Članak 3.
Pojmovi
(1) Pojedini pojmovi u smislu ovoga Zakona imaju sljedeće značenje:
1. analiza rizika je dio procesa procjene rizika, a označava razmatranje mogućih scenarija prijetnji kako bi se ocijenile ranjivosti i mogući učinak poremećaja u radu kritične infrastrukture ili njezina uništenja
2. CSIRT (Computer Security Incident Response Team) je nadležno tijelo za prevenciju i zaštitu od kibernetičkih incidenata
3. država članica je država članica Europske unije te država potpisnica Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru
4. incident je događaj koji bi mogao znatno poremetiti ili koji je poremetio pružanje ključne usluge, među ostalim kada utječe na nacionalne sustave kojima se štiti vladavina prava, te bi u slučaju incidenta došlo do znatnih negativnih učinaka na pružanje ključnih usluga
5. javni subjekti su tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava i trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedno većinsko vlasništvo, ne uključujući Hrvatsku narodnu banku
6. ključna usluga je usluga ključna za održavanje vitalnih društvenih funkcija, gospodarskih djelatnosti, javnog zdravlja i sigurnosti te okoliša
7. kontinuitet poslovanja kritičnog subjekta je neprekinutost pružanja ključne usluge, što se osigurava planiranjem i provođenjem mjera pripravnosti za nepredviđene situacije te povećanjem otpornosti i brzine oporavka
8. kritična infrastruktura je imovina, objekt, oprema, mreža ili sustav odnosno dio imovine, objekta, opreme, mreže ili sustava koji je potreban za pružanje ključne usluge
9. kritični subjekt je javni ili privatni subjekt koji pruža jednu ili više ključnih usluga
10. kritični subjekt od posebnog europskog značaja je kritični subjekt koji pruža iste ili slične ključne usluge za šest ili više država članica ili u šest ili više država članica, utvrđen, potvrđen i obaviješten u skladu s odredbama ovoga Zakona
11. međusektorska mjerila označavaju skup općih, brojčanih i opisnih mjerila na temelju kojih se procjenjuje rizik za pojedinu imovinu, objekte, sustave i mreže koji predstavljaju kritičnu infrastrukturu te provodi utvrđivanje kritičnih subjekata i kritičnih subjekata od europskog značaja u svim sektorima kritičnih subjekata
12. nadležna tijela su tijela državne uprave, nadležna tijela za provedbu posebnih propisa te druga državna tijela i pravne osobe s javnim ovlastima nadležne za pojedini sektor ili pojedine kategorije subjekata za koje se sukladno ovom Zakonu provodi postupak utvrđivanja kritičnih subjekata
13. nadležna tijela za provedbu posebnih propisa su Hrvatska narodna banka i Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga
14. otpornost je sposobnost kritičnog subjekta da spriječi incident, osigura zaštitu od incidenta, odgovori na njega, odupre se, ublaži ga, apsorbira, prilagodi se i oporavi od incidenta kako bi mogao nastaviti s pružanjem ključne usluge
15. provjera podobnosti osobe je provjera identiteta te provjera evidentiranosti u kaznenim evidencijama i evidencijama Sigurnosno-obavještajne agencije za osobe koje su zaposlene ili se razmatraju za zapošljavanje u kritičnom subjektu na osjetljive funkcije ili koje imaju ovlaštenje za izravan ili daljinski pristup prostorima, informacijskim ili kontrolnim sustavima povezanim sa sigurnošću ili obavljaju poslove za kritični subjekt, u svrhu evaluacije potencijalnog sigurnosnog rizika za kritični subjekt
16. prijetnja je vjerojatnost događaja i negativnih posljedica za kritičnu infrastrukturu koje u opsegu mogu biti antropogene, tehničko-tehnološke i prirodne, a koje mogu uzrokovati bitne poremećaje funkcioniranja društva
17. privatna zaštita je djelatnost koja je definirana zakonom kojim se uređuje privatna zaštita
18. procjena rizika je cjelokupni postupak utvrđivanja prirode i opsega rizika utvrđivanjem i analizom potencijalnih relevantnih prijetnji, ranjivosti i opasnosti koje bi mogle dovesti do incidenta te evaluacijom mogućeg gubitka ili poremećaja u pružanju ključne usluge uzrokovanog tim incidentom
19. ranjivost je slabost organizacije, sustava, imovine ili procesa koja ih čini podložnim prijetnjama ili događajima koji mogu izazvati štetu ili poremećaj u isporuci ključnih usluga
20. regulatorno tijelo je pravna osoba s javnim ovlastima koja obavlja regulatorne i druge poslove u djelokrugu i s nadležnostima u skladu s odgovarajućim zakonima
21. rizik je mogućnost gubitka ili poremećaja uzrokovana incidentom i treba ga izražavati kao kombinaciju opsega takvog gubitka ili poremećaja i vjerojatnosti pojave incidenta
22. sektorska mjerila su skup specifičnih, brojčanih i opisnih mjerila na temelju kojih se procjenjuje rizik i utvrđuju ključne usluge u pojedinom sektoru kritičnih subjekata
23. sigurnosni koordinator za kritičnu infrastrukturu je zaposlenik nadležnog tijela koji koordinira i usmjerava aktivnosti vezane uz zaštitu i otpornost kritičnih subjekata pojedinog sektora odnosno zaposlenik kritičnog subjekta koji te aktivnosti usmjerava sukladno svojoj organizacijskoj strukturi
24. sigurnosni plan kritičnog subjekta označava dokument koji osigurava povjerljivost, cjelovitost i raspoloživost organizacijskih, kadrovskih, materijalnih, informacijsko-komunikacijskih i drugih rješenja te stalnih i stupnjevanih sigurnosnih mjera potrebnih za neprekidno funkcioniranje kritične infrastrukture i isporuka ključnih usluga kritičnog subjekta
25. tehnička specifikacija je dokument kojim se propisuju tehnički zahtjevi, kako je definirano u članku 2. točki 4. Uredbe (EU) br. 1025/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012 o europskoj normizaciji, izmjeni direktiva Vijeća 89/686/EEZ i 93/15/EEZ i direktiva 94/9/EZ, 94/25/EZ, 95/16/EZ, 97/23/EZ, 98/34/EZ, 2004/22/EZ, 2007/23/EZ, 2009/23/EZ i 2009/105/EZ Europskog parlamenta i Vijeća te o stavljanju izvan snage Odluke Vijeća 87/95/EEZ i Odluke br. 1673/2006/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (Tekst značajan za EGP) (SL L 316/12, 14. 11. 2012., u daljnjem tekstu: Uredba (EU) br. 1025/2012)
26. treća zemlja je strana država koja nije država članica
27. upravljanje rizicima je proces utvrđivanja, procjene, vrednovanja i određivanja prioriteta rizika radi osiguravanja uvjeta za rad i kontinuirano poslovanje kritičnog subjekta
28. zaštita kritične infrastrukture je skup aktivnosti koje provode kritični subjekt i nadležna tijela, a kojima je cilj osigurati funkcionalnost, održati kontinuitet u pružanju ključnih usluga, spriječiti odnosno umanjiti posljedice ugrožavanja kritične infrastrukture i osigurati otpornost.
(2) Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje odnose se jednako na muški i ženski rod.
Objave koje su oblikovale ovaj članak
- NN 89/2025 (21. lipnja 2025.)