Uredba (EU) 2017/2402 · POGLAVLJE 2. ODREDBE KOJE SE PRIMJENJUJU NA SVE SEKURITIZACIJE

Članak 6.

Zadržavanje rizika

1. Inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac sekuritizacije kontinuirano zadržava znatan neto ekonomski udjel u sekuritizaciji od najmanje 5 %. Taj se udjel mjeri pri iniciranju i utvrđuje se na temelju zamišljene vrijednosti izvanbilančnih stavki. Ako se inicijator, sponzor ili izvorni zajmodavac nisu dogovorili o tome tko će zadržati znatan neto ekonomski udjel, znatan neto ekonomski udjel zadržava inicijator. Ni za jednu sekuritizaciju zahtjevi za zadržavanje ne smiju se primjenjivati više puta. Znatan neto ekonomski udjel ne dijeli se među različitim vrstama zadržavatelja i ne podliježe smanjenju kreditnog rizika ni zaštiti od rizika.

Za potrebe ovog članka subjekt se ne smatra inicijatorom ako je uspostavljen ili posluje s isključivom svrhom sekuritizacije izloženosti.

Pri mjerenju znatnog neto ekonomskog udjela subjekt koji zadržava udjel uzima u obzir sve naknade koje se u praksi mogu upotrijebiti za smanjenje stvarnog znatnog neto ekonomskog udjela.

U slučaju tradicionalnih sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, zahtjev iz ovog stavka može ispuniti i serviser pod uvjetom da može dokazati da ima stručno znanje u servisiranju izloženosti sličnih onima koje su sekuritizirane te da ima dobro dokumentirane i uspostavljene primjerene politike, postupke i kontrole upravljanja rizicima koji se odnose na servisiranje izloženosti.

2. Inicijatori ne biraju imovinu za prijenos na SSPN kako bi gubitci na imovini prenesenoj na SSPN, koji se mjere za vrijeme trajanja transakcije ili najviše tijekom četiri godine ako transakcija traje više od četiri godine, bili veći od gubitaka zabilježenih tijekom istog razdoblja na usporedivoj imovini u bilanci inicijatora. Ako nadležno tijelo nađe dokaze koji upućuju na povredu te zabrane, ono ispituje uspješnost imovine prenesene na SSPN i usporedive imovine u bilanci inicijatora. Ako je, kao posljedica namjere inicijatora, uspješnost prenesene imovine znatno niža od uspješnosti usporedive imovine u bilanci inicijatora, nadležno tijelo izriče sankciju u skladu s člancima 32. i 33.

3. Samo sljedeće situacije ispunjavaju uvjete zadržavanja znatna neto ekonomskog udjela u visini od najmanje 5 % u smislu stavka 1.:

(a) zadržavanje najmanje 5 % nominalne vrijednosti svih tranši prodanih ili prenesenih ulagateljima;

(b) u slučaju obnovljivih sekuritizacija ili sekuritizacija obnovljivih izloženosti, zadržavanje udjela inicijatora u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti svake od sekuritiziranih izloženosti;

(c) zadržavanje nasumce odabranih izloženosti u iznosu od najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti ako bi takve nesekuritizirane izloženosti inače bile sekuritizirane u sekuritizaciji, pod uvjetom da broj potencijalno sekuritiziranih izloženosti iznosi najmanje 100 pri iniciranju;

(d) zadržavanje tranše prvoga gubitka i, ako takvo zadržavanje ne doseže 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti, prema potrebi, ostalih tranši jednakog ili još većeg profila rizičnosti od onih prenesenih ili prodanih ulagateljima koje ne dospijevaju prije onih prenesenih ili prodanih ulagateljima, tako da ukupan iznos koji se zadržava iznosi najmanje 5 % nominalne vrijednosti sekuritiziranih izloženosti ili

(e) zadržavanje izloženosti prvog gubitka u iznosu od najmanje 5 % svake sekuritizirane izloženosti u sekuritizaciji.

3.a Odstupajući od stavka 3., u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti, ako je dogovoren nepovratni diskont kupovne cijene, zadržavanje znatnog neto ekonomskog udjela za potrebe tog stavka ne smije biti manje od 5 % iznosa neto vrijednosti sekuritiziranih izloženosti koje se smatraju neprihodujućim izloženostima, te, ako je primjenjivo, nominalne vrijednosti prihodujućih sekuritiziranih izloženosti.

Neto vrijednost neprihodujuće izloženosti izračunava se oduzimanjem nepovratnog diskonta kupovne cijene dogovorenog na razini pojedinačne sekuritizirane izloženosti u trenutku iniciranja ili, ako je primjenjivo, odgovarajućeg udjela nepovratnog diskonta kupovne cijene dogovorenog na razini skupa odnosnih izloženosti, u trenutku iniciranja od nominalne vrijednosti izloženosti ili, ako je primjenjivo, njezine nepodmirene vrijednosti u trenutku iniciranja. Osim toga, za potrebe određivanja neto vrijednosti sekuritiziranih neprihodujućih izloženosti, nepovratni diskont kupovne cijene može uključivati razliku između nominalnog iznosa tranši sekuritizacije neprihodujuće izloženosti koju je inicijator preuzeo za naknadnu prodaju i cijene po kojoj se te tranše prvi put prodaju nepovezanim trećim stranama.

4. Ako mješoviti financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji u smislu Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(4), matična institucija ili financijski holding s poslovnim nastanom u Uniji ili jedno od njihovih društava kćeri, u smislu Uredbe (EU) br. 575/2013, kao inicijator ili sponzor, sekuritizira izloženosti jedne ili više kreditnih institucija, investicijskih društava ili drugih financijskih institucija koje su uključene u opseg nadzora na konsolidiranoj osnovi, zahtjevi iz stavka 1. mogu se ispuniti na temelju konsolidiranog stanja matične institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga s poslovnim nastanom u Uniji.

Prvi podstavak primjenjuje se samo ako su kreditne institucije, investicijska društva ili financijske institucije koje su kreirale sekuritizirane izloženosti usklađeni sa zahtjevima iz članka 79. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(5) i inicijatoru ili sponzoru i matičnoj kreditnoj instituciji u Uniji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu s poslovnim nastanom u Uniji pravodobno dostave informacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva iz članka 5. ove Uredbe.

5. Stavak 1. ne primjenjuje se ako je riječ o sekuritiziranim izloženostima prema sljedećim subjektima ili ako za njih u cijelosti, bezuvjetno i neopozivo jamče sljedeći subjekti:

(a) središnje države ili središnje banke;

(b) regionalne vlade, lokalna tijela i subjekti javnog sektora u smislu članka 4. stavka 1. točke 8. Uredbe (EU) br. 575/2013 u državama članicama;

(c) institucije kojima se dodjeljuje ponder rizika od 50 % ili manji u skladu s dijelom trećim glavom II. poglavljem 2. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(d) nacionalne banke za promicanje gospodarstva ili institucije u smislu članka 2. točke 3. Uredbe (EU) 2015/1017 Europskog parlamenta i Vijeća(6); ili

(e) multilateralne razvojne banke navedene u članku 117. Uredbe (EU) br. 575/2013.

6. Stavak 1. ne primjenjuje se na transakcije koje se temelje na jasnom, transparentnom i dostupnom indeksu, gdje su odnosni referentni subjekti istovjetni onima koji čine indeks subjekata kojima se općenito trguje ili ih čine ostali vrijednosni papiri kojima se trguje osim sekuritizacijskih pozicija.

7. EBA blisko surađujući s ESMA-om i Europskim nadzornim tijelom za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje (EIOPA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(7), izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se detaljnije utvrdio zahtjev za zadržavanje rizika, osobito u pogledu sljedećeg:

(a) načina zadržavanja rizika u skladu sa stavkom 3., uključujući ispunjavanje sintetskim ili potencijalnim oblikom zadržavanja;

(b) mjerenja razine zadržavanja iz stavka 1.;

(c) zabrane zaštite ili prodaje zadržanog udjela;

(d) uvjeta za zadržavanje na konsolidiranoj osnovi u skladu sa stavkom 4.;

(e) uvjeta za izuzimanje transakcija koje se temelje na jasnom, transparentnom i dostupnom indeksu iz stavka 6.;

(f) načina zadržavanja rizika u skladu sa stavcima 3. i 3.a u slučaju sekuritizacija neprihodujućih izloženosti;

(g) učinka naknada plaćenih subjektu koji zadržava udjel na stvarni znatni neto ekonomski udjel u smislu stavka 1.

EBA podnosi Komisiji te nacrte regulatornih tehničkih standarda do 10. listopada 2021.

Komisiji se povjerava ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu