Članak 9.
Koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture
(1) Koordinativno tijelo za zaštitu kritične infrastrukture (u daljnjem tekstu: Koordinativno tijelo) je tijelo državne uprave nadležno za poslove civilne zaštite čija je zadaća koordiniranje aktivnosti dionika u zaštiti kritične infrastrukture i jačanja otpornosti kritičnih subjekata.
(2) U ostvarivanju zadaća iz stavka 1. ovoga članka Koordinativno tijelo:
– izrađuje i predlaže propise koji se odnose na zaštitu nacionalne kritične infrastrukture i povećanje otpornosti kritičnih subjekata
– predlaže Vladi Republike Hrvatske na usvajanje dokumente u vezi sa zaštitom nacionalne kritične infrastrukture i povećanjem otpornosti kritičnih subjekata
– nadzire i usmjerava proces utvrđivanja kritičnih subjekata
– prikuplja, analizira i razmjenjuje informacije s nadležnim tijelima, regulatornim tijelima i kritičnim subjektima, jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave i drugim dionicima u sustavu
– izrađuje smjernice za poboljšanje stanja zaštite kritične infrastrukture i jačanje otpornosti kritičnih subjekata
– vodi i ažurira popis kritičnih subjekata u Republici Hrvatskoj
– vodi i ažurira popis sigurnosnih koordinatora u nadležnim tijelima i kritičnim subjektima
– u suradnji s nadležnim tijelima redovito prati i procjenjuje prijetnje te predlaže mjere za jačanje otpornosti i zaštitu kritične infrastrukture
– u suradnji s nadležnim tijelima izrađuje međusektorska mjerila
– koordinira organizaciju i provedbu edukacija i vježbi u području zaštite kritične infrastrukture i jačanja otpornosti kritičnih subjekata
– surađuje sa znanstvenoistraživačkim institucijama u području unaprjeđenja mjera i postupaka za smanjenje rizika i povećanja otpornosti kritičnih subjekata
– sudjeluje u organizaciji, koordinaciji i provedbi mjera suradnje između javnog i privatnog sektora radi zaštite i jačanja otpornosti kritičnih subjekata
– provodi postupak izdavanja i ukidanja certifikata pravnim osobama i obrtima za zaštitu kritične infrastrukture
– surađuje s Europskom komisijom i trećim zemljama te kao jedinstvena kontaktna točka obavlja prekograničnu suradnju i surađuje s jedinstvenim kontaktnim točkama drugih država članica, kao i Skupinom za otpornost kritičnih subjekata koju čine predstavnici država članica i Europske komisije
– radi jačanja otpornosti kritičnih subjekata i smanjenja njihova administrativnog opterećenja provodi savjetovanja s državama članicama u pogledu kritičnih subjekata koji upotrebljavaju fizički povezanu kritičnu infrastrukturu, koji su dio korporativnih struktura povezanih ili u vezi s kritičnim subjektima drugih država članica te koji su utvrđeni kao kritični subjekti u jednoj državi članici, a pružaju ključne usluge drugim državama članicama ili u drugim državama članicama
– svake dvije godine podnosi Europskoj komisiji i Skupini za otpornost kritičnih subjekata sažeto izvješće o utvrđenim incidentima, uključujući broj obavijesti o incidentima, prirodi prijavljenih incidenata i poduzetim mjerama
– koordinira procese i sudjeluje u utvrđivanju kritičnih subjekata od posebnog europskog značaja i njihovoj zaštiti u suradnji s nadležnim tijelima
– zaprima zahtjeve i koordinira postupak provjere podobnosti u skladu sa zahtjevima sigurnosnih koordinatora u kritičnim subjektima
– u roku od tri mjeseca nakon imenovanja ili uspostavljanja obavještava Europsku komisiju o imenovanim nadležnim tijelima i jedinstvenoj kontaktnoj točki, o njihovim zadaćama i odgovornostima te o svakoj promjeni u imenovanju, zadaćama i odgovornostima.
Objave koje su oblikovale ovaj članak
- NN 89/2025 (21. lipnja 2025.)