Direktiva Vijeća (EU) 2016/1164 · POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „troškovi zaduživanja” znači kamate na sve oblike duga, drugi troškovi ekonomski istovjetni kamati i troškovi koji su nastali u vezi s prikupljanjem sredstava kako je definirano u nacionalnom pravu, što među ostalim uključuje plaćanja u okviru zajmova kojima se sudjeluje u dobiti, pripisane kamate na instrumente poput zamjenjivih obveznica i obveznica bez kupona, iznose u okviru alternativnih financijskih aranžmana, poput islamskog bankarstva, element financijske pristojbe plaćanja financijskog leasinga, kapitaliziranu kamatu koja je uključena u bilančnu vrijednost dotične imovine, ili amortizaciju kapitalizirane kamate, iznose koji se mjere upućivanjem na povrat financiranja u skladu s pravilima o transfernim cijenama, ako je primjenjivo, iznose nominalnih kamata u okviru izvedenih instrumenata ili aranžmane za zaštitu od rizika u odnosu na zaduživanje subjekta, određene pozitivne ili negativne tečajne razlike pri pozajmljivanju i instrumente povezane s prikupljanjem sredstava, naknade za jamstva za financijske aranžmane, mehanizme naknade i slične troškove koji se odnose na zaduživanje;

2. „prekoračeni troškovi zaduživanja” znači iznos za koji troškovi zaduživanja poreznog obveznika koji se mogu odbiti prekoračuju oporezivi prihod od kamata ili drugi ekonomski istovjetni oporezivi prihod koji porezni obveznik prima u skladu s nacionalnim pravom;

3. „porezno razdoblje” znači porezna godina, kalendarska godina ili bilo koje drugo odgovarajuće razdoblje za potrebe oporezivanja;

4. „povezano društvo” znači:

(a) subjekt u kojemu porezni obveznik izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala od 25 posto ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25 posto ili više dobiti tog subjekta;

(b) pojedinac ili subjekt koji izravno ili neizravno posjeduje udio u smislu prava glasa ili vlasništva kapitala poreznog obveznika od 25 posto ili više ili ostvaruje pravo na primitak od 25 posto ili više dobiti tog poreznog obveznika;

Ako pojedinac ili subjekt izravno ili neizravno posjeduje udio od 25 posto ili više u poreznom obvezniku i jednom ili više subjekata, svi dotični subjekti, uključujući poreznog obveznika, smatraju se povezanim društvima.

Za potrebe članaka 9. i 9.a:

(a) ako do neusklađenosti dolazi na temelju točke 9. prvog podstavka podtočke (b), (c), (d), (e) ili (g) ovog članka, ili ako se zahtijeva prilagodba u skladu s člankom 9. stavkom 3. ili člankom 9.a, definicija povezanog društva mijenja se tako da se zahtjev za udjelom od 25 posto zamjenjuje zahtjevom za udjelom od 50 posto;

(b) smatra se da osoba koja djeluje zajedno s drugom osobom u pogledu glasačkih prava u subjektu ili u pogledu vlasništva kapitala subjekta ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima druga osoba odnosno da ima udio u cjelokupnom vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži druga osoba;

(c) povezano društvo znači i subjekt koji je dio iste konsolidirane grupe za potrebe financijskog računovodstva kao i porezni obveznik, društvo u kojemu porezni obveznik ima znatan utjecaj na upravljanje ili društvo koje ima znatan utjecaj na upravljanje poreznog obveznika;

5. „financijsko društvo” znači bilo koji od sljedećih subjekata:

(a) kreditna institucija ili investicijsko društvo kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki 1. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(1) ili upravitelj alternativnog investicijskog fonda (UAIF) kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća(2) ili društvo za upravljanje subjektom za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS-om) kako je definirano u članku 2. stavku 1. točki (b) Direktive 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(3);

(b) društvo za osiguranje kako je definirano u članku 13. točki 1. Direktive 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4);

(c) društvo za reosiguranje kako je definirano u članku 13. točki 4. Direktive 2009/138/EZ;

(d) institucija za strukovno mirovinsko osiguranje unutar područja primjene Direktive 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(5), osim ako je država članica odabrala da neće primjenjivati u cijelosti ili djelomično tu direktivu na tu instituciju u skladu s člankom 5. te direktive ili izaslanik institucije za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 19. stavka 1. te direktive;

(e) mirovinske institucije koje upravljaju mirovinskim sustavima koji se smatraju sustavima socijalne sigurnosti obuhvaćenima Uredbom (EZ) br. 883/2004 Europskog parlamenta i Vijeća(6) i Uredbom (EZ) br. 987/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(7) kao i svaki pravni subjekt osnovan u svrhe ulaganja u takve sustave;

(f) alternativni investicijski fond (AIF) kojim upravlja UAIF kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (b) Direktive 2011/61/EZ ili AIF koji se nadzire na temelju primjenjivog nacionalnog prava;

(g) subjekt za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) u smislu članka 1. stavka 2. Direktive 2009/65/EZ;

(h) središnja druga ugovorna strana kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(8);

(i) središnji depozitorij vrijednosnih papira kako je definiran u članku 2. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(9);

6. „prijenos imovine” znači postupak kojim država članica gubi pravo na oporezivanje prenesene imovine, a imovina ostaje u pravnom ili gospodarskom vlasništvu istog poreznog obveznika;

7. „prijenos porezne rezidentnosti” znači postupak kojim porezni obveznik prestaje u svrhu oporezivanja biti rezident određene države članice i stječe poreznu rezidentnost u drugoj državi članici ili trećoj zemlji;

8. „prijenos djelatnosti koja se obavlja putem stalne poslovne jedinice” znači postupak kojim porezni obveznik prestaje imati nastan u državi članici u svrhu oporezivanja i stječe ga u drugoj državi članici ili trećoj zemlji, a da pritom u svrhu oporezivanja ne postaje rezident te države članice ili treće zemlje;

9. „hibridna neusklađenost” znači situacija koja uključuje poreznog obveznika ili, u odnosu na članak 9. stavak 3., subjekt ako:

(a) plaćanje u okviru financijskog instrumenta dovodi do odbitka bez uključivanja te:

i. takvo plaćanje nije uključeno u razumnom roku; i

ii. neusklađenost se može pripisati razlikama u definicijama instrumenta ili plaćanja u okviru njega.

Za potrebe prvog podstavka, smatra se da je plaćanje u okviru financijskog instrumenta uključeno u prihod u razumnom roku ako:

i. jurisdikcija primatelja plaćanja uključuje plaćanje u poreznom razdoblju koje započinje u roku od 12 mjeseci od kraja poreznog razdoblja platitelja; ili

ii. je razumno očekivati da će jurisdikcija primatelja plaćanja uključiti plaćanje u budućem poreznom razdoblju te uvjeti plaćanja odgovaraju onima za koje bi se očekivalo da bi se dogovorili među neovisnim društvima;

(b) plaćanje hibridnom subjektu dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat razlika u raspodjeli plaćanjâ hibridnom subjektu u skladu sa zakonima jurisdikcije poslovnog nastana ili registracije hibridnog subjekta i jurisdikcije svake osobe s udjelom u tom hibridnom subjektu;

(c) plaćanje subjektu s jednom stalnom poslovnom jedinicom ili više njih dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat razlika u raspodjeli plaćanjâ između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta u skladu sa zakonima jurisdikcija u kojima subjekt posluje;

(d) plaćanje dovodi do odbitka bez uključivanja kao rezultat plaćanja stalnoj poslovnoj jedinici koja nije uzeta u obzir;

(e) plaćanje hibridnog subjekta dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat činjenice da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir;

(f) pretpostavljeno plaćanje između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dvije ili više stalnih poslovnih jedinica dovodi do odbitka bez uključivanja te je ta neusklađenost rezultat činjenice da, u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja, plaćanje nije uzeto u obzir; ili

(g) dolazi do dvostrukog odbitka.

Za potrebe ove točke 9.:

(a) plaćanje, koje odgovara odnosnom prinosu na preneseni financijski instrument, ne dovodi do hibridne neusklađenosti u okviru prvog podstavka podtočke (a) ako financijski trgovac obavlja plaćanje u okviru tržišnog hibridnog prijenosa uz uvjet da je u jurisdikciji platitelja financijski trgovac obvezan u prihod uključiti sve iznose primljene u vezi s prenesenim financijskim instrumentom;

(b) hibridna neusklađenost nastaje u skladu s prvim podstavkom podtočkom (e), (f) ili (g) samo u mjeri u kojoj se u jurisdikciji platitelja omogućuje prijeboj odbitka s iznosom koji nije prihod koji se dvostruko uključuje;

(c) neusklađenost se ne smatra hibridnom neusklađenosti ako ne nastaje među povezanim društvima, između poreznog obveznika i povezanog društva, između sjedišta i stalne poslovne jedinice, između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica istog subjekta ili u okviru strukturiranog aranžmana.

Za potrebe ove točke 9. te članaka 9., 9.a i 9.b:

(a) „neusklađenost” znači dvostruki odbitak ili odbitak bez uključivanja;

(b) „dvostruki odbitak” znači odbitak istog plaćanja, troškova ili gubitaka u jurisdikciji iz koje potječe plaćanje, u kojoj su nastali troškovi ili u kojoj su pretrpljeni gubitci (jurisdikcija platitelja) i u drugoj jurisdikciji (jurisdikcija ulagatelja). U slučaju plaćanja hibridnog subjekta ili stalne poslovne jedinice jurisdikcija platitelja jest jurisdikcija u kojoj hibridni subjekt ili stalna poslovna jedinica imaju poslovni nastan ili jurisdikcija u kojoj su smješteni;

(c) „odbitak bez uključivanja” znači odbitak plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja između sjedišta i stalne poslovne jedinice ili između dviju ili više stalnih poslovnih jedinica u svakoj jurisdikciji za koju se smatra da je u njoj izvršeno to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje (jurisdikcija platitelja) bez pripadajućeg uključivanja tog plaćanja ili pretpostavljenog plaćanja u porezne svrhe u jurisdikciji primatelja plaćanja. Jurisdikcija primatelja plaćanja jest svaka jurisdikcija u kojoj je to plaćanje ili pretpostavljeno plaćanje zaprimljeno ili se smatra zaprimljenim u skladu sa zakonima bilo koje druge jurisdikcije;

(d) „odbitak” znači iznos za koji se smatra da se može odbiti od oporezivog prihoda u skladu sa zakonima jurisdikcije platitelja ili jurisdikcije ulagatelja. Izraz „koji se može odbiti” tumači se u skladu s tim;

(e) „uključivanje” znači iznos koji se uzima u obzir u oporezivom prihodu u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja. Plaćanje u okviru financijskog instrumenta ne smatra se uključenim u mjeri u kojoj plaćanje ispunjava uvjete za bilo koju poreznu olakšicu isključivo zbog načina na koji se to plaćanje definira u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja. Izraz „uključen” tumači se u skladu s tim;

(f) „porezna olakšica” znači oslobođenje od poreza, smanjenje porezne stope ili svaki porezni odbitak ili povrat poreza (koji ne uključuju odbitak za poreze po odbitku);

(g) „prihod koji se dvostruko uključuje” znači svaka stavka prihoda koja se uključuje u skladu sa zakonima obiju jurisdikcija u kojima je nastala neusklađenost;

(h) „osoba” znači fizička osoba ili subjekt;

(i) „hibridni subjekt” znači svaki subjekt ili aranžman koji se smatra oporezivim subjektom u skladu sa zakonima jedne jurisdikcije i čiji se prihod ili rashod smatra prihodom ili rashodom jedne osobe ili više njih u skladu sa zakonima druge jurisdikcije;

(j) „financijski instrument” znači svaki instrument u mjeri u kojoj dovodi do povrata na financijska sredstva ili vlastiti kapital, a koji se oporezuje u skladu s pravilima za oporezivanje dužničkog kapitala, vlasničkog kapitala ili izvedenica u skladu sa zakonima jurisdikcije primatelja plaćanja ili jurisdikcije platitelja te obuhvaća hibridni prijenos;

(k) „financijski trgovac” je osoba ili subjekt koji u okviru svojeg poslovanja redovito kupuje i prodaje financijske instrumente za vlastiti račun u svrhu ostvarivanja dobiti;

(l) „hibridni prijenos” znači svaki aranžman za prijenos financijskog instrumenta ako se, u porezne svrhe, za odnosni prinos na preneseni financijski instrument smatra da ga je istodobno dobilo više strana koje sudjeluju u tom aranžmanu;

(m) „tržišni hibridni prijenos” znači svaki hibridni prijenos koji financijski trgovac provodi u okviru svojeg redovnog poslovanja, a ne kao dio strukturiranog aranžmana;

(n) „stalna poslovna jedinica koja nije uzeta u obzir” znači svaki aranžman koji se u skladu sa zakonima jurisdikcije sjedišta smatra razlogom za dodjelu statusa stalne poslovne jedinice te koji se u skladu sa zakonima druge jurisdikcije ne smatra razlogom za dodjelu statusa stalne poslovne jedinice;

10. „konsolidirana grupa za potrebe financijskog računovodstva” znači grupa koja se sastoji od svih subjekata koji su u potpunosti uključeni u konsolidirane financijske izvještaje sastavljene u skladu s Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja ili nacionalnim sustavom financijskog izvještavanja države članice;

11. „strukturirani aranžman” znači aranžman koji uključuje hibridnu neusklađenost u kojem je cijena te neusklađenosti uvrštena u uvjete aranžmana ili aranžman koji je osmišljen kako bi njime nastala hibridna neusklađenost, osim ako se od poreznog obveznika ili povezanog društva nije moglo u razumnoj mjeri očekivati da su upoznati s postojanjem hibridne neusklađenosti i nisu imali udjela u vrijednosti porezne olakšice nastale iz hibridne neusklađenosti.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu