Direktiva 2014/51/EU
Europskog parlamenta i Vijeća od 16. travnja 2014. o izmjeni direktiva 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 u pogledu ovlasti Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) i Europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala)
Pročišćeni tekst na dan 17. studenoga 2026.
Uvodna izjava (1)
Financijska kriza iz 2007. i 2008. otkrila je značajne nedostatke u financijskom nadzoru, kako u pojedinačnim slučajevima, tako i u odnosu na cjelokupan financijski sustav. Nadzorni modeli na nacionalnoj razini zaostali su za financijskom globalizacijom te integriranom i međusobno povezanom realnošću europskih financijskih tržišta na kojima mnoge financijske institucije posluju na prekograničnoj osnovi. Kriza je razotkrila nedostatke u područjima suradnje, koordinacije, dosljedne primjene prava Unije i povjerenja između nacionalnih nadležnih tijela.
Uvodna izjava (2)
U brojnim rezolucijama donesenima prije i tijekom financijske krize Europski parlament pozvao je na stvaranje integriranijeg europskog nadzora kako bi se osigurali istinski jednaki uvjeti za sve sudionike na razini Unije i kako bi takav nadzor odrazio rastuću integraciju financijskih tržišta u Uniji, posebno u svojim rezolucijama od 13. travnja 2000. o Komunikaciji Komisije o provedbi okvira za financijska tržišta: Akcijski plan od 21. studenoga 2002. o pravilima bonitetnog nadzora u Europskoj uniji, od 11. srpnja 2007. o politici financijskih usluga (2005.–2010.) – Bijela knjiga, od 23. rujna 2008. s preporukama Komisiji o spekulativnim fondovima i vlasničkim ulaganjima koja ne kotiraju na burzi, od 9. listopada 2008. s preporukama Komisiji o daljnjim aktivnostima u vezi s Lamfalussyjevim postupkom: buduća struktura nadzora i u svojim stajalištima od 22. travnja 2009. o izmijenjenom prijedlogu direktive Europskog parlamenta i Vijeća o osnivanju i obavljanju djelatnosti osiguranja i reosiguranja (Solventnost II) i od 23. travnja 2009. o prijedlogu uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o agencijama za kreditni rejting.
Uvodna izjava (3)
U studenome 2008. Komisija je od Skupine na visokoj razini na čelu sa Jacquesom de Larosièreom zatražila izradu preporuka za jačanje europskih sustava nadzora radi bolje zaštite građana Unije i ponovne izgradnje povjerenja u financijski sustav. U svojem konačnom izvješću predstavljenom 25. veljače 2009. („de Larosièreovo izvješće”), Skupina na visokoj razini preporučila je jačanje nadzornog okvira radi smanjivanja rizika i težine budućih financijskih kriza. Preporučila je dalekosežne reforme nadzorne strukture financijskog sektora unutar Unije. U de Larosièreovom izvješću također je preporučeno osnivanje Europskog sustava financijskog nadzora, koji bi se sastojao od triju europskih nadzornih tijela, odnosno od po jednog tijela za svaki od sljedećih sektora: bankarstvo, vrijednosni papiri te osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, kao i od Europskog vijeća za sistemske rizike.
Uvodna izjava (4)
Financijska je stabilnost preduvjet da bi realno gospodarstvo osiguravalo radna mjesta, kreditiranje i rast. Financijska kriza otkrila je ozbiljne nedostatke u području financijskog nadzora kojim nisu predviđena štetna makrobonitetna kretanja niti je spriječena akumulacija prekomjernih rizika u financijskom sustavu.
Uvodna izjava (5)
U zaključcima nakon svojeg sastanka održanog 18. i 19. lipnja 2009. Europsko vijeće preporučilo je osnivanje europskog sustava financijskih nadzornih tijela koji bi se sastojao od triju novih europskih nadzornih tijela. Također je preporučilo da bi sustav za cilj trebao imati unapređenje kvalitete i dosljednosti nacionalnog nadzora, jačanje nadzora prekograničnih grupa, uspostavljanje jedinstvenog europskog pravilnika koji bi se primjenjivao na sve financijske institucije na unutarnjem tržištu. Naglasilo je da bi europska nadzorna tijela („ESA-e”) također trebala imati nadzorne ovlasti nad agencijama za kreditni rejting i pozvalo Komisiju da pripremi konkretne prijedloge o tome kako bi Europski sustav financijskog nadzora („ESFS”) mogao imati važnu ulogu u kriznim situacijama.
Uvodna izjava (6)
Europski parlament i Vijeće donijeli su 2010. tri uredbe kojima se uspostavljaju ESA-e: Uredbu (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(4) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo), Uredbu (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(5) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) („EIOPA”) i Uredbu (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(6) o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) („ESMA”) kao dio ESFS-a.
Uvodna izjava (7)
Kako bi se postiglo uspješno djelovanje ESFS-a, potrebno je izvršiti izmjene zakonodavnih akata Unije u području djelovanja triju ESA-a. Te se promjene odnose na definiciju opsega određenih ovlasti ESA-a, integraciju određenih ovlasti u postojećim postupcima uspostavljenima u relevantnim zakonodavnim aktima Unije te izmjene kojima se osigurava nesmetano i djelotvorno funkcioniranje ESA-a u kontekstu ESFS-a
Uvodna izjava (8)
Osnivanje ESA-a trebalo bi stoga biti popraćeno izradom jedinstvenog pravilnika radi osiguravanja dosljednog usklađivanja i jedinstvene primjene i time doprinijeti još učinkovitijem funkcioniranju unutarnjeg tržišta i učinkovitijoj provedbi nadzora na mikrorazini. Uredbama o osnivanju ESFS-a predviđa se da ESA-e mogu izraditi nacrte tehničkih standarda u područjima koja su posebno uređena relevantnim zakonodavstvom, koji se podnose Komisiji na donošenje u skladu s člancima 290. i 291. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) putem delegiranih ili provedbenih akata. S obzirom na to da je Direktivom 2010/78/EU Europskog parlamenta i Vijeća(7) utvrđena prva skupina takvih područja, ovom bi se Direktivom trebala utvrditi daljnja skupina područja, posebno za direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(8), za Uredbu (EZ) br. 1060/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(9) i za uredbe (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010.
Uvodna izjava (9)
Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi uspostaviti područja u kojima ESA-e imaju ovlasti za izradu nacrta tehničkih standarda i načine njihova donošenja. Relevantnim zakonodavnim aktima trebalo bi utvrditi elemente, uvjete i specifikacije, kako je navedeno u članku 290. UFEU-a u slučaju delegiranih akata.
Uvodna izjava (10)
Utvrđivanje područja u kojima bi trebalo usvojiti tehničke standarde trebalo bi biti provedeno na način kojim se osigurava odgovarajuća ravnoteža između uspostave jedinstvene skupine usklađenih pravila i izbjegavanja nepotrebno složenih propisa i provedbe. Trebala bi se odabrati samo ona područja u kojima će dosljedna tehnička pravila značajno i uspješno doprinositi postizanju ciljeva relevantnih zakonodavnih akata, istodobno osiguravajući da odluke o pitanjima politike donose Europski parlament, Vijeće i Komisija u skladu sa svojim uobičajenim postupcima.
Uvodna izjava (11)
Pitanja koja podliježu tehničkim standardima trebala bi biti istinski tehničke prirode za čiju je izradu potrebna stručnost nadzornih stručnjaka. Regulatornim tehničkim standardima koji se donose kao delegirani akti u skladu s člankom 290. UFEU-a trebalo bi dodatno razvijati, definirati i utvrditi uvjete za dosljedno usklađivanje pravila sadržanih u zakonodavnim aktima koje donose Europski parlament i Vijeće, dopunjujući ili mijenjajući određene njihove elemente koji nisu ključni. S druge strane, provedbenim tehničkim standardima koji se donose kao provedbeni akti u skladu s člankom 291. UFEU-a trebali bi se uspostaviti uvjeti za jedinstvenu primjenu zakonodavnih akata Unije. Tehnički standardi ne bi smjeli uključivati mogućnost izbora politike.
Uvodna izjava (12)
Kod regulatornih tehničkih standarda prikladno je primijeniti postupak predviđen u člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi. Provedbene tehničke standarde trebalo bi donijeti u skladu s postupkom predviđenim u članku 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, Uredbe (EU) br. 1094/2010 i Uredbe (EU) br. 1095/2010, prema potrebi.
Uvodna izjava (13)
Regulatorni i provedbeni tehnički standardi trebali bi doprinositi jedinstvenom pravilniku za pravo o financijskim uslugama koji je podržalo Europsko vijeće u svojim zaključcima iz lipnja 2009. U mjeri u kojoj pojedini zahtjevi zakonodavnih akata Unije nisu u potpunosti usklađeni, a u skladu s načelom predostrožnosti koje se primjenjuje u području nadzora, regulatorni i provedbeni tehnički standardi za razvoj, definiranje ili utvrđivanje uvjeta za primjenu tih zahtjeva ne bi smjeli sprečavati države članice da traže dodatne informacije ili određuju strože zahtjeve. Regulatorni i provedbeni tehnički standardi stoga bi trebali omogućiti državama članicama da traže dodatne informacije ili odrede strože zahtjeve u pojedinim područjima kada navedeni zakonodavni akti predviđaju takvo diskrecijsko pravo.
Uvodna izjava (14)
U skladu s uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, prije podnošenja regulatornih ili provedbenih tehničkih standarda Komisiji, ESA-e bi prema potrebi trebale provoditi otvorena javna savjetovanja koja se na njih odnose i analizirati moguće povezane troškove i koristi.
Uvodna izjava (15)
Trebala bi postojati mogućnost da se regulatornim i provedbenim tehničkim standardima predvide prijelazne mjere podložne odgovarajućim rokovima ako bi troškovi neposredne provedbe bili u nerazmjeru s dobivenim koristima.
Uvodna izjava (16)
U trenutku donošenja ove Direktive već je u tijeku rad na pripremi prve skupine mjera za provedbu okvirnih pravila u skladu s Direktivom 2009/138/EZ i savjetovanja o njima. S ciljem rane finalizacije tih mjera primjereno je tijekom prijelaznog razdoblja dopustiti Komisiji donošenje regulatornih tehničkih standarda predviđenih u ovoj Direktivi u skladu s postupkom donošenja delegiranih akata. Sve izmjene takvih delegiranih akata ili, nakon isteka prijelaznog razdoblja, svi regulatorni tehnički standardi za provedbu Direktive 2009/138/EZ trebali bi se donositi u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.
Uvodna izjava (17)
Nadalje, primjereno je dopustiti da EIOPA nakon prijelaznog razdoblja od dvije godine predlaže ažuriranje određenog broja delegiranih akata u obliku regulatornih tehničkih standarda. Ta bi se ažuriranja trebala ograničiti samo na tehničke aspekte relevantnih delegiranih akata i ne bi trebala podrazumijevati strateške odluke ili političke odabire.
Uvodna izjava (18)
Kada EIOPA priprema i izrađuje regulatorne tehničke standarde radi prilagodbe delegiranih akata tehničkom razvoju na financijskim tržištima, Komisija bi trebala osigurati istovremen, pravovremen i odgovarajući prijenos informacija o opsegu tih nacrta regulatornih tehničkih standarda Europskom parlamentu i Vijeću.
Uvodna izjava (19)
Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 predviđa se mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela. U slučaju kada se nacionalno nadzorno tijelo ne slaže s postupkom ili sadržajem određenog djelovanja ili propuštanja djelovanja drugog nacionalnog nadzornog tijela u područjima utvrđenima u zakonodavnim aktima Unije u skladu s tim uredbama, a relevantnim zakonodavnim aktom zahtijeva se suradnja, koordinacija ili zajedničko donošenje odluka nacionalnih nadzornih tijela iz više od jedne države članice, dotična bi ESA trebala moći, na zahtjev jednog od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela, pružiti pomoć tim tijelima u postizanju sporazuma u roku koji utvrđuje ESA, a koji bi trebao uzeti u obzir svaki relevantni rok koji predviđa relevantno zakonodavstvo kao i hitnost i složenost pitanja oko kojeg postoji neslaganje. U slučaju da takvo neslaganje potraje, ESA bi trebala moći riješiti to pitanje.
Uvodna izjava (20)
Uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 zahtijeva se da slučajevi u kojima se može primijeniti mehanizam za rješavanje neslaganja između nacionalnih nadzornih tijela trebaju biti određeni zakonodavstvom dotičnog sektora. Ovom bi se Direktivom trebala utvrditi prva skupina takvih slučajeva u sektoru osiguranja i reosiguranja, ne dovodeći u pitanje eventualne slučajeve koji se mogu u budućnosti dodavati toj skupini. Ovom se Direktivom ne bi smjelo sprečavati ESA-e da djeluju u skladu s ostalim ovlastima ili da ispunjavaju zadaće koje su određene u uredbama (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010, uključujući neobvezujuće posredovanje i doprinos dosljednoj, djelotvornoj i uspješnoj primjeni prava Unije. Osim toga, u onim područjima u kojima je relevantnim pravom već uspostavljen određen oblik neobvezujućeg posredovanja, ili u kojima postoje rokovi za donošenje zajedničkih odluka od strane jednog ili više nacionalnih nadzornih tijela, potrebno je izvršiti izmjene radi osiguranja jasnoće i minimalnog narušavanja postupka donošenja zajedničke odluke, ali i radi osiguravanja, gdje je to potrebno, da ESA-e mogu rješavati neslaganja. Obvezujući postupak za rješavanje neslaganja ima za cilj rješavanje situacija kada nacionalna nadzorna tijela ne mogu sama, među sobom, riješiti proceduralna ili materijalna pitanja u vezi s poštovanjem prava Unije.
Uvodna izjava (21)
Ovom bi se Direktivom stoga trebale utvrditi situacije u kojima je možda potrebno riješiti proceduralno ili materijalno pitanje poštovanja prava Unije, a koja nacionalna nadzorna tijela možda ne mogu sama riješiti. U takvoj situaciji jedno od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela trebalo bi moći uputiti to pitanje dotičnoj ESA-i. Ta ESA trebala bi djelovati u skladu s uredbom kojom je ona osnovana i s ovom Direktivom. Trebala bi moći zatražiti od dotičnih nacionalnih nadzornih tijela da poduzmu određenu mjeru ili da se suzdrže od djelovanja radi rješavanja tog pitanja i osiguranja usklađenosti s pravom Unije, uz obvezujuće učinke na dotična nacionalna nadzorna tijela. U slučajevima u kojima se relevantnim zakonodavnim aktom Unije daje diskrecijsko pravo odlučivanja državama članicama, odluke koje donosi neka ESA ne bi smjele zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela kada je to korištenje u skladu s pravom Unije.
Uvodna izjava (22)
Direktivom 2009/138/EZ predviđaju se zajedničke odluke o odobrenju zahtjeva za upotrebu unutarnjeg modela na razini grupa ili društava kćeri, odobrenju zahtjeva da se na društva kćeri primjenjuju članci 238. i 239. te direktive i određivanju nadzornika grupe na osnovi drukčijoj od kriterija iz njezinog članka 247. U svim tim područjima izmjenom bi se trebalo jasno izraziti da u slučaju neslaganja EIOPA može riješiti to neslaganje postupkom utvrđenim u Uredbi (EU) br. 1094/2010. Tim je pristupom jasno da, iako EIOPA ne bi trebala zamijeniti korištenje diskrecijskog prava nacionalnih nadzornih tijela, trebalo bi biti moguće rješavanje neslaganja i jačanje suradnje prije nego što nacionalno nadzorno tijelo donese konačnu odluku ili se ona izda instituciji. EIOPA bi trebala rješavati neslaganja posredovanjem između suprotstavljenih stajališta nacionalnih nadzornih tijela.
Uvodna izjava (23)
Nova nadzorna struktura koja se uspostavlja ESFS-om zahtijevat će blisku suradnju između nacionalnih nadzornih tijela i ESA-a. Izmjene odgovarajućih zakonodavnih akata trebale bi osigurati da ne postoje pravne prepreke obvezama razmjene informacija iz uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 te da pružanje informacija ne uzrokuje nepotrebno administrativno opterećenje.
Uvodna izjava (24)
Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi imati obvezu svojim nacionalnim nadzornim tijelima pružati samo one informacije koje su relevantne za nadzor, uzimajući u obzir ciljeve nadzora utvrđene u Direktivi 2009/138/EZ. Informacije o cjelovitom popisu imovine koje treba dostaviti po stavkama i druge informacije koje treba dostaviti češće od jedanput godišnje trebalo bi zahtijevati samo ako dodatna saznanja koja imaju nacionalna nadzorna tijela u svrhu praćenja financijske stabilnosti društava ili uzimanja u obzir potencijalnih učinaka njihovih odluka na financijsku stabilnost premašuju opterećenje povezano s izračunom i podnošenjem tih informacija. Nakon procjene prirode, opsega i složenosti rizika prisutnih u poslovanju društva nacionalna nadzorna tijela trebala bi imati ovlast dopustiti ograničenja učestalosti i opsega informacija o kojima se izvješćuje ili izuzeti od izvješćivanja po stavkama samo kada to društvo ne prelazi određene pragove. Trebalo bi osigurati da najmanja društva mogu koristiti ograničenja i izuzeća te da ta društva ne predstavljaju više od 20 % tržišta životnog i neživotnog osiguranja ili reosiguranja države članice.
Uvodna izjava (25)
Kako bi se osiguralo da su informacije o kojima izvješćuju sudjelujuća društva za osiguranje i društva za reosiguranje ili osigurateljni holdinzi na razini grupe točne i potpune, nacionalna nadzorna tijela ne bi smjela dopuštati ograničavanje informacija o kojima se izvješćuje ili koje se izuzimaju iz izvješćivanja po stavkama za društva koja pripadaju grupi, osim ako nacionalno nadzorno tijelo smatra da bi izvješćivanje bilo neprimjereno s obzirom na prirodu, opseg i složenost rizika prisutnih u poslovanju grupe.
Uvodna izjava (26)
U područjima u kojima je Direktivom 2009/138/EZ Komisija trenutačno ovlaštena donositi provedbene mjere, kada su te mjere nezakonodavni akti opće primjene za dopunu ili izmjenu određenih elemenata te direktive koji nisu ključni u smislu članka 290. UFEU-a, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s tim člankom ili regulatorne tehničke standarde u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1094/2010.
Uvodna izjava (27)
Da bi se osigurala primjena jednakog postupanja prema svim društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje koja izračunavaju potrebni solventni kapital (SCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ na temelju standardne formule ili da bi se u obzir uzeo razvoj tržišta, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u vezi s izračunom SCR-a na temelju standardne formule.
Uvodna izjava (28)
Kada rizici nisu na odgovarajući način obuhvaćeni podmodulom, EIOPA bi trebala biti ovlaštena izraditi nacrte regulatornih tehničkih standarda u vezi s kvantitativnim ograničenjima i kriterijima prihvatljivosti sredstava za SCR na temelju standardne formule.
Uvodna izjava (29)
Kako bi društva za osiguranje i društva za reosiguranje mogla obaviti dosljedan izračun tehničkih pričuva u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, nužno je da središnje tijelo dobije, objavi i ažurira određene tehničke informacije povezane s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa na redovnoj osnovi, uzimajući u obzir opažena kretanja na financijskom tržištu. Način dobivanja relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa trebao bi biti transparentan. S obzirom na tehničku prirodu i prirodu povezanu s osiguranjem koju imaju te zadaće, trebala bi ih izvoditi EIOPA.
Uvodna izjava (30)
Relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa trebala bi se izbjegavati umjetna volatilnost tehničkih pričuva i prihvatljivih vlastitih sredstava te pružiti poticaj za dobro upravljanje rizikom. Odabir početne točke za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa trebao bi društvima omogućiti da obveznicama odgovaraju novčanim tokovima koji su diskontirani neekstrapoliranim kamatnim stopama u izračunu najbolje procjene. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive početna točka za ekstrapolaciju nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebalo bi biti s dospijećem od 20 godina. Prema tržišnim uvjetima sličnima onima na dan stupanja na snagu ove Direktive ekstrapolirani dio relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa, posebno za euro, trebao bi konvergirati prema konačnom terminskom tečaju tako da se za dospijeća od 40 godina nakon početne točke ekstrapolacije ekstrapolirani terminski tečajevi ne razlikuju više od tri bazna boda od konačnog terminskog tečaja. Za valute koje nisu euro trebalo bi obilježja lokalnih tržišta obveznica i tržišta ugovora o razmjeni uzeti u obzir prilikom određivanja početne točke ekstrapolacije nerizičnih kamatnih stopa i primjerenog razdoblja konvergencije konačnom terminskom tečaju.
Uvodna izjava (31)
Kada društva za osiguranje i društva za reosiguranje drže obveznice ili drugu imovinu sa sličnim obilježjima novčanog toka do dospijeća, nisu izložena riziku promjene prinosa na tu imovinu. Kako bi se izbjeglo da promjene prinosa na imovinu ne utječu na iznos vlastitih sredstava tih društava, trebalo bi im omogućiti da prilagode relevantnu vremensku strukturu nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene u skladu s kretanjem prinosa njihove imovine. Za primjenu takve uravnotežene prilagodbe trebalo bi imati odobrenje nadzornog tijela, a strogim zahtjevima o imovini i obvezama trebalo bi osigurati da društva za osiguranje i reosiguranje mogu držati svoju imovinu do dospijeća. Posebno bi novčane tokove imovine i obveza trebalo uskladiti, a imovina bi se trebala zamjenjivati u svrhu zadržavanja usklađenosti samo kada su se očekivani novčani tokovi materijalno promijenili kao u slučaju degradirane ili nenaplative obveznice. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj uravnotežene prilagodbe na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.
Uvodna izjava (32)
Radi sprečavanja procikličnog investicijskog ponašanja društvima za osiguranje i društvima za reosiguranje trebalo bi dopustiti prilagodbu relevantne vremenske strukture nerizičnih kamatnih stopa da bi izračun najbolje procjene tehničkih pričuva ublažio učinak pretjeranih prinosa obveznica. Takva prilagodba zbog volatilnosti trebala bi se temeljiti na referentnim portfeljima za relevantne valute tih društava i, ako je potrebno radi osiguravanja zastupljenosti, na referentnim portfeljima za nacionalna osigurateljna tržišta. Društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj prilagodbe zbog volatilnosti na svoj financijski položaj radi osiguravanja odgovarajuće transparentnosti.
Uvodna izjava (33)
S obzirom na važnost diskontiranja u izračunu tehničkih pričuva, Direktivom 2009/138/EZ trebali bi se osigurati jedinstveni uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje prilikom odabira diskontnih stopa. Radi osiguravanja takvih jedinstvenih uvjeta, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji u svrhu utvrđivanja relevantnih vremenskih struktura nerizičnih kamatnih stopa za izračun najbolje procjene, temeljnih prinosa za izračun uravnotežene prilagodbe i prilagodbe zbog volatilnosti. Te bi se ovlasti trebale izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(10). U tim bi se provedbenim aktima trebale upotrebljavati tehničke informacije koje se dobivaju iz EIOPA-e i koje ona objavljuje. Za donošenje tih provedbenih akata trebao bi se koristiti savjetodavni postupak.
Uvodna izjava (34)
Komisija bi trebala donijeti odmah primjenjive provedbene akte kada, u valjano utemeljenim slučajevima povezanima s relevantnom vremenskom strukturom nerizičnih kamatnih stopa, to zahtijevaju krajnje hitni razlozi.
Uvodna izjava (35)
Kako bi se ublažili nepotrebni potencijalni prociklični učinci, razdoblje za ponovno uvođenje usklađenosti s SCR-om trebalo bi produljiti samo u iznimnim nepovoljnim situacijama, uključujući u slučaju naglih padova financijskih tržišta, dugotrajnih niskih kamatnih stopa i katastrofa sa snažnim učinkom, koje utječu na društva za osiguranje i društva za reosiguranje koja predstavljaju značajan udio tržišta ili pogođenih poslovnih aktivnosti. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci.
Uvodna izjava (36)
U kontekstu uravnotežene prilagodbe relevantnoj vremenskoj strukturi nerizičnih kamatnih stopa predviđene u skladu s ovom Direktivom, zahtjev da su portfelj obveza osiguranja ili obveza reosiguranja na koji se primjenjuje uravnotežena prilagodba i dodijeljeni portfelj imovine određeni, organizirani i da se njima upravlja nezavisno od drugih aktivnosti društava te da se ta imovina ne može koristiti za pokrivanje gubitaka koji proizlaze iz drugih aktivnosti društava trebalo bi shvatiti u gospodarskom smislu. Ona se ne bi trebala podrazumijevati kao zahtjev da države članice u nacionalnom zakonodavstvu imaju pravni koncept namjenskih fondova. Društva koja upotrebljavaju uravnoteženu prilagodbu trebala bi identificirati i organizirati portfelj imovine i obveza i njima upravljati zasebno od drugih dijelova poslovanja te im stoga ne bi trebalo biti dopušteno suočavanje s rizicima do kojih dolazi drugdje u poslovanju upotrebom dodijeljenog portfelja imovine. Iako to omogućava učinkovito upravljanje portfeljom, smanjena prenosivost i opseg diversifikacije između dodijeljenog portfelja i ostatka društva, za potrebe uravnotežene prilagodbe, treba se odražavati u prilagodbi vlastitim sredstvima i SCR-u.
Uvodna izjava (37)
Prinos referentnog portfelja iz ove Direktive trebalo bi odrediti na transparentan način upotrebom relevantnih indeksa ako su dostupni.
Uvodna izjava (38)
Kako bi se osigurala transparentna primjena prilagodbe zbog volatilnosti, uravnotežene prilagodbe i prijelaznih mjera na nerizične kamatne stope i tehničke odredbe predviđene u skladu s ovom Direktivom, društva za osiguranje i društva za reosiguranje trebala bi objaviti utjecaj neprimjenjivanja tih mjera na svoj financijski položaj, uključujući za iznos tehničkih pričuva, SCR, minimalni potrebni kapital (MCR) u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, osnovna vlastita sredstva i iznos vlastitih sredstava prihvatljivih za pokrivanje MCR-a i SCR-a.
Uvodna izjava (39)
Države članice trebale bi moći u svojem nacionalnom zakonodavstvu ovlastiti svoja nacionalna nadzorna tijela da dopuste i, u iznimnim okolnostima, odbiju upotrebu prilagodbe zbog volatilnosti.
Uvodna izjava (40)
Kako bi se osiguralo da se određeni tehnički unosi u SCR upotrebom standardne formule pružaju na usklađenoj osnovi, primjerice kako bi se omogućili usklađeni pristupi upotrebi rejtinga, EIOPA-i bi trebalo dodijeliti posebne zadaće. Priznavanje agencija za kreditni rejting trebalo bi biti dosljedno i usklađeno s Uredbom (EZ) br. 1060/2009, Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(11) i Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(12). Preklapanje s Uredbom (EZ) br. 1060/2009 trebalo bi izbjeći i stoga je opravdana uloga Zajedničkog odbora europskih nadzornih tijela osnovanih uredbama (EU) br. 1093/2010, br. 1094/2010 i br. 1095/2010. EIOPA bi trebala optimalno upotrebljavati kompetencije i iskustvo ESMA-e. Detaljne upute za izvedbu takvih zadaća trebalo bi dodatno utvrditi u mjerama koje se trebaju donijeti delegiranim ili provedbenim aktima.
Uvodna izjava (41)
Popis regionalnih vlada i lokalnih tijela koji objavljuje EIOPA ne bi trebao biti detaljniji nego je potrebno kako bi se osiguralo da takve vlade ili tijela uživaju jednak postupak samo kada su rizici izloženosti isti kao i za središnje države.
Uvodna izjava (42)
Kako bi se osigurao usklađen pristup u skladu s Direktivom 2009/138/EZ pri određivanju kada je dopušteno produljenje roka oporavka u slučajevima kršenja SCR-a, trebalo bi utvrditi uvjete koji čine iznimno nepovoljnu situaciju. EIOPA bi trebala biti odgovorna za prijavljivanje postojanja iznimnih nepovoljnih situacija, a Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim i provedbenim aktima kojima se utvrđuju kriteriji i relevantni postupci u slučaju takvih iznimnih nepovoljnih situacija.
Uvodna izjava (43)
Kako bi se osigurala međusektorska dosljednost i uklonile neusklađenosti između interesa trgovačkih društava koja „preoblikuju” kredite u vrijednosne papire namijenjene trgovanju i druge financijske instrumente (inicijatori ili pokrovitelji) i interesa društava za osiguranje ili društava za reosiguranje koja ulažu u te vrijednosne papire ili instrumente, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima u kontekstu ulaganja u „preoblikovane” kredite u skladu s Direktivom 2009/138/EZ, određujući ne samo zahtjeve, nego i posljedice kršenja tih zahtjeva.
Uvodna izjava (44)
Kako bi se omogućila veća usklađenost postupaka za odobrenje nadzora, predviđenih u Direktivi 2009/138/EZ, parametara specifičnih za pojedino društvo, politika promjene modela, subjekata posebne namjene te određivanja i uklanjanja kapitalnih dodataka, Komisija bi trebala biti ovlaštena donositi mjere delegiranim aktima kojima se određuje odgovarajući postupak u tim područjima.
Uvodna izjava (45)
Međunarodno udruženje osigurateljnih nadzornih tijela nastavlja raditi na razvoju globalnih standarda solventnosti temeljenih na riziku, a taj razvoj i dalje potiče bolju međunarodnu koordinaciju nadzora i suradnju. Odredbe u Direktivi 2009/138/EZ o delegiranim aktima Komisije kojima se određuje istovjetnost sustava solventnosti i bonitetnih sustava trećih zemalja u skladu su s ciljevima poticanja međunarodnog približavanja uvođenju sustava solventnosti koja se temelji na riziku i bonitetnih sustava. Kako bi se potvrdilo da neke treće zemlje trebaju više vremena za prilagodbu i provođenje regulatornog sustava solventnosti i bonitetnog sustava koji bi potpuno zadovoljili kriterije da ga se prizna kao istovjetnog, potrebno je odrediti uvjete u pogledu postupanja s takvim sustavima trećih zemalja kako bi te treće zemlje bile privremeno priznate kao istovjetne. Delegirani akti Komisije kojima se određuje privremena istovjetnost trebali bi prema potrebi u obzir uzeti međunarodne događaje. Kada Komisija utvrdi da je bonitetni sustav treće zemlje za nadzor grupe privremeno istovjetan, trebalo bi dopustiti dodatno nadzorno izvješćivanje kako bi se osigurala zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja unutar Unije.
Uvodna izjava (46)
S obzirom na posebnu prirodu tržišta osiguranja, kako bi se osigurali jednaki uvjeti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje s poslovnim nastanom u trećim zemljama, bilo da njihovo matično društvo ima poslovni nastan u Uniji ili ne, Komisija bi trebala moći odrediti da je neka treća zemlja privremeno istovjetna za potrebe izračuna zahtjeva solventnosti grupe te prihvatljivih vlastitih sredstava za ispunjavanje tih zahtjeva.
Uvodna izjava (47)
Kako bi se osigurala zadovoljavajuća obaviještenost zainteresiranih dionika o strukturi grupa osiguratelja i reosiguratelja, potrebno je objavljivanje informacija o njihovoj pravnoj strukturi te upravljanju i organizacijskoj strukturi. Te bi informacije trebale obuhvaćati barem informacije o pravnom nazivu, vrsti poslovanja i zemlji poslovnog nastana društava kćeri, značajno povezanih društava i značajnih podružnica.
Uvodna izjava (48)
U odlukama Komisije o potpunoj ili privremenoj istovjetnosti sustava solventnosti ili bonitetnog sustava treće zemlje trebalo bi u obzir uzeti, prema potrebi, postojanje, trajanje i prirodu prijelaznih mjera u sustavima tih trećih zemalja.
Uvodna izjava (49)
Kako bi se Europskoj zadruzi, osnovanoj Uredbom Vijeća (EZ) br. 1435/2003(13) omogućilo pružanje usluga osiguranja i reosiguranja, potrebno je proširiti popis dopuštenih pravnih oblika društava za osiguranje i društava za reosiguranje u skladu s Direktivom 2009/138/EZ kako bi se uključila Europska zadruga.
Uvodna izjava (50)
Trebalo bi prilagoditi iznose praga MCR-a u eurima za društva za osiguranje i društva za reosiguranje. Takva prilagodba nastaje iz periodične prilagodbe postojećih pragova potrebnog kapitala kako bi takva društva uzela u obzir inflaciju.
Uvodna izjava (51)
Izračun SCR-a za zdravstveno osiguranje trebao bi odražavati nacionalne sustave izjednačavanja i također u obzir uzeti promjene nacionalnog zakonodavstva o zdravstvu jer su ona temeljni dio sustava osiguranja unutar tih nacionalnih zdravstvenih tržišta.
Uvodna izjava (52)
Određene provedbene ovlasti utvrđene u skladu s člankom 202. Ugovora o osnivanju Europske zajednice trebalo bi zamijeniti odgovarajućim odredbama u skladu s člankom 290. UFEU-a.
Uvodna izjava (53)
Usklađivanje postupaka komitologije s UFEU-om, a posebno s njegovim člankom 290., trebalo bi provoditi na pojedinačnoj osnovi. Radi uzimanja u obzir tehničkih kretanja na financijskim tržištima i određivanja zahtjeva utvrđenih u direktivama izmijenjenima ovom Direktivom, Komisija bi trebala biti ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 290. UFEU-a. Delegirani bi se akti posebno trebali donositi u pogledu pojedinosti povezanih sa zahtjevima upravljanja, vrednovanjem, nadzornim izvješćivanjem i objavljivanjem, utvrđivanjem i klasifikacijom vlastitih sredstava, standardnim formulama za izračun SCR-a (uključujući sve posljedične promjene u području kapitalnih dodataka) te izborom metoda i pretpostavki za izračun tehničkih pričuva.
Uvodna izjava (54)
U Izjavi br. 39 o članku 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, priloženoj Završnom aktu Međuvladine konferencije na kojoj je usvojen Ugovor iz Lisabona, Konferencija je primila na znanje namjeru Komisije da se pri pripremi nacrta delegiranih akata u području financijskih usluga, u skladu sa svojom ustaljenom praksom, nastavi savjetovati sa stručnjacima koje su države članice imenovale.
Uvodna izjava (55)
Europski parlament i Vijeće trebali bi imati na raspolaganju rok od tri mjeseca od datuma priopćenja za podnošenje prigovora na određeni delegirani akt. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća trebalo bi biti moguće produljiti taj rok za tri mjeseca kada je riječ o značajnim područjima. Također bi trebalo biti omogućeno da Europski parlament i Vijeće obavijeste druge institucije o svojoj namjeri da neće uložiti prigovore. Takvo rano odobrenje delegiranih akata posebno je primjereno u slučajevima kada je potrebno poštovanje rokova, na primjer u slučaju rokova određenih temeljnim aktom unutar kojih Komisija mora donijeti delegirane akte.
Uvodna izjava (56)
S obzirom na financijsku krizu i prociklične mehanizme koji su doprinijeli njezinom nastanku i povećanju njezinog učinka, Odbor za financijsku stabilnost, Bazelski odbor za nadzor banaka i skupina G20 sastavili su preporuke za ublažavanje procikličnih učinaka financijske regulative. Te su preporuke od izravne važnosti za društva za osiguranje i društva za reosiguranje kao važne dijelove financijskog sustava.
Uvodna izjava (57)
Kako bi se postigla dosljedna primjena ove Direktive i osigurao makrobonitetni nadzor u cijeloj Uniji, prikladno je da Europski odbor za sistemski rizik, osnovan Uredbom (EU) br. 1092/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(14), sastavi načela prilagođena gospodarstvu Unije.
Uvodna izjava (58)
Financijska kriza naglasila je činjenicu da su financijske institucije u velikoj mjeri podcijenile razinu kreditnog rizika druge ugovorne strane povezanog s OTC izvedenicama. Zato je skupina G20 u rujnu 2009. pozvala na poravnanje više OTC izvedenica putem središnje druge ugovorne strane. Osim toga, pozvali su i na to da za one OTC izvedenice kod kojih poravnanje nije moguće izvesti centralno vrijede viši kapitalni zahtjevi koji bi na odgovarajući način odražavali povezane više rizike.
Uvodna izjava (59)
Izračunom standardne formule za SCR trebalo bi izloženost kvalificiranim središnjim drugim ugovornim stranama tretirati dosljedno s tretmanom takve izloženosti u potrebnom kapitalu za kreditne institucije i financijske institucije, kako je definirano u članku 4. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, posebno u odnosu na razlike u tretmanu između kvalificiranih središnjih drugih ugovornih strana i drugih ugovornih strana.
Uvodna izjava (60)
Kako bi se osiguralo da se nastavi ispunjavati cilj Unije za dugotrajan održiv rast te ciljevi Direktive 2009/138/EZ za zaštitu ponajprije ugovaratelja osiguranja te ujedno za osiguranje financijske stabilnosti, Komisija bi trebala preispitati prikladnost metoda, pretpostavki i standardnih parametara koji se upotrebljavaju prilikom izračuna standardne formule za SCR unutar pet godina od početka primjene Direktive 2009/138/EZ. Preispitivanje bi se posebno trebalo temeljiti na sveukupnom iskustvu društava za osiguranje i društava za reosiguranje koja upotrebljavaju standardnu formulu za SCR tijekom prijelaznog razdoblja. Preispitivanjem bi također trebalo uzeti u obzir uspješnost svih vrsti imovine i financijskih instrumenata, ponašanje ulagatelja u tu imovinu i financijske instrumente te promjene u utvrđivanju međunarodnih standarda u financijskim uslugama. Možda će biti potrebno odrediti prioritete preispitivanja standardnih parametara za određene vrste imovine, kao što su vrijednosni papiri s fiksnim prinosom i dugoročna infrastruktura.
Uvodna izjava (61)
Kako bi se omogućio neometan prijelaz na novi sustav u okviru Direktive 2009/138/EZ, potrebno je predvidjeti postupno uvođenje i posebne prijelazne mjere. Prijelaznim mjerama trebalo bi težiti izbjegavanju narušavanja tržišta i ograničavanju miješanja s postojećim proizvodima te osiguravanju dostupnosti osigurateljskih proizvoda. Prijelaznim mjerama trebalo bi potaknuti društva da se okrenu prema usklađenosti s posebnim zahtjevima novog sustava što je prije moguće.
Uvodna izjava (62)
Potrebno je predvidjeti prijelazni režim za poslove strukovnog mirovinskog osiguranja koje provode društva za osiguranje u skladu s člankom 4. Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(15) dok Komisija provodi svoje preispitivanje te direktive. Prijelazni režim trebao bi isteći čim na snagu stupe izmjene Direktive 2003/41/EZ.
Uvodna izjava (63)
Neovisno o očekivanoj primjeni Direktive 2009/138/EZ, posebno za potrebe procjena koje se odnose na odobravanje unutarnjih modela, pomoćna vlastita sredstva, klasifikaciju vlastitih sredstava, parametre specifične za društva, subjekte posebne namjene, podmodul rizika vlastitih vrijednosnih papira koji se temelji na trajanju, i neovisno o prijelaznoj odredbi o izračunu najbolje procjene u odnosu na obveze osiguranja ili reosiguranja koja odgovara uplaćenim premijama za postojeće ugovore, direktive Vijeća 64/225/EEZ(16), 73/239/EEZ(17), 73/240/EEZ(18), 76/580/EEZ(19), 78/473/EEZ(20), 84/641/EEZ(21), 87/344/EEZ(22), 88/357/EEZ(23) i 92/49/EEZ(24) te direktive 98/78/EZ(25), 2001/17/EZ(26), 2002/83/EZ(27) i 2005/68/EZ(28) Europskog parlamenta i Vijeća (zajedno se nazivaju „Solventnost I”), kako su izmijenjene aktima navedenima u Prilogu VI. dijelu A Direktive 2009/138/EZ, trebale bi se nastaviti primjenjivati do kraja 2015.
Uvodna izjava (64)
U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije o dokumentima s objašnjenjima od 28. rujna 2011., države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti dokument ili više dokumenata u kojima se objašnjava odnos između elemenata direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive i Direktive 2009/138/EZ zakonodavac smatra prosljeđivanje takvih dokumenata opravdanim.
Uvodna izjava (65)
S obzirom na to da ciljeve ove Direktive, to jest poboljšanje funkcioniranja unutarnjeg tržišta osiguravanjem visoke, učinkovite i usklađene razine bonitetnog uređenja i nadzora, zaštita ugovaratelja i korisnika osiguranja, a time i poduzeća i potrošača, zaštita cjelovitosti, učinkovitosti i urednog funkcioniranja financijskih tržišta, održavanje stabilnosti financijskog sustava i jačanje međunarodne nadzorne suradnje, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog svojeg opsega oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Uvodna izjava (66)
Direktive 2003/71/EZ i 2009/138/EZ te uredbe (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,
Izmjene Direktive 2003/71/EZ
Članak 1.
Direktiva 2003/71/EZ mijenja se kako slijedi:
1. u članku 5. stavku 4. treći podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ako konačni uvjeti ponude nisu uključeni ni u osnovni prospekt ni u dopunu, oni se čine dostupnima ulagateljima, podnose se nadležnom tijelu matične države članice, a to ih nadležno tijelo dostavlja nadležnom tijelu države članice (država članica) domaćina u što kraćem roku prilikom javne ponude i, ako je moguće, prije početka javne ponude ili uvrštenja za trgovanje. Nadležno tijelo matične države članice dostavlja te konačne uvjete ESMA-i. Konačni uvjeti sadrže samo informacije koje se odnose na obavijest o vrijednosnim papirima i ne koriste se kao dopuna osnovnom prospektu. U takvim slučajevima primjenjuje se članak 8. stavak 1. točka (a).”;
2. u članku 11. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:
„3. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi definiranja informacija koje je potrebno uključiti upućivanjem.
ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;
3. u članku 13. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:
„7. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu odobrenja prospekta, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja postupaka odobrenja prospekta i uvjeta u skladu s kojima se vremenski rokovi mogu prilagoditi.
ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;
4. u članku 14. stavak 8. zamjenjuje se sljedećim:
„8. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na objavljivanje prospekta u stavcima od 1. do 4.
ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;
5. u članku 15. stavak 7. zamjenjuje se sljedećim:
„7. Kako bi se osigurala dosljedna usklađenost u pogledu ovog članka, ESMA izrađuje nacrte regulatornih tehničkih standarda radi određivanja odredbi koje se odnose na distribuciju oglasa kojima se najavljuje namjera ponude vrijednosnih papira javnosti ili njihovo uvrštenje za trgovanje na uređenom tržištu, posebno prije nego što je prospekt stavljen na raspolaganje javnosti ili prije otvaranja upisa, i određivanja odredbi utvrđenih u stavku 4.
ESMA dostavlja Komisiji navedene nacrte regulatornih tehničkih standarda do 1. srpnja 2015.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.”;
6. umeće se sljedeći članak:
„Članak 31.aOsoblje i sredstva ESMA-eESMA procjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezinog preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Direktivom te u vezi s tim podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.”
Izmjene Uredbe (EZ) br. 1060/2009
Članak 3.
U Uredbi (EZ) br. 1060/2009, članak 2. stavak 3. briše se.
Izmjene Uredbe (EU) br. 1094/2010
Članak 4.
Uredba (EU) br. 1094/2010 mijenja se kako slijedi:
1. u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.
Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;
2. u članku 17. stavku 2. drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje nadzorno tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”
Izmjene Uredbe (EU) br. 1095/2010
Članak 5.
Uredba (EU) br. 1095/2010 mijenja se kako slijedi:
1. u članku 13. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim:
„1. Europski parlament ili Vijeće mogu staviti prigovor na regulatorni tehnički standard u roku od tri mjeseca od dana obavijesti o regulatornom tehničkom standardu koji je usvojila Komisija. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za tri mjeseca.
Kad Komisija donosi regulatorni tehnički standard koji je jednak nacrtu regulatornog tehničkog standarda koji je podnijelo Nadzorno tijelo, razdoblje tijekom kojega Europski parlament i Vijeće mogu staviti prigovor iznosi mjesec dana od dana obavijesti. Na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća to se razdoblje produljuje za mjesec dana. To se produljeno razdoblje može dodatno produljiti za mjesec dana na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.”;
2. u članku 17. stavku 2., drugi podstavak zamjenjuje se sljedećim:
„Ne dovodeći u pitanje ovlaštenja utvrđena u članku 35., nadležno tijelo, bez odgađanja, dostavlja nadzornom tijelu sve informacije koje tijelo smatra neophodnim za svoju istragu, uključujući i one koje se odnose na način na koji se akti iz članka 1. stavka 2. primjenjuju u skladu s pravom Unije.”
Revizija
Članak 6.
Komisija do 1. siječnja 2017. i nakon toga na godišnjoj osnovi, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće u kojem navodi jesu li ESA-e podnijele nacrte regulatornih tehničkih standarda i provedbenih tehničkih standarda predviđenih u direktivama 2003/71/EZ i 2009/138/EZ, je li podnošenje tih nacrta regulatornih tehničkih standarda ili provedbenih tehničkih standarda obvezno ili neobvezno, prema potrebi uz prijedloge.
Prenošenje
Članak 7.
1. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 1. točkom (1) te člankom 2. točkama (1), (3), od (6) do (11), (13), (14), od (17) do (23), (32), (34), (36), od (38) do (44), od (46) do (54), od (56) do (59), od (65) do (70), (72), (75), (76), (80), (81), (84), (85) i (86) do 31. ožujka 2015. One Komisiji odmah dostavljaju tekst tih mjera.
2. One primjenjuju mjere iz stavka 1. od 1. siječnja 2016.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takva uputa. Države članice određuju načine toga upućivanja.
3. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Stupanje na snagu
Članak 8.
Ova Direktiva stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Članak 2. točke (25), (43) i (82) primjenjuju se od 31. ožujka 2015.
Adresati
Članak 9.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.