Uvodna izjava (10)
Pri donošenju Uredbe (EZ) br. 810/2009 uvidjelo se da će se u pogledu pitanja dostatne pouzdanosti otisaka prstiju djece mlađe od 12 godina za potrebe identifikacije i provjere, a posebno pitanja promjena otisaka prstiju s promjenom dobi, morati tražiti rješenje naknadno na osnovi rezultata studije koju je trebalo provesti pod nadležnošću Komisije. U studiji naslovljenoj „Prepoznavanje otisaka prstiju djece”, koju je 2013. proveo Zajednički istraživački centar, zaključeno je da je pod određenim uvjetima moguće postići zadovoljavajuću razinu točnosti u prepoznavanju otisaka prstiju djece u dobi od šest do 12 godina. U drugoj je studiji naslovljenoj „Automatsko prepoznavanje otisaka prstiju: od djece do starijih osoba” u prosincu 2017. potvrđen taj zaključak te je ponuđen dodatan uvid u učinak starenja na kvalitetu otiska prsta. Na toj osnovi Komisija je 2017. provela dodatnu studiju naslovljenu „Izvedivost i posljedice snižavanja dobi za uzimanje otisaka prstiju djece i pohranjivanje skeniranog primjerka putne isprave podnositelja zahtjeva za izdavanje vize u vizni informacijski sustav (VIS)” koja je dovršena 2018. i u kojoj je razmotrena potreba za snižavanjem dobi za uzimanje otisaka prstiju djece na šest godina u postupku izdavanja viza i proporcionalnost tog snižavanja. U toj je studiji utvrđeno da bi snižavanje dobi za uzimanje otisaka prstiju doprinijelo boljem ostvarenju ciljeva VIS-a, osobito u odnosu na olakšavanje borbe protiv prijevara u vezi s identitetom i kontrola na graničnim prijelazima na vanjskim granicama. U toj je studiji također utvrđeno da bi se snižavanjem dobi za uzimanje otisaka prstiju mogle ostvariti dodatne koristi jačanjem sprečavanja povreda prava djece i borbe protiv povreda prava djece, osobito omogućivanjem identifikacije ili provjere identiteta djece koja su državljani trećih zemalja koja se nalaze na schengenskom području i koja su u situaciji u kojoj se dogodilo ili se može dogoditi kršenje njihovih prava, primjerice zbog toga što su djeca žrtve trgovanja ljudima, nestala djeca ili maloljetnici bez pratnje koji podnose zahtjev za azil. Istodobno, djeca su posebno ranjiva skupina te bi za prikupljanje njihovih biometrijskih podataka trebale važiti strože zaštitne mjere, među ostalim i ograničavanje razdoblja čuvanja podataka, te bi svrhe u koje se ti podaci mogu koristiti trebale biti ograničene na situacije u kojima je to u najboljem interesu djeteta. Studijom koja je dovršena 2018. pokazano je i da su otisci prstiju starijih osoba lošije kvalitete i osrednje točnosti te su preporučene mjere za ublažavanje tih nedostataka. Države članice trebale bi slijediti preporuke utvrđene u toj studiji u cilju poboljšanja kvalitete otisaka prstiju i uspoređivanja biometrijskih podataka.