Direktiva (EU) 2017/828
Europskog parlamenta i Vijeća od 17. svibnja 2017. o izmjeni Direktive 2007/36/EZ u pogledu poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara
Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.
Uvodna izjava (1)
Direktivom 2007/36/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(3) utvrđuju se zahtjevi u vezi s izvršavanjem određenih prava dioničara povezanih s dionicama s pravom glasa u vezi s glavnom skupštinom trgovačkih društava koja imaju sjedište u državi članici i čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u državi članici.
Uvodna izjava (2)
Financijska kriza pokazala je da su u mnogim slučajevima dioničari podržavali upravitelje u prekomjernom preuzimanju kratkoročnog rizika. Nadalje, postoje jasni dokazi da trenutačna razina „praćenja” trgovačkih društava u koja se ulaže i sudjelovanja institucionalnih ulagatelja i upravitelja imovinom često nije odgovarajuća te je previše usmjerena na kratkoročni povrat, što može dovesti do nedovoljnog korporativnog upravljanja i rezultata.
Uvodna izjava (3)
U svojoj komunikaciji od 12. prosinca 2012. naslovljenoj „Akcijski plan: europsko pravo trgovačkih društava i korporativnom upravljanju – moderni pravni okvir za angažiranije dioničare i održiva trgovačka društva” Komisija je najavila niz mjera u području korporativnog upravljanja, posebno radi poticanja dugoročnog sudjelovanja dioničara i jačanja transparentnosti između trgovačkih društava i ulagatelja.
Uvodna izjava (4)
Dionice trgovačkih društava uvrštenih na burzu često se drže preko složenih lanaca posrednika, što otežava izvršavanje prava dioničara i može predstavljati prepreku za sudjelovanje dioničara. Trgovačka društva često ne mogu utvrditi identitet svojih dioničara. Utvrđivanje identiteta dioničara preduvjet je za izravnu komunikaciju između dioničara i trgovačkog društva te je stoga od ključne važnosti za olakšavanje izvršavanja prava dioničara i sudjelovanja dioničara. To je posebno relevantno u prekograničnim slučajevima i pri korištenju elektroničkih sredstava. Stoga bi trgovačka društva uvrštena na burzu trebala imati pravo na utvrđivanje identiteta svojih dioničara kako bi mogla s njima izravno komunicirati. Posrednici bi trebali biti obvezni trgovačkom društvu, na njegov zahtjev, dostaviti informacije o identitetu dioničara. Međutim, državama članicama trebalo bi dopustiti da iz obveze utvrđivanja identiteta isključe dioničare koji drže samo mali broj dionica.
Uvodna izjava (5)
Kako bi se postigao taj cilj, potrebno je trgovačkom društvu dostaviti određenu razinu informacija o identitetu dioničara. Te bi informacije trebale obuhvatiti barem ime dioničara i njegove kontaktne podatke, a ako je dioničar pravna osoba, njegov registarski broj ili, ako on nije dostupan, jedinstveni identifikacijski broj kao što je identifikator pravnih osoba (kôd LEI) i broj dionica koje dioničar drži te, ako to traži trgovačko društvo, vrste ili rodove dionica koje drži i datum njihova stjecanja. Dostava manje informacija ne bi bila dovoljna da trgovačkom društvu omogući utvrditi identitet dioničara kako bi s njima komuniciralo.
Uvodna izjava (6)
U skladu s ovom Direktivom osobni podatci dioničara trebali bi se obrađivati kako bi se trgovačkom društvu omogućilo da utvrdi identitet svojih postojećih dioničara i s njima izravno komunicira te da se olakša izvršavanje prava dioničara i sudjelovanje dioničara u trgovačkom društvu. Time se ne dovode u pitanje zakoni država članica o obradi osobnih podataka dioničara u druge svrhe, na primjer kako bi se dioničarima omogućila međusobna suradnja.
Uvodna izjava (7)
Kako bi se trgovačkom društvu omogućilo da izravno komunicira sa svojim postojećim dioničarima u svrhu olakšavanja izvršavanja prava dioničara i sudjelovanja dioničara, trgovačkom društvu i posrednicima trebalo bi dopustiti da pohranjuju osobne podatke koji se odnose na dioničare sve dok su i dalje dioničari. Međutim, trgovačka društva i posrednici često nisu svjesni da neka osoba više nije dioničar, osim ako ih je osoba sama obavijestila ili ako su dobili tu informaciju na temelju novog utvrđivanja identiteta dioničara, koje se često provodi samo jednom godišnje u vezi s godišnjom glavnom skupštinom ili s drugim važnim događajima kao što su ponude za preuzimanje ili spajanja. Stoga bi trgovačkim društvima i posrednicima trebalo dopustiti da pohranjuju osobne podatke do datuma kada postanu svjesni činjenice da određena osoba više nije dioničar te najviše 12 mjeseci nakon što su postali svjesni te činjenice. Time se ne dovodi u pitanje činjenica da trgovačko društvo ili posrednik možda trebaju pohraniti osobne podatke osoba koje više nisu dioničari u druge svrhe, kao što su osiguravanje odgovarajuće evidencije za potrebe praćenja pravnog sljedništva prava na dionice trgovačkog društva, vođenje potrebne evidencije koja se odnosi na glavne skupštine, među ostalim i u odnosu na valjanost njezinih odluka, te ispunjenje obveza trgovačkog društva u vezi s isplatom dividendi ili kamata u vezi s dionicama ili bilo kojih drugih iznosa koje treba isplatiti nekadašnjim dioničarima.
Uvodna izjava (8)
Djelotvorno izvršavanje prava dioničara u velikoj mjeri ovisi o učinkovitosti lanca posrednika koji održavaju račune vrijednosnih papira za račun dioničara ili drugih osoba, posebno u prekograničnom kontekstu. U lancu posrednika, osobito kad lanac obuhvaća brojne posrednike, trgovačko društvo ne prenosi uvijek informacije svojim dioničarima i glasovi dioničara nisu uvijek ispravno proslijeđeni trgovačkom društvu. Cilj je ove Direktive poboljšati prijenos informacija duž lanca posrednika kako bi se olakšalo izvršavanje prava dioničara.
Uvodna izjava (9)
S obzirom na njihovu važnu ulogu, posrednici bi trebali biti obvezni olakšati izvršavanje prava dioničara bez obzira na to izvršavaju li dioničari ta prava sami ili imenuju treću osobu da to učini. Kad dioničari ne žele izvršavati prava sami i kad imenuju posrednika da to čini, potonji bi trebao izvršavati ta prava nakon izričitog odobrenja i upute dioničara i u njihovu korist.
Uvodna izjava (10)
Važno je osigurati da dioničari koji glasovanjem sudjeluju u trgovačkom društvu u koje se ulaže znaju jesu li njihovi glasovi ispravno uzeti u obzir. U slučaju elektroničkog glasovanja trebalo bi dostaviti potvrdu o primitku glasova. Povrh toga svaki bi dioničar koji glasuje na glavnoj skupštini trebao barem imati mogućnost nakon glavne skupštine provjeriti je li trgovačko društvo valjano zabilježilo i brojalo njegov glas.
Uvodna izjava (11)
Kako bi se promicala kapitalna ulaganja u cijeloj Uniji i olakšalo izvršavanje prava povezanih s dionicama, ovom bi se Direktivom trebala uspostaviti visoka razina transparentnosti u pogledu troškova, uključujući cijene i naknade, za usluge koje pružaju posrednici. Diskriminacija u pogledu naplate troškova za domaće i prekogranično izvršavanje prava dioničara odvraća od prekograničnih ulaganja i ometa učinkovito funkcioniranje unutarnjeg tržišta te bi trebala biti zabranjena. Sve razlike u troškovima koji su naplaćeni između domaćeg i prekograničnog izvršavanja prava dioničara trebale bi biti dopuštene samo ako su valjano opravdane i odražavaju razlike u stvarnim troškovima nastalima pri pružanju tih usluga od strane posrednika.
Uvodna izjava (12)
U lanac posrednika mogu biti uključeni posrednici koji nemaju ni sjedište niti središnju upravu u Uniji. Ipak, aktivnosti koje obavljaju posrednici iz trećih zemalja mogle bi imati učinke na dugoročnu održivost trgovačkih društava Unije te na korporativno upravljanje u Uniji. Povrh toga, kako bi se postigli ciljevi ove Direktive, potrebno je osigurati da se informacije prenose duž cijelog lanca posrednika. Kad se na posrednike iz trećih zemalja ne bi primjenjivala ova Direktiva i kad oni ne bi imali jednake obveze u vezi s prijenosom informacija kao i posrednici iz Unije, postojala bi opasnost da protok informacija bude prekinut. Stoga bi posrednici iz trećih zemalja koji pružaju usluge u vezi s dionicama trgovačkih društava koja imaju sjedište u Uniji i čije su dionice uvrštene za trgovanje na uređenom tržištu koje se nalazi ili posluje u Uniji trebali podlijegati pravilima o utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosu informacija, olakšavanju prava dioničara te transparentnosti i nediskriminaciji troškova kako bi se osigurala djelotvorna primjena odredaba o dionicama koje se drže preko tih posrednika.
Uvodna izjava (13)
Ovom Direktivom ne dovodi se u pitanje nacionalno pravo kojim se uređuje držanje i vlasništvo nad vrijednosnima papirima i sporazumi kojima se čuva integritet vrijednosnih papira te ona nema utjecaj na stvarne vlasnike ili druge osobe koje nisu dioničari u skladu s mjerodavnim nacionalnim pravom.
Uvodna izjava (14)
Djelotvorno i održivo sudjelovanje dioničara jedan je od temelja modela korporativnog upravljanja trgovačkih društava uvrštenih na burzu koji ovisi o sustavu uzajamne kontrole među različitim tijelima i različitim dionicima. Veća uključenost dioničara u korporativno upravljanje jedan je od instrumenata koji može pomoći u poboljšanju financijskih i nefinancijskih rezultata trgovačkih društava, među ostalim u pogledu okolišnih, socijalnih i upravljačkih faktora, kako se osobito navodi u Načelima odgovornog ulaganja koje podupiru Ujedinjeni narodi. Povrh toga, veća uključenost svih dionika, osobito zaposlenika, u korporativnom upravljanju važan je faktor za osiguranje dugoročnijeg pristupa trgovačkih društava uvrštenih na burzu koji treba poticati i uzeti u obzir.
Uvodna izjava (15)
Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često su važni dioničari trgovačkih društava uvrštenih na burzu u Uniji i stoga mogu imati važnu ulogu u korporativnom upravljanju tih trgovačkih društava, ali i općenito u pogledu njihove strategije i dugoročnih rezultata. Međutim, iskustvo posljednjih godina pokazalo je da institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često ne sudjeluju u trgovačkim društvima u kojima drže dionice, a dokazano je da tržišta kapitala često izvršavaju pritisak na trgovačka društva da ostvaruju dobre rezultate u kratkoročnom razdoblju, što može ugroziti dugoročne financijske i nefinancijske rezultate društava i može dovesti, među ostalim negativnim posljedicama, do nedovoljne razine ulaganja, na primjer u istraživanja i razvoj, na štetu dugoročnih rezultata trgovačkih društava i ulagatelja.
Uvodna izjava (16)
Institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom često nisu transparentni u pogledu svojih strategija ulaganja, svoje politike sudjelovanja i njezine provedbe. Javno otkrivanje tih informacija mogla bi pozitivno utjecati na svijest ulagatelja, omogućiti krajnjim korisnicima, kao što su budući umirovljenici, optimizaciju odluka o ulaganju, olakšati dijalog između trgovačkih društava i njihovih dioničara, poticati sudjelovanje dioničara i ojačati njihovu odgovornost prema dionicima i civilnom društvu.
Uvodna izjava (17)
Stoga bi institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom trebali biti transparentniji kad je riječ o njihovu pristupu sudjelovanju dioničara. Trebali bi razviti i javno otkriti politiku sudjelovanja dioničara ili pojasniti razlog zbog kojeg su odlučili da neće tako postupiti. U politici sudjelovanja dioničara trebao bi se opisati način na koji institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom uključuju sudjelovanje dioničara u svoju strategiju ulaganja, koje različite aktivnosti sudjelovanja namjeravaju provesti i kako će to učiniti. Politika sudjelovanja trebala bi također uključivati politike upravljanja stvarnim ili mogućim sukobima interesa, posebno situacije u kojima institucionalni ulagatelji ili upravitelji imovinom ili njihova povezana društva imaju važne poslovne odnose s trgovačkim društvom u koje se ulaže. Politika sudjelovanja ili njezino objašnjenje trebali bi biti javno dostupni na internetu.
Uvodna izjava (18)
Institucionalni ulagatelji ili upravitelji imovinom trebali bi javno otkriti informacije o provedbi svoje politike sudjelovanja, a osobito način na koji su izvršili svoje pravo glasa. Međutim, kako bi se smanjilo moguće administrativno opterećenje, ulagatelji bi trebali moći odlučiti ne objaviti svaki dani glas ako je zbog predmeta glasovanja ili veličine udjela u trgovačkom društvu glas nevažan. Takvi nevažni glasovi mogu obuhvaćati glasove koji su dani u vezi s isključivo proceduralnim pitanjima ili glasove koji su dani u trgovačkim društvima u kojima ulagatelj ima vrlo mali udio u odnosu na udjele koje ulagatelj ima u drugim trgovačkim društvima u koja se ulaže. Ulagatelji bi trebali utvrditi vlastite kriterije za određivanje koji su glasovi nevažni na temelju predmeta glasovanja ili veličine udjela u trgovačkom društvu i dosljedno ih primjenjivati.
Uvodna izjava (19)
Srednjoročni do dugoročni pristup ključni je faktor za odgovorno upravljanje imovinom. Stoga bi institucionalni ulagatelji trebali jednom godišnje javno otkriti informacije kojima objašnjavaju način na koji su glavni elementi njihove strategije kapitalnih ulaganja sukladni s profilom i trajanjem njihovih obveza te kako se tim elementima doprinosi srednjoročnim do dugoročnim rezultatima njihove imovine. Ako se koriste uslugama upravitelja imovinom, bilo diskrecijskim ovlastima koje uključuju upravljanje imovinom na pojedinačnoj osnovi bilo udruženim sredstvima, institucionalni ulagatelji trebali bi javno otkriti određene ključne elemente dogovora s upraviteljem imovinom, a osobito u pogledu načina na koji se upravitelja imovinom potiče da uskladi svoju strategiju ulaganja i odluke s profilom i trajanjem obveza institucionalnog ulagatelja, posebno dugoročnih obveza, načina na koji se ocjenjuju rezultati upravitelja imovinom, uključujući njegove primitke, načina na koji se prate troškovi upravitelja imovinom povezani s prometom portfelja i načina na koji se upravitelja imovinom potiče da se angažira u najboljem srednjoročnom do dugoročnom interesu institucionalnog ulagatelja. Time bi se doprinijelo ispravnom usklađivanju interesa krajnjih korisnika institucionalnih ulagatelja, upravitelja imovinom i trgovačkih društava u koja se ulaže, a moglo bi se doprinijeti i razvoju dugoročnih strategija ulaganja i dugoročnih odnosa s trgovačkim društvima u koja se ulaže koji uključuju sudjelovanje dioničara.
Uvodna izjava (20)
Upravitelji imovinom trebali bi institucionalnom ulagatelju dati informacije dovoljne da mu omoguće ocijeniti postupa li upravitelj i na koji način u najboljem dugoročnom interesu ulagatelja te slijedi li upravitelj imovinom strategiju koja omogućuje učinkovito sudjelovanje dioničara. U načelu je odnos između upravitelja imovinom i institucionalnog ulagatelja predmet bilateralnih ugovora. Međutim, iako veliki institucionalni ulagatelji mogu od upravitelja imovinom zatražiti detaljna izvješća, posebno ako se imovinom upravlja na osnovi diskrecijske ovlasti, za manje i manje iskusne institucionalne ulagatelje od ključne je važnosti utvrditi minimalni skup pravnih zahtjeva, kako bi mogli pravilno ocijeniti upravitelja imovinom i pozvati ga na odgovornost. Stoga bi od upravitelja imovinom trebalo zahtijevati da institucionalnim ulagateljima otkriju način na koji njihova strategija ulaganja i njezina provedba doprinose srednjoročnim do dugoročnim rezultatima imovine institucionalnog ulagatelja ili fonda. U to bi otkrivanje trebalo uvrstiti izvješćivanje o ključnim znatnim srednjoročnim do dugoročnim rizicima povezanima s portfeljnim ulaganjima, uključujući pitanja korporativnog upravljanja kao i druge srednjoročne do dugoročne rizike. Te su informacije ključne da bi se institucionalnom ulagatelju omogućilo da ocijeni provodi li upravitelj imovinom srednjoročnu do dugoročnu analizu vlasničkih instrumenata i portfelja, što je temeljni faktor za učinkovito sudjelovanje dioničara. Budući da će ti srednjoročni do dugoročni rizici utjecati na povrat ulagateljima, djelotvornije uključivanje tih tema u postupke ulaganja može biti ključno za institucionalne ulagatelje.
Uvodna izjava (21)
Nadalje, upravitelji imovinom trebali bi institucionalnom ulagatelju otkriti sastav, promet, i troškove prometa svojeg portfelja te svoju politiku pozajmljivanja vrijednosnih papira. Razina prometa portfelja značajan je pokazatelj toga jesu li postupci upravitelja imovinom u potpunosti usklađeni s utvrđenom strategijom i interesima institucionalnog ulagatelja te pokazuje drži li upravitelj imovinom vrijednosne papire tijekom onog razdoblja koje mu omogućuje sudjelovati u trgovačkom društvu na djelotvoran način. Visok promet portfelja može biti pokazatelj nedostatka uvjerenja u pogledu odluka o ulaganjima i pokazatelj koji upućuje na impulzivno ponašanje, a niti jedno od toga vjerojatno nije u najboljem dugoročnom interesu institucionalnih ulagatelja, posebno s obzirom na to da povećanje prometa dovodi do povećanja troškova s kojima se suočava ulagatelj i može utjecati na sistemski rizik. S druge strane, neočekivano nizak promet može upućivati na nedovoljnu pozornost za upravljanje rizikom ili pomak prema pasivnijem pristupu ulaganju. Pozajmljivanje vrijednosnih papira može prouzročiti kontroverze u području sudjelovanja dioničara, u okviru kojeg su dionice ulagatelja u stvarnosti prodane pod uvjetom da vrijedi pravo na ponovni otkup. Prodane dionice moraju biti opozvane u svrhu sudjelovanja, uključujući glasovanje na glavnoj skupštini. Stoga je važno da upravitelj imovinom izvješćuje o svojoj politici pozajmljivanja vrijednosnih papira i načinu na koji se ona primjenjuje kako bi ispunio svoje aktivnosti sudjelovanja, osobito tijekom glavne skupštine trgovačkog društva u koje se ulaže.
Uvodna izjava (22)
Upravitelj imovinom trebao bi institucionalnog ulagatelja također obavijestiti o tome je li i, ako je, na koji način upravitelj imovinom donosi odluke o ulaganju na osnovi ocjene srednjoročnih do dugoročnih rezultata trgovačkog društva u koje se ulaže, uključujući njegove nefinancijske rezultate. Takve informacije posebno su koristan pokazatelj toga slijedi li upravitelj imovinom aktivan pristup usmjeren na dugoročno razdoblje za upravljanje imovinom te uzima li u obzir socijalna, okolišna i upravljačka pitanja.
Uvodna izjava (23)
Upravitelj imovinom trebao bi institucionalnom ulagatelju dostavljati odgovarajuće informacije o tome jesu li i, ako jesu, koji su sukobi interesa nastali u vezi s aktivnostima sudjelovanja te o načinu na koji ih je upravitelj imovinom rješavao. Na primjer, sukobi interesa mogu spriječiti upravitelja imovinom u glasovanju odnosno u sudjelovanju uopće. Sve takve situacije trebale bi se otkriti institucionalnom ulagatelju.
Uvodna izjava (24)
Državama članicama trebalo bi dopustiti da predvide da se, u slučaju imovine institucionalnog ulagatelja kojom se ne upravlja na pojedinačnoj osnovi, nego zajedno s imovinom drugih ulagatelja i kojom se upravlja preko fonda, informacije dostave i drugim ulagateljima barem na zahtjev, kako bi se omogućilo da svi drugi ulagatelji iz istog fonda mogu dobiti te informacije ako to žele.
Uvodna izjava (25)
Mnogi institucionalni ulagatelji i upravitelji imovinom koriste se uslugama savjetnika pri glasovanju koji provode istraživanja, pružaju usluge savjetovanja i daju preporuke o tome kako glasovati na glavnim skupštinama trgovačkih društava uvrštenih na burzu. Savjetnici pri glasovanju imaju važnu ulogu u korporativnom upravljanju tako što doprinose smanjenju troškova analize u vezi s informacijama o trgovačkom društvu, ali mogu imati i važan utjecaj na način glasovanja ulagatelja. Osobito ulagatelji s visoko diversificiranim portfeljima i mnogi strani imatelji dionica više se oslanjaju na preporuke savjetnika.
Uvodna izjava (26)
Zbog svoje važnosti savjetnici pri glasovanju trebali bi podlijegati zahtjevima transparentnosti. Države članice trebale bi osigurati da savjetnici pri glasovanju za koje vrijedi kodeks ponašanja djelotvorno izvješćuju o svojoj primjeni tog kodeksa. Trebali bi također otkriti određene ključne informacije povezane s pripremom svojih istraživanja, savjeta i preporuka za glasovanje i svakim stvarnim ili mogućim sukobom interesa ili poslovnim odnosom koji može utjecati na pripremu istraživanja, savjeta i preporuka za glasovanje. Te bi informacije trebale ostati javno dostupne u razdoblju od najmanje tri godine kako bi se institucionalnim ulagateljima omogućilo da odaberu usluge savjetnika pri glasovanju uzimajući u obzir njihove rezultate u prošlosti.
Uvodna izjava (27)
Savjetnici pri glasovanju iz trećih zemalja koji nemaju ni sjedište niti središnju upravu u Uniji mogu pružati analize u pogledu trgovačkih društava Unije. Kako bi se osigurali jednaki uvjeti između savjetnika pri glasovanju iz Unije i onih iz trećih zemalja, ova bi se Direktiva trebala primjenjivati i na savjetnike pri glasovanju iz trećih zemalja koji obavljaju svoje aktivnosti putem poslovnog nastana u Uniji, bez obzira na oblik tog poslovnog nastana.
Uvodna izjava (28)
Direktori doprinose dugoročnoj uspješnosti trgovačkog društva. Oblik i struktura primitaka direktora u prvom su redu u nadležnosti trgovačkog društva, njegovih relevantnih odbora, dioničara i, ako je primjenjivo, predstavnika zaposlenika. Stoga je važno poštovati raznolikost sustava korporativnog upravljanja unutar Unije, koji odražavaju različita stajališta država članica o ulozi trgovačkih društava i tijela odgovornih za određivanje politike primitaka i primitaka pojedinih direktora. Budući da su primitci jedan od ključnih instrumenata trgovačkih društava za usklađivanje svojih interesa s interesima svojih direktora te s obzirom na ključnu ulogu direktora u trgovačkim društvima, važno je da nadležna tijela unutar trgovačkog društva politiku primitaka trgovačkih društava odredi na primjeren način i da dioničari mogu izreći svoje stajalište u pogledu politike primitaka trgovačkog društva.
Uvodna izjava (29)
Kako bi se osiguralo da dioničari u stvarnosti mogu izreći svoje mišljenje o politici primitaka, trebalo bi im dodijeliti pravo da obvezujuće ili savjetodavno glasuju o politici primitaka na temelju jasnog, razumljivog i sveobuhvatnog pregleda politike primitaka trgovačkog društva. Politika primitaka trebala bi doprinijeti poslovnoj strategiji, dugoročnim interesima i održivosti trgovačkog društva te ne bi trebala u cijelosti ili većim dijelom biti povezana s kratkoročnim ciljevima. Rezultati direktora trebali bi se ocjenjivati primjenom financijskih i nefinancijskih kriterija za rezultate, uključujući, gdje je to primjereno, okolišne, socijalne i upravljačke faktore. U politici primitaka trebale bi se opisati različite komponente plaće direktora i raspon njihovih udjela. Politika može biti osmišljena kao okvir unutar kojega se mora kretati plaća direktora. Politiku primitaka trebalo bi javno otkriti bez odgađanja nakon glasovanja dioničara na glavnoj skupštini.
Uvodna izjava (30)
U iznimnim okolnostima može se dogoditi da trgovačka društva trebaju odstupiti od određenih pravila u politici primitaka, kao što su kriteriji za fiksne ili varijabilne primitke. Stoga bi države članice trgovačkim društvima trebale moći dopustiti primjenu takvog privremenog odstupanja od važeće politike primitaka ako u svojoj politici primitaka navedu kako bi se ono primjenjivalo u određenim iznimnim okolnostima. Iznimne okolnosti trebale bi obuhvaćati samo situacije u kojima je odstupanje od politike primitaka potrebno za postizanje dugoročnih interesa i održivosti trgovačkog društva u cjelini ili za jamčenje njegova redovnog poslovanja. U izvješće o primitcima trebale bi biti uključene informacije o primitcima koja su dodijeljena u takvim iznimnim okolnostima.
Uvodna izjava (31)
Kako bi se osiguralo da je provedba politike primitaka u skladu s tom politikom, dioničarima bi trebalo dodijeliti pravo glasovanja o izvješću trgovačkog društva o primitcima. Kako bi se osigurala korporativna transparentnost i odgovornost direktora, izvješće o primitcima trebalo bi biti jasno i razumljivo te bi trebalo sadržavati sveobuhvatan pregled primitaka pojedinih direktora tijekom zadnje financijske godine. Ako dioničari glasuju protiv izvješća o primitcima, trgovačko društvo trebalo bi u sljedećem izvješću o primitcima objasniti kako se glasovanje dioničara uzelo u obzir. Međutim, za mala i srednja trgovačka društva države članice trebale bi moći, umjesto glasovanja o izvješću o primitcima, predvidjeti da se izvješće o primitcima podnese dioničarima samo za raspravu na godišnjoj glavnoj skupštini kao zasebna točka dnevnog reda. Ako država članica iskoristi ovu mogućnost, trgovačko društvo trebalo bi u sljedećem izvješću o primitcima objasniti na koji se način u obzir uzela rasprava na glavnoj skupštini.
Uvodna izjava (32)
Kako bi se dioničarima osigurao jednostavan pristup izvješćima o primitcima te potencijalnim ulagateljima i dionicima omogućilo da budu informirani o primitcima direktora, izvješće o primitcima trebalo bi objaviti na internetskim stranicama trgovačkog društva. Time se u pitanje ne bi trebala dovoditi mogućnost da države članice traže objavljivanje izvješća i na drugi način, na primjer kao dio izjave o korporativnom upravljanju ili izvješća poslovodstva.
Uvodna izjava (33)
Otkrivanje primitaka pojedinih direktora i objavljivanje izvješća o primitcima namijenjeno je osiguravanju veće korporativne transparentnosti i veće odgovornosti direktora te dioničarima osiguravaju bolji nadzor nad primitcima direktora. Time se stvara nužan preduvjet za izvršavanje prava dioničara i njihovo sudjelovanje u vezi s primitcima. Posebno, otkrivanje takvih informacija dioničarima potrebno je jer im omogućuje procjenu primitaka direktora i izražavanje svojih stajališta o modalitetima i razini plaća direktora kao i o vezi između plaće i rezultata svakog pojedinog direktora kako bi se ispravile potencijalne situacije u kojima iznos primitaka direktora nije opravdan na temelju njegova individualnog rezultata i rezultata trgovačkog društva. Objava izvješća o primitcima potrebna je kako bi se omogućilo ne samo dioničarima nego i potencijalnim ulagateljima i dionicima da ocijene primitke direktora, u kojoj su mjeri ti primitci povezani s rezultatima trgovačkog društva i način na koji trgovačko društvo provodi politiku primitaka u praksi. Otkrivanjem i objavljivanjem anonimiziranih izvješća o primitcima ne bi se omogućilo postizanje tih ciljeva.
Uvodna izjava (34)
Kako bi se povećala korporativna transparentnost i odgovornost direktora, a dioničarima, potencijalnim ulagateljima i dionicima omogućilo stjecanje cjelovite i pouzdane slike primitaka svakog direktora, posebno je važno da se otkriju svi elementi i ukupni iznos primitaka.
Uvodna izjava (35)
Posebno, kako bi se spriječilo da trgovačko društvo izbjegava zahtjeve utvrđene ovom Direktivom, da bi se izbjegli svi sukobi interesa i osigurala odanost direktora trgovačkom društvu, potrebno je predvidjeti otkrivanje i objavljivanje primitaka koji su dodijeljeni ili trebaju biti dodijeljeni pojedinim direktorima ne samo od strane trgovačkog društva, nego i od strane bilo kojeg poduzeća koje pripada istoj grupi. Kad bi primitci koji su dodijeljeni ili trebaju biti dodijeljeni pojedinim direktorima od strane poduzeća koja pripadaju istoj grupi kao i trgovačko društvo bili izuzeti iz izvješća o primitcima, postojala bi opasnost da trgovačka društva pokušaju izbjeći zahtjeve utvrđene ovom Direktivom isplatom prikrivenih primitaka direktorima preko kontroliranog poduzeća. U tom slučaju dioničari ne bi imali cjelovitu i pouzdanu sliku primitaka koje direktorima dodjeljuje trgovačko društvo, a ciljevi koji se nastoje ostvariti ovom Direktivom ne bi bili postignuti.
Uvodna izjava (36)
Kako bi se pružio potpun pregled primitaka direktora, u izvješću o primitcima trebalo bi otkriti, ako je primjenjivo, i iznos primitaka koji se dodjeljuju na osnovi obiteljske situacije pojedinih direktora. Stoga bi u izvješće o primitcima trebalo uvrstiti, ako je to primjenjivo, komponente primitaka, kao što su obiteljska naknada ili naknada za dijete. Međutim, s obzirom na to da su osobni podatci koji se odnose na obiteljsku situaciju pojedinih direktora ili posebne kategorije osobnih podataka u smislu Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(4) posebno osjetljivi i iziskuju posebnu zaštitu, u izvješću bi trebalo otkriti samo iznos primitaka, a ne i osnovu na kojoj je dodijeljen.
Uvodna izjava (37)
U skladu s ovom Direktivom osobni podatci uvršteni u izvješće o primitcima trebali bi se obrađivati u svrhe povećanja korporativne transparentnosti u pogledu primitaka direktora kako bi se povećala odgovornost direktora i nadzor dioničara nad primitcima direktora. Time se ne dovodi u pitanje pravo država članica koje predviđa obradu osobnih podataka direktora u druge svrhe.
Uvodna izjava (38)
Od ključne je važnosti ocijeniti primitke i rezultate direktora ne samo na godišnjoj osnovi nego i tijekom odgovarajućeg razdoblja kako bi se dioničarima, potencijalnim ulagateljima i dionicima omogućilo da ispravno procijene jesu li primitci nagrada za dugoročne rezultate te da izmjere srednjoročan do dugoročan razvoj rezultata i primitaka direktora, posebno u vezi s rezultatima trgovačkog društva. U mnogim je slučajevima moguće tek nakon nekoliko godina ocijeniti jesu li dodijeljeni primitci bili u skladu s dugoročnim interesima trgovačkog društva. Dodjela dugoročnih poticaja osobito može obuhvaćati razdoblja do sedam do deset godina i može se kombinirati s višegodišnjim razdobljima odgode.
Uvodna izjava (39)
Također je važno da se mogu ocijeniti primitci direktora tijekom cijelog razdoblja u kojem je taj direktor bio u odboru trgovačkog društva. U Uniji direktori ostaju u odboru trgovačkog društva u prosjeku šest godina, iako u nekim državama članicama to razdoblje traje dulje od osam godina.
Uvodna izjava (40)
Kako bi se ograničilo zadiranje u prava direktora na privatnost i na zaštitu njihovih osobnih podataka, javno otkrivanje, od strane trgovačkih društava, osobnih podataka uvrštenih u izvješće o primitcima trebalo bi biti ograničeno na 10 godina. To je razdoblje u skladu s drugim razdobljima utvrđenima u pravu Unije povezanom s javnim otkrivanjem dokumenata o korporativnom upravljanju. Na primjer, u skladu s člankom 4. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(5) izvješće poslovodstva i izjave o korporativnom upravljanju moraju ostati javno dostupni kao dio godišnjeg financijskog izvještaja najmanje 10 godina. Postoji jasan interes da različite vrste izvješća o korporativnom upravljanju, uključujući izvješće o primitcima, budu dostupne 10 godina, kako bi dioničari i dionici imali uvid u cjelokupno stanje trgovačkog društva.
Uvodna izjava (41)
Na kraju desetogodišnjeg razdoblja trgovačko društvo trebala bi ukloniti sve osobne podatke iz izvješća o primitcima ili prestati javno otkrivati cijelo izvješće o primitcima. Po isteku tog razdoblja bi pristup tim osobnim podatcima mogao biti potreban u druge svrhe, na primjer radi provedbe pravnih radnji. Odredbama o primitcima ne bi se smjelo u pitanje dovoditi cjelokupno ostvarivanje temeljnih prava zajamčenih Ugovorima, posebno člankom 153. stavkom 5. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, općih načela nacionalnog ugovornog i radnog prava, prava Unije i nacionalnog prava koje se odnosi na uključenost i opće nadležnosti upravnih, upravljačkih i nadzornih tijela dotičnog trgovačkog društva, kao i, ako je primjenjivo, prava socijalnih partnera da sklapaju i provode kolektivne ugovore, u skladu s nacionalnim pravom i običajima. Odredbe o primitcima također ne bi trebale, ako je to primjenjivo, u pitanje dovoditi nacionalno pravo koje se odnosi na zastupljenost zaposlenika u upravnom, upravljačkom ili nadzornom tijelu.
Uvodna izjava (42)
Transakcije s povezanim strankama mogu naštetiti trgovačkim društvima i njihovim dioničarima jer povezanoj stranci mogu omogućiti prisvajanje vrijednosti koja pripada trgovačkom društvu. Stoga su važne odgovarajuće zaštitne mjere za zaštitu interesa trgovačkih društava i dioničara. Zbog toga bi države članice trebale osigurati da se bitne transakcije s povezanim strankama podnose na odobrenje dioničarima ili upravnom ili nadzornom tijelu u skladu s postupcima kojima se sprečava da povezana stranka iskoristi svoj položaj te kojima se pruža odgovarajuća zaštita interesa trgovačkog društva i dioničara koji nisu povezana stranka, uključujući manjinske dioničare.
Uvodna izjava (43)
Ako transakcija s povezanom strankom uključuje direktora ili dioničara, taj direktor ili dioničar ne bi smio sudjelovati u davanju odobrenja ili glasovanju. Međutim, države članice trebale bi imati mogućnost da dopuste dioničaru koji je povezana stranka sudjelovati u glasovanju pod uvjetom da su nacionalnim pravom predviđene odgovarajuće zaštitne mjere u pogledu postupka glasovanja kako bi se zaštitili interesi trgovačkih društava i dioničara koji nisu povezana stranka, uključujući manjinske dioničare, kao što je na primjer viši većinski prag za odobrenje transakcija.
Uvodna izjava (44)
Trgovačka društva trebala bi javno objaviti bitne transakcije najkasnije u trenutku zaključivanja te transakcije, i pritom navesti identitet povezane stranke, datum i vrijednost transakcije te sve druge informacije koje su potrebne za ocjenjivanje poštenosti transakcije. Javno otkrivanje tih transakcija, na primjer na internetskim stranicama trgovačkog društva ili na druge lako dostupne načine potrebno je kako bi se dioničarima, vjerovnicima, zaposlenicima i drugim zainteresiranim stranama omogućilo da se informiraju o potencijalnim učincima koje te transakcije mogu imati na vrijednost trgovačkog društva. Točno utvrđivanje identiteta povezane stranke potrebno je radi bolje procjene rizika koji proizlaze iz transakcije i mogućnosti osporavanja transakcije, među ostalim i poduzimanjem pravnih radnji.
Uvodna izjava (45)
Ovom Direktivom utvrđuju se zahtjevi transparentnosti za trgovačka društva, institucionalne ulagatelje, upravitelje imovinom i savjetnike pri glasovanju. Ti zahtjevi transparentnosti nisu namijenjeni tome da se od trgovačkih društava, institucionalnih ulagatelja, upravitelja imovinom ili savjetnika pri glasovanju zahtijeva da javno otkrivaju neke konkretne dijelove informacija, čije bi otkrivanje ozbiljno štetilo njihovu poslovnom položaju ili, ako nije riječ o komercijalnim poduzećima, interesu njihovih članova ili korisnika. Takvim neotkrivanjem ne bi se smjelo u pitanje dovesti ciljeve zahtjeva otkrivanja utvrđene u ovoj Direktivi.
Uvodna izjava (46)
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu odredaba o utvrđivanju identiteta dioničara, prijenosu informacija i olakšavanju izvršavanja prava dioničara, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(6).
Uvodna izjava (47)
U provedbenim aktima Komisije posebno bi trebalo pobliže odrediti minimalne zahtjeve za normizaciju u pogledu oblika koje treba koristiti i rokova koje treba poštovati. Dodjelom ovlasti Komisiji da donosi provedbene akte omogućuje se da ti zahtjevi budu stalno u skladu s razvojem tržišta i praksi nadzora te da se spriječi različita provedba odredbi u državama članicama. Takva različita provedba mogla bi dovesti do donošenja neusklađenih nacionalnih normi, što povećava rizike i troškove prekograničnih djelovanja i time ugrožava njihovu djelotvornost i učinkovitost te rezultira dodatnim opterećenjima za posrednike.
Uvodna izjava (48)
Pri izvršavanju svojih provedbenih ovlasti u skladu s ovom Direktivom Komisija bi trebala u obzir uzeti relevantni razvoj tržišta, a posebno postojeće inicijative za samoregulaciju, kao što su, na primjer, tržišne norme za obradu korporativnih akcija i tržišne norme za glavnu skupštinu, te bi trebala poticati korištenje modernih tehnologija u komunikaciji između trgovačkih društava i njihovih dioničara, uključujući preko posrednika te, prema potrebi, drugih sudionika na tržištu.
Uvodna izjava (49)
Kako bi se osiguralo bolje usporedivo i dosljednije prikazivanje izvješća o primitcima, Komisija bi trebala donijeti smjernice radi pobližeg određivanja njegova standardiziranog prikazivanja. Postojeće prakse država članica u pogledu prikazivanja informacija uvrštenih u izvješće o primitcima vrlo su različite i kao posljedica toga pružaju nejednaku razinu transparentnosti i zaštite za dioničare i ulagatelje. Rezultat razlika u praksi je taj da dioničari i ulagatelji, posebno u slučaju prekograničnih ulaganja, imaju poteškoće i troškove kad žele razumjeti i pratiti provedbu politike primitaka te sudjelovati s trgovačkim društvom u tom određenom području. Komisija bi se prije donošenja smjernica prema potrebi trebala savjetovati s državama članicama.
Uvodna izjava (50)
Kako bi se osiguralo da se zahtjevi iz ove Direktive ili mjere kojima se provodi ova Direktiva primjenjuju u praksi, svako kršenje tih zahtjeva trebalo bi podlijegati sankcijama. U tu svrhu sankcije bi trebale biti dovoljno odvraćajuće i proporcionalne.
Uvodna izjava (51)
S obzirom na to da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice zbog međunarodne prirode tržišta vlasničkih instrumenata Unije, a samo djelovanje država članica vjerojatno bi dovelo do različitih skupova pravila koji mogu narušiti ili stvoriti nove prepreke funkcioniranju unutarnjeg tržišta, nego se zbog svojeg opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.
Uvodna izjava (52)
Ova Direktiva trebala bi se primjenjivati u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti podataka i zaštiti privatnosti koje je uvršteno u Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Svaka obrada osobnih podataka fizičkih osoba na temelju ove Direktive trebala bi se provesti u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Posebno, podatci bi trebali biti točni i ažurirani, ispitanik bi trebao biti propisno obaviješten o obradi osobnih podataka u skladu s ovom Direktivom te bi ispitanik trebao imati pravo na ispravak nepotpunih ili netočnih podataka te pravo na brisanje osobnih podataka. Povrh toga, svaki prijenos informacija koje se odnose na identitet dioničara posrednicima iz trećih zemalja trebao bi biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Uredbi (EU) 2016/679.
Uvodna izjava (53)
Osobne podatke u okviru ove Direktive trebalo bi obrađivati u posebne svrhe utvrđene ovom Direktivom. Obrada tih osobnih podataka u svrhe različite od svrha za koje su bili prvotno prikupljeni trebala bi biti provedena u skladu s Uredbom (EU) 2016/679.
Uvodna izjava (54)
Ovom Direktivom ne dovode se u pitanje odredbe utvrđene u bilo kojem sektorskom zakonodavnom aktu Unije kojim se uređuju posebne vrste trgovačkih društava ili posebne vrste subjekata poput kreditnih institucija, investicijskih društava, upravitelja imovinom, osiguravajućih društava i mirovinskih fondova. Odredbe bilo kojeg sektorskog zakonodavnog akta Unije trebale bi se smatrati lex specialis u odnosu na ovu Direktivu te bi trebale imati prednost pred ovom Direktivom u mjeri u kojoj su zahtjevi utvrđeni u ovoj Direktivi u suprotnosti sa zahtjevima utvrđenima u bilo kojem sektorskom zakonodavnom aktu Unije. Međutim, posebne odredbe sektorskog zakonodavnog akta Unije ne bi se smjele tumačiti tako da se ugrožava djelotvorna primjena ove Direktive ili postizanje njezina općeg cilja. Primjena ove Direktive ne bi smjela biti isključena samo zbog činjenice da postoje posebna pravila Unije u određenom sektoru. Ako se ovom Direktivom predviđaju konkretnije odredbe ili uvode dodatni zahtjevi u odnosu na odredbe utvrđene u bilo kojem sektorskom zakonodavnom aktu Unije, odredbe utvrđene u bilo kojem sektorskom zakonodavnom aktu Unije trebale bi se primjenjivati zajedno s odredbama iz ove Direktive.
Uvodna izjava (55)
Ova Direktiva ne sprečava države članice da usvoje ili da na snazi zadrže strože odredbe u području obuhvaćenom ovom Direktivom kako bi se dodatno olakšalo izvršavanje prava dioničara, potaknulo sudjelovanje dioničara i zaštitili interesi manjinskih dioničara te u druge svrhe kao što su sigurnost i stabilnost kreditnih i financijskih institucija. No te odredbe ne bi smjele ometati djelotvornu primjenu ove Direktive ili postizanje njezinih ciljeva te bi u svakom slučaju trebale biti u skladu s pravilima utvrđenima u Ugovorima.
Uvodna izjava (56)
U skladu sa Zajedničkom političkom izjavom država članica i Komisije od 28. rujna 2011. o dokumentima s objašnjenjima(7), države članice obvezale su se da će u opravdanim slučajevima uz obavijest o svojim mjerama za prenošenje priložiti jedan ili više dokumenata u kojima se objašnjava veza između sastavnih dijelova direktive i odgovarajućih dijelova nacionalnih instrumenata za prenošenje. U pogledu ove Direktive zakonodavac smatra opravdanim dostavljanje takvih dokumenata.
Uvodna izjava (57)
Provedeno je savjetovanje s Europskim nadzornikom za zaštitu podataka u skladu s člankom 28. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(8) te je on dao mišljenje 28. listopada 2014(9),
Prenošenje
Članak 2.
1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s ovom Direktivom do 10. lipnja 2019. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose te odredbe, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Neovisno o prvom podstavku, države članice najkasnije 24 mjeseca nakon donošenja provedbenih akata iz članka 3.a stavka 8., članka 3.b stavka 6. i članka 3.c stavka 3. Direktive 2007/36/EZ stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člancima 3.a, 3.b i 3.c te direktive.
2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.
Stupanje na snagu
Članak 3.
Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Adresati
Članak 4.
Ova je Direktiva upućena državama članicama.