Članak 12.
Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture
(1) Nacionalnu procjenu rizika kritične infrastrukture koju izrađuje Koordinativno tijelo donosi Vlada, na prijedlog ministra nadležnog za poslove civilne zaštite (u daljnjem tekstu: ministar).
(2) Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture predstavlja podlogu za utvrđivanje kritičnih subjekata u skladu s člankom 17. ovoga Zakona i određivanje mjera za otpornost kritičnih subjekata.
(3) U Nacionalnoj procjeni rizika kritične infrastrukture uzimaju se u obzir relevantni rizici uzrokovani prirodnim i ljudskim djelovanjem, uključujući rizike međusektorske ili prekogranične prirode, nesreće, prirodne katastrofe, izvanredna stanja u području javnog zdravlja, hibridne ili druge prijetnje i kaznena djela terorizma.
(4) Pri izradi Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture u obzir se uzimaju:
– opća procjena rizika provedena na temelju članka 6. stavka 1. Odluke br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o Mehanizmu Unije za civilnu zaštitu (SL L 347, 20. 12. 2013.)
– druge relevantne procjene rizika provedene u skladu s odredbama posebnih propisa koji se odnose na procjenu rizika od poplava te sprječavanje velikih nesreća koje uključuju opasne tvari, te odredbe Uredbe (EU) 2017/1938 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2017. o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 994/2010 (SL L 280, 28. 10. 2017.) i Uredbe (EU) 2019/941 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. lipnja 2019. o pripravnosti na rizike u sektoru električne energije i stavljanju izvan snage Direktive 2005/89/EZ (SL L 158, 14. 6. 2019.)
– relevantni rizici koji proizlaze iz opsega ovisnosti među sektorima propisanih u Prilogu I. ovoga Zakona, među ostalim, njihov opseg ovisnosti o subjektima koji se nalaze unutar drugih država članica i trećih zemalja te utjecaj koji znatan poremećaj u jednom sektoru može imati na druge sektore, uključujući sve znatne rizike za građane i unutarnje tržište. U tu svrhu Koordinativno tijelo surađuje s nadležnim tijelima drugih država članica i nadležnim tijelima trećih zemalja
– sve informacije o incidentima koji su prijavljeni u skladu s člankom 32. ovoga Zakona.
(5) U roku od tri mjeseca od izrade Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture Koordinativno tijelo dostavlja Europskoj komisiji relevantne informacije o utvrđenim vrstama rizika, kao i ishodima Nacionalne procjene rizika, po sektorima i podsektorima kritičnih subjekata.
(6) Nacionalna procjena rizika kritične infrastrukture izrađuje se najmanje svake četiri godine.
(7) Koordinativno tijelo i nadležna tijela potvrđenim kritičnim subjektima stavljaju na raspolaganje relevantne informacije i elemente iz Nacionalne procjene rizika kritične infrastrukture, radi lakše provedbe njihovih vlastitih procjena rizika i poduzimanja mjera za osiguravanje njihove otpornosti u skladu s ovim Zakonom.
Objave koje su oblikovale ovaj članak
- NN 89/2025 (21. lipnja 2025.)