Direktiva 2013/36/EU · GLAVA VII. BONITETNI NADZOR / POGLAVLJE 2. Procesi preispitivanja / Odjeljak III. Postupak nadzorne provjere i ocjene

Članak 98.

Tehnički kriteriji za nadzornu provjeru i ocjenu

1. Osim kreditnog, tržišnog i operativnog rizika, provjera i ocjena koje obavljaju nadležna tijela na temelju članka 97. obuhvaćaju barem:

(a) rezultate testiranja otpornosti na stres koje provode institucije koje primjenjuju pristup zasnovan na internim rejting-sustavima u skladu s člankom 177. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(b) izloženost prema koncentracijskom riziku i upravljanje tim rizikom od strane institucija, uključujući njihovu usklađenost sa zahtjevima određenim u dijelu četvrtom Uredbe (EU) br. 575/2013 i članku 81. ove Direktive;

(c) robusnost, prikladnost i način primjene politika i postupaka koje institucije provode za upravljanje rezidualnim rizikom povezanim s upotrebom priznatih tehnika smanjenja kreditnog rizika;

(d) opseg u kojem je regulatorni kapital koji institucija drži adekvatan s aspekta imovine koju je institucija sekuritizirala, imajući na umu ekonomski sadržaj transakcije, kao i stupanj ostvarenog prijenosa rizika;

(e) izloženost likvidnosnom riziku te mjerenje tog rizika i upravljanje tim rizikom od strane institucija, uključujući izradu analiza različitih scenarija, upravljanje instrumentima za smanjenje rizika (posebno razinom, sastavom i kvalitetom zaštitnog sloja likvidnosti) te učinkovite planove za nepredvidive okolnosti;

(f) utjecaj učinaka diversifikacije i način na koji su ti učinci uključeni u sustav mjerenja rizika;

(g) rezultate testiranja otpornosti na stres koje provode institucije koje upotrebljavaju interni model za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišni rizik u skladu s dijelom trećim glavom IV. poglavljem 5. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(h) geografski položaj izloženosti institucija;

(i) model poslovanja institucije;

(k) opseg u kojem su institucije uspostavile odgovarajuće politike i operativne mjere povezane s mjerljivim ciljevima i ključnim točkama utvrđenima u planovima koje treba izraditi u skladu s člankom 76. stavkom 2.

2. Za potrebe točke (e) stavka 1., nadležna tijela redovito provode sveobuhvatnu ocjenu ukupnog upravljanja likvidnosnim rizikom od strane institucija i promiču razvoj dobrih internih metodologija. Pri provođenju tih provjera nadležna tijela uzimaju u obzir ulogu institucija na financijskim tržištima. Nadležna tijela u jednoj državi članici s dužnom pozornosti razmatraju mogući učinak svojih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim drugim relevantnim državama članicama.

3. Nadležna tijela prate je li institucija pružila implicitnu potporu sekuritizaciji. Ako se utvrdi da je institucija pružila implicitnu potporu više od jedanput, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere, koje odražavaju povećana očekivanja da će institucija pružati daljnju potporu svojoj sekuritizaciji zbog čega neće uspjeti ostvariti značajan prijenos rizika.

4. Za potrebe utvrđivanja koje se obavlja na temelju članka 97. stavka 3. ove Direktive, nadležna tijela razmatraju omogućuju li ispravci vrijednosti za pozicije ili portfelje u knjizi trgovanja, kako je navedeno u članku 105. Uredbe (EU) br. 575/2013, instituciji da u kratkom razdoblju proda svoje pozicije ili ih zaštiti od rizika bez ostvarivanja značajnih gubitaka u uobičajenim tržišnim uvjetima.

5. Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju izloženost institucija kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Nadzorne ovlasti izvršavaju se barem u sljedećim slučajevima:

(a) u slučaju da se ekonomska vrijednost vlasničkog kapitala institucije kako se navodi u članku 84. stavku 1. smanjila za više od 15 % njihova osnovnog kapitala zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa određenih u bilo kojem od šest nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope;

(b) u slučaju da se neto kamatni prihod institucije kako je naveden u članku 84. stavku 1. znatno smanjio zbog iznenadne i neočekivane promjene kamatnih stopa, kako je određeno u bilo kojem od dvaju nadzornih scenarija šoka koji se primjenjuju na kamatne stope.

Neovisno o drugom podstavku, nadležna tijela nisu obvezna izvršavati nadzorne ovlasti ako, na temelju provjere i ocjene iz ovoga stavka, smatraju da institucija primjereno upravlja kamatnim rizikom koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje i da institucija nije prekomjerno izložena kamatnom riziku koji proizlazi iz poslova koji se vode u knjizi pozicija kojima se ne trguje.

Za potrebe ovog stavka pojam „nadzorne ovlasti” znači ovlasti iz članka 104. stavka 1. ili ovlast određivanja pretpostavki modela i parametara, koje nisu pretpostavke koje je utvrdila EBA na temelju ovog članka stavka 5.a točke (b), koje institucije trebaju uzeti u obzir u svojem izračunu ekonomske vrijednosti vlasničkoga kapitala na temelju članka 84. stavka 1.

5.a EBA sastavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi za potrebe stavka 5. utvrdila sljedeće:

(a) šest nadzornih scenarija šoka kako se navode u stavku 5. drugom podstavku točki (a) i dva nadzorna scenarija šoka kako se navode u stavku 5. drugom podstavku točki (b) koje treba primjenjivati na kamatne stope za svaku valutu;

(b) s obzirom na međunarodno dogovorene bonitetne standarde, zajedničke pretpostavke modela i parametara, osim bihevioralnih pretpostavki, koje institucije odražavaju u svojim izračunima ekonomske vrijednosti vlasničkog kapitala iz stavka 5. drugog podstavka točke (a), koje su ograničene na sljedeće:

i. postupanje s vlastitim vlasničkim kapitalom institucije;

ii. uključivanje, sastav i diskontiranje novčanih tokova osjetljivih na kamatne stope, koje proizlaze iz imovine, obveza i izvanbilančnih stavki institucije, uključujući postupanje s komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže;

iii. upotrebu dinamičnih ili statičnih modela bilance i postupanje s amortiziranim pozicijama i pozicijama koje dospijevaju, koje iz toga proizlazi.

(c) s obzirom na međunarodno dogovorene standarde, zajedničke pretpostavke modela i parametara, osim bihevioralnih pretpostavki, koje institucije odražavaju u svojim izračunima neto kamatnog prihoda iz stavka 5. drugog podstavka točke (b), koje su ograničene na sljedeće:

i. uključivanje i sastav novčanih tokova osjetljivih na kamatne stope, koje proizlaze iz imovine, obveza i izvanbilančnih stavki institucije, uključujući postupanje s komercijalnim maržama i drugim sastavnicama marže;

ii. upotrebu dinamičnih ili statičnih modela bilance i postupanje s amortiziranim pozicijama i pozicijama koje dospijevaju, koje iz toga proizlazi;

iii. razdoblje u kojem se mjeri budući neto kamatni prihod;

(d) što se podrazumijeva kao „znatno smanjenje” iz stavka 5. drugog podstavka točke (b).

EBA dostavlja Komisiji taj nacrt regulatornih tehničkih standarda do 28. lipnja 2020.

Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Direktive donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

6. Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju izloženost institucija riziku prekomjerne financijske poluge, koji se odražava u pokazateljima prekomjerne financijske poluge, uključujući omjer financijske poluge, određen u skladu s člankom 429. Uredbe (EU) br. 575/2013. Pri utvrđivanju adekvatnosti omjera financijske poluge institucija, kao i sustava, strategija, procesa i mehanizama koje su provele institucije u svrhu upravljanja rizikom prekomjerne financijske poluge, nadležna tijela uzimaju u obzir model poslovanja tih institucija.

7. Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju sustave upravljanja institucija, njihovu korporativnu kulturu i vrijednosti i sposobnost članova upravljačkog tijela da izvršavaju svoje dužnosti. Pri provođenju te provjere i ocjene nadležna tijela moraju imati pristup barem dnevnom redu i popratnoj dokumentaciji sa sastanaka upravljačkog tijela i njegovih odbora te rezultatima internih ili eksternih ocjena uspješnosti upravljačkog tijela.

8. EBA procjenjuje potencijalno uključivanje okolišnih, socijalnih i upravljačkih rizika (ESG rizika) u provjeru i ocjenu koje obavljaju nadležna tijela.

Za potrebe prvog podstavka procjena EBA-e obuhvaća barem sljedeće:

(a) izradu ujednačene definicije ESG rizika, uključujući fizičke rizike i rizike tranzicije; potonje se odnosi na rizike u vezi s amortizacijom imovine zbog regulatornih promjena;

(b) izradu odgovarajućih kvantitativnih i kvalitativnih kriterija za procjenu učinka ESG rizika na financijsku stabilnost institucija u kratkoročnom, srednjoročnom i dugoročnom razdoblju; ti kriteriji uključuju postupke testiranja otpornosti na stres i analize scenarija radi procjene učinka ESG rizika u okviru scenarija s različitim stupnjevima težine;

(c) sustave, procese, mehanizme i strategije koje institucije trebaju provesti kako bi utvrdile i procijenile ESG rizike te upravljale njima;

(d) analitičke metode i alate za procjenu učinka ESG rizika na kreditiranje i aktivnosti institucija u pogledu financijskog posredovanja.

EBA o svojim nalazima podnosi izvješće Komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću do 28. lipnja 2021.

Na temelju ishoda njezina izvješća EBA može, ako je primjereno, izdati smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010, u vezi s ujednačenim uključivanjem ESG rizika u postupak nadzorne provjere i ocjene koji provode nadležna tijela.

9. Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju procjenu postupaka upravljanja i upravljanja rizicima institucija namijenjenih odgovaranju na ESG rizike, kao i procjenu izloženosti institucija tim rizicima. Pri određivanju adekvatnosti postupaka i izloženosti institucija nadležna tijela uzimaju u obzir poslovne modele tih institucija.

Izloženosti institucija ESG rizicima procjenjuju se i na temelju planova institucija koji se trebaju izraditi u skladu s člankom 76. stavkom 2. Postupci upravljanja i postupci upravljanja rizicima institucija u pogledu ESG rizika usklađuju se s ciljevima utvrđenima u tim planovima.

Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju procjenu planova institucija koje treba izraditi u skladu s člankom 76. stavkom 2., kao i napretka u odgovoru na ESG rizike koji proizlaze iz procesa prilagodbe u cilju klimatske neutralnosti i drugih relevantnih regulatornih ciljeva Unije u vezi s ESG čimbenicima.

10. Provjera i ocjena koje provode nadležna tijela uključuju procjenu postupaka upravljanja i postupaka upravljanja rizicima institucija za izloženosti kriptoimovini i pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom, među ostalim razmatranjem politika i postupaka institucija za utvrđivanje rizika, kao i primjerenosti rezultata procjena iz članka 79. točke (e) i članka 83. stavka 4.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu