Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/2091

Prilog V

KVALIFIKACIJA I VALIDACIJA

I. PODRUČJE PRIMJENE

Zahtjevi utvrđeni u ovom Prilogu primjenjuju se na kvalifikaciju opreme, objekata te pomoćnih i drugih sustava koji se koriste za proizvodnju veterinarskih lijekova i validaciju proizvodnog procesa. Računalni sustavi koji se koriste u proizvodnji veterinarskih lijekova validiraju se u skladu sa zahtjevima iz Priloga IV.

II. OPĆI ZAHTJEVI

II.1. Odluke o području i opsegu kvalifikacije/validacije moraju se temeljiti na dokumentiranoj procjeni rizika. Naknadna kvalifikacija/validacija nije prihvatljiva. Podaci za potrebe kvalifikacijskih/validacijskih studija koji su dobiveni iz izvora izvan vlastitih programa proizvođača mogu se koristiti pod uvjetom da je to opravdano i da postoji dovoljno jamstvo njihove pouzdanosti za potrebe planirane kvalifikacije/validacije.

II.2. Pri kvalifikaciji i validaciji mora se uzeti u obzir životni ciklus relevantne opreme, objekata, pomoćnih i drugih sustava i veterinarskog lijeka.

II.3. Sve planirane promjene opreme, objekata, pomoćnih i drugih sustava ili proizvodnog procesa koje mogu utjecati na kakvoću veterinarskog lijeka moraju se službeno dokumentirati te se mora procijeniti njihov utjecaj na validirani status ili strategiju kontrole.

II.4. Kvalifikaciju i validaciju smije obavljati samo odgovarajuće osposobljeno osoblje koje se pridržava odobrenih postupaka, uključujući one koji se odnose na izvješćivanje. Mora se provoditi odgovarajući nadzor tijekom cijelog životnog ciklusa validacije.

II.5. Ključni elementi programa kvalifikacije i validacije mjesta proizvodnje moraju se jasno definirati i dokumentirati u glavnom planu validacije ili jednakovrijednom dokumentu, u kojem treba barem navesti ili uputiti na sljedeće:

(a) proizvođačev općeniti pristup kvalifikaciji i validaciji;

(b) organizacijsku strukturu, uključujući uloge i odgovornosti u aktivnostima kvalifikacije i validacije;

(c) sažeti pregled opreme, objekata, pomoćnih i drugih sustava i proizvodnih procesa na mjestu proizvodnje i njihov status kvalifikacije/validacije;

(d) strategiju za uvođenje izmjena („kontrola promjena”) i upravljanje odstupanjima pri kvalifikaciji i validaciji;

(e) smjernice za sastavljanje kriterija prihvatljivosti;

(f) dokumente kojima se potkrepljuju ili u kojima su evidentirane aktivnosti kvalifikacije i validacije;

(g) strategiju/plan kvalifikacije i validacije opreme, objekata, pomoćnih i drugih sustava ili procesa, uključujući rekvalifikaciju, prema potrebi.

II.6. Tijekom aktivnosti kvalifikacije i validacije primjenjuje se pristup upravljanja rizikom u kakvoći. Procjene rizika prema potrebi se ponavljaju na temelju novih saznanja stečenih tijekom životnog ciklusa. Mora se dokumentirati način na koji se procjene rizika koriste da bi se potkrijepile aktivnosti kvalifikacije i validacije.

II.7. U okviru kvalifikacije i validacije moraju se provesti odgovarajuće provjere kako bi se zajamčila cjelovitost svih dobivenih podataka.

III. DOKUMENTACIJA

III.1. Sve dokumente sastavljene tijekom kvalifikacije i validacije mora potvrditi i odobriti odgovarajuće osoblje kako je definirano u farmaceutskom sustavu kakvoće.

III.2. U složenim projektima kvalifikacije/validacije mora se jasno definirati odnos između dokumenata.

III.3. Moraju se pripremiti kvalifikacijski/validacijski protokoli u kojima se definiraju kritični sustavi, atributi i parametri te povezani kriteriji prihvatljivosti.

III.4. Dokumenti o kvalifikaciji mogu se prema potrebi kombinirati, npr. dokumenti o kvalifikaciji instalacija i kvalifikaciji operacija.

III.5. Ako kvalifikacijske/validacijske protokole i drugu dokumentaciju dostavlja treća strana koja pruža usluge validacije, odgovarajuće osoblje na mjestu proizvodnje mora prije odobravanja potvrditi njezinu prikladnost i usklađenost s internim postupcima. Protokoli dobavljača mogu se prije primjene dopuniti dodatnom dokumentacijom / protokolima ispitivanja.

III.6. Sve bitne izmjene odobrenog protokola tijekom provedbe (npr. kriteriji prihvatljivosti, radni parametri) dokumentiraju se kao odstupanje i moraju biti znanstveno opravdane.

III.7. Rezultati koji ne ispunjavaju unaprijed definirane kriterije prihvatljivosti evidentiraju se kao odstupanje i moraju se temeljito istražiti. Moguće posljedice za status kvalifikacije/validacije moraju se razmotriti u izvješću.

III.8. U izvješću treba navesti ocjenu i zaključke kvalifikacije/validacije i sažetak dobivenih rezultata na temelju kriterija prihvatljivosti. Sve daljnje izmjene kriterija prihvatljivosti moraju biti znanstveno opravdane, a u vezi s ishodom kvalifikacije/validacije mora se dati konačna preporuka.

III.9. Službeno puštanje u sljedeću fazu postupka kvalifikacije/validacije odobrava nadležno osoblje u okviru odobrenja izvješća o kvalifikaciji/validaciji ili kao zaseban sažeti dokument. Može se dati uvjetno odobrenje za prelazak u sljedeću fazu kvalifikacije/validacije ako određeni kriteriji prihvatljivosti ili odstupanja nisu u potpunosti uzeti u obzir i ako je dokumentiranom procjenom potvrđeno da nema bitnog utjecaja na sljedeću aktivnost.

IV. FAZE KVALIFIKACIJE OPREME, OBJEKATA I POMOĆNIH I DRUGIH SUSTAVA

IV.1. Pri kvalifikaciji se uzimaju u obzir sve faze od prvotne izrade specifikacije korisničkih zahtjeva do krajnje upotrebe opreme, objekata ili pomoćnih i drugih sustava. Glavne faze i određeni kriteriji koji se mogu primijeniti u svakoj fazi navedeni su kao smjernice u odjeljcima od IV.2. do IV.7., a specifične faze/kriterije treba prilagoditi značajkama projekta.

IV.2. Specifikacija korisničkih zahtjeva

Specifikacije za opremu, objekte i pomoćne i druge sustave utvrđuju se u specifikaciji korisničkih zahtjeva ili funkcionalnoj specifikaciji. U toj fazi uvode se ključni elementi kakvoće, a svi rizici moraju se ublažiti do prihvatljive razine. Specifikacija korisničkih zahtjeva mora biti referentna točka tijekom cijelog životnog ciklusa validacije.

IV.3. Kvalifikacija dizajna

Kvalifikacija dizajna je dokumentirana provjera prikladnosti predloženog dizajna opreme, objekata i pomoćnih i drugih sustava za predviđenu namjenu. Kvalifikacijom dizajna dokazuje se i dokumentira usklađenost dizajna s dobrom proizvođačkom praksom. Tijekom kvalifikacije dizajna provjeravaju se zahtjevi iz specifikacije korisničkih zahtjeva.

IV.4. Tvorničko ispitivanje prihvatljivosti / ispitivanje prihvatljivosti na lokaciji

Oprema se prema potrebi može procijeniti kod dobavljača prije isporuke. To može biti posebno korisno u slučaju novih ili složenih tehnologija.

Kod dobavljača se prema potrebi prije instalacije potvrđuje da je oprema u skladu sa specifikacijom korisničkih zahtjeva / funkcionalnom specifikacijom.

Ako je to primjereno i opravdano, u okviru tvorničkog ispitivanja prihvatljivosti ili drugih faza može se obaviti pregled dokumentacije i određena druga ispitivanja bez potrebe za ponavljanjem ispitivanja na lokaciji u okviru kvalifikacije instalacija ili kvalifikacije operacija, pod uvjetom da se dokaže da prijevoz i instalacija ne utječu na funkcionalnost.

Tvorničko ispitivanje prihvatljivosti može se dopuniti ispitivanjem prihvatljivosti na lokaciji nakon isporuke opreme na mjestu proizvodnje.

IV.5. Kvalifikacija instalacija (IQ)

Kvalifikacija instalacija je dokumentirana provjera usklađenosti instalirane ili modificirane opreme, objekata i pomoćnih i drugih sustava s odobrenim dizajnom i preporukama proizvođača.

Kvalifikacija instalacija među ostalim obuhvaća:

(a) provjeru ispravnosti instalacije komponenti, instrumenata, opreme, cjevovoda i usluga u odnosu na tehničke nacrte i specifikacije;

(b) provjeru pravilne instalacije u odnosu na unaprijed definirane kriterije;

(c) prikupljanje i objedinjavanje dobavljačevih uputa za rad i rukovanje opremom te zahtjeva za održavanje;

(d) umjeravanje instrumenata;

(e) provjeru materijala korištenih u izgradnji.

IV.6. Kvalifikacija operacija (OQ)

Kvalifikacija operacija je dokumentirana provjera funkcioniraju li instalirana ili modificirana oprema, objekti i pomoćni i drugi sustavi kako je predviđeno u očekivanim radnim rasponima. Iako se kvalifikacija operacija obično provodi nakon kvalifikacije instalacija, ovisno o složenosti opreme može se provesti kombinirana kvalifikacija instalacija i kvalifikacija operacija.

Kvalifikacija operacija među ostalim obuhvaća:

— ispitivanja osmišljena na temelju znanja o procesima, sustavima i opremi kako bi se osiguralo da sustav funkcionira kako je projektiran;

— ispitivanja za potvrđivanje gornjih i donjih operativnih graničnih vrijednosti, uključujući uvjete najgoreg slučaja.

IV.7. Kvalifikacija performansi

Kvalifikacija performansi je dokumentirana provjera funkcioniraju li oprema, objekti i pomoćni i drugi sustavi djelotvorno i reproducibilno u skladu s odobrenim specifikacijama i proizvodnim procesom. Taj se korak obično provodi nakon uspješne kvalifikacije instalacija i kvalifikacije operacija, ali u nekim slučajevima može biti primjereno provesti ga zajedno s kvalifikacijom operacija ili validacijom procesa.

Kvalifikacija performansi uključuje testiranje s pomoću proizvodnih materijala, odobrenih zamjenskih proizvoda ili simulacija proizvoda za koje je dokazano jednakovrijedno ponašanje u uobičajenim uvjetima rada s veličinama serija najgoreg slučaja. Učestalost uzorkovanja kojim se potvrđuje kontrola procesa mora biti opravdana.

Ispitivanja moraju obuhvatiti radni raspon predviđenog procesa, osim ako su dostupni dokumentirani dokazi iz faze razvoja koji potvrđuju radne raspone.

Ostali zahtjevi

IV.8. Kakvoća pare, vode, zraka i drugih plinova mora se potvrditi nakon instalacije u skladu s prethodno navedenim pristupom. Pri određivanju razdoblja i opsega kvalifikacije moraju se uzeti u obzir sezonske varijacije (ako je relevantno) i predviđena upotreba pomoćnih sustava.

IV.9. U slučajevima u kojima može doći do izravnog kontakta s proizvodom (npr. sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC)) ili neizravnog kontakta (npr. putem izmjenjivača topline) mora se provesti procjena rizika kako bi se ublažili rizici od kvara.

IV.10. Kvalifikacija opreme koja se koristi za primarno pakiranje mora se provesti u skladu s minimalnim i maksimalnim radnim rasponima definiranima za kritične procesne parametre kao što su temperatura, brzina stroja i tlak pečaćenja.

V. REKVALIFIKACIJA

V.1. Oprema, objekti te pomoćni i drugi sustavi moraju se ponovno procijeniti u odgovarajućim vremenskim razmacima kako bi se potvrdilo da su i dalje u skladu s predviđenom namjenom.

V.2. Potreba za rekvalifikacijom (npr. nakon izmjena opreme/sustava) procjenjuje se na temelju načela upravljanja rizikom u kakvoći.

VI. VALIDACIJA PROCESA

VI.1. Opći zahtjevi

VI.1.1. Validacija procesa je dokumentirani dokaz da se procesom u okviru utvrđenih parametara može djelotvorno i reproducibilno proizvesti veterinarski lijek u okviru traženih specifikacija i svojstava kakvoće te u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet.

VI.1.2. Validacijom procesa dokazuje se da se procesom mogu dosljedno osigurati sva svojstva kakvoće i procesni parametri koji su važni za postizanje potrebne kakvoće proizvoda. Procesni parametri i svojstva kakvoće klasificiraju se kao kritični ili nekritični uzimajući u obzir dostupno znanje o proizvodima i procesima(67) te na temelju procjene rizika; klasifikacija se mora uredno dokumentirati.

VI.1.3. Mora se dokazati da proizvodni procesi mogu osigurati dosljednu proizvodnju proizvoda tražene kakvoće u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odobrenju za stavljanje u promet prije stavljanja veterinarskih lijekova u promet. Naknadna validacija nije prihvatljiva.

VI.1.4. Validacija procesa za nove proizvode mora obuhvatiti sve jačine lijeka koje se namjeravaju staviti u promet i sva mjesta proizvodnje. Bracketing pristup može biti opravdan za nove proizvode u slučaju da postoji opsežno znanje o procesu stečeno u fazi razvoja u kombinaciji s odgovarajućim kontinuiranim programom verifikacije.

VI.1.5. Za validaciju procesa za proizvode koji se prenose s jednog mjesta proizvodnje na drugo ili unutar istog mjesta proizvodnje broj validacijskih serija može se smanjiti primjenom bracketing pristupa. Taj pristup mora biti znanstveno opravdan na temelju dostupnog znanja o proizvodu. Bracketing se može, ako je to opravdano, primijeniti i za različite jačine, veličine serije i veličine pakiranja / vrste spremnika.

VI.1.6. Serije koje se upotrebljavaju za validaciju procesa obično moraju biti iste veličine kao i predviđene komercijalne serije; upotreba bilo koje druge veličine serije mora biti opravdana.

VI.1.7. Oprema, objekti, pomoćni i drugi sustavi koji se upotrebljavaju za validaciju procesa moraju se kvalificirati. Osim toga, metode ispitivanja koje se primjenjuju za validaciju procesa moraju se validirati za predviđenu upotrebu.

VI.1.8. Validacijske serije mogu se staviti u promet samo ako je to unaprijed definirano i pod uvjetom da su u skladu s dobrom proizvođačkom praksom (uključujući kriterije prihvatljivosti validacije ili kriterije kontinuirane verifikacije procesa) i uvjetima odobrenja za stavljanje u promet.

VI.2. Tradicionalna validacija procesa

VI.2.1. Prema takozvanom tradicionalnom pristupu više serija gotovog proizvoda proizvodi se u rutinskim uvjetima kako bi se potvrdila reproducibilnost.

VI.2.2. Iako se obično smatra prihvatljivim da su za validaciju procesa potrebne najmanje tri uzastopne serije proizvedene u rutinskim uvjetima, broj serija korištenih za validaciju procesa mora se opravdati na temelju procjene rizika kojom se uzimaju u obzir složenost procesa i varijabilnost rezultata procesa, kao i drugi relevantni čimbenici.

Može biti opravdan drukčiji broj serija ovisno o tome primjenjuju li se standardne metode proizvodnje i proizvode li se već na mjestu proizvodnje slični proizvodi odnosno primjenjuju li se slični procesi. Prvotna validacija s tri serije možda će se morati dopuniti dodatnim podacima dobivenima iz naknadnih serija kao dio kontinuirane verifikacije procesa.

VI.2.3. Mora se izraditi protokol za validaciju procesa u kojem su definirani kritični procesni parametri (tj. procesni parametri čija varijabilnost utječe na kritična svojstva kakvoće i koji se stoga moraju pratiti ili kontrolirati kako bi se osigurala željena kakvoća proizvoda), kritična svojstva kakvoće (tj. fizikalna, kemijska, biološka ili mikrobiološka svojstva koja se moraju kontrolirati kako bi se osigurala željena kakvoća proizvoda) i povezani kriteriji prihvatljivosti koji se temelje na podacima o razvoju ili znanju o procesu.

VI.2.4. Protokoli za validaciju procesa među ostalim obuhvaćaju:

(a) kratak opis procesa i upućivanje na odgovarajuću evidenciju o proizvodnji serije;

(b) funkcije i odgovornosti;

(c) sažetak kritičnih svojstava kakvoće koja treba istražiti;

(d) sažetak kritičnih procesnih parametara i njihovih graničnih vrijednosti;

(e) sažetak drugih (nekritičnih) svojstava i parametara koje treba istražiti ili pratiti tijekom validacije i razloge za njihovo uključivanje;

(f) popis opreme/objekata koji će se koristiti (uključujući opremu za mjerenje/praćenje/evidentiranje) zajedno sa statusom umjeravanja;

(g) prema potrebi, popis analitičkih metoda i validaciju metoda;

(h) predložene procesne kontrole s kriterijima prihvatljivosti i razloge zbog kojih je odabrana pojedina procesna kontrola;

(i) dodatna ispitivanja koja treba provesti na temelju kriterija prihvatljivosti;

(j) plan uzorkovanja i njegovo obrazloženje;

(k) metode evidentiranja i evaluacije rezultata;

(l) proces puštanja u promet i potvrđivanja serija (ako je primjenjivo).

VI.3. Kontinuirana verifikacija procesa

VI.3.1. Kontinuirana verifikacija procesa može se koristiti kao alternativa tradicionalnoj validaciji procesa za proizvode razvijene u skladu s pristupom kvalitete ugrađene u dizajn (quality by design) ako je tijekom faze razvoja znanstveno utvrđeno da uspostavljena strategija kontrole jamči visok stupanj osiguravanja kakvoće proizvoda.

VI.3.2. Mora se definirati metoda za verifikaciju postupka. Mora postojati znanstveno utemeljena strategija kontrole za tražena svojstva ulaznih materijala, kritična svojstva kakvoće i kritične procesne parametre. Strategija kontrole mora se redovito evaluirati. Kao alati mogu se koristiti procesna analitička tehnologija i kontrola procesa primjenom multivarijatne statističke analize.

VI.3.3. Broj serija potrebnih da bi se dokazalo da proces može dosljedno isporučivati proizvod tražene kakvoće u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet utvrđuje se od slučaja do slučaja s obzirom na posebnosti proizvoda i uz primjenu načela upravljanja rizikom u kakvoći.

VI.4. Hibridni pristup

VI.4.1. Može se primijeniti i kombinacija tradicionalnog pristupa i kontinuirane verifikacije procesa ako postoji velika količina znanja o proizvodima i procesima stečena iskustvom u proizvodnji i iz povijesnih podataka o seriji.

VI.4.2. Taj se pristup može primijeniti i za sve aktivnosti validacije nakon izmjena ili tijekom kontinuirane verifikacije procesa iako je proizvod prvotno validiran tradicionalnim pristupom.

VI.5. Kontinuirana verifikacija procesa tijekom životnog ciklusa

VI.5.1. Kontinuirana verifikacija procesa dokumentirani je dokaz da se proizvodnim procesom može osigurati dosljedna proizvodnja proizvoda tražene kakvoće u skladu sa zahtjevima utvrđenima u odobrenju za stavljanje u promet. Kontinuirana verifikacija procesa primjenjiva je neovisno o primijenjenom pristupu validaciji procesa (tradicionalni, kontinuirani ili kombinirani).

VI.5.2. Opseg i učestalost kontinuirane verifikacije procesa mora se periodično preispitati s obzirom na razinu razumijevanja procesa i učinkovitost procesa.

VI.5.3. Kontinuirana verifikacija procesa mora se provoditi na temelju odobrenog protokola ili jednakovrijednih dokumenata i mora se sastaviti izvješće kako bi se dokumentirali dobiveni rezultati. Prema potrebi se za potkrepljivanje zaključaka moraju upotrijebiti statistički alati.

VI.5.4. Kontinuirana verifikacija procesa mora se provoditi tijekom cijelog životnog ciklusa proizvoda kako bi se potvrdio validirani status proizvoda, uzimajući u obzir ishod provjere kakvoće proizvoda. Moraju se uzeti u obzir i postupne izmjene tijekom vremena i procijeniti potreba za dodatnim mjerama, kao što je pojačano uzorkovanje.

VI.6. Tekuća validacija

VI.6.1. U iznimnim okolnostima, ako koristi za liječenu životinju uvelike premašuju rizike, može biti prihvatljivo da se ne provede program validacije prije početka rutinske proizvodnje i može se primijeniti tekuća validacija. Međutim, odluka o provedbi tekuće validacije mora biti opravdana i dokumentirana i mora je odobriti ovlašteno osoblje.

VI.6.2. Ako je primijenjen pristup tekuće validacije, mora postojati dovoljno podataka na temelju kojih se može zaključiti da je svaka serija proizvoda ujednačena i ispunjava definirane kriterije prihvatljivosti. Rezultati i zaključci moraju se službeno dokumentirati i staviti na raspolaganje kvalificiranoj osobi prije potvrđivanja serije.

VII. VALIDACIJA METODA ISPITIVANJA

VII.1. Analitičke metode koje se primjenjuju za proizvodnju ili kontrolu veterinarskih lijekova (uključujući one kojima se potkrepljuje validacija i kvalifikacija) moraju se validirati. Validacijom se dokazuje prikladnost analitičkih metoda za predviđenu namjenu.

VII.2. Analitički postupci koji su opisani u Europskoj farmakopeji ili farmakopeji države članice ili su povezani s monografijom za pojedini proizvod i provode se u skladu s tom monografijom općenito se smatraju validiranima. U tim slučajevima mora se provjeriti prikladnost validiranog ispitivanja za predviđenu namjenu.

VII.3. Ako se provodi mikrobiološko ispitivanje proizvoda, metoda se mora validirati kako bi se potvrdilo da proizvod ne utječe na oporavak mikroorganizama.

VII.4. Ako se provodi mikrobiološko ispitivanje površina u čistim sobama, metoda ispitivanja mora se validirati kako bi se potvrdilo da upotreba sredstava za sanitaciju ne utječe na oporavak mikroorganizama.

VIII. VALIDACIJA ČIŠĆENJA

VIII.1. Validacija čišćenja dokumentirani je dokaz da se određenim postupkom čišćenja reproducibilno uklanjaju kontaminanti, rezidui prethodnog proizvoda i sredstva za čišćenje ispod unaprijed definiranog praga. Validacija čišćenja potrebna je da bi se potvrdila djelotvornost postupaka čišćenja za svu opremu koja dolazi u izravan kontakt s proizvodom.

VIII.2. Simulirajuća sredstva (tj. materijali čija su svojstva vrlo slična specifičnim svojstvima relevantnog proizvoda) mogu se koristiti ako je to znanstveno opravdano.

VIII.3. Validacija čišćenja za slične vrste opreme može se objediniti ako je to opravdano.

VIII.4. Vizualna provjera čistoće dio je kriterija prihvatljivosti za validaciju čišćenja, ali samo taj kriterij u pravilu nije dovoljan. Osim toga, opetovano čišćenje i ponovno ispitivanje dok se ne dobiju prihvatljivi rezultati za rezidue ne smatra se prihvatljivim pristupom.

VIII.5. Validacija čišćenja može potrajati određeno vrijeme i u takvim je slučajevima potrebna verifikacija(68) nakon svake serije dok validacija ne bude dovršena. Ako se primjenjuje taj pristup, podaci dobiveni verifikacijom moraju biti dovoljni za podupiranje zaključka da je oprema čista i dostupna za daljnju upotrebu.

VIII.6. Pri validaciji se uzima u obzir razina automatizacije postupka čišćenja. Ako se koristi automatski proces, mora se validirati specificirani uobičajeni radni raspon pomoćnih sustava i opreme.

VIII.7. Mora se provesti procjena kako bi se odredili varijabilni čimbenici koji utječu na djelotvornost i provedbu postupka čišćenja (npr. operateri ili razina detaljnosti postupaka, kao što je trajanje ispiranja). Ako su utvrđeni varijabilni čimbenici, studije validacije čišćenja moraju se temeljiti na situacijama najgoreg slučaja.

VIII.8. Granične vrijednosti za prijenos rezidua proizvoda moraju se temeljiti na toksikološkoj procjeni(69). Obrazloženje odabranih graničnih vrijednosti mora se dokumentirati u procjeni rizika koja sadržava sva relevantna upućivanja. Granične vrijednosti moraju se utvrditi i za uklanjanje korištenih sredstava za čišćenje. U kriterijima prihvatljivosti mora se uzeti u obzir potencijalni kumulativni učinak različite korištene opreme. Međutim, moguće su sljedeće prilagodbe:

(a) poznato je da se terapeutske makromolekule i peptidi razgrađuju i denaturiraju kad su izloženi ekstremnim pH vrijednostima i/ili toplini i mogu postati farmakološki neaktivni. Toksikološka procjena stoga možda neće biti primjenjiva u tim okolnostima;

(b) ako nije moguće odrediti prisutnost određenih rezidua proizvoda, mogu se odabrati drugi reprezentativni parametri, npr. ukupni organski ugljik (TOC) i vodljivost.

VIII.9. Pri izradi protokola za validaciju čišćenja uzima se u obzir rizik koji predstavljaju mikrobiološka kontaminacija i kontaminacija endotoksinima.

VIII.10. Za određivanje vremena držanja u prljavom i čistom stanju za proces čišćenja uzima se u obzir utjecaj razdoblja od proizvodnje do čišćenja i razdoblja od čišćenja do korištenja opreme.

VIII.11. U slučaju kampanjske proizvodnje uzima se u obzir utjecaj na jednostavnost čišćenja na kraju kampanje, a maksimalno trajanje kampanje (vrijeme i/ili broj serija) osnova je za validaciju čišćenja.

VIII.12. Ako se kao model za validaciju čišćenja koristi proizvod iz najgoreg slučaja, mora se navesti znanstveno obrazloženje za odabir proizvoda iz najgoreg slučaja i procijeniti učinak novih proizvoda. Kriteriji za određivanje najgoreg slučaja mogu biti topljivost, mogućnost čišćenja, toksičnost i potencija.

VIII.13. U protokolima za validaciju čišćenja moraju se navesti ili uputiti na mjesta uzorkovanja i razloge za odabir tih mjesta i moraju se definirati kriteriji prihvatljivosti.

VIII.14. Uzorkovanje se može provesti uzimanjem brisa, ispiranjem ili na drugi način, ovisno o proizvodnoj opremi. Primijenjeni materijali i metoda uzorkovanja ne smiju utjecati na rezultat. Mora se dokazati da primijenjene metode uzorkovanja omogućuju oporavak iz svih materijala u izravnom kontaktu s proizvodom koji su uzorkovani u opremi.

VIII.15. Postupak čišćenja mora se provesti odgovarajući broj puta na temelju procjene rizika i mora ispunjavati kriterije prihvatljivosti kako bi se dokazalo da je metoda čišćenja validirana.

VIII.16. Ako je postupak čišćenja nedjelotvoran ili nije primjeren za neke vrste opreme, uvodi se namjenska oprema ili se provode druge odgovarajuće mjere.

VIII.17. Ako se oprema čisti ručno, djelotvornost ručnog postupka mora se potvrđivati u odgovarajućim vremenskim razmacima.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu