Članak 75.
Metodologija za koordinaciju analize pogonske sigurnosti
1. Najkasnije 12 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe svi OPS-ovi moraju zajednički izraditi prijedlog metodologije za koordinaciju analize pogonske sigurnosti. Tom se metodologijom nastoji standardizirati analizu pogonske sigurnosti barem na razini sinkronog područja i obuhvaća najmanje sljedeće:
(a) metode za procjenu utjecaja elemenata prijenosnog sustava i ZKM-ova smještenih izvan regulacijskog područja OPS-a radi utvrđivanja elemenata koji se nalaze u nadziranom području i pragova osjetljivosti na ispad iznad kojih ispadi tih elemenata čine vanjske ispade;
(b) načela zajedničke procjene rizika kojom se obuhvaćaju barem ispadi iz članka 33.:
i. povezana vjerojatnost;
ii. dopuštena kratkotrajna preopterećenja i
iii. utjecaji ispada;
(c) načela procjene nesigurnosti proizvodnje i opterećenja i postupanja s njima, uzimajući u obzir granicu pouzdanosti u skladu s člankom 22. Uredbe (EU) 2015/1222;
(d) zahtjeve u pogledu koordinacije i razmjene informacija među regionalnim koordinatorima za sigurnost u vezi s dužnostima iz članka 77. stavka 3.
(e) uloga ENTSO-a za električnu energiju u upravljanju zajedničkim alatima, unapređivanju pravila za kvalitetu podataka te praćenju metodologije za koordiniranu analizu pogonske sigurnosti i zajedničkih odredbi za regionalnu koordinaciju pogonske sigurnosti u svakoj regiji za proračun kapaciteta.
2. Metode iz stavka 1. točke (a) omogućuju identifikaciju svih elemenata na nadziranom području OPS-a, bilo mrežnih elemenata drugih OPS-ova bilo ODS-ova priključenih na prijenosni sustav, elektrana ili postrojenja kupca. U tim se metodama u obzir uzimaju sljedeći elementi prijenosnog sustava i karakteristike ZKM-ova:
(a) povezivost ili električne veličine (poput napona, tokova snaga, kutne stabilnosti) koje znatno utječu, iznad standardnih pragova, na točnost rezultata procjene stanja za regulacijsko područje OPS-a;
(b) povezivost ili električne veličine (poput napona, tokova snaga, kutne stabilnosti) koje znatno utječu, iznad uobičajenih pragova, na točnost rezultata analize pogonske sigurnosti OPS-a i
(c) zahtjev da se osigura odgovarajuća reprezentacija povezanih elemenata u nadziranom području OPS-a.
3. Veličine iz stavka 2. točaka (a) i (b) određuju se pomoću situacija koje dobro predstavljaju različite uvjete koji se mogu očekivati, a karakteriziraju ih varijable poput razine i uzorka proizvodnje, razina razmjene i isključenja sredstava.
4. Metode iz stavka 1. točke (a) omogućuju da se identificiraju svi elementi s popisa vanjskih ispada OPS-a koji imaju sljedeće karakteristike:
(a) svaki element s faktorom utjecaja na električne veličine, poput napona, tokova snaga, kutne stabilnosti, u regulacijskom području OPS-a koji je veći od zajedničkih pragova osjetljivosti na ispad, što znači da isključenje tog elementa može utjecati na rezultate analize ispada OPS-a;
(b) izborom pragova osjetljivosti na ispad na najmanju se mjeru svodi rizik da će pojava ispada koji je identificiran u regulacijskom području drugog OPS-a, a nije na OPS-ovu popisu vanjskih ispada prouzročiti ponašanje OPS-ova sustava koje se ne smatra prihvatljivim za bilo koji element s njegova popisa unutarnjih ispada, na primjer poremećeni pogon;
(c) procjena tog rizika temelji se na situacijama koje su reprezentativne za različite uvjete koji se mogu očekivati, a koje karakteriziraju varijable poput razine i uzorka proizvodnje, razine razmjene i isključenja sredstava.
5. Načelima za zajedničku procjenu rizika iz stavka 1. točke (b) utvrđuju se kriteriji za procjenu sigurnosti povezanog sustava. Ti se kriteriji utvrđuju s obzirom na usklađenu razinu maksimalnog prihvaćenog rizika iz analiza sigurnosti različitih OPS-ova. Ta se načela odnose na:
(a) dosljednost u definiranju iznimnih ispada;
(b) evaluaciju vjerojatnosti i utjecaja iznimnih ispada i
(c) uzimanje u obzir iznimnih ispada s popisa ispada jednog OPS-a kad im vjerojatnost prelazi prag osjetljivosti na ispad.
6. Načelima za procjenu nesigurnosti iz stavka 1. točke (c) i postupanja s njima omogućuje se održavanje utjecaja nesigurnosti koje se odnose na proizvodnju ili potrošnju ispod prihvatljivog i usklađenog maksimuma za analizu pogonske sigurnosti svakog OPS-a. Tim se načelima utvrđuju:
(a) usklađeni uvjeti ako jedan OPS ažurira svoju analizu pogonske sigurnosti. U tim se uvjetima u obzir uzimaju bitni aspekti poput razdoblja za koje su predviđeni potrošnja i proizvodnja, stupnja promjene predviđenih vrijednosti u regulacijskom području OPS-a ili u regulacijskim područjima drugih OPS-ova, lokacije proizvodnje i potrošnje te prijašnji rezultati njihove analize pogonske sigurnosti i
(b) minimalna učestalost ažuriranja predviđanja proizvodnje i potrošnje, ovisno o njihovoj promjenjivosti i instaliranoj snazi proizvodnje koja se ne može dispečirati.