Prilog I
ZAJEDNIČKI STRATEŠKI OKVIR
1. UVOD
U svrhu poticanja skladnog, uravnoteženog i održivog razvoja Unije i maksimalnog povećanja doprinosa ESI fondova strategiji Unije za pametni, održivi i uključivi rastu, kao i zadaćama pojedinih ESI fondova, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju, nužno je poduprijeti političke obveze preuzete u kontekstu strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast ulaganjima kroz ESI fondove i druge instrumente Unije. Zajednički strateški okvir (ZSO), stoga, u skladu s člankom 10. te s prioritetima i ciljevima iz uredbi za pojedine fondove, pruža strateške smjernice za postizanje integriranog pristupa razvoju korištenjem ESI fondova u koordinaciji s drugim instrumentima i politikama Unije, sukladnog ostalim instrumentima i politikama Unije, u skladu s ciljevima politike i glavnim ciljnim vrijednostima strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te, prema potrebi, vodećim inicijativama, uzimajući u obzir ključne teritorijalne izazove i specifične nacionalne, regionalne i lokalne kontekste.
2. DOPRINOS ESI FONDOVA STRATEGIJI UNIJE ZA PAMETAN, ODRŽIV I UKLJUČIV RAST TE USKLAĐENOST S GOSPODARSKIM UPRAVLJANJEM UNIJE
1. Kako bi se sporazumima o partnerstvu i programima na učinkovit način pružila potpora pametnom, održivom i uključivom rastu, u ovoj se Uredbi, u članku 9. prvom stavku, utvrđuje jedanaest tematskih ciljeva koji odgovaraju prioritetima strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast i koji dobivaju potporu iz ESI fondova.
2. Sukladno tematskim ciljevima iz članka 9. prvog stavka države članice usredotočuju svoju potporu u skladu s člankom 18. ove Uredbe i pravilima za pojedine fondove o tematskoj koncentraciji kako bi osigurale kritičnu masu nužnu za rast i stvaranje radnih mjesta te učinkovitost potrošnje. Države članice poklanjaju posebnu pažnju određivanju prioriteta među troškovima koji pogoduju rastu, uključujući trošenje na obrazovanje, istraživanje, inovacije i energetsku učinkovitost, olakšavanje pristupa MSP-ova financiranju, osiguravanje okolišne održivosti, upravljanje prirodnim resursima i klimatskim mjerama, kao i modernizaciji javne uprave. One također uzimaju u obzir zadržavanje ili povećanje opsega i poboljšanje učinkovitosti zavoda za zapošljavanje i politike aktivnog tržišta rada kako bi se borile s nezaposlenošću, s naglaskom na mladima, te kako bi rješavale društvene posljedice krize i promicale društvenu uključenost.
3. Kako bi osigurale dosljednost s prioritetima uspostavljenima u kontekstu Europskog semestra, prilikom pripreme svojih sporazuma o partnerstvu države članice u skladu sa svojim ulogama i obvezama planiraju korištenje ESI fondova, prema potrebi uzimajući u obzir nacionalne programe reforme i najnovije relevantne preporuke za pojedinu zemlju donesene u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantne preporuke Vijeća donesene u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a u skladu sa svojim ulogama i obvezama. Države članice također, prema potrebi, uzimaju u obzir relevantne preporuke Vijeća utemeljene na Paktu o stabilnosti i rastu i programima ekonomske prilagodbe.
4. Države članice biraju tematske ciljeve za planirano korištenje ESI fondova u odgovarajućim nacionalnim, regionalnim i lokalnim kontekstima kako bi odredile način na koji ESI fondovi mogu najučinkovitije doprinijeti strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast i uzeti u obzir ciljeve Ugovora, uključujući ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju.
3. INTEGRIRANI PRISTUP ESI FONDOVIMA I PRAVILA ZA NJIHOVO KORIŠTENJE
3.1 Uvod
1. U skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a), sporazum o partnerstvu navodi integrirani pristup teritorijalnom razvoju. Države članice osiguravaju da odabir tematskih ciljeva i ulaganja te prioriteti Unije rješavaju razvojne potrebe i teritorijalne probleme na integriran način sukladno analizi iz odjeljka 6.4. Države članice nastoje maksimalno iskoristiti mogućnosti osiguravanja usklađene i integrirane uporabe ESI fondova.
2. Države članice, a prema potrebi i regije, u skladu s člankom 4. stavkom 4. osiguravaju da intervencije koje se podupiru iz ESI fondova služe kao dopuna te da se provode na usklađen način u cilju stvaranja sinergija kako bi se smanjili administrativni troškovi i opterećenje za upravljačka tijela i korisnike u skladu s člancima 4., 15. i 27.
3.2 Koordinacija i komplementarnost
1. Države članice i upravljačka tijela zadužena za primjenu ESI fondova blisko surađuju tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije sporazuma o partnerstvu i programa. Oni posebno osiguravaju provedbu sljedećih aktivnosti:
(a) identificiranje područja djelovanja na kojima se ESI fondovi mogu kombinirati kao dopuna kako bi se ostvarili tematski ciljevi utvrđeni ovom Uredbom;
(b) osiguravanje, sukladno članku 4. stavku 6., pravila za djelotvornu koordinaciju ESI fondova kako bi se povećali učinak i djelotvornost fondova, prema potrebi uključujući i programe financirane iz više fondova za fondove;
(c) promicanje uključivanja upravljačkih tijela zaduženih za druge ESI fondove i relevantnih ministarstava u razvoj programa potpore radi osiguravanja koordinacije i izbjegavanja preklapanja;
(d) prema potrebi uspostavljanje zajedničkih odbora za praćenje programa u okviru kojih se primjenjuju ESI fondovi te razvoj drugih zajedničkih mehanizama upravljanja i kontrole radi olakšavanja koordinacije među tijelima zaduženima za primjenu ESI fondova;
(e) upotreba zajedničkih rješenja elektroničkog upravljanja, koja mogu pomoći podnositeljima zahtjeva i korisnicima, te upotreba sustava „sve na jednom mjestu”, uključujući za savjetovanje o mogućnostima potpore dostupnima u okviru svakog ESI fonda;
(f) uspostavljanje mehanizama za koordiniranje suradnje koja se financira iz EFRR-a i ESF-a uz ulaganja koja se podupiru iz programa na temelju cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”;
(g) promicanje zajedničkih pristupa između ESI fondova s obzirom na usmjeravanje razvoja operacija, poziva na predaju projektnih prijedloga i postupaka odabira ili drugih mehanizama kojima se olakšava pristup fondovima za integrirane projekte;
(h) poticanje suradnje između upravljačkih tijela različitih ESI fondova u područjima praćenja, evaluacije, upravljanja i kontrole te revizije.
3.3 Poticanje integriranih pristupa
1. Prema potrebi države članice na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini kombiniraju ESI fondove u integrirane pakete prilagođene posebnim teritorijalnim izazovima kako bi se doprinijelo postizanju ciljeva iz sporazuma o partnerstvu i programa. To se može ostvariti korištenjem ITU-a, integriranih operacija, zajedničkih akcijskih planova te lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice.
2. U skladu s člankom 36., kako bi se ostvarilo integrirano korištenje tematskih ciljeva, financiranje iz različitih prioritetnih osi ili operativnih programa koji primaju potporu od ESF-a, EFRR –a i Kohezijskog fonda mogu se kombinirati u sklopu ITU-a. Aktivnosti koje se provode u sklopu ITU-a mogu se nadopuniti financijskom potporom iz programa EPFRR-a odnosno EFPR-a.
3. U skladu s relevantnim odredbama koje sadrže pravila o fondovima, a kako bi se povećao učinak i djelotvornost u tematski koherentnom integriranom pristupu, prioritetna os može se odnositi na više od jedne kategorije ili regije, kombinirati jednu ili više komplementarnih investicijskih prioriteta iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i ESF-a unutar jednog tematskog cilja te u propisno opravdanim slučajevima kombinirati jedan ili više komplementarnih investicijskih prioriteta iz različitih tematskih ciljeva kako bi se ostvario maksimalni doprinos toj prioritetnoj osi.
4. Države članice potiču, u skladu sa svojim institucionalnim i pravnim okvirom i člankom 32., razvoj lokalnih i subregionalnih pristupa. Lokalni razvoj pod vodstvom zajednice provodi se u kontekstu strateškog pristupa kako bi se osiguralo da se pri definiranju lokalnih potreba odozdo prema gore uzimaju u obzir prioriteti određeni na višoj razini. Države članice zbog toga definiraju pristup lokalnom razvoju pod vodstvom zajednice u okviru EPFRR-a i, prema potrebi, EFRR-a, ESF-a ili EFPR-a, u skladu s člankom 15. stavkom 2. te u sporazumu o partnerstvu navode glavne probleme koje treba rješavati na taj način, glavne ciljeve i prioritete lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice, vrste teritorija koje treba obuhvatiti, posebne uloge koje će se dodijeliti lokalnim akcijskim skupinama u okviru provedbe strategija i uloge predviđene za EPFRR i, prema potrebi, EFRR, ESF ili EFPR u okviru provedbe strategija lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice na različitim područjima kao što su ruralna, urbana i obalna područja, te odgovarajuće koordinacijske mehanizme.
4. USKLAĐIVANJE I SINERGIJE IZMEĐU ESI FONDOVA I DRUGIH POLITIKA I INSTRUMENATA UNIJE
Usklađivanje država članica predviđeno ovim odjeljkom primjenjuje se u onoj mjeri u kojoj država članica namjerava iskoristiti potporu ESI fondova i drugih instrumenata Unije u dotičnom području javne politike. Popis programa Unije iz ovog dijela nije iscrpan.
4.1 Uvod
1. Države članice i Komisija razmatraju u skladu sa svojim nadležnostima učinak politika Unije na nacionalnoj i regionalnoj razini te njihov učinak na socijalnu, ekonomsku i teritorijalnu koheziju radi poticanja sinergija i učinkovite koordinacije te identificiranja i promicanja najprikladnijih načina upotrebe fondova Unije s ciljem podupiranja lokalnog, regionalnog i nacionalnog ulaganja. Države članice također osiguravaju komplementarnost između politika i instrumenata Unije i nacionalnih, regionalnih i lokalnih intervencija.
2. U skladu s člankom 4. stavkom 6. i svojim nadležnostima države članice i Komisija osiguravaju koordinaciju između ESI fondova i drugih relevantnih instrumenata Unije na razini Unije i država članica. One poduzimaju odgovarajuće mjere kako bi osigurale dosljednost u fazi programiranja i provedbe između intervencija koje se podupiru ESI fondovima i ciljeva drugih politika Unije. S tim ciljem uzimaju u obzir sljedeće aspekte:
(a) jačanje komplementarnosti i sinergija različitih instrumenata Unije na razini Unije, nacionalnoj i regionalnoj razini i u fazi planiranja i tijekom njihove primjene;
(b) optimiziranje postojećih i prema potrebi uspostavljanje novih struktura kojima se olakšava strateško identificiranje prioriteta za različite instrumente te koordinacijskih struktura na razini Unije i nacionalnoj razini kojima se izbjegava udvostručavanje napora te identificiraju područja na kojima je potrebna dodatna financijska potpora;
(c) iskorištavanje potencijala za kombiniranje potpore iz različitih instrumenata radi podupiranja pojedinačnih operacija i bliske suradnje s nadležnima za primjenu na razini Unije i nacionalnoj razini, kako bi se korisnicima osigurale koherentne i usmjerene mogućnosti financiranja.
4.2 Koordinacija sa zajedničkom poljoprivrednom politikom i zajedničkom ribarstvenom politikom
1. EPFRR sastavni je dio zajedničke poljoprivredne politike i dopunjuje mjere u okviru Europskog fonda za smjernice i jamstva u poljoprivredi kojim se pruža izravna potpora poljoprivrednicima i podupiru tržišne mjere. Zbog toga države članice zajedno upravljaju tim intervencijama kako bi maksimalno pojačale sinergije i povećale dodanu vrijednost potpore Unije.
2. Cilj je EPFR-a ostvarivanje ciljeva reformirane zajedničke ribarstvene politike i integrirane pomorske politike. Zbog toga države članice koriste EPFR kako bi podržale nastojanja da se poboljša prikupljanje podataka i pojača kontrola te kako bi osigurale da se teži stvaranju sinergija i u potpori prioriteta integrirane pomorske politike, kao što je znanje o moru, pomorsko prostorno planiranje, integrirano upravljanje priobalnim područjem, integrirani pomorski nadzor, zaštita morskog okoliša i biološke raznolikosti te prilagodba negativnim utjecajima klimatskih promjena na priobalna područja.
4.3 Obzor 2020. i drugi programi Unije u području istraživanja i inovacija
1. Države članice i Komisija streme jačanju koordinacije i komplementarnosti između ESI fondova i programa Obzor 2020., Programa za konkurentnost trgovačkih društava i malih i srednjih poduzeća (COSME) u skladu s Uredbom (EU) br. 1287/2013 Europskog Parlamenta i Vijeća(32) te drugih relevantnih programa financiranja Unije kojima se upravlja centralizirano, istodobno određujući jasnu podjelu područja intervencija među njima.
2. Države članice razvijaju nacionalne i/ili regionalne strategije „pametne specijalizacije”, a prema potrebi, i u skladu s nacionalnim programom reforme. Takve strategije mogu biti uključene u nacionalni ili regionalni strateški okvir javnih politika za „pametnu specijalizaciju” ili imati oblik takvog okvira. Strategije pametne specijalizacije razvijaju se uključivanjem nacionalnih ili regionalnih upravljačkih tijela i dionika, kao što su sveučilišta i druge institucije visokog obrazovanja, industrija i socijalni partneri, u poduzetnički proces otkrivanja. Tijela na koja se izravno odnosi program Obzor 2020. blisko su povezana s tim procesom. Strategije pametne specijalizacije obuhvaćaju:
(a) „prethodne aktivnosti” za pripremu regionalnih sudionika na području istraživanja i inovacija za sudjelovanje u programu Obzor 2020. („put do izvrsnosti”) razvijaju se izgradnjom kapaciteta; jača se komunikacija i suradnja između nacionalnih kontaktnih točaka u okviru programa Obzor 2020. i upravljačkih tijela ESI fondova.
(b) „daljnjim aktivnostima” osiguravaju se sredstva za korištenje i širenje rezultata istraživanja i inovacija koji potječu iz programa Obzor 2020. i prijašnjih programa na tržište, uz poseban naglasak na stvaranju poslovnog okružja za poduzeća i industriju, uključujući i za MSP-ove, pogodnog za inovacije te usklađenog s prioritetima identificiranima za teritorije u relevantnoj strategiji pametne specijalizacije.
3. Države članice u cijelosti koriste odredbe ove Uredbe kojima se omogućuje kombiniranje ESI fondova s resursima programa Obzor 2020. u okviru relevantnih programa koji se koriste za provedbu dijelova strategija iz točke 2. Nacionalnim i regionalnim tijelima pruža se zajednička potpora za oblikovanje i provedbu takvih strategija kako bi se prepoznale mogućnosti za zajedničko financiranje infrastruktura za istraživanje i inovacije koje su od europskog interesa, promicanje međunarodne suradnje, metodološku potporu kroz partnerske revizije, razmjenu dobre prakse te osposobljavanje širom regija.
4. S ciljem oslobađanja njihova potencijala za izvrsnost u području istraživanja i inovacija na način koji je komplementaran s programom Obzor 2020. te kojim se stvaraju sinergije s programom Obzor 2020., države članice, a prema potrebi u skladu s člankom 4. stavkom 4. i regije, razmatraju sljedeće dodatne mjere, posebno zajedničkim financiranjem. Te se mjere sastoje od:
(a) povezivanja izvrsne istraživačke institucije i slabije razvijene regije i manje uspješne države članice i regije u području istraživanja, razvoja i inovacija kako bi se stvorili novi ili poboljšali postojeći centri izvrsnosti u slabije razvijenim regijama, kao i u manje uspješnim državama članicama i regijama u području istraživanja, razvoja i inovacija;
(b) izgradnje veza u slabije razvijenim regijama, kao i u manje uspješnim državama članicama i regijama u području istraživanja, razvoja i inovacija između inovativnih klastera priznate izvrsnosti;
(c) uspostavljanja „katedre ERA” radi privlačenja vodećih znanstvenika, posebno u slabije razvijene regije i manje uspješne države članice i regije u području istraživanja, razvoja i inovacija;
(d) podupire pristup međunarodnim mrežama istraživača i inovatora koji nisu dovoljno aktivni u Europskom istraživačkom prostoru (ERA) ili su iz slabije razvijenih regija, ili manje uspješnih država članica i regija u području istraživanja, razvoja i inovacija;
(e) na odgovarajući način doprinosi europskim partnerstvima za inovacije;
(f) nacionalne institucije i/ili klasteri izvrsnosti pripremaju za sudjelovanje u zajednicama znanja i inovacija (ZZI) Europskog instituta za inovacije i tehnologiju (EIT); i
(g) uz sufinanciranje iz programa „Aktivnosti Marie Sklodowska-Curie” organiziraju visokokvalitetni međunarodni programi mobilnosti istraživača.
Države članice nastoje prema potrebi i u skladu s člankom 70. upotrebljavati fleksibilnost kako bi se dala potpora operacijama izvan programskog područja, s dovoljnom razinom investicija kako bi se postigla kritična masa za provedbu tih mjera iz prvog podstavka na najdjelotvorniji mogući način.
4.4 Financiranje demonstracijskih projekata u okviru pričuve za nove sudionike (NER 300)(33)
1. Države članice osiguravaju koordiniranost financiranja iz ESI fondova s potporom iz programa NER 300, u okviru kojega se koriste prihodi od dražbe 300 milijuna dozvola rezerviranih u okviru pričuve za nove sudionike Europskog sustava trgovanja emisijama.
4.5 Program za okoliš i klimatske aktivnosti (LIFE)(34) i pravna stečevina u području okoliša
1. Države članice i Komisija kroz jaču tematsku usmjerenost u programima i primjenu načela održivog razvoja u skladu s člankom 8. iskorištavaju sinergije s instrumentima Unije za politike (financijskim i nefinancijskim instrumentima) za ublažavanje klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, zaštitu okoliša i učinkovito korištenje resursa.
2. Države članice potiču i prema potrebi i u skladu s člankom 4. osiguravaju komplementarnost i koordiniranost s programom LIFE, posebno s integriranim projektima na području prirode, biološke raznolikosti, vode, otpada, zraka, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama. Takva se koordiniranost postiže mjerama kao što su promicanje financiranja aktivnosti kroz ESI fondove kojima se dopunjuju integrirani projekti u okviru LIFE-a te promicanjem primjene rješenja, metoda i pristupa odobrenih u okviru LIFE-a, uključujući, između ostalog, i ulaganja u zelenu infrastrukturu, energetsku učinkovitost, ekološke inovacije, rješenja na temelju ekosustava i usvajanje povezanih inovativnih tehnologija.
3. Relevantni sektorski planovi, programi ili strategije (uključujući prioritetni akcijski okvir, plan upravljanja riječnim slivovima, plan gospodarenja otpadom, plan ublažavanja ili strategiju prilagođavanja) mogu poslužiti kao koordinacijski okvir ako je za područja u pitanju predviđena potpora.
4.6 ERASMUS +(35)
1. Države članice trude se koristiti ESI fondove za integriranje alata i metoda uspješno razvijenih i testiranih u okviru programa „Erasmus +” kako bi ostvarili maksimalan društveni i gospodarski učinak ulaganja u ljude te, između ostalog dali zamah inicijativama mladih i građanskim projektima.
2. Države članice promiču i osiguravaju u skladu s člankom 4. učinkovitu koordinaciju između ESI fondova i programa „Erasmus +” na nacionalnoj razini jasnim razlikovanjem vrsta ulaganja i ciljnih skupina koje se podupiru. Države članice pokušavaju ostvariti komplementarnost u pogledu financiranja aktivnosti na području mobilnosti.
3. Koordiniranost se ostvaruje uspostavom odgovarajućih mehanizama suradnje između upravljačkih tijela i nacionalnih agencija uspostavljenih u okviru programa „Erasmus +”, koji mogu poticati transparentnu i dostupnu komunikaciju s građanima na razini Unije, na nacionalnoj i regionalnoj razini.
4.7 Program Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI)(36)
1. Države članice promiču i, u skladu s člankom 4. stavkom 6., osiguravaju učinkovitu koordinaciju između Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije (EaSI) i potpore koja se osigurava iz ESI fondova u okviru tematskih ciljeva zapošljavanja i socijalne uključenosti. Ta učinkovita koordinacija obuhvaća koordinaciju potpore iz EaSI-jeve osi EURES s aktivnostima koje povećavaju transnacionalnu mobilnost radne snage koja se podupire iz ESF-a u svrhu poticanja geografske mobilnosti radnika i povećavanja mogućnosti zaposlenja, kao i koordinaciju između potpore ESI fondova za samozapošljavanje, poduzetništvo, otvaranje novih poduzeća i društvenog poduzetništva te EaSI-jeve potpore u sklopu mikrofinanciranja i osi društvenog poduzetništva.
2. Države članice nastoje ojačati najuspješnije mjere razvijene u okviru potprograma Progress EaSI -ja, posebno mjere koje se odnose na socijalne inovacije i eksperimentiranje na području socijalne politike uz potporu ESF-a.
4.8 Instrument za povezivanje Europe (CEF)(37)
1. Kako bi se maksimalno povećala europska dodana vrijednost na području prometa, telekomunikacija i energije, države članice i Komisija osiguravaju planiranje intervencija EFRR-a i Kohezijskog fonda u bliskoj suradnji uz potporu CEF-a, tako da se osigura komplementarnost, izbjegne udvostručavanje napora i osiguraju optimalne poveznice različitih vrsta infrastrukture na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini te širom Unije. Najveći mogući učinak poluge različitih financijskih instrumenata osigurava se za projekte koji imaju značaj za Uniju i unutarnje tržište, a posebno projekte kojima se primjenjuju prioritetne prometne i energetske mreže te mreže digitalne infrastrukture identificirane u odgovarajućim političkim okvirima transeuropske mreže kako bi se izgradila nova infrastruktura i značajno poboljšala postojeća infrastruktura.
2. U području prometa investicijsko planiranje temelji se na stvarnim i predviđenim prometnim potrebama te se njima identificiraju veze koje nedostaju i prometni zastoji, uzimajući usklađenim pristupom u obzir razvoj prekograničnih veza Unije i razvijajući veze širom regija unutar jedne države članice. Ulaganjem u regionalnu povezivost sa sveobuhvatnom transeuropskom mrežom (TEN-T) i središnjom mrežom TEN-T osigurava se da urbana i ruralna područja imaju koristi od mogućnosti koje se stvaraju velikim mrežama.
3. Određivanje prioriteta ulaganja koja imaju učinak izvan određene države članice, posebno onih koji su dio koridora središnje mreže TEN-T, koordinira se s planiranjem mreže TEN-T i provedbenim planovima za koridore središnje mreže, tako da ulaganja iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u prometnu infrastrukturu budu u cijelosti u skladu sa smjernicama za TEN-T.
4. Države članice usredotočuju se na održive oblike prometa i održivu urbanu mobilnost te ulaganje u područja koja nude najveću europsku dodanu vrijednost, uzimajući u obzir potrebu poboljšavanja kvalitete, dostupnosti i pouzdanosti usluga prijevoza kako bi se promicao javni prijevoz. Nakon što budu identificirana, u ulaganjima se određuju prioriteti ovisno o njihovu doprinosu mobilnosti, održivosti, smanjenju emisije stakleničkih plinova i jedinstvenom europskom prometnom prostoru, u skladu s vizijom iz Bijele knjige pod nazivom „Plan za jedinstveni europski prometni prostor – put prema konkurentnom prometnom sustavu unutar kojeg se učinkovito gospodari resursima”, naglašavajući da je u prometnom sektoru potrebno znatno smanjenje emisije stakleničkih plinova. Na temelju prethodne procjene njihova učinka na okoliš, treba promicati doprinos projekata održivim europskim mrežama transporta tereta razvojem vodenih putova po kopnu.
5. ESI fondovima osiguravaju se lokalne i regionalne infrastrukture i njihova povezanost s prioritetnim mrežama Unije na području energije i telekomunikacija.
6. Države članice i Komisija uspostavljaju odgovarajuću koordinaciju i mehanizme tehničke podrške radi osiguravanja komplementarnosti i učinkovitog planiranja mjera na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija kako bi se u cijelosti iskoristili različiti instrumenti Unije (ESI fondovi, CEF, transeuropske mreže, Obzor 2020.) za financiranje širokopojasnih mreža i infrastrukture digitalnih usluga. Pri odabiru najprikladnijeg instrumenta financiranja uzima se u obzir potencijal operacije za ostvarivanje prihoda i njezina razina rizika kako bi se javna sredstva iskoristila na najučinkovitiji način. Države članice trebaju u kontekstu evaluacije prijava za potporu iz ESI fondova voditi računa o evaluacijama operacija povezanih s onima koje su prijavljene za CEF, ali nisu odabrane, ne dovodeći time u pitanje završnu odluku o odabiru koju donosi upravljačko tijelo.
4.9 Instrument pretpristupne pomoći, Europski instrument za susjedstvo i Europski fond za razvoj
1. Države članice i Komisija nastoje, u skladu sa svojim nadležnostima, pojačati koordinaciju između vanjskih instrumenata i ESI fondova kako bi poboljšale učinkovitost ostvarenja višestrukih ciljeva politike Unije. Posebno je važna koordiniranost i komplementarnost s Europskim fondom za razvoj, predpristupnim instrumentom i Europskim instrumentom za susjedstvo.
2. Da bi podržale dublju teritorijalnu integraciju, države članice nastoje iskoristiti sinergije između aktivnosti teritorijalne suradnje u okviru kohezijske politike i Europskog instrumenta za susjedstvo, posebno u pogledu aktivnosti prekogranične suradnje, uzimajući u obzir potencijal koji nudi EGTS.
5. HORIZONTALNA NAČELA IZ ČLANAKA 5., 7. I 8. TE MEĐUSEKTORSKI CILJEVI POLITIKE
5.1 Partnerstvo i upravljanje na više razina
1. U skladu s člankom 5. države članice poštuju načelo partnerstva i upravljanja na više razina kako bi olakšale ostvarivanje socijalne, ekonomske i teritorijalne kohezije te prioriteta Unije za pametan, održiv i uključiv rast. Radi poštovanja tih načela potrebne su koordinirane aktivnosti, posebno između različitih razina upravljanja, koje se provode u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti, uključujući operativnom i institucionalnom suradnjom, posebno u pogledu izrade i provedbe sporazuma o partnerstvu i programa.
2. Države članice ispituju potrebu za jačanjem institucionalnog kapaciteta partnera kako bi razvile svoj potencijal za doprinos djelotvornosti partnerstva.
5.2 Održivi razvoj
1. Države članice i upravljačka tijela u svim fazama provedbe osiguravaju potpuno uključivanje održivog razvoja u ESI fondove, poštovanje načela održivog razvoja utvrđenih u članku 3. stavku 3. UEU-a te poštovanja obveze uključivanja zahtjeva za zaštitu okoliša u skladu s člankom 11. i načela „onečišćivač plaća”, utvrđenog u članku 191. stavku 2. UFEU-a.
Upravljačka tijela poduzimaju mjere tijekom cijeloga programskog ciklusa radi izbjegavanja ili smanjivanja štetnih učinaka za okoliš ili intervencija te osiguravanja istinskih društvenih, okolišnih i klimatskih koristi. Radnje koje treba poduzeti mogu obuhvaćati slijedeće:
(a) izravnim ulaganjima u opcije u okviru kojih se resursi najučinkovitije koriste i koje su najodrživije;
(b) izbjegavanjem ulaganja koja mogu imati znatan negativan učinak na okoliš i klimu te podržavanjem aktivnosti ublažavanja svih preostalih učinaka;
(c) uzimanjem u obzir dugoročne perspektive pri usporedbi troškova životnog ciklusa alternativnih opcija ulaganja;
(d) većom primjenom zelene javne nabave.
2. Države članice razmatraju ublažavanje klimatskih promjena i potencijal prilagodbe ulaganja koja se podupiru iz ESI fondova, u skladu s člankom 8. te osiguravaju da su otporni na učinke klimatskih promjena i prirodnih katastrofa kao što su povećani rizici od poplava, suša, toplotnih udara, šumskih požara i ekstremnih vremenskih uvjeta.
3. Ulaganja su u skladu s hijerarhijom upravljanja vodom, u skladu s Direktivom 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(38), s naglaskom na opcijama za upravljanje potražnjom. Alternativne opcije opskrbe uzimaju se u obzir samo ako je potencijal za štednju i učinkovitost potrošnje vode iscrpljen. Javne intervencije u sektoru gospodarenja otpadom nadopunjuju napore privatnog sektora, posebno na području odgovornosti proizvođača. Ulaganja potiču inovativne pristupe kojima se promiče visok stupanj recikliranja. Ulaganja su usklađena s hijerarhijom na području gospodarenja otpadom, uspostavljenom Direktivom 2008/98/EC Europskog parlamenta i Vijeća(39). Izdaci povezani s biološkom raznolikošću i zaštitom prirodnih izvora u skladu su s Direktivom Vijeća 92/43/EEZ(40).
5.3 Promicanje ravnopravnosti žena i muškaraca i nediskriminacije
1. U skladu s člankom 7., države članice i Komisija nastoje ostvariti cilj ravnopravnosti žena i muškaraca i poduzimaju odgovarajuće korake kako bi spriječile svaku vrstu diskriminacije tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije operacija u okviru programa koji se sufinanciraju iz ESI fondova. U nastojanjima da ostvare ciljeve iz članka 7. države članice opisuju mjere koje će poduzeti, posebno u pogledu odabira operacija, određivanja ciljeva intervencija te mehanizama praćenja i izvješćivanja. Države članice također prema potrebi provode analize koje se odnose na ravnopravnost spolova. Posebne ciljane mjere posebno će se podupirati iz ESF-a.
2. Države članice osiguravaju, u skladu s člancima 5. i 7., sudjelovanje relevantnih tijela zaduženih za promicanje ravnopravnosti spolova i nediskriminacije u partnerstvu te osiguravaju odgovarajuće strukture u skladu s nacionalnim praksama radi savjetovanja o ravnopravnosti spolova, nediskriminaciji i dostupnosti kako bi pružile nužno stručno znanje tijekom pripreme, praćenje i evaluacije ESI fondova.
3. Upravljačka tijela provode evaluacije ili samoocjenjivanja u suradnji s odborima za praćenje, usredotočujući se na primjenu načela integriranja ravnopravnosti spolova.
4. Države članice na odgovarajući način rješavaju potrebe zapostavljenih skupina kako bi im omogućile bolje uključivanje na tržište rada i tako im tako olakšale potpuno sudjelovanje u društvu.
5.4 Dostupnost
1. Države članice i Komisija u skladu s člankom 7. poduzimaju odgovarajuće mjere sprečavanja bilo kakve diskriminacije na temelju invaliditeta. Upravljačka tijela tijekom cijelog životnog ciklusa programa osiguravaju mjere čija je svrha da svi proizvodi, roba, usluge i infrastruktura kojima je pristup slobodan ili su stavljeni na raspolaganje javnosti i koji se sufinanciraju iz ESI fondova budu dostupni svim građanima, uključujući građane s invaliditetom, u skladu s primjenjivim pravom, doprinoseći time okolini bez prepreka za osobe s invaliditetom i starije osobe. Posebno se osigurava dostupnost fizičkog okružja, prometa, informacijskih i komunikacijskih tehnologija kako bi se promicalo uključivanje zapostavljenih skupina, uključujući osobe s invaliditetom. Mjere koje treba poduzeti mogu uključivati izravna ulaganja u dostupnost u postojećim zgradama i uspostavljenim uslugama.
5.5 Rješavanje pitanja demografskih promjena
1. Izazovi koji su rezultat demografskih promjena, uključujući posebno one povezane sa smanjenjem radno sposobnog stanovništva, većim udjelom umirovljenika u ukupnom stanovništvu i opadanjem stanovništva, uzimaju se u obzir na svim razinama. Države članice koriste ESI fondove, u skladu s odgovarajućim nacionalnim ili regionalnim strategijama, gdje takve strategije postoje, za rješavanje demografskih problema i stvaranje rasta u društvu koje stari.
2. Države članice koriste ESI fondove, u skladu s odgovarajućim nacionalnim ili regionalnim strategijama kojima se olakšava uključivanje svih starosnih skupina, uključujući i poboljšan pristup obrazovanju i društvenu potporu strukturama s ciljem poboljšanja mogućnosti zapošljavanja starijih osoba i mladih te s težištem na regijama s visokim stopama nezaposlenosti mladih u usporedbi s prosječnom stopom u Uniji. Ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu usmjerena su na osiguranje dugog i zdravog radnog vijeka svih građana Unije.
3. Da bi rješavale probleme u regijama koje su najviše pogođene demografskim promjenama, države članice posebno identificiraju mjere za:
(a) podupiranje demografske obnove osiguravanjem boljih uvjeta za obitelji i bolje ravnoteže između karijere i obiteljskog života;
(b) povećanje zaposlenosti, jačanje produktivnosti i poboljšanje gospodarskih rezultata ulaganjem u obrazovanje, informacijsko-komunikacijske tehnologije i istraživanje te inovacije;
(c) usredotočenje na prikladnost i kvalitetu obrazovanja, stručnog usavršavanja i struktura socijalne potpore, a prema potrebi, i na učinkovitost sustava socijalne zaštite;
(d) promicanje najisplativije zdravstvene skrbi i dugoročne njege, uključujući ulaganje u e-zdravstvo, e-njegu i infrastrukturu.
5.6 Ublažavanje klimatskih promjena i prilagodba tim promjenama
U skladu s člankom 8. ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba tim promjenama i sprečavanje rizika uključuje se u pripremu i provedbu sporazuma o partnerstvu i programa.
6. MEHANIZMI ZA RJEŠAVANJE KLJUČNIH TERITORIJALNIH PITANJA
6.1 Države članice uzimaju u obzir geografske ili demografske značajke i poduzimaju mjere za rješavanje specifičnih teritorijalnih pitanja svake regije kako bi oslobodile svoj specifični razvojni potencijal, što im također pomaže u ostvarenju pametnog, održivog i uključivog rasta na najučinkovitiji način.
6.2 Odabir tematskih ciljeva i njihova kombinacija, kao i odabir odgovarajućih investicijskih prioriteta i prioriteta Unije te specifičnih zadanih ciljeva odražavaju potrebe i potencijal za pametan, održiv i uključiv rast svake države članice i regije.
6.3 Tijekom pripremanja sporazuma o partnerstvu i programa države članice stoga uzimaju u obzir da veliki društveni izazovi s kojima se danas suočava Unija – globalizacija, demografske promjene, propadanje okoliša, migracije, klimatske promjene, iskorištavanje energije, gospodarske i društvene posljedice krize – mogu imati različite učinke u različitim regijama.
6.4 Kako bi se ostvario integrirani teritorijalni pristup rješavanju teritorijalnih problema, države članice omogućavaju da programi financirani iz ESI fondova odražavaju raznolikost europskih regija, u smislu zaposlenosti i značajki tržišta radne snage, međuovisnosti između različitih sektora, uhodanih načina putovanja na posao i s posla, starenja stanovništva i demografskih kretanja, kulturnih i krajobraznih svojstava te osobitosti nasljeđa, mogućih opasnosti od klimatskih promjena i njihova učinka, korištenja zemlje i ograničenosti resursa, uključujući i obnovljive resurse, institucionalne i upravne mehanizme, povezivost i dostupnost te poveznice između ruralnih i urbanih područja. U skladu s člankom 15. stavkom 1. točkom (a) države članice i regije poduzimaju stoga sljedeće korake za pripremu svojih sporazuma o partnerstvu i programa:
(a) analiza značajki, razvojnog potencijala i kapaciteta države članice ili regije, posebno u pogledu ključnih izazova identificiranih u strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, nacionalnim programima reforme, gdje je prikladno, relevantnih preporuka za pojedinu zemlju donesenih u skladu s člankom 121. stavkom 2. UFEU-a i relevantnih preporuka Vijeća donesenih u skladu s člankom 148. stavkom 4. UFEU-a;
(b) Procjena glavnih pitanja koje regija ili država članica treba riješiti, identificiranje prepreka i poveznica koje nedostaju te nedostataka na području inovacija, uključujući nedostatak kapaciteta za planiranje i provedbu koji onemogućuju dugoročni potencijal za rast i stvaranje radnih mjesta. To je temelj za utvrđivanje mogućih područja i aktivnosti za određivanje strateških prioriteta, intervencija i koncentracije;
(c) procjena međusektorskih, međusudskih i prekograničnih koordinacijskih izazova, posebno u kontekstu makroregionalnih strategija i strategija zatvorenih mora;
(d) utvrđivanje koraka za ostvarivanje bolje koordinacije na različitim teritorijalnim razinama, uzimajući u obzir odgovarajuće teritorijalno mjerilo i kontekst za izradu politika, kao i institucionalni i pravni okvir država članica, i različitih izvora financiranja kako bi se osigurao integriran pristup kojim se strategija Unije za pametan, održiv i uključiv rast povezuje s regionalnim i lokalnim sudionicima.
6.5. Da bi se uzeo u obzir cilj teritorijalne kohezije, države članice i regije, osiguravaju, posebno, da se cjelokupnim pristupom promicanju pametnog, održivog i uključivog rasta na područjima o kojima je riječ:
(a) odražava ulogu gradova, urbanih i ruralnih područja, ribarskih i priobalnih područja i područja koja imaju specifične geografska ili demografska ograničenja;
(b) uzimaju u obzir posebni problemi najudaljenijih regija, najsjevernijih regija s vrlo niskom gustoćom naseljenosti te otoka, pograničnih i planinskih regija;
(c) bavi urbano-ruralnim poveznicama u smislu pristupa pristupačnoj, visoko kvalitetnoj infrastrukturi i uslugama, te problema u regiji s visokom koncentracijom društveno marginaliziranih zajednica.
7. AKTIVNOSTI SURADNJE
7.1 Koordinacija i komplementarnost
1. Države članice nastoje ostvariti komplementarnost između aktivnosti suradnje i drugih aktivnosti koje se podupiru iz ESI fondova.
2. Države članice osiguravaju učinkovit doprinos aktivnosti suradnje ciljevima strategije Unije za pametan, održiv i uključiv rast te organiziranost suradnje s ciljem potpore širih političkih ciljeva. Kako bi to ostvarile, države članice i Komisija omogućavaju, u skladu sa svojim nadležnostima, komplementarnost i koordinaciju s drugim programima ili instrumentima koje financira Unija.
3. Kako bi ojačale učinkovitost kohezijske politike, države članice nastoje ostvariti koordinaciju i komplementarnost između programa u okviru cilja „Europska teritorijalna suradnja” i cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”, posebno radi osiguravanja usklađenog planiranja i olakšavanja velikih ulaganja.
4. Države članice, gdje je prikladno, osiguravaju da ciljevi makroregionalnih strategija i strategija zatvorenih mora tvore cjelinu s ukupnim strateškim planiranjem, u sporazumima o partnerstvu, u skladu s člankom 15. stavkom 2. ove Uredbe, i u programima u regijama i državama članicama o kojima je riječ, u skladu s odgovarajućim odredbama pravila za pojedine fondove. Države članice također nastoje osigurati da se provedba makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, ondje gdje su uspostavljene, podupire iz ESI fondova u skladu s člankom 15. stavkom 2. ove Uredbe i odgovarajućim odredbama pravila za pojedine fondove te sukladno potrebama programskog područja koje utvrde države članice. Da bi se osigurala učinkovita provedba, treba postojati i koordinacija s drugim instrumentima koje financira Unija te drugim relevantnim instrumentima.
5. Države članice, gdje je prikladno, upotrebljavaju mogućnost provedbe međuregionalnih i transnacionalnih aktivnosti s korisnicima koji se nalaze u najmanje jednoj drugoj državi članici u okviru operativnih programa cilja „Ulaganje za rast i radna mjesta”, uključujući i provedbu odgovarajućih istraživanja i inovacijskih mjera na osnovi njihove strategije „pametne specijalizacije”.
6. Države članice i regije na najbolji način upotrebljavaju programe teritorijalne suradnje u prevladavanju prepreka suradnji izvan administrativnih granica, doprinoseći strategiji Unije za pametan, održiv i uključiv rast, kao i jačanju ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije. U tom kontekstu posebna je pozornost posvećena regijama obuhvaćenima člankom 349. UFEU-a.
7.2 Prekogranična, transnacionalna i međuregionalna suradnja u okviru EFRR-a
1. Države članice i regije nastoje iskoristiti suradnju kako bi postigle kritičnu masu, između ostalog, na području informacijsko-komunikacijskih tehnologija, istraživanja i inovacija te kako bi promicale razvoj zajedničkih pristupa pametne specijalizacije i partnerstva među obrazovnim ustanovama. Međuregionalna suradnja, gdje je prikladno, obuhvaća poticanje suradnje između inovativnih intenzivno-istraživačkih klastera i razmjene između istraživačkih ustanova, uzimajući u obzir iskustvo „Regija znanja” i „Istraživačkog potencijala u konvergencijskim i najudaljenijim područjima” iz 7. okvirnog programa za istraživanje.
2. Države članice i regije nastoje, u područjima o kojima je riječi, iskorištavati prekograničnu i transnacionalnu suradnju u svrhu:
(a) osiguravanja da područja koja dijele glavne geografske značajke (otoci, jezera, rijeke, morski bazeni ili planinski lanci) podupiru zajedničko upravljanje i promicanje svojih prirodnih resursa;
(b) iskorištavanja ekonomije u razmjerima koji se mogu ostvariti, posebice u smislu ulaganja koja se odnose na zajedničko korištenje javnih službi;
(c) promicanja usklađenog planiranja i razvoja prekogranične mrežne infrastrukture, posebno nedostajućih prekograničnih veza i interoperabilnih načina prijevoza neškodljivih za okoliš u većim geografskim područjima;
(d) ostvarivanja kritične mase, posebno n području istraživanja i inovacija te informacijsko-komunikacijskih tehnologija, obrazovanja i u vezi s mjerama poboljšanja konkurentnosti MSP-ova;
(e) jačanja prekograničnih usluga tržišta rada kako bi se poticala mobilnost radnika preko granica;
(f) poboljšavanja prekograničnog upravljanja.
3. Države članice i regije nastoje iskoristiti međuregionalnu suradnju kako bi se ojačala djelotvornost kohezijske politike poticanjem razmjena iskustava između regija i gradova kako bi se poboljšao oblikovanje i provedba programa u okviru cilja „Ulaganja za rast i radna mjesta” i cilja „Europska teritorijalna suradnja”.
7.3 Doprinos središnjim programima makroregionalne strategije i strategije morskih bazena
1. U skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (a) podtočkom ii. ove Uredbe i odgovarajućim odredbama pravila za pojedine fondove države članice nastoje osigurati uspješnu mobilizaciju sredstava Unije za makroregionalne strategije i strategije morskih bazena sukladno potrebama programskog područja koje utvrđuju države članice. Uspješna se mobilizacija može, između ostalog, postići određivanjem prioritetnih operacija koje proizlaze iz makroregionalnih strategija i strategija morskih bazena, tako da se za njih organiziraju posebni pozivi ili da se tim operacijama u selekcijskom postupku da prioritet utvrđivanjem operacija koje se mogu zajednički financirati iz različitih programa.
2. Države članice razmatraju korištenje odgovarajućih transnacionalnih programa kao okvira za potporu nizu politika i fondova potrebnih za provedbu makroregionalne strategije i strategije morskih bazena.
3. Države članice promiču, gdje je prikladno, korištenje ESI fondova u kontekstu makroregionalnih strategija za stvaranje europskih transportnih koridora, uključujući i potporu modernizaciji carinske službe, sprečavanje, pripravnost i odgovor na prirodne katastrofe, gospodarenje vodom na razini riječnih slivova, zelena infrastruktura, integrirana pomorska suradnja preko granica i sektora, istraživanje i investiranje i informacijsko-komunikacijsko tehnološke mreže, te upravljanje zajedničkim pomorskim resursima u morskom bazenu te zaštita morske biološke raznolikosti.
7.4 Transnacionalna suradnja u okviru ESF-a
1. Države članice nastoje rješavati područja javnih politika utvrđena u relevantnim preporukama Vijeća kako bi se maksimalno povećalo međusobno učenje.
2. Države članice, gdje je prikladno, odabiru teme za transnacionalne aktivnosti i uspostavljaju prikladne mehanizme provedbe u skladu sa svojim specifičnim potrebama.