom 3.
3.2.
Uvijek je potrebno osigurati odgovarajuće opravdanje i dokumentaciju. Opravdanje se temelji na ocjeni izloženosti, u skladu s relevantnim tehničkim napomenama za smjernice, ako su dostupne.