Uvodna izjava (5)
Postoje vrste izlaganja azbestu koje ne proizlaze iz aktivnog rukovanja azbestom. Takve vrste izlaganja uključuju pasivno izlaganje, kod kojeg su radnici koji rade u blizini osobe koja radi s materijalima koji sadržavaju azbest ili u prostorima u kojima se materijali koji sadržavaju azbest raspadaju u strukturi zgrade izloženi azbestu, i sekundarno izlaganje, kod koje su osobe izložene azbestnim vlaknima koje su osobe koje su na radnome mjestu izložene azbestu donijele kući, većinom u odjeći ili kosi. I pasivno i sekundarno izlaganje može znatno utjecati na zdravlje. Iako su u Uniji zabranjeni svi oblici azbesta, azbest je i dalje prisutan u nekim objektima, posebno zgradama sagrađenima prije zabrane, što može dovesti do izlaganja na radnome mjestu i izlaganje izvan radnog mjesta ako se materijal koji sadržava azbest u zgradi poremeti ili ošteti. Stoga ostaje nužno izbjegavati izlaganje azbestu u svakom obliku. U pogledu pasivnog izlaganja radnika azbestu, Direktivom Vijeća 89/391/EEZ(7) i Direktivom 2009/148/EZ od poslodavaca se zahtijeva da raspolažu procjenom svih rizika za zdravlje i sigurnost radnika na radu koja će se izraditi utvrđivanjem potencijalnih opasnosti, uključujući one koje proizlaze iz pasivnog izlaganja azbestu, te da uspostave potrebne preventivne i zaštitne mjere za zaštitu sigurnosti i zdravlja radnika, pri čemu je načelo izbjegavanja rizika uvijek osnova za sve mjere koje se trebaju provesti. U pogledu sekundarnog izlaganja azbestu ili materijalima koji sadržavaju azbest, zahtjevi u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu predviđeni ovom Direktivom važno su sredstvo za izbjegavanje takvog izlaganja.