Uredba Vijeća (EZ) br. 708/2007

od 11. lipnja 2007. o korištenju stranih i lokalno neprisutnih vrsta u akvakulturi

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.

POGLAVLJE I. PREDMET, PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJE

Predmet

Članak 1.

Ovom se Uredbom uspostavlja okvir koji uređuje djelatnost akvakulture u pogledu stranih i lokalno neprisutnih vrsta kako bi se ocijenio i smanjio na najmanju moguću mjeru mogući utjecaj tih vrsta i s njima povezanih neciljanih vrsta na vodena staništa i na taj način pridonijelo održivom razvoju dotičnog sektora.

Područje primjene

Članak 2.

1. Ova se Uredba primjenjuje na unošenje stranih vrsta i prenošenje lokalno neprisutnih vrsta s ciljem njihovog korištenja u akvakulturi u Uniji, koje se obavlja nakon datuma na koji se ova Uredba počinje primjenjivati u skladu s člankom 25. stavkom 1.

2. Ova se Uredba ne primjenjuje na prenošenje lokalno neprisutnih vrsta unutar države članice, osim u slučajevima kada prema znanstvenom mišljenju postoje razlozi smatrati da će prenošenje predstavljati opasnost za okoliš. Ako je na temelju članka 5. imenovan savjetodavni odbor, on će biti odgovoran za procjenu opasnosti.

3. Ova Uredba obuhvaća sve aktivnosti akvakulture koje su pod nadležnošću država članica, bez obzira na njihovu veličinu ili značajke. Ona obuhvaća sve uzgajane strane i lokalno neprisutne vodene organizme. Ona obuhvaća sve oblike akvakulture bez obzira na vrstu vodenog medija.

4. Ova se Uredba ne primjenjuje na držanje ukrasnih vodenih životinja ili biljaka u prodavaonicama kućnih ljubimaca, vrtnim centrima, ograđenim vrtnim ribnjacima ili akvarijima koji su u skladu s člankom 6. Odluke Komisije 2006/656/EZ od 20. rujna 2006. o utvrđivanju zahtjeva zdravlja životinja i kriterija certificiranja za uvoz ukrasnih riba(1) ili u objektima koji su opremljeni sustavima za pročišćavanje otpadnih voda koji ispunjavaju ciljeve iz članka 1.

5. Ova Uredba se, osim članka 3., članka 4. stavka 1. i članka 4. stavka 2. točke (a), ne primjenjuje na vrste navedene u Prilogu IV. Procjena opasnosti iz članka 9. ne primjenjuje se na vrste koje se nalaze na popisu u Prilogu IV., osim u slučajevima kada države članice žele poduzeti mjere kako bi na svom području ograničile korištenje dotičnih vrsta.

6. Kod premještanja stranih ili lokalno neprisutnih vrsta koje će se držati u zatvorenim objektima akvakulture nije potrebna prethodna procjena rizika za okoliš, osim u slučajevima kada države članice žele poduzeti odgovarajuće mjere.

7. Poglavlja od III. do VI. se ne primjenjuju na premještanja stranih ili lokalno neprisutnih vrsta koje će se držati u zatvorenim objektima akvakulture, pod uvjetom da se prijevoz obavlja u uvjetima koji sprečavaju bijeg tih vrsta i neciljanih vrsta.

Države članice izrađuju popis zatvorenih objekata akvakulture na svojem državnom području koji su u skladu s definicijom iz članka 3. stavka 3. i taj popis redovito ažurirati. Popis se mora do 25. listopada objaviti na inetrnetskoj stranici izrađenoj u skladu s člankom 4. stavkom 2. Uredbe komisije (EZ) br. 535/2008(2) o utvrđivanju detaljnih pravila provedbe ove Uredbe.

Definicije

Članak 3.

Za potrebe ove Uredbe, sljedeći izrazi imaju sljedeće definicije:

1. „akvakultura ”znači djelatnost opisana u članku 3. stavku (d) Uredbe Vijeća (EZ) br. 1198/2006 od 27. srpnja 2006. o Europskom fondu za ribarstvo(3);

2. „otvoreni objekt akvakulture” znači objekt u kojemu se djelatnost akvakulure obavlja u vodenom mediju koji nije odvojen od prirodnog vodenog medija branom koja sprečava bijeg uzgajanih jedinki ili bioloških materijala koji su sposobni preživjeti i dalje se razmnožavati;

3. „zatvoreni objekt akvakulture” znači objekt na kopnu:

(a) gdje:

i. se djelatnost akvakulture obavlja u vodenom mediju, koji uključuje recirkulaciju vode; i

ii. ispuštanja ni na koji način nisu u dodiru s otvorenim vodama prije pregleda i filtriranja ili procjeđivanja i obrade, radi sprečavanja ispuštanja krutog otpada u vodeni okoliš te bijega uzgajanih jedinki i neciljanih vrsta koje su sposobne preživjeti i dalje se razmnožavati;

(b) i koji:

i. sprečava gubitak uzgajanih jedinki ili neciljanih vrsta te drugih bioloških materijala, uključujući patogene tvari, koji može biti uzrokovan čimbenicima poput predatora (npr. ptica) i poplava (npr. nakon primjerene procjene mjerodavnih tijela, objekt mora biti smješten na sigurnoj razdaljini od otvorenih voda);

ii. na razuman način sprečava gubitak uzgajanih jedinki ili neciljanih vrsta te drugih bioloških materijala, uključujući patogene tvari, koji može biti uzrokovan krađom ili vandalizmom; i

iii. osigurava prikladno zbrinjavanje uginulih organizama;;

4. „vodeni organizmi” znači sve vrste koje žive u vodi, a koje pripadaju carstvima životinja, biljaka ili protista, uključujući sve dijelove, gamete, sjeme, jajašca ili propagule njihovih jedinki, koji su sposobni preživjeti i dalje se razmnožavati;

5. „poliploidni organizmi” znači tetraploidni organizmi (4N) dobiveni umjetnim putem. To su vodeni organizmi kod kojih je broj kromozoma u stanicama udvostručen primjenom tehnika manipulacije stanica;

6. „strana vrsta” znači:

(a) vrsta ili podvrsta vodenog organizma koja se javlja izvan poznatog područja svoje prirodne rasprostranjenosti i područja mogućeg prirodnog širenja;

(b) poliploidni organizmi i umjetno stvorene hibridne vrste bez obzira na područje njihove prirodne rasprostranjenosti ili mogućnost širenja;

7. „lokalno neprisutna vrsta” znači vrsta ili podvrsta vodenog organizma koja zbog biogeografskih razloga nije lokalno prisutna u određenom dijelu područja njezine prirodne rasprostranjenosti;

8. „neciljana vrsta” znači svaka vrsta ili podvrsta vodenog organizma koja bi mogla štetiti vodenom okolišu, a koja se slučajno prenosi zajedno s vodenim organizmom koji se unosi ili prenosi, ne uključujući organizme uzročnike bolesti koji su obuhvaćeni Direktivom 2006/88/EZ;

9. „premještanje” znači unošenje i/ili prijenos;

10. „unošenje” znači postupak kojim se strana vrsta namjerno premješta u okoliš izvan područja njezine prirodne rasprostranjenosti u svrhu njezinog korištenja u akvakulturi;

11. „prijenos” znači postupak kojim se lokalno neprisutna vrsta namjerno premješta unutar područja njezine prirodne rasprostranjenosti u svrhu korištenja u akvakulturi u dijelu tog područja u kojemu ranije nije postojala zbog biogeografskih razloga;

12. „pokusno puštanje” znači unošenje stranih vrsta ili prijenos lokalno neprisutnih vrsta u ograničenom opsegu kako bi se ocijenile ekološke interakcije s autohtonim vrstama i staništima te tako ispitale pretpostavke analize opasnosti;

13. „podnositelj zahtjeva” znači fizička ili pravna osoba ili subjekt koji namjerava unijeti ili prenijeti vodeni organizam;

14. „karantena” znači postupak kojim se vodeni organizmi i svi organizmi koji su s njima povezani mogu držati u potpunoj izolaciji od okoliša;

15. „karantenski objekt” znači objekt u kojemu se vodeni organizmi i svi organizmi koji su s njima povezani mogu držati u potpunoj izolaciji od okoliša;

16. „rutinsko premještanje” znači premještanje vodenih organizama iz nekog izvora pri kojemu postoji nizak stupanj opasnosti od prijenosa neciljanih vrsta i koji zbog značajki vodenih organizama i/ili metode akvakulture koja će se koristiti, nema štetnih učinaka na okoliš;

17. „nerutinsko premještanje” znači svako premještanje vodenih organizama koje ne ispunjava kriterije za rutinsko premještanje;

18. „država članica primateljica” znači država članica na čije se područje unosi strana vrsta ili prenosi lokalno neprisutna vrsta;

19. „država članica pošiljateljica” znači država članica s čijeg se područja unosi strana vrsta ili prenosi lokalno neprisutna vrsta.

POGLAVLJE II. OPĆE OBVEZE DRŽAVA ČLANICA

Odlučivanje i savjetodavna tijela

Članak 5.

Države članice određuju jedno ili više nadležnih tijela odgovornih za osiguranje sukladnosti sa zahtjevima ove Uredbe (nadležno tijelo/tijela). Svako nadležno tijelo može imenovati savjetodavni odbor koji će mu pomagati, a koji će uključivati odgovarajuće znanstvenike/stručnjake (savjetodavni odbor). Ako država članica ne imenuje savjetodavni odbor, njegove zadatke koji su predviđeni ovom Uredbom obavlja nadležno tijelo ili nadležna tijela.

POGLAVLJE III. DOZVOLE

Zahtjev za izdavanjem dozvole

Članak 6.

1. Subjekti koji obavljaju djelatnost akvakulture i koji namjeravaju unijeti stranu vrstu ili prenijeti lokalno neprisutnu vrstu koja nije obuhvaćena člankom 2. stavkom 5. podnose nadležnom tijelu države članice primateljice zahtjev za izdavanjem dozvole. Zahtjevi se mogu podnijeti za višekratna premještanja koja će se obaviti u razdoblju od najviše sedam godina.

2. Zajedno sa zahtjevom, podnositelj zahtjeva dostavlja i dokumentaciju u skladu s okvirnim smjernicama iz Priloga I. Savjetodavni odbor daje mišljenje o tome sadrži li zahtjev sve potrebne podatke na temelju kojih se može ocijeniti je li predloženo premještanje rutinsko ili nerutinsko i može li se prema tome prihvatiti te dostavlja svoje mišljenje nadležnom tijelu.

3. Prije isteka važenja dozvole može se dostaviti zahtjev za novom dozvolom pri čemu se treba pozvati na prethodnu dozvolu. Ako nema dokumentiranih dokaza o štetnim učincima na okoliš, predloženo premještanje smatra se rutinskim premještanjem.

Vrsta predloženog premještanja

Članak 7.

Savjetodavni odbor daje mišljenje o tome je li predloženo premještanje rutinsko ili nerutinsko i o tome je li prije puštanja potrebna karantena ili pokusno puštanje te dostavlja svoje mišljenje nadležnom tijelu.

Rutinsko premještanje

Članak 8.

U slučaju rutinskih premještanja nadležno tijelo može izdati dozvolu zahtijevajući prema potrebi karantenu ili pokusno puštanje u skladu s poglavljima IV. i V.

Nerutinsko premještanje

Članak 9.

1. U slučaju nerutinskih premještanja mora se obaviti procjena rizika za okoliš kako je navedeno u Prilogu II. Nadležno tijelo odlučuje je li za obavljanje procjene rizika za okoliš odgovoran podnositelj zahtjeva ili neovisno tijelo i tko snosi troškove.

2. Na temelju procjene rizika za okoliš savjetodavni odbor daje nadležnom tijelu svoje mišljene o riziku, koristeći obrazac sažetog izvješća iz Priloga II. dijela 3. Ako savjetodavni odbor smatra da je rizik malen, nadležno tijelo može izdati dozvolu bez dodatnih formalnosti.

3. Ako savjetodavni odbor smatra da je rizik koji je povezan s predloženim premještanjem vodenih organizama velik ili srednji u smislu Prilogu II. dijelu 1., on će u suradnji s podnositeljem zahtjeva razmotriti zahtjev kako bi utvrdio postoje li postupci ili tehnologije ublažavanja rizika kojima bi se on smanjio na razinu malog rizika. Savjetodavno tijelo dostavlja nadležnom tijelu rezultate svog razmatranja detaljno opisujući stupanj rizika i navodeći razloge za eventualne mjere smanjenja rizika, koristeći obrazac iz Priloga II. dijela 3.

4. Nadležno tijelo može izdati dozvole za nerutinsko premještanje jedino ako procjena rizika, uključujući i sve mjere za ublažavanje rizika, pokazuje da postoji nizak stupanj rizika za okoliš. Razlozi za odbijanje izdavanja dozvole moraju se temeljiti na znanstvenim podacima, a ako još uvijek ne postoje dostatni znanstveni podaci, na načelu opreza.

Rok za donošenje odluke

Članak 10.

1. Podnositelj zahtjeva bit će obaviješten o odluci o izdavanju ili odbijanju izdavanja dozvole pisanim putem u razumnom roku, u svakom slučaju najkasnije šest mjeseci od datuma podnošenja zahtjeva, ne računajući vrijeme potrebno podnositelju zahtjeva za dostavljanje dodatnih podataka ako to od njega zahtijeva savjetodavni odbor.

2. Države članice koje su potpisnice ICES-a mogu zahtijevati da zahtjeve i procjene rizika vezane uz morske organizme pregleda ICES prije nego što savjetodavni odbor izda svoje mišljenje. U tom je slučaju dopušten dodatni šestomjesečni rok.

Premještanja koja utječu na susjedne države članice

Članak 11.

1. Ako postoji vjerojatnost da će mogući ili poznati učinci na okoliš koji su posljedica predloženog premještanja organizma utjecati na susjedne države članice, nadležno tijelo obavješćuje dotičnu državu članicu ili dotične države članice i Komisiju o svojoj namjeri da izda dozvolu, šaljući nacrt odluke zajedno s memorandumom s objašnjenjima i sažetkom procjene rizika za okoliš kako je navedeno u Prilogu II. dijelu 3.

2. U roku od dva mjeseca od obavijesti, druge dotične države članice mogu dostaviti Komisiji svoje primjedbe u pisanom obliku.

3. U roku od šest mjeseci od obavijesti, Komisija će, nakon konzultacija sa Znanstvenim, tehničkim i gospodarskim odborom za ribarstvo (STECF), koji se osnovan na temelju članka 33. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2371/2002, i Savjetodavnim odborom za ribarstvo i akvakulturu, koji je osnovan Odlukom Komisije 1999/478/EZ, potvrditi, odbiti ili izmijeniti predloženu odluku o izdavanju dozvole.

4. U roku od 30 dana od datuma odluke Komisije, dotične države članice mogu uputiti tu odluku Vijeću. U roku od dodatnih 30 dana Vijeće može kvalificiranom većinom donijeti drugačiju odluku.

Ukidanje dozvole

Članak 12.

Nadležno tijelo može u bilo kojem trenutku ukinuti dozvolu, bilo privremeno ili trajno, ako dođe do nepredviđenih događaja s negativnim učincima na okoliš ili autohtone populacije. Svako ukidanje dozvole mora se temeljiti na znanstvenim podacima, a ako još uvijek ne postoje dostatni znanstveni podaci, na načelu opreza i mora biti u skladu s nacionalnim upravnim propisima.

POGLAVLJE IV. UVJETI UNOŠENJA NAKON IZDAVANJA DOZVOLE

Sukladnost s drugim odredbama Unije

Članak 13.

Dozvola za unošenje u skladu s ovom Uredbom može se izdati jedino ako je očito da se mogu ispuniti i zahtjevi drugih propisa, naročito:

(a) uvjeti zdravlja životinja propisani Direktivom 2006/88/EZ o zahtjevima zdravlja životinja koji se primjenjuju na životinje akvakulture i njihove proizvode te o sprečavanju i suzbijanju određenih bolesti akvatičnih životinja;

(b) uvjeti propisani Direktivom Vijeća 2000/29/EZ od 8. svibnja 2000. o zaštitnim mjerama protiv unošenja u Zajednicu organizama štetnih za bilje ili biljne proizvode i protiv njihovog širenja unutar Zajednice(4).

Puštanje u objekte akvakulture u slučaju rutinskog unošenja

Članak 14.

U slučaju rutinskog unošenja, puštanje vodenih organizama u objekte akvakulture dopušta se bez karantene ili pokusnog puštanja, osim ako u iznimnim slučajevima nadležno tijelo odluči drukčije na temelju posebnog mišljenja savjetodavnoga tijela. Premještanje iz zatvorenog objekta akvakulture u otvoreni objekt akvakulture ne smatra se rutinskim ni nerutinskim premještanjem u skladu s člancima 6. i 7.

Puštanje u otvorene objekte akvakulture u slučaju nerutinskog unošenja

Članak 15.

1. U slučaju nerutinskog unošenja, na puštanje vodenih organizama u otvorene objekte akvakulture primjenjuju se prema potrebi uvjeti iz stavaka 2., 3. i 4.

2. Vodeni organizmi stavljaju se u određeni karantenski objekt na području Unije u skladu s uvjetima iz Priloga III. u svrhu stvaranja matičnog stoka.

3. Karantenski se objekt može nalaziti u državi članici koja nije država članica primateljica, pod uvjetom da su s tim suglasne sve dotične države članice i da je ta mogućnost uključena procjenu rizika za okoliš iz članka 9.

4. Prema potrebi se samo potomci unesenih vodenih organizama mogu koristiti u objektima akvakulture države članice primateljice, pod uvjetom da tijekom karantene nije pronađena niti jedna potencijalno štetna neciljana vrsta. Stok odraslih jedinki može se pustiti u onim slučajevima u kojima se organizmi ne razmnožavaju u zatočeništvu ili su u cijelosti sterilni, pod uvjetom da je potvrđeno nepostojanje potencijalno štetnih neciljanih vrsta.

Pokusno puštanje u otvorene objekte akvakulture

Članak 16.

Nadležno tijelo može zahtijevati da se prije puštanja vodenih organizama u otvorene sustave akvakulture obavi početno pokusno puštanje uz primjenu posebnih mjera za sprečavanje njihovog širenja i preventivnih mjera koje se temelje na savjetima i preporukama savjetodavnog odbora.

Planovi djelovanja u nepredvidivim okolnostima

Članak 17.

Za svako nerutinsko unošenje i pokusno puštanje podnositelj zahtjeva sastavlja plan djelovanja u nepredvidivim okolnostima, koji mora odobriti nadležno tijelo i koji uključuje, između ostalog, uklanjanje unesene vrste iz okoliša ili smanjenje njezine gustoće u slučaju nepredviđenih događaja koji imaju štetne učinke na okoliš ili autohtone populacije. Ako nastane takav događaj, plan djelovanja u nepredvidivim okolnostima odmah se provodi, a dozvola se može privremeno ili trajno ukinuti u skladu s člankom 12.

Nadzor

Članak 18.

