Prilog I
ZAJEDNIČKI SIGURNOSNI POKAZATELJI
Svake godine nacionalna tijela nadležna za sigurnost izvješćuju o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima (CSI-ovi).
Ako se nakon podnošenja izvješća otkriju nove činjenice ili pogreške, nacionalno tijelo nadležno za sigurnost prvom će odgovarajućom prilikom, a najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću izmijeniti ili ispraviti pokazatelje za određenu godinu.
Zajedničke definicije za CSI-ove i metode izračuna gospodarskog učinka nesreća utvrđene su u Dodatku.
1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće
1.1.
Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj ozbiljnih nesreća te raščlamba na sljedeće vrste nesreća:
— sudar vlaka sa željezničkim vozilom,
— sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila,
— iskliznuće vlaka,
— nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu, uključujući nesreću u kojoj sudjeluju pješaci na željezničko-cestovnom prijelazu te dodatna raščlamba za pet vrsta željezničko-cestovnih prijelaza definiranih u točki 6.2.,
— nesreća osoba koja uključuje željezničko vozilo u pokretu, uz iznimku samoubojstava i pokušaja samoubojstva,
— požar na željezničkim vozilima,
— ostalo.
O svakoj se teškoj nesreći izvješćuje prema vrsti primarne nesreće, čak i ako su posljedice sekundarne nesreće ozbiljnije (npr. iskliznuće vlaka nakon kojeg je uslijedio požar).
1.2.
Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj teško ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba prema vrsti nesreće razvrstan u sljedeće kategorije:
— putnici (također u odnosu na ukupan broj putničkih kilometara i putničkih vlak-kilometara),
— zaposlenici ili izvođači,
— korisnici željezničko-cestovnih prijelaza,
— neovlaštene osobe,
— druge osobe na peronu,
— druge osobe izvan perona.
2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari
Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj nesreća u željezničkom prijevozu opasnih tvari, podijeljen na sljedeće kategorije:
— nesreće u kojima sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo kojim se prevoze opasne tvari, kako je definirano u Dodatku,
— broj takvih nesreća u kojima su ispuštene opasne tvari.
3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva
Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj samoubojstava i pokušaja samoubojstva
4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća
Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj pretkazivača nesreća i raščlamba na sljedeće vrste pretkazivača:
— slomljene tračnice,
— izbacivanja i druge deformacije kolosijeka,
— ispadi signalizacije u nesigurno stanje,
— prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke,
— prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke,
— slomljeni kotači na željezničkim vozilima u prometu,
— slomljene osovine na željezničkim vozilima u prometu.
Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivačima nesreća, kako o onima koji za posljedicu imaju nesreću, tako i o onima koji za posljedicu nemaju nesreću. (O pretkazivačima koji za posljedicu imaju tešku nesreću izvješćuje se i prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače; o pretkazivačima koji za posljedicu nemaju tešku nesreću izvješćuje se samo prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače).
5. Pokazatelji za izračun gospodarskog učinka nesreća
Ukupno u eurima i relativno (u odnosu na vlak-kilometre):
— broj smrtno stradalih osoba i teških ozljeda pomnožen s vrijednošću sprečavanja stradavanja (VPC),
— troškovi štete po okoliš,
— troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi,
— troškovi kašnjenja kao posljedice nesreća.
Nacionalna tijela nadležna za sigurnost izvješćuju o gospodarskom učinku teških nesreća.
VPC je vrijednost koju društvo pripisuje sprečavanju stradavanja i kao takva nije referenca za naknadu štete između sudionika u nesrećama.
6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu
6.1.
Postotak pruga koje imaju sustave za zaštitu vlakova (TPS-ove) u radu i postotak vlak-kilometara gdje se koriste TPS-ovi ugrađeni u vlak, ako ti sustavi pružaju:
— upozorenja,
— upozorenje i automatsko zaustavljanje,
— upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine,
— upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine.
6.2.
Broj željezničko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosiječnom kilometru) prema sljedećih pet vrsta:
(a) pasivni (nezaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz
(b) aktivni (zaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz:
i. ručni;
ii. automatski s upozorenjem korisnika;
iii. automatski sa zaštitom korisnika;
iv. sa zaštitom pruge.