Zakon o kibernetičkoj sigurnosti · DIO PRVI OSNOVNE ODREDBE

Članak 4.

Pojmovi

(1) U smislu ovoga Zakona pojedini pojmovi imaju sljedeće značenje:

1. aktivna kibernetička zaštita je zaštita koja uvodi napredni pristup koji umjesto reaktivnog odgovora na incidente, podrazumijeva njihovu prevenciju odnosno aktivno sprječavanje, otkrivanje, praćenje, analizu i ublažavanje povreda sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava, u kombinaciji s upotrebom kapaciteta koji se primjenjuju unutar i izvan mrežnog i informacijskog sustava koji je cilj kibernetičkog napada

2. CSIRT je kratica za Computer Security Incident Response Team, odnosno nadležno tijelo za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata, za koju se koristi i kratica CERT (Computer Emergency Response Team)

3. CSIRT mreža je mreža nacionalnih CSIRT-ova osnovana u svrhu razvoja povjerenja i pouzdanja te promicanja brze i učinkovite operativne suradnje među državama članicama Europske unije (u daljnjem tekstu: države članice), koju uz predstavnike nacionalnih CSIRT-ova čine i predstavnici nadležnog tijela za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata Europske unije (CERT-EU)

4. digitalna usluga je svaka usluga informacijskog društva odnosno svaka usluga koja se uobičajeno pruža uz naknadu, na daljinu, elektroničkim sredstvima te na osobni zahtjev primatelja usluge, gdje u smislu ovoga pojma:

a) »na daljinu« znači da se usluga pruža, a da strane nisu istodobno prisutne

b) »elektroničkim sredstvima« znači da se usluga od početka šalje i na odredištu prima putem elektroničke opreme za obradu, uključujući digitalno sažimanje i pohranjivanje podataka, te da se u cjelini šalje, prenosi i prima žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom

c) »na osobni zahtjev primatelja usluge« znači da se usluga pruža prijenosom podataka na osobni zahtjev

5. elektronička komunikacijska usluga je usluga koja se uobičajeno pruža uz naknadu putem elektroničkih komunikacijskih mreža, a obuhvaća, uz iznimku usluga pružanja sadržaja ili obavljanja uredničkog nadzora nad sadržajem koji se prenosi uporabom elektroničkih komunikacijskih mreža i usluga, sljedeće vrste usluga:

a) »uslugu pristupa internetu« odnosno javno dostupnu elektroničku komunikacijsku uslugu kojom se omogućuje pristup internetu te time povezivanje s gotovo svim krajnjim točkama interneta, bez obzira na mrežnu tehnologiju i terminalnu opremu koja se upotrebljava

b) »interpersonalnu komunikacijsku uslugu« odnosno uslugu koja se, u pravilu, pruža uz naknadu, a omogućuje izravnu interpersonalnu i interaktivnu razmjenu obavijesti putem elektroničkih komunikacijskih mreža između ograničenog broja osoba, pri čemu osobe koje pokreću komunikaciju ili sudjeluju u njoj određuju njezina primatelja ili više njih. Ova usluga ne obuhvaća usluge koje omogućuju interpersonalnu i interaktivnu komunikaciju samo kao manje bitnu pomoćnu značajku koja je suštinski povezana s drugom uslugom i

c) usluge koje se sastoje, u cijelosti ili većim dijelom, od prijenosa signala, kao što su usluge prijenosa koje se upotrebljavaju za pružanje usluga komunikacije između strojeva i za radiodifuziju

6. EU-CyCLONe mreža je Europska mreža organizacija za vezu za kibernetičke krize osnovana s ciljem djelovanja na operativnoj razini kao posrednik između tehničke razine (CSIRT mreže) i političke razine, a u svrhu stvaranja učinkovitog procesa operativnog procjenjivanja i upravljanja tijekom kibernetičkih incidenata velikih razmjera i kibernetičkih kriza, kao i podupiranja procesa donošenja odluka o složenim kibernetičkim pitanjima na političkoj razini

7. IKT je informacijsko-komunikacijska tehnologija

8. IKT proces je IKT proces kako je definiran u članku 2. točki 14. Uredbe (EU) 2019/881 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. travnja 2019. o ENISA-i (Agencija Europske unije za kibernetičku sigurnost) te o kibernetičkoj sigurnosnoj certifikaciji u području informacijske i komunikacijske tehnologije i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 526/2013 (Akt o kibernetičkoj sigurnosti) (Tekst značajan za EGP) (SL L 151/15, 7. 6. 2019.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2019/881)

9. IKT proizvod je IKT proizvod kako je definiran u članku 2. točki 12. Uredbe (EU) 2019/881

10. IKT usluga je IKT usluga kako je definirana u članku 2. točki 13. Uredbe (EU) 2019/881

11. incident je događaj koji ugrožava dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka ili usluga koje mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup

12. internetska tražilica je internetska tražilica kako je definirana u članku 2. točki 5. Uredbe (EU) 2019/1150 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. lipnja 2019. o promicanju pravednosti i transparentnosti za poslovne korisnike usluga internetskog posredovanja (SL L 186, 11. 7. 2019.)

13. internetsko tržište je digitalna usluga kojom se upotrebom softvera, uključujući mrežne stranice, dio mrežnih stranica ili aplikacija kojima upravlja trgovac ili kojima se upravlja u njegovo ime potrošačima omogućuje sklapanje ugovora na daljinu s drugim trgovcima ili potrošačima

14. istraživačka organizacija je subjekt čiji je primarni cilj provođenje primijenjenog istraživanja ili eksperimentalnog razvoja radi iskorištavanja rezultata tog istraživanja u komercijalne svrhe, ali koji ne uključuje obrazovne ustanove

15. izbjegnuti incident je svaki događaj koji je mogao ugroziti dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka ili usluga koje mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup, ali je uspješno spriječen ili se nije ostvario

16. javna elektronička komunikacijska mreža je elektronička komunikacijska mreža koja se u cijelosti ili većim dijelom upotrebljava za pružanje javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih usluga koje podržavaju prijenos podataka među završnim točkama mreže

17. javni subjekti su pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, ne uključujući Hrvatsku narodnu banku

18. jedinstvena kontaktna točka je nacionalna kontaktna točka odgovorna za nacionalnu koordinaciju i suradnju s drugim državama članicama u pitanjima sigurnosti mrežnih i informacijskih sustava

19. kibernetička prijetnja je kibernetička prijetnja kako je definirana u članku 2. točki 8. Uredbe (EU) 2019/881

20. kibernetički sigurnosni incident velikih razmjera je incident na razini Europske unije koji uzrokuje poremećaje koji premašuju sposobnost jedne države članice za odgovor na incident ili koji ima znatan učinak na najmanje dvije države članice, kao i incident na nacionalnoj razini koji uzrokuje poremećaje koji premašuju sposobnost sektorskog CSIRT tijela za odgovor na incident ili koji ima znatan učinak na najmanje dva sektora te se u takvim slučajevima pokreću procedure upravljanja kibernetičkim krizama, usklađene s postojećim nacionalnim općim okvirom upravljanja krizama i okvirom za upravljanje kibernetičkim krizama Europske unije

21. kibernetička sigurnost je kibernetička sigurnost kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) 2019/881

22. kvalificirani pružatelj usluga povjerenja je kvalificirani pružatelj usluga povjerenja kako je definiran u članku 3. točki 20. Uredbe (EU) br. 910/2014 o elektroničkoj identifikaciji i uslugama povjerenja za elektroničke transakcije na unutarnjem tržištu i stavljanju izvan snage Direktive 1999/93/EZ (SL L 257/73 28. 8. 2014. – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 910/2014)

23. kvalificirana usluga povjerenja je kvalificirana usluga povjerenja kako je definirana u članku 3. točki 17. Uredbe (EU) br. 910/2014

24. mreža za isporuku sadržaja je mreža zemljopisno raspoređenih poslužitelja u svrhu osiguravanja visoke dostupnosti, pristupačnosti ili brze isporuke digitalnog sadržaja i usluga korisnicima interneta u ime pružatelja sadržaja i usluga

25. mrežni i informacijski sustav čine:

a) »elektronička komunikacijska mreža« odnosno prijenosni sustavi koji se temelje na stalnoj infrastrukturi ili centraliziranom upravljačkom kapacitetu i, ako je primjenjivo, oprema za prospajanje (komutaciju) ili usmjeravanje i druga sredstva, uključujući dijelove mreže koji nisu aktivni, a koji omogućuju prijenos signala žičanim, radijskim, svjetlosnim ili drugim elektromagnetskim sustavom, što obuhvaća satelitske mreže, nepokretne zemaljske mreže (s prospajanjem kanala i prospajanjem paketa, uključujući internet), zemaljske mreže pokretnih komunikacija, elektroenergetske kabelske sustave u mjeri u kojoj se upotrebljavaju za prijenos signala, radiodifuzijske mreže i mreže kabelske televizije, bez obzira na vrstu podataka koji se prenose

b) svaki uređaj ili skupina povezanih ili srodnih uređaja od kojih jedan ili više njih programski izvršava automatsku obradu digitalnih podataka ili

c) digitalni podaci koji se pohranjuju, obrađuju, dobivaju ili prenose elementima opisanima u podtočkama a) i b) ove točke, u svrhu njihova rada, uporabe, zaštite i održavanja

26. nacionalni akt strateškog planiranja iz područja kibernetičke sigurnosti je sveobuhvatan okvir kojim se definiraju posebni ciljevi i prioriteti u području kibernetičke sigurnosti i upravljanje za njihovo postizanje

27. nadležna tijela za provedbu posebnih zakona su Hrvatska narodna banka, Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga i Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo

28. nadležna tijela za provedbu zahtjeva kibernetičke sigurnosti su središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost, središnje državno tijelo za informacijsku sigurnost, regulatorno tijelo za mrežne djelatnosti, tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva i tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje

29. nadležni CSIRT je CSIRT pri središnjem državnom tijelu za kibernetičku sigurnost ili CSIRT pri Hrvatskoj akademskoj i istraživačkoj mreži – CARNET (u daljnjem tekstu: CARNET), ovisno o podjeli nadležnosti utvrđenoj ovim Zakonom

30. norma je norma kako je definirana u članku 2. točki 1. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća o europskoj normizaciji, o izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/ 2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (SL L 316, 14. 11. 2012. – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1025/2012)

31. osobni podaci su svi podaci kako su definirani člankom 4. stavkom 1. točkom 1. Uredbe (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. travnja 2016. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka) (SL L 119/1, 4. svibnja 2016.) (u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2016/679), a osobito informacije potrebne za identifikaciju korisnika domena i kontaktnih točaka koje upravljaju nazivima domena, kao i IP adrese (adresa internet protokola koja se koristi na svakom uređaju spojenom na internet), jedinstveni lokatori resursa (URL-ovi), nazivi domena, adrese e-pošte, vremenski žigovi i druge informacije koje u određenim slučajevima, u okviru aktivnosti koje se provode na temelju ovoga Zakona, mogu otkrivati osobne podatke

32. ozbiljna kibernetička prijetnja je kibernetička prijetnja za koju se na temelju njezinih tehničkih obilježja može pretpostaviti da može imati ozbiljan učinak na mrežne i informacijske sustave nekog subjekta ili korisnike usluga subjekta, uzrokovanjem znatne materijalne ili nematerijalne štete odnosno prekida usluga korisnicima

33. platforma za usluge društvenih mreža je platforma koja krajnjim korisnicima omogućuje međusobno povezivanje, dijeljenje i otkrivanje sadržaja te komuniciranje na više uređaja, posebno preko razgovora, objava, videozapisa i preporuka

34. postupanje s incidentom su sve radnje i postupci čiji je cilj sprečavanje, otkrivanje, analiza, zaustavljanje incidenta ili odgovor na njega te oporavak od incidenta

35. predstavnik je fizička ili pravna osoba koja ima poslovni nastan u Europskoj uniji koju su pružatelj usluga sustava naziva domena (u daljnjem tekstu: pružatelj usluga DNS-a), registar naziva vršne nacionalne internetske domene, registrar, pružatelj usluga računalstva u oblaku, pružatelj usluga podatkovnog centra, pružatelj mreža za isporuku sadržaja, pružatelj upravljanih usluga, pružatelj upravljanih sigurnosnih usluga, ili pružatelj internetskog tržišta, pružatelj internetske tražilice ili pružatelj platforme za usluge društvenih mreža koji nema poslovni nastan u Europskoj uniji izričito imenovali da djeluje u njihovo ime i kojoj se nadležno tijelo ili CSIRT mogu obratiti umjesto samom subjektu u pogledu obveza tog subjekta na temelju ovoga Zakona

36. privatni subjekti su fizičke ili pravne osobe osnovane i priznate kao takve na temelju nacionalnog prava mjesta svojeg poslovnog nastana koje mogu, djelujući u vlastito ime, ostvarivati prava i preuzimati obveze

37. pružatelj upravljanih sigurnosnih usluga je pružatelj upravljanih usluga koji provodi ili pruža pomoć za aktivnosti povezane s upravljanjem kibernetičkim sigurnosnim rizicima

38. pružatelj upravljanih usluga je subjekt koji pruža usluge povezane s instalacijom, upravljanjem, radom ili održavanjem IKT proizvoda, mreža, infrastrukture, aplikacija ili bilo kojih drugih mrežnih i informacijskih sustava, u obliku pomoći ili aktivnog upravljanja koje se provodi u prostorima klijenata ili na daljinu

39. pružatelj usluga DNS-a je subjekt koji pruža:

a) javno dostupne rekurzivne usluge razlučivanja naziva domena krajnjim korisnicima interneta i/ili

b) mjerodavne usluge razlučivanja naziva domena za upotrebu trećih strana, uz iznimku korijenskih poslužitelja naziva

40. pružatelj usluga povjerenja je pružatelj usluga povjerenja kako je definiran u članku 3. točki 19. Uredbe (EU) br. 910/2014

41. ranjivost je slabost, osjetljivost ili nedostatak IKT proizvoda ili IKT usluga koje kibernetička prijetnja može iskoristiti

42. registar naziva vršne nacionalne internetske domene je subjekt kojem je delegirana određena vršna internetska domena i koji je odgovoran za upravljanje njome, uključujući registraciju naziva domena u okviru vršne domene i tehničko upravljanje vršnom domenom, uključujući upravljanje njezinim poslužiteljima naziva, održavanje njezinih baza podataka i distribuciju datoteka iz zone vršne domene u poslužitelje naziva, neovisno o tome obavlja li sam subjekt bilo koju od tih operacija ili za njihovo obavljanje koriste vanjskog davatelja usluge, ali su isključene situacije u kojima registar koristi nazive vršnih domena samo za vlastitu upotrebu. U Republici Hrvatskoj to je CARNET

43. registrar je subjekt koji pruža usluge registracije naziva domena odnosno pravna ili fizička osoba koja obavlja samostalnu djelatnost ovlaštena za registraciju i administraciju.hr domena u ime registra naziva vršne nacionalne internetske domene

44. regulatorno tijelo za mrežne djelatnosti je Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti

45. rizik je mogućnost gubitka ili poremećaja uzrokovana incidentom koji se izražava kao kombinacija opsega takvog gubitka ili poremećaja i vjerojatnosti pojave tog incidenta

46. sigurnost mrežnih i informacijskih sustava je sposobnost mrežnih i informacijskih sustava da na određenoj razini pouzdanosti odolijevaju svim događajima koji mogu ugroziti dostupnost, autentičnost, cjelovitost ili povjerljivost pohranjenih, prenesenih ili obrađenih podataka ili usluga koje ti mrežni i informacijski sustavi nude ili kojima omogućuju pristup

47. sistemski rizik je rizik od poremećaja u funkcioniranju usluge odnosno u obavljanju djelatnosti koji bi mogao imati ozbiljne negativne posljedice za jedan ili više sektora ili bi mogao imati prekogranični učinak

48. Skupina za suradnju je skupina osnovana u svrhu podupiranja i olakšavanja strateške suradnje i razmjene informacija među državama članicama te razvijanja povjerenja i sigurnosti na razini Europske unije u području kibernetičke sigurnosti

49. središnje državno tijelo za informacijsku sigurnost je Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost

50. središnje državno tijelo za kibernetičku sigurnost je Sigurnosno-obavještajna agencija

51. središnje državno tijelo za obavljanje poslova u tehničkim područjima informacijske sigurnosti je Zavod za sigurnost informacijskih sustava

52. središte za razmjenu internetskog prometa je mrežni instrument koji omogućuje međupovezivanje više od dviju neovisnih mreža (autonomnih sustava), prije svega u svrhu olakšavanja razmjene internetskog prometa, koji omogućuje međupovezivanje samo za autonomne sustave i za koji nije potrebno da internetski promet između bilo kojih dvaju autonomnih sustava sudionika prođe kroz bilo koji treći autonomni sustav te koji takav promet ne mijenja i ne utječe na njega ni na koji drugi način

53. subjekt je svaki javni subjekt, privatni subjekt i subjekt javnog sektora

54. subjekti javnog sektora su tijela državne uprave, druga državna tijela, pravne osobe s javnim ovlastima, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, kao i privatni i javni subjekti za koje se provodi kategorizacija na temelju ovoga Zakona zbog njihove uloge u upravljanju, razvijanju ili održavanju državne informacijske infrastrukture

55. sustav naziva domena ili DNS je hijerarhijsko raspoređeni sustav imenovanja koji omogućuje utvrđivanje internetskih usluga i resursa, čime se krajnjim korisnicima uređaja omogućuje korištenje internetskim uslugama usmjeravanja i povezivosti za pristupanje tim uslugama i resursima

56. sustav obrazovanja obuhvaća rani i predškolski odgoj i obrazovanje, osnovno obrazovanje, srednje obrazovanje i visoko obrazovanje, praćenje, vrednovanje i razvoj sustava te provedbu programa

57. tehnička specifikacija je tehnička specifikacija kako je definirana u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1025/2012

58. tijelo državne uprave nadležno za razvoj digitalnog društva je Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva

59. tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje je Ministarstvo znanosti i obrazovanja

60. tijelo nadležno za zaštitu osobnih podataka je Agencija za zaštitu osobnih podataka ili drugo nadzorno tijelo iz članaka 55. i 56. Uredbe (EU) 2016/679

61. treća strana pružatelj IKT usluga je pružatelj IKT usluga kako je definiran u članku 3. točki 19. Uredbe (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. prosinca 2022. o digitalnoj operativnoj otpornosti za financijski sektor i o izmjeni uredbi (EZ) br. 1060/2009, (EU) br. 648/2012, (EU) br. 600/2014, (EU) br. 909/2014 i (EU) 2016/1011 (SL L 333/1 27. 12. 2022. – u daljnjem tekstu: Uredba (EU) 2022/2554)

62. upravljačko tijelo ključnog i važnog subjekta je tijelo ili tijela imenovana u skladu sa zakonom kojim se uređuje osnivanje i poslovanje subjekta, a koja raspolažu ovlastima za upravljanje i vođenje poslova subjekta

63. usluga podatkovnog centra je usluga koja uključuje strukture ili skupine struktura namijenjenih centraliziranom smještaju, međupovezivanju i radu opreme informacijske tehnologije i mreža za usluge pohrane, obrade i prijenosa podataka, uključujući sve objekte i infrastrukturu za distribuciju električne energije i kontrolu okoliša

64. usluga povjerenja je usluga povjerenja kako je definirana u članku 3. točki 16. Uredbe (EU) br. 910/2014

65. usluga računalstva u oblaku je digitalna usluga koja omogućuje administraciju na zahtjev i širok daljinski pristup nadogradivom i elastičnom skupu djeljivih računalnih resursa, među ostalim kad su takvi resursi raspoređeni na nekoliko lokacija

66. zaposlenik subjekta je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja određene poslove za subjekt, uključujući fizičku osobu koja je, prema propisu o trgovačkim društvima, kao član uprave ili izvršni direktor ili fizička osoba koja je u drugom svojstvu prema posebnom zakonu, pojedinačno i samostalno ili zajedno i skupno, ovlaštena voditi poslove subjekta, ili fizičku osobu koja kao radnik u radnom odnosu obavlja određene poslove za subjekt.

(2) Izrazi koji se koriste u ovome Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.

Objave koje su oblikovale ovaj članak

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu