Članak 13.
Punomoć potrošača za prebacivanje
(1) PPU primatelj započinje uslugu prebacivanja nakon što od potrošača primi punomoć za prebacivanje. Ako su dva ili više potrošača imatelji istog računa za plaćanje, punomoć moraju dati svi imatelji.
(2) Punomoć za prebacivanje mora sadržavati:
1. izričito ovlaštenje PPU prenositelju za provođenje svake pojedine radnje koju PPU primatelj, po izboru potrošača, zahtijeva od PPU prenositelja prema članku 14. ovoga Zakona
2. izričito ovlaštenje PPU primatelju za provođenje svake pojedine radnje iz članka 16. stavka 1. točaka 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona koju izabere potrošač i
3. datum od kojeg se trajni nalozi za kreditne transfere i izravna terećenja moraju početi izvršavati s računa za plaćanje koji potrošač želi otvoriti ili koji već ima kod PPU primatelja.
(3) U punomoći iz stavka 2. ovoga članka potrošač može odrediti koje dolazne kreditne transfere, trajne naloge za kreditne transfere te ovlaštenja za izravno terećenje treba prebaciti.
(4) Datum iz stavka 2. točke 3. ovoga članka ne smije biti raniji od šestoga radnog dana od dana kada je PPU primatelj zaprimio tražene podatke od PPU prenositelja.
(5) PPU primatelj dužan je informirati potrošača o najranijem datumu iz stavka 4. ovoga članka koji potrošač može odrediti u punomoći.
(6) Punomoć mora biti napisana na hrvatskom jeziku i latiničnim pismom, što ne isključuje mogućnost da PPU primatelj, PPU prenositelj i potrošač ugovore istodobnu primjenu drugog jezika.
(7) Punomoć mora biti u pisanom obliku, a PPU primatelj dužan je potrošaču dati ili učiniti dostupnim primjerak potpisane punomoći.
Objave koje su oblikovale ovaj članak
- NN 70/2017 (27. srpnja 2017.)