1. Nakon puštanja u otvorene objekte akvakulture strane se vrste moraju nadzirati u razdoblju od dvije godine ili tijekom cijeloga generacijskog ciklusa, ovisno o tome koje je razdoblje dulje, kako bi se ocijenilo jesu li učinci točno predviđeni ili postoje li dodatni ili drugačiji učinci. Posebno se mora proučiti stupanj širenja ili zadržavanja vrste. Nadležno tijelo odlučuje o tome ima li podnositelj zahtjeva odgovarajuće stručno znanje ili će nadzor obavljati drugo tijelo.

2. U skladu s mišljenjem savjetodavnog odbora, nadležno tijelo može zahtijevati dulja razdoblja nadzora kako bi se ocijenili svi mogući dugoročni učinci na ekološke sustave koji se ne mogu lako otkriti tijekom razdoblja utvrđenog u stavku 1.

3. Savjetodavni odbor ocjenjuje rezultate programa nadzora i naročito bilježi svaki događaj koji nije ispravno predviđen u procjeni rizika za okoliš. Rezultati ocjenjivanja šalju se nadležnom tijelu, koje uključuje sažetak rezultata u nacionalni registar uspostavljen na temelju članka 23.

POGLAVLJE V. UVJETI PRIJENOSA NAKON IZDAVANJA DOZVOLE

Sukladnost s drugim odredbama Unije

Članak 19.

Dozvola za prijenos u skladu s ovom Uredbom može se izdati jedino ako je očito da se mogu ispuniti i zahtjevi drugih propisa, naročito:

(a) uvjeti zdravlja životinja propisani Direktivom 2006/88/EZ;

(b) uvjeti propisani Direktivom Vijeća 2000/29/EZ.

Nerutinski prijenos u otvorene objekte akvakulture

Članak 20.

U slučaju nerutinskog prijenosa u otvorene objekte akvakulture nadležno tijelo može zahtijevati da se prije puštanja vodenih organizama obavi početno pokusno puštanje uz primjenu posebnih mjera za sprečavanje njihovog širenja i preventivnih mjera koje se temelje na savjetima i preporukama savjetodavnog odbora.

Karantena

Članak 21.

Država članica primateljica može u iznimnim slučajevima i uz odobrenje Komisije zahtijevati da se vrste koje se nerutinskim prijenosom puštaju u otvorene objekte akvakulture drže u karanteni u skladu s člankom 15. stavcima 2., 3. i 4. U zahtjevu za odobrenjem Komisije navode se razlozi zbog kojih se traži karantena. Komisija odgovara na te zahtjeve u roku od 30 dana.

Nadzor nakon prijenosa

Članak 22.

Nakon nerutinskog prijenosa vrste se nadziru u skladu s člankom 18.

POGLAVLJE VI. REGISTAR

Registar

Članak 23.

Države članice vode registar unosa i prijenosa koji mora sadržavati podatke o svim prethodno podnesenim zahtjevima kao i odgovarajuću dokumentaciju prikupljenu prije izdavanja dozvole i tijekom razdoblja nadzora.

Registar se stavlja na slobodno raspolaganje državama članicama i javnosti u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o javnom pristupu informacijama o okolišu(5).

Kako bi države članice mogle razmjenjivati podatke iz svojih registara, može se razviti poseban informacijski sustav u skladu s postupkom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

POGLAVLJE VII. ZAVRŠNE ODREDBE

Izmjene prilogâ i detaljna pravila

Članak 24.

1. Komisija može putem delegiranih akata, u skladu s člankom 24.a i ovisno o uvjetima iz članaka 24.b i 24.c:

(a) izmijeniti priloge I., II. i III. ovoj Uredbi kako bi ih se prilagodilo tehničkom i znanstvenom napretku;

(b) usvojiti specifikacije za ispunjavanje uvjeta potrebnih za dodavanje vrsta u Prilogu IV., kako je predviđeno stavkom 3.; i

(c) dodati vrste u Prilog IV. kada se udovolje uvjetima predviđenima stavkom 3. i njihove daljnje specifikacije.

2. Pri usvajanju delegiranih akata, kako je navedeno u stavku 1., Komisija mora postupati u skladu s ovom Uredbom

3. U Prilog IV. mogu se dodati samo one vrste vodenih organizama koje se bez ikakvih štetnih učinaka koriste u akvakulturi već dulje vremena (s obzirom na njihov životni ciklus) u određenim dijelovima Unije i čiji se unos i prijenos mogu obavljati bez istodobnog premještanja potencijalno štetnih neciljanih vrsta.

4. Države članice mogu zahtijevati od Komisije da doda vrste u Prilog IV. Države članice mogu dostaviti znanstvene podatke kako bi dokazale da su ispunjeni odgovarajući kriteriji za dodavanje vrsta u Prilog IV. Komisija odlučuje o prihvatljivosti zahtjeva u roku od pet mjeseci od njihovog primitka, ne računajući vrijeme potrebno državama članicama da dostave dodatne informacije koje Komisija od njih zatraži.

5. U pogledu najudaljenijih regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, dotične države članice mogu predložiti da se vrste koje se odnose na te regije dodaju u poseban dio Priloga IV.

6. Komisija može usvojiti detaljna pravila za provedbu stavaka 4. i 5., a posebno oblika, sadržaja i pojedinosti zahtjeva država članica za dodavanje vrsta te informacija koje treba dostaviti kako bi se potkrijepili ti zahtjevi, u skladu s procedurom iz članka 30. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 2371/2002.

Delegiranje ovlasti

Članak 24.a.

1. Komisiji se dodjeljuju ovlasti za usvajanje delegiranih akata iz članka 24. na razdoblje od 5 godina počevši od 24. travnja 2011. Komisija izrađuje izvješće vezano za delegiranje ovlasti najkasnije 6 mjeseci prije isteka petogodišnjeg razdoblja. Delegiranje ovlasti se automatski produljuje za razdoblja u jednakom trajanju, osim ako ih Europski parlament ili Vijeće opozovu u skladu s člankom 24.b.

2. Čim usvoji delegirani akt Komisija o tome istodobno obavješćuje Europski parlament i Vijeće.

3. Komisiji se dodjeljuje ovlast za usvajanje delegiranih akata podložno uvjetima utvrđenima člancima 24.b i 24.c.

Opoziv delegiranja ovlasti

Članak 24.b.

1. Europski parlament i Vijeće mogu u svakom trenutku opozvati delegiranja ovlasti iz članka 24.

2. Institucija koja je započela interni postupak kojim se odlučuje o opozivu delegiranja ovlasti mora o tome, u razumnom roku prije donošenja konačne odluke, nastojati obavijestiti drugu instituciju i Komisiju, navodeći delegirane ovlasti koje mogu podlijegati opozivu i moguće razloge za opoziv.

3. Odluka o opozivu okončava delegiranje ovlasti koje je utvrđeno u toj odluci. Odluka stupa na snagu odmah ili kasnijeg datum koji je u njoj utvrđen. Ona ne utječe na valjanost već važećih delegiranih akata. Odluka se objavljuje u Službenom listu Europske Unije.

Prigovori na delegirane akte

Članak 24.c.

1. Europski parlament ili Vijeće mogu iznijeti prigovor na delegirani akt u roku od 2 mjeseca od datuma notifikacije.

Na zahtjev Europskog parlamenta ili Vijeća taj se rok produljuje za 2 mjeseca.

2. Ako po isteku roka iz stavka 1. ni Europski parlament niti Vijeće nisu iznijeli prigovor na delegirani akt, on se objavljuje u Službenom listu Europske unije i stupa na snagu na dan koji je u njemu utvrđen.

Delegirani akt može se objaviti u Službenom listu Europske unije i stupiti na snagu prije isteka tog roka ako su Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju o namjeri da ne iznose prigovor.

3. Ako Europski parlament ili Vijeće iznese prigovor na delegirani akt u roku utvrđenom u stavku 1. isti ne stupa na snagu. Institucija koja iznosi prigovor mora navesti razloge za iznošenje prigovora na delegirani akt.

Stupanje na snagu

Članak 25.

1. Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Počinje se primjenjivati šest mjeseci od stupanja na snagu Komisijine uredbe o provedbenim pravilima iz članka 24. stavka 3., ali ne kasnije od 1. siječnja 2009.

2. Međutim, odredbe poglavlja I. i poglavlja II. te članak 24. primjenjuju se od dana stupanja na snagu ove Uredbe.

PRIMJENA (Okvirne smjernice za dokumentaciju koju mora podnijeti podnositelj zahtjeva kako je predviđeno člankom 6.)

Prilog I

Kad god je to moguće, podaci se moraju potkrijepiti upućivanjem na znanstvenu literaturu i zapisima o osobnim kontaktima sa znanstvenim tijelima i stručnjacima za ribarstvo.

Ako se zahtjev odnosi na prijenos, a ne na unošenje, izraze „unošenje” i „uneseni” treba, u smislu ovog Priloga, zamijeniti izrazima „prijenos” i „preneseni”.

A. Sažetak

Navesti kratak sažetak dokumenta, uključujući opis prijedloga, moguće učinke na autohtone vrste i njihova staništa te ublažavajuće mjere za smanjenje mogućih učinaka na autohtone vrste.

B. Uvod

1. Naziv (uobičajeni i znanstveni) organizma koji se planira unijeti ili prenijeti; navesti rod, vrstu, podvrstu ili, gdje je primjenjivo, nižu taksonomsku jedinicu.

2. Opisati značajke organizma, uključujući i njegove razlikovne značajke. Priložiti znanstveni crtež ili fotografiju.

3. Opisati dosadašnje korištenje organizma u akvakulturi, mjere za njegovo poboljšanje ili druga unošenja (ako postoje).

4. Opisati ciljeve i razloge predloženog unošenja te objasniti zašto se ti ciljevi ne mogu ostvariti korištenjem autohtone vrste.

5. Koje su druge strategije predviđene za ostvarenje planiranih ciljeva?

6. Na koje se zemljopisno područje odnosi predloženo unošenje? Opisati staništa, ekološke sustave i stanje zaštite primateljskog okoliša te priložiti zemljovid.

7. Navesti broj organizama koji se planira unijeti (u prvoj fazi, konačno). Može li se projekt podijeliti na različite sastavne dijelove? Ako može, koliko je organizama uključeno u pojedini dio?

8. Opisati izvor(e) stoka (objekt) te genetski fond (ako je poznat).

C. Podaci o biološkom ciklusu vrsta koje će se unijeti – za svaku fazu biološkog ciklusa

1. Opisati područje prirodne rasprostranjenosti i promjene do kojih će doći zbog unošenja.

2. Je li stok iz kojega će se obaviti unos/prijenos povezan s nekom od poznatih neciljanih vrsta?

3. Kakva je rasprostranjenost tih neciljanih vrsta u području iz kojeg potječe stok koji će se unijeti/prenijeti?

4. Navesti mjesta gdje je vrsta prethodno bila unesena i opisati ekološke učinke na primateljski okoliš (predator, plijen, kompetitor i/ili strukturni/funkcionalni elementi staništa).

5. Koji faktori ograničavaju vrstu u području njezine prirodne rasprostranjenosti.

6. Opisati fiziološku toleranciju (kakvoća, temperatura, udio kisika i slanost vode) u svakoj fazi biološkog ciklusa (juvenilnoj, odrasloj i reproduktivnoj fazi).

7. Za svaku fazu životnog ciklusa opisati sklonosti i tolerancije što se tiče staništa.

8. Opisati biologiju razmnožavanja.

9. Opisati selidbeno ponašanje.

10. Za svaku fazu životnog ciklusa opisati sklonosti u odabiru hrane.

11. Opisati brzinu rasta i životni vijek (također i na području predloženog unošenja, ako su ti podaci poznati).

12. Koja je dob ili raspon dobi dotične vrste?

13. Opisati značajke ponašanja (socijalizacija, teritorijalnost, agresivnost).

D. Interakcija s autohtonim vrstama

1. Kakve su mogućnosti preživljavanja i aklimatizacije unesenog organizma u slučaju da pobjegne?

2. Koja će staništa unesene vrste najvjerojatnije zauzeti u planiranom području unošenja i jesu li ta staništa već naseljena nekim osjetljivim ili ugroženim vrstama ili vrstama kojima prijeti istrebljenje? (Navesti uključuje li predloženo područje unošenja i susjedne vode.)

3. S kojim će autohtonim vrstama doći do preklapanja ekološke niše? Postoje li neki neiskorišteni ekološki resursi od koje bi vrsta mogla imati koristi?

4. Čime se uneseni organizam hraniti u primateljskom okolišu?

5. Hoće li ta predacija imati ikakvih štetnih učinaka na primateljski ekološki sustav?

6. Hoće li uneseni organizmi preživjeti i uspješno se razmnožavati u predloženom području unošenja ili će biti potrebno godišnje nadopunjavanje stoka?

7. Hoće li se uneseni organizmi križati s autohtonim vrstama? Može li predloženo unošenje dovesti do izumiranja neke autohtone vrste ili stoka? Mogu li uneseni organizmi utjecati na mriještenje ili mrjestilišta lokalnih vrsta?

8. Jesu li kao posljedica predloženog unošenja mogući učinci na kakvoću staništa ili vode?

E. Primateljski okoliš i susjedne vode

1. Navesti fizičke podatke o primateljskom okolišu i susjednim vodama, kao što su sezonske temperature, slanost i zamućenost vode, količina otopljenog kisika, pH vrijednost, hranjive tvari i metali. Odgovaraju li ti parametri tolerancijama/preferencijama vrste koja će se unijeti, uključujući uvjete za razmnožavanje?

2. Navesti popis vrsta (glavni vodeni kralješnjaci, beskralježnjaci i bilje) u primateljskim vodama.

3. Navesti podatke o staništima na području unošenja i u susjednim vodama te utvrditi kritična staništa. Koji od tih parametara odgovaraju tolerancijama/preferencijama organizama koji će se unijeti? Mogu li uneseni organizmi narušiti neke od opisanih staništa?

4. Opisati prirodne i umjetne brane koje bi trebale sprečavati prijelaz unesenih organizama u susjedne vode.

F. Praćenje

Opisati planove za naknadnu ocjenu uspješnosti unosa predložene vrste i način ocjene mogućih negativnih učinaka na autohtone vrste i njihova staništa.

G. Plan upravljanja

1. Opisati plan upravljanja za predloženo unošenje. Opis mora sadržavati, između ostalog, i sljedeće podatke:

(a) mjere koje se poduzimaju kako bi se osiguralo da pošiljka ne sadrži niti jednu drugu vrstu (neciljanu vrstu);

(b) kome će i pod kakvim uvjetima biti dopušteno korištenje predloženih organizama;

(c) hoće li predloženo unošenje uključivati i pretkomercijalnu fazu;

(d) opis plana djelovanja u nepredvidivim okolnostima, koji će se primijeniti za uklanjanje vrste;

(e) opis plana za osiguranje kvalitete prijedloga; i

(f) ostali zakonom propisani zahtjevi koje treba ispuniti.

2. Opisati kemijske i biofizičke mjere i mjere upravljanja koje se poduzimaju kako bi se spriječio slučajni bijeg organizama i neciljanih vrsta u neciljane primateljske ekološke sustave i njihovo naseljavanje u tim sustavima. Navesti precizne podatke o vodenom izvoru, odredištu otpadnih voda i obradi otpadnih voda, blizini kolektora oborinskih voda, suzbijanju predatora, osiguranju objekta i mjerama za sprečavanje bijega, ako su potrebne.

3. Opisati plan djelovanja u nepredvidivim okolnostima koji se primjenjuje u slučaju nenamjernog, slučajnog ili neovlaštenog puštanja organizama iz objekata za uzgoj i mriještenje ili slučajnog ili neočekivanog širenja područja naseljavanja nakon puštanja.

4. Ako je svrha prijedloga uspostaviti lovište riba, navesti pojedinosti o cilju lovišta. Tko će imati koristi od tog lovišta? Dostaviti detaljan opis plana upravljanja i, prema potrebi, navesti promjene koje treba unijeti u planove upravljanja za vrste na koje će to utjecati.

H. Poslovni podaci

1. Navesti ime vlasnika i/ili poduzeća, broj povlastice za akvakulturu i dozvole za obavljanje poslovne djelatnosti (ako je primjenjivo) ili ime državne agencije ili odjela s imenom osobe za kontakt, brojevima telefona i telefaksa te adresom elektroničke pošte.

2. Navesti podatke o ekonomskoj održivosti predloženog projekta.

I. Reference

1. Navesti detaljne bibliografske podatke o svim izvorima citiranim u postupku pripremanja zahtjeva.

2. Navesti popis imena i adresa konzultiranih znanstvenih tijela i stručnjaka za ribarstvo.

Postupci i obvezni podaci koje treba obuhvatiti procjenom utjecaja na okoliš predviđenom člankom 9.

Prilog II

Kako bi se ocijenio rizik povezan s unosom ili prijenosom vodenih organizama treba procijeniti kolika je vjerojatnost da se organizmi nasele i koje su posljedice tog naseljavanja.

Postupak obuhvaća najvažnije sastavne dijelove okoliša. On osigurava standardizirani pristup pri ocjeni rizika od genetskih i ekoloških utjecaja kao i mogućnosti unošenja neciljanih vrsta koje bi mogle utjecati na autohtone vrste u predloženim primateljskim vodama.

Tijekom postupka revizije, naglasak se ne stavlja na same ocjene nego na detaljne biološke i druge bitne podatke zbog kojih se te ocjene daju. U slučaju znanstvene nesigurnosti, primjenjuje se načelo opreznog pristupa.

Ako se zahtjev odnosi na prijenos, izraze „unošenje” i „uneseni” treba, u smislu ovog Priloga, zamijeniti izrazima „prijenos” i „preneseni”.

DIO I.

POSTUPAK PROCJENE EKOLOŠKOG I GENETSKOG RIZIKA

Faza 1.

Vjerojatnost naseljavanja i širenja izvan predviđenog područja unosa

Događaj | Vjerojatnost(V, S, N)(1) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN)(2) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(3)

Unesena ili prenesena vrsta se nakon bijega ili raspršivanja uspješno naseljava i održava populaciju u predviđenom području unosa izvan nadzora objekta akvakulture | | |

Unesena ili prenesena vrsta se nakon bijega ili raspršivanja širi izvan predviđenog područja unosa | | |

Konačna ocjena(4) | | |

Faza 2.

Posljedice naseljavanja i širenja

Događaj | Vjerojatnost(V, S, N) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(1)

Genetsko miješanje s lokalnim populacijama dovodi do gubitka genetske raznolikosti | | |

Kompeticija (za hranu, prostor) i predatorsko ponašanje prema autohtonim populacijama dovodi do njihovog istrebljenja | | |

Ostali neželjeni ekološki događaji | | |

Neki od gore navedenih događaja ustraju čak i nakon uklanjanja unesenih vrsta | | |

Konačna ocjena(2) | | |

Faza 3.

Mogući rizik povezan sa stranim i lokalno neprisutnim vrstama

Navodi se jedna vrijednost na temelju procjena napravljenih u fazama 1. i 2.

Komponenta | Mogući rizik(V, S, N) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(1)

Naseljavanje i širenje (Faza 1.) | | |

Ekološke posljedice (Faza 2.) | | |

Ukupna ocjena ukupnog mogućeg rizika(2) | | |

Rezultat ove procjene izražava se prema sljedećim stupnjevima rizika:

Premještanje visokog rizika:

(a) predstavlja veliki rizik od narušavanja biološke raznolikosti zbog širenja i drugih ekoloških posljedica;

(b) odvija se u uvjetima uzgoja koji bi mogli povećati rizik od takvog narušavanja;

(c) uključuje objekt akvakulture koji prodaje žive vodene životinje za daljnji uzgoj ili obnovu stokova;

(d) kao posljedica, premještanje izaziva veliku zabrinutost (zahtijevaju se značajne mjere ublažavanja rizika). Preporučuje se odbiti prijedlog ako se ne mogu razviti ublažavajuće mjere koje će smanjiti rizik na nisku razinu.

Premještanje srednjeg rizika:

(a) predstavlja srednji rizik od narušavanja biološke raznolikosti zbog širenja i drugih ekoloških posljedica;

(b) odvija se u uvjetima uzgoja koji ne bi nužno povećali rizik od takvog narušavanja, uzimajući u obzir vrste i uvjete ograničavanja njihovog širenja;

(c) uključuje objekt akvakulture koji prodaje proizvode uglavnom za prehranu ljudi;

(d) kao posljedica, premještanje izaziva umjerenu zabrinutost. Preporučuje se odbiti prijedlog ako se ne mogu razviti ublažavajuće mjere koje će smanjiti rizik na nisku razinu.

Premještanje niskog rizika:

(a) predstavlja niski rizik od narušavanja biološke raznolikosti zbog širenja i drugih ekoloških posljedica;

(b) odvija se u uvjetima uzgoja koji ne bi povećali rizik od takvog narušavanja;

(c) uključuje objekt akvakulture koji prodaje proizvode samo za prehranu ljudi;

(d) kao posljedica, premještanje izaziva zanemarivu zabrinutost. Preporučuje se odobriti prijedlog. Ublažavajuće mjere nisu potrebne.

Prijedlog se može odobriti u predstavljenom obliku (tj. bez mjera ublažavanja rizika) jedino ako je ukupni mogući rizik procijenjen kao „nizak” i ako je za procijenjeni ukupni rizik ukupni stupanj sigurnosti „veoma visok” ili „relativno visok”.

Ako se na temelju prve analize ukupni rizik svrsta u kategoriju visokog ili srednjeg rizika, u zahtjev se moraju uključiti i mjere za ograničavanje ili ublažavanje rizika, a zahtjev se podvrgava dodatnoj analizi rizika dok se ukupni rizik ne ocijeni konačnom ocjenom „nizak” uz „veoma visoki” ili „relativno visoki” stupanj sigurnosti. Opisi tih dodatnih faza, zajedno s detaljnim specifikacijama mjera ograničavanja ili ublažavanja rizika, bit će sastavni dio procjene rizika.

DIO 2.

POSTUPAK PROCJENE NECILJANIH VRSTA

Faza 1.

Vjerojatnost naseljavanja i širenja neciljanih vrsta izvan predviđenog područja unosa

Događaj | Vjerojatnost(V, S, N) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(1)

Neciljana je vrsta unesena kao posljedica unošenja ili prijenosa vodenih organizama | | |

Unesena neciljana vrsta nailazi na prijemljiva staništa ili organizme domaćine | | |

Konačna ocjena(2) | | |

Faza 2.

Posljedice naseljavanja i širenja neciljanih vrsta

Događaj | Vjerojatnost(V, S, N) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(1)

Neciljana vrsta je u kompeticiji s autohtonim populacijama ili se predatorski ponaša prema njima, što dovodi do istrebljenja tih populacija | | |

Genetsko miješanje neciljane vrste s lokalnim populacijama dovodi do gubitka genetske raznolikosti | | |

Ostali neželjeni ekološki ili patološki događaji | | |

Neki od gore navedenih događaja nastavljaju se i nakon uklanjanja neciljane vrste | | |

Konačna ocjena(2) | | |

Faza 3.

Mogući rizik povezan s neciljanim vrstama

Navodi se jedna vrijednost na temelju procjena napravljenih u fazama 1. i 2.

Komponenta | Mogući rizik(V, S, N) | Stupanj sigurnosti(VV, RV, RN, VN) | Napomene koje govore u prilog ocjeni(1)

Naseljavanje i širenje (Faza 1.) | | |

Ekološke posljedice (Faza 2.) | | |

Konačna ocjena(2) | | |

Uvjeti koji se primjenjuju na procjenu mogućeg rizika povezanog sa stranim vrstama (Dio 1.) primjenjuju se mutatis mutandis na mogući rizik povezan s neciljanim vrstama (Dio 2.), uključujući i obvezu uvođenja mjera ograničavanja i ublažavanja rizika.

DIO 3.

UKUPNA PROCJENA OPASNOSTI ZA OKOLIŠ – SAŽETO IZVJEŠĆE

— Prijašnji događaji, kontekst i razlozi za zahtjev:

— sažetak procjene rizika,

— sažetak procjene ekološkog i genetičkog rizika,

— sažetak procjene rizika vezanog uz neciljane vrste,

— Napomene:

— Mjere za ublažavanje rizika:

— Zaključna izjava o ukupnom mogućem riziku koji predstavlja organizam:

— Savjet upućen nadležnom tijelu:

Karantena

Prilog III

Karantena je postupak kojim se žive životinje ili biljke drže u potpunoj izolaciji od okoliša kako bi se spriječio utjecaj na divlje i uzgajane vrste i neželjene promjene prirodnih ekoloških sustava.

Strane ili lokalno neprisutne vrste treba držati u karanteni dovoljno dugo da se mogu otkriti sve neciljane vrste i potvrditi odsutnost patogena ili bolesti. Karantenski objekt mora biti izgrađen u skladu sa specifikacijama koje odredi nadležno tijelo u državi članici u kojoj se objekt nalazi i koje je odgovorno za njegovo odobravanje. Trajanje karantene mora biti navedeno u dozvoli. Ako se objekt ne nalazi u državi članici primateljici, savjetodavni odbor koji je nadležan za objekt i savjetodavni odbor u državi članici primateljici moraju se dogovoriti o trajanju karantene.

Upravitelji moraju voditi karantenske objekte u skladu sa sljedećim uvjetima. Pored toga, upravitelj mora imati program osiguranja kakvoće i priručnik s uputama za rad.

Ako se zahtjev odnosi na predloženi prijenos, izraze „unošenje” i „uneseni” treba, u smislu ovog Priloga, zamijeniti izrazima „prijenos” i „preneseni”.

Zbrinjavanje otpadnih voda i otpada

Sve otpadne vode i otpad iz objekta moraju se obraditi tako da se učinkovito unište sve moguće ciljane vrste i s njima povezani organizmi. Kako bi se osiguralo neprekinuto djelovanje objekta i potpuna izolacija, sustavi za obradu otpadnih voda iz karantenskog objekta moraju biti opremljeni rezervnim mehanizmom koji osigurava njihov rad u slučaju kvara.

Obrađene otpadne vode i otpad mogu sadržavati tvari koje su štetne za okoliš (npr. sredstva protiv obraštavanja) i koje se moraju ukloniti na način koji je najmanje štetan za okoliš.

Mora se pripremiti detaljan plan obrade otpadnih voda i krutog otpada te navesti imena zaposlenika odgovornih za obradu te vremenski raspored. Sustav se mora nadzirati kako bi se osiguralo njegovo učinkovito djelovanje i rano otkrivanje mogućih kvarova.

Fizičko odvajanje

Organizmi stavljeni u karantenu moraju se držati odvojeno od ostalih organizama kako bi se osigurala njihova izolacija. Ovo se ne odnosi na pokusne vrste koje su ciljano uključene kako bi se ispitali učinci unesenih vrsta. Mora se spriječiti ulazak ptica, ostalih životinja, uzročnika bolesti i onečišćivača.

Osoblje

Pristup smije biti dopušten samo izučenom i ovlaštenom osoblju. Obuću, ruke i sav materijal korišten u objektu treba dezinficirati (vidjeti dolje) prije izlaska iz objekta.

Oprema

Pri njihovom primitku, s organizmima u svim fazama njihovog životnog ciklusa, rezervoarima, vodom, prijevoznim spremnicima i opremom koja je u doticaju s unesenom vrstom, kao i s prijevoznim sredstvima, treba postupati tako da se spriječi bijeg vrste ili s njom povezanih neciljanih vrsta iz objekta. Svi materijali korišteni za prijevoz i pakiranje moraju se dezinficirati ili spaliti ako je spaljivanje takvog materijala dopušteno.

Uginule jedinke i njihovo uklanjanje

Mora se voditi dnevna evidencija o uginulim jedinkama, koja mora biti stavljena na raspolaganje nadležnom tijelu u svrhu pregleda. Sve se uginule jedinke moraju zadržati u objektu. Uginule jedinke, tkiva ili ljušture ne smiju se ukloniti bez prethodne primjene odobrenog postupka kojim se osigurava potpuna dezinfekcija. Može se primijeniti toplinska obrada kao što je autoklaviranje ili kemijska sterilizacija.

Svi se slučajevi uginuća moraju prijaviti nadležnom tijelu, a države članice moraju pravodobno istražiti uzrok uginuća. Uginule se jedinke moraju čuvati, prevoziti i uklanjati u skladu s Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi(6).

Kontrole i ispitivanja

Moraju se provoditi redovite kontrole kako bi se otkrila eventualna prisutnost neciljanih vrsta. Ako se kod organizma utvrdi prisutnost takve vrsta ili neke ranije neotkrivene bolesti ili parazita, moraju se poduzeti potrebne mjere kako bi se stanje stavilo pod nadzor. Te mjere mogu uključivati uništenje organizma i dezinfekciju objekta.

Trajanje

Trajanje karantene ovisi o dotičnom organizmu, sezonskoj pojavi određenih neciljanih vrsta te uvjetima uzgoja.

Vođenje evidencije

Karantenski objekti moraju voditi evidenciju o:

— vremenu ulaska/izlaska osoblja,

— broju uginulih jedinki i načinu njihovog čuvanja ili uklanjanja,

— obradi ulazne i otpadne vode,

— uzorcima koji su dostavljeni stručnjacima kako bi se ispitala prisutnost neciljanih vrsta,

— svim neuobičajenim uvjetima koji utječu na rad karantenskog objekta (nestanak električne energije, oštećenje građevina, vremenske nepogode itd.).

Dezinfekcija

Dezinfekcija podrazumijeva primjenu dezinficijensa u dovoljnoj koncentraciji i dovoljno dugo da se unište štetni organizmi. Vrste i koncentracije dezinficijensa koji se koriste za dezinfekciju karantenskog objekta moraju biti takve da omoguće potpunu dezinfekciju morske i slatke vode. Slične se koncentracije moraju koristiti i za rutinsku dezinfekciju objekta. Preporučuje se neutralizacija svih dezinficijenasa prije njihovog ispuštanja u okoliš, a objekti koji koriste morsku vodu moraju se pobrinuti i za rezidualne oksidante nastale tijekom kemijske dezinfekcije. U hitnim slučajevima kao što je otkriće važnog parazita ili uzročnika bolesti mora biti na raspolaganju dovoljna količina dezinficijensa kako bi se mogao dezinficirati cijeli objekt.

Popis vrsta predviđenih člankom 2. stavkom 5.(7)

Prilog IV

DIO A — Općenito

Acipenser baeri(8), sibirska jesetra

A. gueldenstaedtii(8), ruska jesetra

A. nudiventris(8), sim

A. ruthenus(8), kečiga

A. stellatus(8), pastruga

A. sturio(8), atlantska jesetra

Hypophthalmichthys nobilis, glavati šaran

Carassius auratus, zlatna ribica

Clarias gariepinus, afrički morski pauk

Coregonus peled, sjeverni jezerski losos

Crassostrea gigas, pacifička kamenica

Ctenopharyngodon idella, amur

Cyprinus carpio, šaran

Huso huso(8), moruna

Hypophthalmichthys molitrix, srebrni šaran

Ictalurus punctatus, kanalski som

Micropterus salmoides, velikousti grgeč

Oncorhynchus mykiss, kalifornijska pastrva

Pagrus major, japanski pagar.

Ruditapes philippinarum, filipinska kućica

Salvelinus alpinus, alpska zlatulja

Salvelinus fontinalis, potočna zlatovčica

Salvelinus namaycush, jezerska pastrva

Sander lucioperca, smuđ

Silurus glanis, som

DIO B — Francuska prekomorska područja

Macrobrachium rosenbergii, div slatkovodni škamp

Oreochromis mossambicus, mozambička tilapija

O. niloticus, nilska tilapija

Sciaenops ocellatus, crvena sjenka

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu