Direktiva (EU) 2016/798

Prilog I

ZAJEDNIČKI SIGURNOSNI POKAZATELJI

Svake godine nacionalna tijela nadležna za sigurnost izvješćuju o zajedničkim sigurnosnim pokazateljima (CSI-ovi).

Ako se nakon podnošenja izvješća otkriju nove činjenice ili pogreške, nacionalno tijelo nadležno za sigurnost prvom će odgovarajućom prilikom, a najkasnije u sljedećem godišnjem izvješću izmijeniti ili ispraviti pokazatelje za određenu godinu.

Zajedničke definicije za CSI-ove i metode izračuna gospodarskog učinka nesreća utvrđene su u Dodatku.

1. Pokazatelji koji se odnose na nesreće

1.1.

Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj ozbiljnih nesreća te raščlamba na sljedeće vrste nesreća:

— sudar vlaka sa željezničkim vozilom,

— sudar vlaka s preprekom unutar slobodnog profila,

— iskliznuće vlaka,

— nesreća na željezničko-cestovnom prijelazu, uključujući nesreću u kojoj sudjeluju pješaci na željezničko-cestovnom prijelazu te dodatna raščlamba za pet vrsta željezničko-cestovnih prijelaza definiranih u točki 6.2.,

— nesreća osoba koja uključuje željezničko vozilo u pokretu, uz iznimku samoubojstava i pokušaja samoubojstva,

— požar na željezničkim vozilima,

— ostalo.

O svakoj se teškoj nesreći izvješćuje prema vrsti primarne nesreće, čak i ako su posljedice sekundarne nesreće ozbiljnije (npr. iskliznuće vlaka nakon kojeg je uslijedio požar).

1.2.

Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj teško ozlijeđenih i smrtno stradalih osoba prema vrsti nesreće razvrstan u sljedeće kategorije:

— putnici (također u odnosu na ukupan broj putničkih kilometara i putničkih vlak-kilometara),

— zaposlenici ili izvođači,

— korisnici željezničko-cestovnih prijelaza,

— neovlaštene osobe,

— druge osobe na peronu,

— druge osobe izvan perona.

2. Pokazatelji koji se odnose na opasne tvari

Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj nesreća u željezničkom prijevozu opasnih tvari, podijeljen na sljedeće kategorije:

— nesreće u kojima sudjeluje najmanje jedno željezničko vozilo kojim se prevoze opasne tvari, kako je definirano u Dodatku,

— broj takvih nesreća u kojima su ispuštene opasne tvari.

3. Pokazatelji koji se odnose na samoubojstva

Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj samoubojstava i pokušaja samoubojstva

4. Pokazatelji koji se odnose na pretkazivače nesreća

Ukupan i relativan (u odnosu na vlak-kilometre) broj pretkazivača nesreća i raščlamba na sljedeće vrste pretkazivača:

— slomljene tračnice,

— izbacivanja i druge deformacije kolosijeka,

— ispadi signalizacije u nesigurno stanje,

— prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja uz prolazak opasne točke,

— prolazak pokraj signala kojim se zabranjuje daljnja vožnja bez prolaska opasne točke,

— slomljeni kotači na željezničkim vozilima u prometu,

— slomljene osovine na željezničkim vozilima u prometu.

Potrebno je izvijestiti o svim pretkazivačima nesreća, kako o onima koji za posljedicu imaju nesreću, tako i o onima koji za posljedicu nemaju nesreću. (O pretkazivačima koji za posljedicu imaju tešku nesreću izvješćuje se i prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače; o pretkazivačima koji za posljedicu nemaju tešku nesreću izvješćuje se samo prema pokazateljima koji se odnose na pretkazivače).

5. Pokazatelji za izračun gospodarskog učinka nesreća

Ukupno u eurima i relativno (u odnosu na vlak-kilometre):

— broj smrtno stradalih osoba i teških ozljeda pomnožen s vrijednošću sprečavanja stradavanja (VPC),

— troškovi štete po okoliš,

— troškovi materijalne štete na željezničkim vozilima ili infrastrukturi,

— troškovi kašnjenja kao posljedice nesreća.

Nacionalna tijela nadležna za sigurnost izvješćuju o gospodarskom učinku teških nesreća.

VPC je vrijednost koju društvo pripisuje sprečavanju stradavanja i kao takva nije referenca za naknadu štete između sudionika u nesrećama.

6. Pokazatelji koji se odnose na tehničku sigurnost infrastrukture i njezinu provedbu

6.1.

Postotak pruga koje imaju sustave za zaštitu vlakova (TPS-ove) u radu i postotak vlak-kilometara gdje se koriste TPS-ovi ugrađeni u vlak, ako ti sustavi pružaju:

— upozorenja,

— upozorenje i automatsko zaustavljanje,

— upozorenje i automatsko zaustavljanje i nepostojani nadzor brzine,

— upozorenje i automatsko zaustavljanje i postojani nadzor brzine.

6.2.

Broj željezničko-cestovnih prijelaza (ukupan, po kilometru pruge i kolosiječnom kilometru) prema sljedećih pet vrsta:

(a) pasivni (nezaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz

(b) aktivni (zaštićeni) željezničko-cestovni prijelaz:

i. ručni;

ii. automatski s upozorenjem korisnika;

iii. automatski sa zaštitom korisnika;

iv. sa zaštitom pruge.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu