Zakon o kritičnoj infrastrukturi · III. NACIONALNI OKVIR ZA OTPORNOST KRITIČNIH SUBJEKATA

Članak 12.

Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture

(1) Nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture koju izrađuje Koordinativno tijelo donosi Vlada, na prijedlog ministra nadležnog za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: ministar).

(2) Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture predstavlja podlogu za utvrđivanje kritičnih subjekata u skladu s člankom 17. ovoga Zakona i određivanje mjera za otpornost kritičnih subjekata.

(3) U Nacionalnoj procjeni rizika kritične infrastrukture uzimaju se u obzir relevantni rizici uzrokovani prirodnim i ljudskim djelovanjem, uključujući rizike međusektorske ili prekogranične prirode, nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, hibridne ili druge prijetnje i kaznena djela terorizma.

(4) Pri izradi Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture u obzir se uzimaju:

– opća procjena rizika provedena na temelju članka 6. stavka 1. Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20. 12. 2013.)

– druge relevantne procjene rizika provedene u skladu s odredbama posebnih propisa koji se odnose na procjenu rizika od poplava te sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, te odredbe Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28. 10. 2017.) i Uredbe (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ (SL L 158, 14. 6. 2019.)

– relevantni rizici koji proizlaze iz opsega ovisnosti među sektorima propisanih u Prilogu I. ovoga Zakona, među ostalim, njihov opseg ovisnosti o subjektima koji se nalaze unutar drugih država članica i trećih zemalja te utjecaj koji znatan poremećaj u jednom sektoru može imati na druge sektore, uključujući sve znatne rizike za građane i unutarnje tržište. U tu svrhu Koordinativno tijelo surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica i nadležnim tijelima trećih zemalja

– sve informacije o incidentima koji su prijavljeni u skladu s člankom 32. ovoga Zakona.

(5) U roku od tri mjeseca od izrade Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture Koordinativno tijelo dostavlja Europskoj komisiji relevantne informacije o utvrđenim vrstama rizika, kao i ishodima Nacionalne procjene rizika, po sektorima i podsektorima kritičnih subjekata.

(6) Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture izrađuje se najmanje svake četiri godine.

(7) Koordinativno tijelo i nadležna tijela potvrđenim kritičnim subjektima stavljaju na raspolaganje relevantne informacije i elemente iz Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture, radi lakše provedbe njihovih vlastitih procjena rizika i poduzimanja mjera za osiguravanje njihove otpornosti u skladu s ovim Zakonom.

Objave koje su oblikovale ovaj članak

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu