Provedbena uredba Komisije (EU) 2025/2091

Prilog VII

KORIŠTENJE IONIZIRAJUĆEG ZRAČENJA U PROIZVODNJI VETERINARSKIH LIJEKOVA

I. OPĆENITO

Zahtjevi utvrđeni u ovom Prilogu primjenjuju se na korištenje ionizirajućeg zračenja u proizvodnji veterinarskih lijekova. Posebni zahtjevi utvrđeni u ovom Prilogu primjenjuju se samo na proces ionizirajućeg zračenja, dok drugi aspekti proizvodnog procesa moraju biti u skladu s odgovarajućim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi.

Zahtijevana doza zračenja, uključujući odgovarajuće granične vrijednosti, mora se navesti u odobrenju za stavljanje u promet.

II. PROSTORI

Prostori moraju biti projektirani i koristiti se tako da se odvoje ozračeni od neozračenih spremnika kako bi se izbjegla unakrsna kontaminacija. Ako su materijali kojima se rukuje zatvoreni u spremnicima za ozračivanje, materijali namijenjeni korištenju u proizvodnji lijekova ne moraju nužno biti odvojeni od drugih vrsta materijala, pod uvjetom da ne postoji rizik da će potonji materijali kontaminirati materijale za proizvodnju lijekova. Mora se isključiti svaka mogućnost kontaminacije proizvoda radionuklidima iz izvora.

III. OPREMA

III.1. Dozimetri

III.1.1. Korišteni dozimetri moraju se umjeriti u skladu s odgovarajućim normama. Razdoblje valjanosti umjeravanja mora se dokumentirati u pisanom obliku uz odgovarajuće obrazloženje i poštovati.

III.1.2. U pravilu treba koristiti isti instrument za utvrđivanje krivulje umjeravanja dozimetara i za mjerenje promjene njihove apsorbancije nakon ozračivanja. Ako se koristi drugi instrument, mora se utvrditi apsolutna apsorbancija svakog instrumenta.

III.1.3. Ovisno o vrsti dozimetra moraju se uzeti u obzir mogući uzroci nepreciznosti, uključujući promjenu razine vlage, promjenu temperature, vrijeme koje je proteklo od ozračivanja do mjerenja ili jačinu doze.

III.1.4. Valna duljina instrumenta kojim se mjeri promjena apsorbancije dozimetara i instrumenta kojim se mjeri njihova debljina mora se redovito podvrgavati provjerama umjeravanja u vremenskim razmacima utvrđenima s obzirom na stabilnost, namjenu i upotrebu.

III.2. Uređaji za ozračivanje

III.2.1. Kvalifikacija

III.2.1.1. Odgovarajućom dokumentacijom mora se dokazati da uređaji za ozračivanje mogu raditi ujednačeno unutar unaprijed određenih graničnih vrijednosti kad ih se koristi u skladu sa specifikacijama procesa. U tom su kontekstu unaprijed određene granične vrijednosti maksimalna i minimalna doza apsorpcije predviđena za spremnik za ozračivanje. Ne smiju biti moguće varijacije u radu uređaja za ozračivanje zbog kojih bi spremnik primio dozu izvan tih graničnih vrijednosti bez znanja operatera.

III.2.1.2. U slučaju promjene procesa ili uređaja za ozračivanje koja bi mogla utjecati na raspodjelu doze koju prima spremnik za ozračivanje (npr. promjena izvora zračenja) mora se procijeniti radi li uređaj za ozračivanje i dalje ujednačeno unutar unaprijed određenih graničnih vrijednosti. Opseg potrebne procjene ovisi o razmjerima promjene uređaja za ozračivanje ili punjenja.

III.2.2. Uređaji za ozračivanje gama zrakama

III.2.2.1. Dizajn

Pri dizajniranju uređaja za ozračivanje mora se uzeti u obzir činjenica da na apsorbiranu dozu koju određeni dio spremnika za ozračivanje primi u bilo kojoj konkretnoj točki u uređaju za ozračivanje mogu utjecati sljedeći čimbenici:

— aktivnost i geometrija izvora,

— udaljenost od izvora do spremnika,

— trajanje ozračivanja koje se kontrolira postavkom vremena ili brzinom prijenosnog sustava,

— sastav i gustoća materijala, uključujući druge proizvode, između izvora i određenog dijela spremnika,

— putanja spremnika kroz uređaj za kontinuirano ozračivanje ili obrazac punjenja u uređaju za ozračivanje u serijama,

— broj ciklusa izlaganja.

III.2.2.2. Mapiranje doza

Postupkom mapiranja doza dobivaju se minimalna i maksimalna apsorbirana doza u proizvodu i na površini spremnika za određeni skup parametara uređaja za ozračivanje, gustoću proizvoda i obrazac punjenja.

Za postupak mapiranja doza primjenjuju se sljedeći elementi:

(a) uređaj za ozračivanje puni se spremnicima za ozračivanje u kojima se nalaze lažni proizvodi ili reprezentativni proizvod ujednačene gustoće. Dozimetri se postavljaju u najmanje tri napunjena spremnika za ozračivanje koji prolaze kroz uređaj za ozračivanje okruženi sličnim spremnicima ili lažnim proizvodima. Ako proizvod nije ujednačeno napunjen, dozimetri se postavljaju u većem broju spremnika;

(b) položaj dozimetara ovisi o veličini spremnika za ozračivanje. Na primjer, za spremnike veličine do 1 × 1 × 0,5 m može biti prikladno raspoređivanje u trodimenzionalnu rešetku na međusobnoj udaljenosti od 20 cm u cijelom spremniku, uključujući vanjske površine. Ako su očekivani položaji minimalne i maksimalne doze poznati iz prethodne karakterizacije performansi uređaja za ozračivanje, neki dozimetri mogu se ukloniti iz područja s prosječnom dozom i postaviti u područja s ekstremnom dozom u obliku rešetke na međusobnoj udaljenosti od 10 cm;

(c) u idealnom slučaju koriste se referentni dozimetri zbog njihove veće preciznosti. Rutinski dozimetri su dopušteni, ali preporučljivo je pokraj njih postaviti referentne dozimetre na očekivane položaje minimalne i maksimalne doze te na položaj za rutinsko praćenje u svakom repliciranom spremniku za ozračivanje. Opažene vrijednosti doze imat će pripadajuću slučajnu nesigurnost koja se može procijeniti na temelju varijacija u ponovljenim mjerenjima;

(d) minimalna opažena doza izmjerena rutinskim dozimetrima koja je potrebna kako bi svi spremnici za ozračivanje primili minimalnu potrebnu dozu određuje se uzimajući u obzir slučajnu varijabilnost korištenih rutinskih dozimetara;

(e) parametri uređaja za ozračivanje moraju se održavati konstantnima te se moraju pratiti i bilježiti tijekom mapiranja doza. Evidencija se mora čuvati zajedno s rezultatima dozimetrije i svim drugim generiranim evidencijama podataka.

III.2.3. Uređaji za ozračivanje elektronskim snopom

III.2.3.1. Dizajn

Pri dizajniranju uređaja za ozračivanje mora se uzeti u obzir činjenica da na apsorbiranu dozu koju određeni dio ozračenog proizvoda primi u bilo kojoj konkretnoj točki u uređaju za ozračivanje mogu utjecati sljedeći čimbenici:

— značajke snopa: energija elektrona, prosječna struja snopa, širina područja skeniranja i ujednačenost skeniranja,

— brzina prijenosnog sustava,

— sastav i gustoća proizvoda,

— sastav, gustoća i debljina materijala između izlaznog otvora i određenog dijela proizvoda,

— udaljenost od izlaznog otvora do spremnika.

III.2.3.2. Mapiranje doza

Postupkom mapiranja doza dobivaju se minimalna i maksimalna apsorbirana doza u proizvodu i na površini spremnika za određeni skup parametara uređaja za ozračivanje, gustoću proizvoda i obrazac punjenja.

Za postupak mapiranja doza dozimetri se postavljaju između slojeva homogenih apsorbirajućih folija koje simuliraju proizvod ili između slojeva reprezentativnih proizvoda ujednačene gustoće tako da se može obaviti najmanje deset mjerenja unutar maksimalnog raspona elektrona. Primjenjuju se i zahtjevi utvrđeni u odjeljku III.2.2.2. točkama od (b) do (d).

IV. DOKUMENTACIJA

IV.1. Broj primljenih, ozračenih i otpremljenih spremnika mora se uskladiti međusobno i s pripadajućom dokumentacijom. Sve nepodudarnosti moraju se prijaviti i riješiti.

IV.2. Operater uređaja za ozračivanje mora u pisanom obliku potvrditi raspon doza koje je primio svaki ozračeni spremnik u određenoj seriji ili isporuci.

IV.3. Evidenciju procesa i kontrole za svaku seriju ozračivanja mora provjeriti i potpisati imenovana odgovorna osoba i ona se mora čuvati.

IV.4. Dokumentacija povezana s validacijom/kvalifikacijom uređaja za ozračivanje mora se čuvati godinu dana nakon isteka roka valjanosti ili najmanje pet godina nakon puštanja u promet posljednjeg proizvoda obrađenog u uređaju za ozračivanje, ovisno o tome što je dulje.

V. OBRADA

V.1. Općenito

V.1.1. Spremnici za ozračivanje moraju se pakirati u skladu sa specificiranim obrascima punjenja utvrđenima tijekom validacije.

V.1.2. Tijekom postupka doza zračenja koju prima spremnik za ozračivanje mora se pratiti validiranim postupcima dozimetrije. Odnos između te doze i doze koju apsorbira proizvod u spremniku mora se utvrditi tijekom validacije procesa i kao dio kvalifikacije uređaja za ozračivanje.

V.1.3. Pokazatelji zračenja koriste se kao pomoć pri razlikovanju ozračenih i neozračenih spremnika. Međutim, ne smiju se koristiti kao jedini način za njihovo razlikovanje niti smatrati pokazateljem zadovoljavajuće obrade.

V.1.4. U komori za ozračivanje obrađuju se spremnici punjeni mješovitim sadržajem samo ako je dokazano da doza zračenja koju prime pojedinačni spremnici ostaje unutar utvrđenih granica.

V.1.5. Ako se tražena doza zračenja postiže tijekom više od jednog izlaganja ili prolaska kroz uređaj, to se navodi u ugovoru, uz relevantne pojedinosti o unaprijed određenom trajanju. Naručitelja ugovora mora se obavijestiti o neplaniranim prekidima tijekom ozračivanja koji produljuju postupak ozračivanja izvan specifikacija utvrđenih u ugovoru, a on o tome obavješćuje kvalificiranu osobu.

V.1.6. Neozračeni proizvodi moraju u svakom trenutku biti odvojeni od ozračenih proizvoda. U tu se svrhu, među ostalim, koriste pokazatelji zračenja i odgovarajuće projektirani prostori.

V.2. Uređaji za ozračivanje gama zrakama

V.2.1. Za kontinuirane načine obrade(72) primjenjuje se sljedeće:

(a) dozimetri se postavljaju tako da su barem dva izložena ozračivanju u svakom trenutku;

(b) ispravni položaj izvora mora biti jasno označen i mora postojati sustav blokade između položaja izvora i kretanja prijenosnog sustava. Brzina prijenosnog sustava mora se kontinuirano pratiti i evidentirati.

V.2.2. Za načine obrade u serijama(73) primjenjuje se sljedeće:

(a) najmanje dva dozimetara moraju biti izložena na mjestima koja odgovaraju mjestu minimalne doze;

(b) za svaku seriju moraju se pratiti i evidentirati kretanje izvora i vremena izlaganja.

V.2.3. Za određenu željenu dozu postavka vremena ili brzina prijenosnog sustava mora se prilagoditi ovisno o opadanju ili dodavanju izvora. Razdoblje valjanosti postavke ili brzine mora se evidentirati i poštovati.

V.3. Uređaji za ozračivanje elektronskim snopom

V.3.1. Dozimetar se postavlja na svaki spremnik.

V.3.2. Prosječna struja snopa, energija elektrona, širina područja skeniranja i brzina prijenosnog sustava moraju se stalno evidentirati. Te varijable, osim brzine prijenosnog sustava, moraju se kontrolirati unutar unaprijed definiranih graničnih vrijednosti u skladu s odjeljkom III.2.1.

VI. VALIDACIJA PROCESA

VI.1. Validacijom procesa dokazuje se da će se isporukom predviđene apsorbirane doze u proizvod postići očekivani rezultati.

VI.2. Validacija uključuje mapiranje doza kako bi se utvrdila raspodjela doze koju prima spremnik za ozračivanje kad je napunjen proizvodom prema definiranoj konfiguraciji.

VI.3. Specifikacija postupka ozračivanja mora uključivati barem sljedeće:

(a) pojedinosti o pakiranju proizvoda;

(b) obrasce punjenja proizvoda u spremniku za ozračivanje; ako je dopušteno punjenje spremnika za ozračivanje mješavinom različitih proizvoda, treba posebno voditi računa o tome da se ne unose premale količine proizvoda velike gustoće ili da proizvodi velike gustoće ne zaklone druge proizvode. Svaka kombinacija različitih proizvoda mora biti specificirana i validirana;

(c) obrazac postavljanja spremnika za ozračivanje oko izvora (način obrade u serijama) ili putanju kroz komoru (kontinuirani način obrade);

(d) maksimalne i minimalne granične vrijednosti apsorbirane doze koju prima proizvod i odgovarajuću rutinsku dozimetriju;

(e) maksimalne i minimalne granične vrijednosti apsorbirane doze koju prima spremnik za ozračivanje i odgovarajuću rutinsku dozimetriju za praćenje apsorbirane doze;

(f) ostale procesne parametre, uključujući jačinu doze, maksimalno vrijeme izlaganja i broj izlaganja.

Ako se provođenje ozračivanja povjerava trećoj strani, točke (d) i (e) moraju biti dio ugovora.

VII. MIKROBIOLOŠKO PRAĆENJE

Za mikrobiološko praćenje odgovoran je proizvođač veterinarskog lijeka. Ako je tako navedeno u odobrenju za stavljanje u promet, može se zahtijevati praćenje okoliša i biološkog opterećenja prije ozračivanja.

VIII. VANJSKI IZVRŠITELJI

VIII.1. Ako se obrada ozračivanjem povjerava vanjskom izvršitelju, vanjski izvršitelj mora imati odgovarajuće odobrenje za proizvodnju.

VIII.2. Proizvođač veterinarskog lijeka odgovoran je za kakvoću proizvoda, uključujući postizanje cilja ozračivanja. Vanjski izvršitelj procesa zračenja mora osigurati da se doza zračenja koju zahtijeva proizvođač isporuči u spremnik za ozračivanje (tj. vanjski spremnik u kojem se proizvodi ozračuju).

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu