Direktiva Vijeća 2011/16/EU

od 15. veljače 2011. o administrativnoj suradnji u području oporezivanja i stavljanju izvan snage Direktive 77/799/EEZ

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.

POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

1. Ova Direktiva utvrđuje pravila i postupke u skladu s kojima države članice međusobno surađuju s namjerom razmjene informacija koje mogu biti značajne za administraciju i izvršenje nacionalnih zakonodavstava država članica vezano uz poreze iz članka 2.

2. Ova Direktiva također utvrđuje odredbe za razmjenu informacija navedenih u stavku 1. elektroničkim putem, kao i pravila i postupke u skladu s kojima države članice i Komisija trebaju sudjelovati po pitanjima vezano uz koordinaciju i ocjenjivanje.

3. Ova Direktiva ne utječe na primjenu pravila o uzajamnoj pravnoj pomoći u kaznenim stvarima u državama članicama. Ona također ne dovodi u pitanje ispunjavanje bilo kojih obveza država članica vezano uz širu upravnu suradnju koja proizlazi iz drugih pravnih akata, uključujući bilateralne ili multilateralne sporazume.

Područje primjene

Članak 2.

1. Ova se Direktiva primjenjuje na sve poreze bilo koje vrste koje ubire država članica, teritorijalna ili upravna jedinica države članice, uključujući lokalna tijela ili se ubiru u njihovo ime.

2. Ne dovodeći u pitanje stavak 1., ova se Direktiva ne primjenjuje na porez na dodanu vrijednost i carine ili na posebne poreze obuhvaćene zakonodavstvom Unije o upravnoj suradnji između država članica. Ova se Direktiva također ne primjenjuje na obvezne doprinose socijalnog osiguranja koji se plaćaju državama članicama ili jedinici države članice ili ustanovama za socijalno osiguranje utemeljenim u skladu s javnim pravom.

3. Ni u kojem slučaju porezi navedeni u stavku 1. neće uključivati:

(a) pristojbe, koje se izdaju za potvrde i druge dokumente, a izdaju ih javna tijela; ni

(b) davanja ugovorne prirode, kao što su plaćanja za komunalne usluge.

4. Ova se Direktiva primjenjuje na poreze navedene u stavku 1. koji se naplaćuju unutar državnog područja na kojem se primjenjuju Ugovori na temelju članka 52. Ugovora o Europskoj uniji.

Definicije

Članak 3.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „nadležno tijelo” države članice znači tijelo koje je kao takvo određeno od strane države članice. Kada djeluje u skladu s ovom Direktivom, središnji ured za vezu, služba za vezu ili nadležni službenik, također se smatraju nadležnim tijelima prema ovlaštenju u skladu s člankom 4.;

2. „središnji ured za vezu” znači ured koji je kao takav određen i čija su glavna odgovornost kontakti s drugim državama članicama u području upravne suradnje;

3. „služba za vezu” znači svaki ured osim središnjeg ureda za vezu koji je kao takav određen da izravno razmjenjuje informacije u skladu s ovom Direktivom;

4. „nadležni službenik” znači svaki službenik koji je ovlašten da izravno razmjenjuje informacije u skladu s ovom Direktivom;

5. „tijelo koje podnosi zahtjev” znači središnji ured za vezu, služba za vezu ili bilo koji nadležni službenik države članice koji podnosi zahtjev za pomoć u ime nadležnog tijela;

6. „tijelo koje prima zahtjev” znači središnji ured za vezu, služba za vezu ili bilo koji nadležni službenik države članice koji prima zahtjev za pomoć u ime nadležnog tijela;

7. „upravna istraga” znači sve nadzore, provjere i druge aktivnosti koje su poduzele države članice kako bi osigurale ispravnu primjenu poreznog zakonodavstva;

8. „razmjena informacija na zahtjev” znači razmjena informacija na temelju zahtjeva države članice koja podnosi zahtjev državi članici koja prima zahtjev u posebnom slučaju;

9. „automatska razmjena” znači

(a) za potrebe članka 8. stavka 1. i članaka od 8.a do 8.ae, sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija drugoj državi članici, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima. Za potrebe članka 8. stavka 1., upućivanje na dostupne informacije odnosi se na informacije iz poreznih podataka države članice koja priopćuje informacije koje su raspoložive u skladu s postupcima za prikupljanje i obradu podataka u toj državi članici;

(b) za potrebe članka 8. stavka 3.a sistemsko priopćavanje prethodno definiranih informacija o rezidentima u drugim državama članicama relevantnoj državi članici rezidentnosti, bez prethodnog zahtjeva, u prethodno utvrđenim pravilnim intervalima;

(c) za potrebe svih odredaba ove Direktive, osim članka 8. stavka 1. i članka 8. stavka 3.a te članaka od 8.a do 8.ae, sustavno priopćavanje prethodno definiranih informacija predviđeno u prvom podstavka podtočkama (a) i (b) ove točke.

U kontekstu ovog članka, članka 8. stavka 3.a, članka 8. stavka 7.a i članka 21. stavka 2. ove Direktive te Priloga IV. ovoj Direktivi svaki pojam napisan u kurzivu ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu I. ovoj Direktivi. U kontekstu članka 21. stavka 5. i članka 25. stavaka 3. i 4. ove Direktive svaki pojam napisan u kurzivu ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu I., V. ili VI. ovoj Direktivi. U kontekstu članka 8.aa ove Direktive i Priloga III. ovoj Direktivi svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajuće definicije u Prilogu III. ovoj Direktivi. U kontekstu članka 8.ac ove Direktive i Priloga V. ovoj Direktivi, svaki naziv ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajućih definicija navedenih u Prilogu V. ovoj Direktivi. U kontekstu članka 8.ad ove Direktive i Priloga VI. ovoj Direktivi svaki pojam ispisan velikim slovima ima značenje iz odgovarajuće definicije u Prilogu VI. ovoj Direktivi. U kontekstu članaka 8.ae i 9.a ove Direktive te Priloga VII. ovoj Direktivi svaki pojam ima isto značenje kako je definirano u članku 3., članku 9. stavku 2. točki (a), članku 16. stavcima 4., 6., 8. i 11., članku 17. stavku 1., članku 21. stavku 5., članku 22. stavku 1., članku 24. stavcima 4. i 6., članku 26. stavku 2., članku 27. stavcima 3., 4. i 5., članku 28. stavku 1., članku 30. stavku 2., članku 31. stavku 1., članku 32., članku 33. stavku 1., članku 35. stavku 1., članku 36. stavku 1., članku 37. stavku 1., članku 39. stavku 1., članku 42. stavku 1., članku 44. stavku 1., članku 47. stavku 1. i članku 49. stavku 3. Direktive Vijeća (EU) 2022/2523(1). Nadalje, svaki pojam ispisan velikim slovima ima isto značenje kako je definirano u odjeljku I. Priloga VII. ovoj Direktivi.

10. „spontana razmjena” znači nesustavno priopćavanje informacija drugoj državi članici, u bilo kojem trenutku i bez prethodnog zahtjeva;

11. „osoba” znači:

(a) fizička osoba;

(b) pravna osoba;

(c) kad važeće zakonodavstvo tako predviđa, udruženje osoba, kojem je priznata sposobnost da obavlja pravne poslove iako nema status pravne osobe; ili

(d) svaki drugi pravni dogovor bilo kakve prirode i bilo kojeg oblika, neovisno o tome ima li pravnu osobnost, koji posjeduje imovinu ili njom upravlja, koja, uključujući dohodak koji iz nje proizlazi, podliježe nekom od poreza obuhvaćenih ovom Direktivom;

12. „elektroničkim putem” znači koristeći elektroničku opremu za obradu, uključujući digitalnu kompresiju i pohranu podataka i koristeći žice, radijski prijenos, optičke tehnologije ili druge elektromagnetske naprave;

13. „mreža CCN” znači zajednička platforma temeljena na zajedničkoj komunikacijskoj mreži, (CCN), koju je razvila Unija za sve prijenose elektroničkim putem između nadležnih tijela u području carine i oporezivanja;

14. „prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom” znači svaki sporazum, priopćenje ili svaki drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući ono izdano, izmijenjeno ili obnovljeno u okviru poreznog nadzora, a koje ispunjava sljedeće uvjete:

(a) izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno od strane vlade ili porezne vlasti države članice, ili u njezino ime, ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se ono stvarno;

(b) izdano je, izmijenjeno ili obnovljeno određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati;

(c) odnosi se na tumačenje ili primjenu zakonske ili upravne odredbe u vezi s primjenom ili provedbom nacionalnih poreznih zakona države članice ili teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti;

(d) odnosi se na prekograničnu transakciju ili pitanje uspostavlja li se obavljanjem djelatnosti osobe u drugoj jurisdikciji stalna poslovna jedinica ili na pitanje je li fizička osoba rezident u porezne svrhe u državi članici koja je izdala porezno mišljenje; i

(e) donosi se prije transakcija ili obavljanja djelatnosti u drugoj jurisdikciji koje bi se mogle smatrati uspostavom stalne poslovne jedinice ili prije podnošenja porezne prijave za razdoblje u kojem su transakcija, niz transakcija ili djelatnosti obavljene.

Prekogranična transakcija može podrazumijevati, ali ne isključivo, ulaganje, isporuku robe, usluga, financiranja ili korištenje materijalne ili nematerijalne imovine i ne mora izravno uključivati osobu kojoj je upućeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom;

15. „prethodni sporazum o transfernim cijenama” znači svaki sporazum, priopćenje ili drugi instrument ili mjera sa sličnim učincima, uključujući onaj izdan, izmijenjen ili obnovljen u okviru poreznog nadzora, a koji ispunjava sljedeće uvjete:

(a) izdan je, izmijenjen ili obnovljen od strane vlade ili porezne vlasti države članice ili više država članica, ili u njezino/njihovo ime, među ostalim teritorijalnih ili upravnih jedinica države članice, uključujući lokalne vlasti, neovisno o tome koristi li se stvarno;

(b) izdan je, izmijenjen ili obnovljen određenoj osobi ili grupi osoba, i na njega se ta osoba ili grupa osoba ima pravo pozvati; i

(c) utvrđuje prije prekograničnih transakcija između povezanih poduzeća odgovarajući skup kriterija za utvrđivanje transfernih cijena za te transakcije ili utvrđuje raspodjelu dobiti stalnoj poslovnoj jedinici.

Poduzeća su povezana poduzeća ako jedno poduzeće izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu drugog poduzeća ili ako iste osobe sudjeluju, izravno ili neizravno, u upravljanju, kontroli ili kapitalu poduzećâ.

Transferne cijene su cijene po kojima poduzeće prenosi materijalnu ili nematerijalnu imovinu ili pruža usluge povezanim poduzećima te izraz „utvrđivanje transfernih cijena” treba tumačiti u skladu s tim;

16. za potrebe točke 14. „prekogranična transakcija” znači transakcija ili niz transakcija:

(a) u kojima neke od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija nisu rezidenti u svrhu oporezivanja u državi članici koja izdaje, mijenja ili obnavlja prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom;

(b) u kojima je neka od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija istodobno rezident u svrhu oporezivanja u više jurisdikcija;

(c) u kojima jedna od stranaka koje sudjeluju u transakciji ili nizu transakcija posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice, a ta je transakcija ili niz transakcija dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje stalne poslovne jedinice. Prekogranična transakcija ili niz transakcija obuhvaća i sporazume koje jedna osoba sklapa u pogledu poslovanja u drugoj jurisdikciji koje obavlja preko stalne poslovne jedinice; ili

(d) takve transakcije ili niz transakcija imaju prekogranični učinak.

Za potrebe točke 15. „prekogranična transakcija” znači transakcija ili niz transakcija u kojima sudjeluju povezana poduzeća koja nisu sva rezidenti za potrebe oporezivanja na području iste jurisdikcije ili transakcija ili niz transakcija koje imaju prekogranični učinak;

17. za potrebe točaka 15. i 16. „poduzeće” znači svaki oblik vođenja poslovanja;

18. „prekogranični aranžman” znači aranžman koji se odnosi na više od jedne države članice ili na jednu državu članicu i treću zemlju, pri čemu je ispunjen najmanje jedan od sljedećih uvjeta:

(a) sudionici u aranžmanu nisu svi rezidenti u porezne svrhe u istoj jurisdikciji;

(b) jedan ili više sudionika u aranžmanu istodobno su rezidenti u porezne svrhe u više od jedne jurisdikcije;

(c) jedan ili više sudionika u aranžmanu posluje u drugoj jurisdikciji preko stalne poslovne jedinice koja se nalazi u toj jurisdikciji, a taj je aranžman dio poslovanja ili cjelokupno poslovanje te stalne poslovne jedinice;

(d) jedan ili više sudionika u aranžmanu obavlja djelatnost u drugoj jurisdikciji, a da pritom nije rezident u porezne svrhe u toj jurisdikciji niti je u njoj uspostavio stalnu poslovnu jedinicu;

(e) takav aranžman može imati učinak na automatsku razmjenu informacija ili identifikaciju stvarnog vlasništva.

Za potrebe točaka od 18. do 25. ovog članka, članka 8.ab i Priloga IV. aranžmanom se ujedno smatra i niz aranžmana. Aranžman se može sastojati od više koraka ili dijelova;

19. „prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje” znači svaki prekogranični aranžman koji sadržava najmanje jedno od obilježja iz Priloga IV;

20. „obilježje” znači svojstvo ili značajka prekograničnog aranžmana kako su navedeni u Prilogu IV., koji ukazuju na potencijalni rizik od izbjegavanja plaćanja poreza;

21. „posrednik” znači svaka osoba koja osmišljava, stavlja na tržište ili organizira prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ili takav aranžman stavlja na raspolaganje s ciljem njegove provedbe ili upravlja njegovom provedbom.

To ujedno znači svaka osoba koja, uzimajući u obzir relevantne činjenice i okolnosti i na temelju dostupnih informacija i relevantnog stručnog znanja i razumijevanja potrebnog za pružanje takvih usluga, zna ili bi se od nje u razumnoj mjeri moglo očekivati da zna da se obvezala na pružanje, izravno ili posredstvom drugih osoba, potpore, pomoći ili savjeta u pogledu osmišljavanja, stavljanja na tržište, organiziranja, stavljanja na raspolaganje s ciljem provedbe, ili upravljanja provedbom prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje. Svaka osoba ima pravo dostaviti dokaze o tome da nije znala i da se od nje u razumnoj mjeri nije moglo očekivati da zna da je bila uključena u prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje. U tu svrhu, ta se osoba može pozvati na sve relevantne činjenice i okolnosti, kao i na dostupne informacije i svoje relevantno stručno znanje i razumijevanje.

Kako bi bila posrednik osoba mora ispunjavati najmanje jedan od sljedećih dodatnih uvjeta:

(a) rezident je u porezne svrhe u državi članici;

(b) u državi članici ima stalnu poslovnu jedinicu preko koje se pružaju usluge u vezi s aranžmanom;

(c) osnovana je u državi članici ili je uređena zakonima države članice;

(d) registrirana je pri strukovnom udruženju u području pravnih, poreznih ili savjetodavnih usluga u državi članici;

22. „relevantni porezni obveznik” znači svaka osoba kojoj se prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavlja na raspolaganje s ciljem njegove provedbe, ili koja je spremna provesti prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje, ili koja je provela prvi korak takvog aranžmana;

23. za potrebe članka 8.ab „povezano društvo” znači osoba koja je povezana s drugom osobom na najmanje jedan od sljedećih načina:

(a) osoba sudjeluje u upravljanju druge osobe tako što može ostvarivati znatan utjecaj na tu drugu osobu;

(b) osoba sudjeluje u kontroli nad drugom osobom na temelju udjela glasačkih prava koji premašuje 25 %;

(c) osoba sudjeluje u kapitalu druge osobe na temelju prava vlasništva koje izravno ili neizravno premašuje 25 % kapitala;

(d) osoba ima pravo na najmanje 25 % dobiti druge osobe.

Ako, kako je navedeno u točkama od (a) do (d), u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti iste osobe sudjeluje više od jedne osobe, sve dotične osobe smatraju se povezanim društvima.

Ako iste osobe sudjeluju, kako je navedeno u točkama od (a) do (d), u upravljanju, kontroli, kapitalu ili dobiti više osoba, sve dotične osobe smatraju se povezanim društvima.

Za potrebe ove točke smatra se da osoba koja djeluje zajedno s drugom osobom u pogledu glasačkih prava u subjektu ili u pogledu vlasništva kapitala subjekta ima udio u svim glasačkim pravima tog subjekta koje ima druga osoba odnosno da ima udio u vlasništvu kapitala tog subjekta koji drži druga osoba.

Kad je riječ o posrednim udjelima, ispunjenje zahtjeva iz točke (c) utvrđuje se množenjem stopa udjela po sukcesivnim redovima. Smatra se da osoba koja posjeduje više od 50 % glasačkih prava posjeduje 100 % tih prava.

Pojedinac, njegov bračni drug i njegov neposredni predak ili potomak smatraju se jednom osobom;

24. „utrživi aranžman” znači prekogranični aranžman koji je osmišljen, stavljen na tržište, spreman za provedbu ili je stavljen na raspolaganje s ciljem njegove provedbe, a da pritom ne treba znatnu prilagodbu;

25. „posebno prilagođeni aranžman” znači svaki prekogranični aranžman koji nije utrživ aranžman;

26. „zajednički nadzor” znači upravna istraga koju zajednički obavljaju nadležna tijela dviju ili više država članica i koje su povezane s jednom osobom ili više njih od zajedničkog ili komplementarnog interesa za nadležna tijela tih država članica;

27. „povreda podataka” znači povreda sigurnosti koja dovodi do uništenja, gubitka, izmjene ili bilo kojeg incidenta neprimjerenog ili neovlaštenog pristupa informacijama, njihova otkrivanja ili uporabe, uključujući osobne podatke koji se prenose, pohranjuju ili na drugi način obrađuju, kao rezultat namjernih nezakonitih radnji, nepažnje ili nesreća. Povreda podataka može se odnositi na povjerljivost, dostupnost i cjelovitost podataka;

28. „dohodak od neskrbničkih dividendi” znači dohodak od dividendi ili drugi dohodak koji se u državi članici platitelja tretira kao dividende, a koji se isplaćuju ili doznačuju na račun koji nije skrbnički račun kako je definiran u odjeljku VIII. stavku C podstavku 3. Priloga I.;

29. „proizvodi životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama” znači ugovori o osiguranju, osim ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police koji podliježu izvješćivanju na temelju odjeljka I. Priloga I., u kojima se naknade iz ugovora plaćaju u slučaju smrti ugovaratelja osiguranja;

30. „adresa distribuiranog zapisa” znači adresa distribuiranog zapisa kako je definirana u članku 3. točki 18. Uredbe (EU) 2023/1113 Europskog parlamenta i Vijeća(2);

31. „klijent”, za potrebe članka 8.ab, znači svaki posrednik ili relevantni porezni obveznik koji prima usluge, uključujući pomoć, savjete, usmjeravanje ili smjernice, od posrednika koji podliježe obvezi čuvanja profesionalne tajne u vezi s prekograničnim aranžmanom o kojem se izvješćuje.

Organizacija

Članak 4.

1. Svaka država članica obavješćuje Komisiju u roku mjesec dana od 11. ožujka 2011. o svom nadležnom tijelu u svrhu ove Direktive i bez odgode obavješćuje Komisiju o svim promjenama istog.

Komisija daje informacije na raspolaganje drugim državama članicama i objavljuje popis nadležnih tijela država članica u Službenom listu Europske unije.

2. Nadležno tijelo određuje jedan središnji ured za vezu. Nadležno tijelo mora o tome obavijestiti Komisiju i druge države članice.

Središnji ured za vezu može se također odrediti odgovornim za kontakte s Komisijom. Nadležno tijelo mora o tome obavijestiti Komisiju.

3. Nadležno tijelo svake države članice može odrediti službe za vezu s nadležnošću dodijeljenom u skladu s njezinim nacionalnim zakonodavstvom ili politikom. Središnji ured za vezu odgovoran je za ažuriranje popisa službi za vezu i davanje istog na raspolaganje središnjim uredima za vezu drugih odnosnih država članica.

4. Nadležno tijelo svake države članice može odrediti nadležne službenike. Središnji ured za vezu odgovoran je za ažuriranje popisa nadležnih službenika i davanje istog na raspolaganje središnjim uredima za vezu drugih odnosnih država članica i Komisiji.

5. Službenici uključeni u upravnu suradnju u skladu s ovom Direktivom u svakom se slučaju smatraju nadležnim službenicima u tu svrhu u skladu s dogovorima koja su zaključila nadležna tijela.

6. Kad služba za vezu ili nadležni službenik pošalje ili primi zahtjev za suradnju ili odgovor na zahtjev za suradnju, on obavješćuje središnji ured za vezu svoje države članice u skladu s postupcima koje određuje ta država članica.

7. Kad služba za vezu ili nadležni službenik prime zahtjev za suradnju kojim se zahtijeva djelovanje izvan njihove nadležnosti koja im je dodijeljena u skladu s nacionalnim zakonodavstvom ili politikom njegove države članice, oni bez odgode prosljeđuju zahtjev središnjem uredu za vezu svoje države članice i o tome obavješćuju tijelo koje podnosi zahtjev. U tom slučaju rok određen u članku 7. počinje dan nakon što je zahtjev za suradnju proslijeđen središnjem uredu za vezu.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK I. Razmjena informacija na zahtjev

Postupak razmjene informacija na zahtjev

Članak 5.

1. Na zahtjev tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dostavlja sve informacije navedene u članku 1. stavku 1. koje posjeduje ili koje je prikupilo kao rezultat istražnih radnji, tijelu koje podnosi zahtjev.

Predvidiva relevantnost

Članak 5.a.

1. Za potrebe zahtjeva iz članka 5., tražene informacije smatraju se predvidivo relevantnima ako u trenutku podnošenja zahtjeva tijelo koje podnosi zahtjev smatra da, u skladu s njegovim nacionalnim pravom, postoji razumna mogućnost da će tražene informacije biti relevantne za porezna pitanja jednog poreznog obveznika ili nekoliko njih, neovisno o tome jesu li identificirani imenom ili na neki drugi način, i biti opravdane za potrebe istrage.

2. S ciljem dokazivanja predvidive relevantnosti zatraženih informacija, tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev barem sljedeće informacije:

(a) porezna svrha za koju se traže informacije; i

(b) specifikacija informacija potrebnih za primjenu ili provedbu nacionalnog prava.

3. Ako se zahtjev iz članka 5. odnosi na skupinu poreznih obveznika koji se ne mogu pojedinačno identificirati, tijelo koje podnosi zahtjev dostavlja tijelu koje prima zahtjev barem sljedeće informacije:

(a) detaljan opis skupine;

(b) objašnjenje primjenjivog prava i činjenica na temelju kojih se može smatrati da porezni obveznici iz skupine nisu bili usklađeni s primjenjivim pravom;

(c) objašnjenje načina na koji bi zatražene informacije bile od pomoći u utvrđivanju usklađenosti poreznih obveznika iz skupine; i

(d) prema potrebi, činjenice i okolnosti povezane s uključenošću treće strane koja je aktivno doprinijela mogućoj neusklađenosti poreznih obveznika iz skupine s primjenjivim pravom.

Istražne radnje

Članak 6.

1. Tijelo koje prima zahtjev organizira provođenje svih istražnih radnji potrebnih za prikupljanje informacija navedenih u članku 5.

2. Zahtjev iz članka 5. može sadržavati obrazložen zahtjev za upravnu istragu. Ako smatra da upravna istraga nije potrebna, tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima takvog stajališta.

3. Kako bi se prikupile tražene informacije ili provela zahtijevana istražna radnja, tijelo koje prima zahtjev primjenjuje iste postupke koje bi primijenilo da postupa na vlastitu inicijativu ili na zahtjev drugog tijela u vlastitoj državi članici.

4. Kad ga to posebno zatraži tijelo koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev dostavlja izvorne dokumente uz uvjet da to nije protivno važećim odredbama u državi članici tijela koje prima zahtjev.

Rokovi

Članak 7.

1. Tijelo koje prima zahtjev pruža informacije iz članka 5. što je prije moguće, a najkasnije u roku tri mjeseca od datuma primitka zahtjeva. Međutim, ako nije u mogućnosti odgovoriti na zahtjev u odgovarajućem roku, tijelo koje prima zahtjev odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev, a u svakom slučaju u roku tri mjeseca od primitka zahtjeva, o razlozima nemogućnosti ispunjavanja zahtjeva i datumu do kojeg smatra da bi moglo odgovoriti. Rok ne smije biti dulji od šest mjeseci od datuma primitka zahtjeva.

Međutim, ako tijelo koje prima zahtjev već posjeduje te informacije, informacije se prosljeđuju u roku dva mjeseca od tog datuma.

2. U određenim posebnim slučajevima, između tijela koje prima i koje podnosi zahtjev, mogu se dogovoriti drukčiji rokovi od onih predviđenih u stavku 1.

3. Tijelo koje prima zahtjev odmah potvrđuje, a najkasnije sedam radnih dana od primitka, po mogućnosti elektroničkim putem, primitak zahtjeva tijelu koje podnosi zahtjev.

4. U roku mjesec dana od primitka zahtjeva, tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o bilo kakvim nedostacima u zahtjevu i o potrebi za dodatnim informacijama opće prirode. U tom slučaju rokovi predviđeni stavkom 1. počinju dan nakon što je tijelo koje prima zahtjev primilo potrebne dodatne informacije.

6. Kada tijelo koje prima zahtjev nije u posjedu traženih informacija i ne može odgovoriti na zahtjev za informacije ili to odbija učiniti na temeljima predviđenim u članku 17., ono o razlozima odmah obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev ili najkasnije u roku mjesec dana od primitka zahtjeva.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK II. Obvezna automatska razmjena informacija

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija

Članak 8.

1. Nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu svake druge države članice sve dostupne informacije u vezi s rezidentima te druge države članice, o sljedećim posebnim kategorijama dohotka i kapitala kako se one tumače u nacionalnom zakonodavstvu države članice koja priopćava informacije:

(a) dohotku od nesamostalnog rada;

(b) naknadama direktora;

(c) dohotku od proizvoda životnog osiguranja koji nisu obuhvaćeni drugim pravnim instrumentima Unije o razmjeni informacija i drugim sličnim mjerama;

(d) mirovinama;

(e) vlasništvu nad nekretninama i prihodu od nekretnina;

(f) naknadama za licenciju;

(g) prihodu od neskrbničkih dividendi, osim prihoda od dividendi izuzetih od poreza na dobit na temelju članka 4., 5. ili 6. Direktive Vijeća 2011/96/EU(3)

Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2024. ili nakon tog datuma države članice nastoje uključiti porezni identifikacijski broj (PIB) rezidenata koji izdaje država članica rezidentnosti u priopćavanje informacija iz prvog podstavka.

Države članice jedanput godišnje obavješćuju Komisiju o barem dvije kategorije dohotka i kapitala iz prvog podstavka u pogledu kojih priopćuju informacije o rezidentima druge države članice.

2. Prije 1. siječnja 2024. države članice obavješćuju Komisiju o barem četiri kategorije navedene u prvom podstavku stavka 1. u pogledu kojih nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije o rezidentima te druge države članice. Takve se informacije odnose na oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2025. ili nakon tog datuma.

Prije 1. siječnja 2026. države članice obavješćuju Komisiju o barem pet kategorija navedenih u stavku 1. prvom podstavku u pogledu kojih nadležno tijelo svake države članice automatskom razmjenom priopćava nadležnom tijelu bilo koje druge države članice informacije o rezidentima te druge države članice. Takve se informacije odnose na oporeziva razdoblja koja počinju 1. siječnja 2026. ili nakon tog datuma.

3. Nadležno tijelo države članice može obavijestiti nadležno tijelo bilo koje druge države članice da ne želi primati informacije o jednoj ili više kategorija dohotka i kapitala iz stavka 1. Ono o tome također obavješćuje Komisiju.

3.a Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi svoje izvještajne financijske institucije obvezala na primjenu pravila izvješćivanja i dubinske analize, sadržanih u prilozima I. i II., te kako bi osigurala djelotvornu provedbu tih pravila i usklađenost s njima u skladu s odjeljkom IX. Priloga I.

U skladu s primjenjivim pravilima izvješćivanja i dubinske analize sadržanima u prilozima I. i II., nadležno tijelo svake države članice, automatskom razmjenom priopćuje, unutar roka utvrđenog u stavku 6. točki (b), nadležnom tijelu bilo koje druge države članice sljedeće informacije s obzirom na porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2016. u vezi s računom o kojem se izvješćuje:

(a) ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi), datum i mjesto rođenja (u slučaju fizičke osobe) svake osobe o kojoj se izvješćuje i koja je imatelj računa s obzirom na račun i, u slučaju bilo kojeg subjekta koji je imatelj računa i za koji je, nakon primjene pravila dubinske analize u skladu s prilozima I. i II., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresa i porezni identifikacijski broj(-evi) subjekta te ime, adresa, porezni identifikacijski broj(-evi) i datum i mjesto rođenja svake osobe o kojoj se izvješćuje;

(b) broj računa (ili, u nedostatku broja računa, funkcionalno istovjetna oznaka);

(c) naziv i identifikacijski broj (ako postoji) izvještajne financijske institucije;

(d) stanje računa ili vrijednost računa (uključujući, u slučaju ugovora o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili ugovora o rentnom osiguranju, novčanu vrijednost ili otkupnu vrijednost) na kraju relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili, ako je tijekom te godine ili tog razdoblja račun zatvoren, zatvaranje računa;

(e) u slučaju skrbničkog računa:

i. ukupni bruto iznos kamata, ukupni bruto iznos dividendi i ukupni bruto iznos drugog dohotka ostvarenog od imovine na računu, u svakom slučaju ono što je plaćeno ili pripisano na račun (ili s obzirom na račun) tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja; i

ii. ukupni bruto primici od prodaje ili otkupa financijske imovine plaćeni ili pripisani na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija djelovala kao skrbnik, broker, ovlaštenik ili zastupnik imatelja računa po nekoj drugoj osnovi;

(f) u slučaju depozitnog računa, ukupni bruto iznos kamata plaćenih ili pripisanih na račun tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja;

(g) u slučaju računa koji nisu opisani u točki (e) ili točki (f), ukupni bruto iznos plaćen ili pripisan na račun imatelja računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja u kojem je izvještajna financijska institucija obveznik ili dužnik, uključujući agregirani iznos svih isplata po osnovi otkupa imatelju računa tijekom kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja;

(h) je li za svakog imatelja računa osigurana valjana izjava o rezidentnosti;

(i) uloga(-e) na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje, koja je osoba koja ima kontrolu nad subjektom koji je imatelj računa, osoba koja ima kontrolu nad subjektom i je li za svaku takvu osobu o kojoj se izvješćuje osigurana valjana izjava o rezidentnosti;

(j) vrsta računa, radi li se o postojećem računu ili novom računu i je li račun zajednički račun, uključujući broj imatelja zajedničkog računa; i

(k) u slučaju vlasničkih udjela u vlasništvu investicijskog subjekta koji je pravni aranžman, uloga(-e) na temelju kojih je osoba o kojoj se izvješćuje imatelj vlasničkog udjela.

Za potrebe razmjene informacija na temelju ovog stavka, osim ako je drukčije predviđeno u ovom stavku ili u Prilogu I. ili Prilogu II., iznos i obilježja plaćanja s obzirom na račun o kojem se izvješćuje utvrđuju se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom države članice koja priopćuje informacije.

Prvi i drugi podstavak ovog stavka imaju prednost nad stavkom 1. točkom (c) ili bilo kojim drugim pravnim instrumentom Unije, u mjeri u kojoj dotična razmjena informacija ulazi u područje primjene stavka 1. točke (c) ili u područje primjene bilo kojeg drugog pravnog instrumenta Unije.

Nadležno tijelo svake države članice dostavlja informacije navedene u drugom podstavku točkama od (h) do (k) s obzirom na porezna razdoblja koja počinju od 1. siječnja 2026.

6. Priopćavanje informacija provodi se kako slijedi:

(a) za kategorije utvrđene u stavku 1.: najmanje jednom godišnje, u roku od šest mjeseci nakon kraja porezne godine države članice tijekom koje su informacije postale dostupne;

(b) za informacije utvrđene u stavku 3.a na godišnjoj razini, u roku od devet mjeseci nakon kraja kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja na koje se informacije odnose.

7. Komisija donosi praktična rješenja za automatsku razmjenu informacija, u skladu s postupkom navedenim u članku 26. stavku 2., prije datuma navedenih u članku 29. stavku 1.

7.a Države članice osiguravaju da subjekti i računi koji se smatraju neizvještajnim financijskim institucijama odnosno isključenim računima ispunjavaju sve zahtjeve navedene u odjeljku VIII. podstavku B.1 točki (c) i podstavku C.17. točki (g) Priloga I., a osobito da status financijske institucije kao neizvještajne financijske institucije ili status računa kao isključenog računa ne ugrožava svrhu ove Direktive.

8. Kad se države članice dogovore oko automatske razmjene informacija za dodatne kategorije primitaka i kapitala u bilateralnim ili multilateralnim sporazumima koje zaključuju s drugim državama članicama, one o tim sporazumima obavješćuju Komisiju, što te sporazume čini dostupnim svim drugim državama članicama.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK III. Spontana razmjena informacija

Područje primjene i uvjeti spontane razmjene informacija

Članak 9.

1. Nadležno tijelo svake države članice dostavlja informacije navedene u članku 1. stavku 1. nadležnom tijelu svake predmetne države članice, u nekoj od sljedećih situacija:

(a) nadležno tijelo jedne države članice ima razloge za pretpostaviti da postoji mogućnost gubitka poreza u drugoj državi članici;

(b) osoba koja podliježe porezu dobije pravo na smanjenje ili oslobođenje od poreza u jednoj državi članici što dovodi do povećanja poreza ili porezne obveze u drugoj državi članici;

(c) poslovne transakcije između poreznog obveznika u jednoj državi članici i poreznog obveznika u drugoj državi članici provode se kroz jednu ili više zemalja tako da rezultiraju uštedom poreza u jednoj ili drugoj državi članici ili u obje;

(d) nadležno tijelo države članice ima razloge za pretpostavku da ušteda poreza može proizaći iz umjetnih prijenosa dobiti unutar povezanih poduzeća;

(e) informacije proslijeđene jednoj državi članici od strane nadležnog tijela druge države članice omogućile su dobivanje informacija koje mogu biti relevantne u utvrđivanju porezne obveze u potonjoj državi članici.

2. Nadležna tijela svake države članice mogu spontanom razmjenom dostaviti nadležnim tijelima druge države članice sve informacije koje znaju i koje bi mogle biti korisne nadležnim tijelima drugih država članica.

Rokovi

Članak 10.

1. Nadležno tijelo koje dobije informacije navedene u članku 9. stavku 1. prosljeđuje te informacije nadležnom tijelu bilo koje druge predmetne države članice što je prije moguće, a najkasnije mjesec dana nakon primitka.

2. Nadležno tijelo koje je primilo informacije u skladu s člankom 9. odmah potvrđuje, ako je moguće elektroničkim putem, primitak informacija nadležnom tijelu koje ih je poslalo, a najkasnije unutar sedam radnih dana.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK II. Obvezna automatska razmjena informacija

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama

Članak 8.a.

1. Nadležno tijelo države članice, ako je izdano, izmijenjeno ili obnovljeno prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama nakon 31. prosinca 2016. automatskom razmjenom priopćava informacije u vezi s tim nadležnim tijelima ostalih država članica kao i Europskoj komisiji, uz ograničenje slučajeva iz stavka 8. ovog članka, u skladu s primjenjivim praktičnim postupcima donesenim na temelju članka 21.

2. U skladu s primjenjivim praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21., nadležno tijelo države članice priopćuje informacije i nadležnim tijelima ostalih država članica kao i Europskoj komisiji uz ograničenje slučajeva iz stavka 8. ovog članka u odnosu na prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodne sporazume o transfernim cijenama koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni u razdoblju od pet godina prije 1. siječnja 2017.

Ako su ta prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2012. i 31. prosinca 2013., takvo priopćivanje provodi se pod uvjetom da su još valjani 1. siječnja 2014.

Ako su ta prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni između 1. siječnja 2014. i 31. prosinca 2016., takvo priopćivanje provodi se bez obzira na to jesu li još valjani.

Države članice mogu iz priopćenja iz ovog stavka isključiti informacije o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama koji su izdani, izmijenjeni ili obnovljeni prije 1. travnja 2016. određenoj osobi ili grupi osoba, isključujući one koje obavljaju uglavnom financijske ili ulagačke djelatnosti, s godišnjim neto prihodom grupe, kako se navodi u članku 2. točki 5. Direktive 2013/34/EU Europskog parlamenta i Vijeća(4), manjim od 40000000 EUR (ili jednakim iznosom u nekoj drugoj valuti) u fiskalnoj godini koja prethodi datumu izdavanja, izmjene ili obnove tih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom i prethodnih sporazuma o transfernim cijenama.

3. Ako međunarodni porezni sporazum na temelju kojeg je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama ne dopušta njegovo otkrivanje trećim stranama, bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama s trećim zemljama isključeni su iz područja primjene automatske razmjene informacija u skladu s ovim člankom. U slučaju da međunarodni porezni sporazum u skladu s kojim je dogovoren prethodni sporazum o transfernim cijenama dopušta njegovo otkrivanje i nadležno tijelo treće zemlje daje odobrenje za objavljivanje informacija, takvi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama razmjenjivat će se u skladu s člankom 9.

Međutim, ako bi bilateralni ili multilateralni prethodni sporazumi o transfernim cijenama bili isključeni iz automatske razmjene informacija na temelju prvog podstavka prve rečenice ovog stavka, informacije iz stavka 6. ovog članka koje se navode u zahtjevu koji vodi do izdavanja takvih bilateralnih ili multilateralnih prethodnih sporazuma o transfernim cijenama umjesto toga razmjenjuju se u skladu s stavcima 1. i 2. ovog članka.

4. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se u slučaju kada se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi isključivo na porezna davanja jedne fizičke osobe ili više njih, osim ako je to prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom izdano, izmijenjeno ili produljeno nakon 1. siječnja 2026. i ako

(a) iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom premašuje 1500000 EUR (ili jednakovrijedni iznos u bilo kojoj drugoj valuti), ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom; ili

(b) prethodnim poreznim mišljenjem s prekograničnim učinkom utvrđuje se je li osoba rezident u porezne svrhe u državi članici koja izdaje porezno mišljenje.

Za potrebe prvog podstavka točke (a) i ne dovodeći u pitanje iznos iz prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom, u nizu transakcija koje se odnose na različitu robu, usluge ili imovinu iznos prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom obuhvaća ukupnu temeljnu vrijednost. Iznosi se ne zbrajaju ako se transakcije za istu robu, usluge ili imovinu izvršavaju nekoliko puta.

Neovisno o prvom podstavku točki (b), razmjena informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom koja se odnose na fizičke osobe ne uključuje takva mišljenja o oporezivanju na izvoru u pogledu dohotka nerezidenata od nesamostalnog rada, direktorskih naknada ili mirovina.

5. Razmjena informacija provodi se kako slijedi:

(a) u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 1., bez odgode nakon izdavanja, izmjene ili obnove prethodnih poreznih mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnih sporazuma o transfernim cijenama i najkasnije tri mjeseca nakon završetka polovine kalendarske godine tijekom koje su prethodna porezna mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazumi o transfernim cijenama izdani, izmijenjeni ili obnovljeni;

(b) u odnosu na informacije koje se razmjenjuju na temelju stavka 2. – prije 1. siječnja 2018.

6. Informacije koje država članica priopćava na temelju stavaka 1. i 2. ovog članka uključuju sljedeće:

(a) podatke o osobi, osim fizičke osobe, izuzev ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi na fizičku osobu i priopćuje se na temelju stavaka 1. i 4., i prema potrebi o skupini osoba kojoj pripada;

(b) sažetak prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, uključujući opis relevantnih poslovnih aktivnosti ili transakcija ili niza transakcija i bilo koje druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni mogućeg poreznog rizika, a da se pritom ne otkriju trgovinska, industrijska ili poslovna tajna ili trgovinski postupak, ili informacije čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(c) datume izdavanja, izmjene ili obnove prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(d) početni datum razdoblja valjanosti prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden;

(e) krajnji datum razdoblja valjanosti prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako je naveden;

(f) vrstu prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(g) iznos transakcije ili niza transakcija prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama, ako se takav iznos navodi u prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama;

(h) opis skupa kriterija koji se primjenjuju za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(i) utvrđivanje metode koja se primjenjuje za utvrđivanje transfernih cijena ili samu transfernu cijenu u slučaju prethodnog sporazuma o transfernim cijenama;

(j) utvrđivanje drugih država članica, ako postoje, na koje bi prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama mogli utjecati;

(k) utvrđivanje bilo koje osobe, uz iznimku fizičke osobe, izuzev ako se prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom odnosi na fizičku osobu i priopćuje se na temelju stavaka 1. i 4., u drugim državama članicama, ako postoje, na koju bi moglo utjecati prethodno porezno mišljenje s prekograničnim učinkom ili prethodni sporazum o transfernim cijenama (pri čemu treba navesti s kojim su državama članicama pogođene osobe povezane); i

(l) podatak temelji li se priopćena informacija na samom prethodnom poreznom mišljenju s prekograničnim učinkom ili prethodnom sporazumu o transfernim cijenama ili na zahtjevu iz stavka 3. drugog podstavaka ovog članka.

7. Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 6. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

8. Informacije kako su definirane u stavku 6. točkama (a), (b), (h) i (k) ovog članka ne priopćavaju se Europskoj komisiji.

9. Nadležno tijelo dotične države članice, utvrđene stavkom 6. točkom (j), bez odgode i po mogućnosti elektroničkim putem potvrđuje primitak informacija nadležnom tijelu koje ih je poslalo, a najkasnije u roku od sedam radnih dana. Ova se mjera primjenjuje sve dok direktorij iz članka 21. stavka 5. ne postane operativan.

10. Države članice mogu u skladu s člankom 5. i s obzirom na članak 21. stavak 4. zatražiti dodatne informacije, uključujući cjeloviti tekst prethodnog poreznog mišljenja s prekograničnim učinkom ili prethodnog sporazuma o transfernim cijenama.

Opseg i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o izvješćima po zemljama

Članak 8.aa.

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi zatražila da krajnje matično društvo skupine MNP-ova koje je u svrhu oporezivanja rezident na njezinu državnom području, ili drugi subjekt koji podnosi izvješće u skladu s odjeljkom II. Priloga III. podnese izvješće po zemljama za izvještajnu fiskalnu godinu u roku od 12 mjeseci od posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine skupine MNP-ova u skladu s odjeljkom II. Priloga III.

2. Nadležno tijelo države članice u kojoj je zaprimljeno izvješće po zemljama u skladu sa stavkom 1. priopćuje to izvješće putem automatske razmjene i u roku utvrđenom u stavku 4. svakoj drugoj državi članici u kojoj je, na temelju informacija iz izvješća po zemljama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova subjekta koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice.

3. Izvješće po zemljama sadržava sljedeće informacije o skupini MNP-ova:

(a) objedinjene informacije o iznosu prihoda, dobiti (gubitku) prije poreza na dobit, plaćenom porezu na dobit, obračunanom porezu na dobit, prijavljenom kapitalu, akumuliranoj dobiti, broju zaposlenika i materijalnoj imovini osim novca i novčanih ekvivalenata za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina MNP-ova;

(b) identifikaciju svakog sastavnog subjekta skupine MNP-ova utvrđujući jurisdikciju porezne rezidentnosti tog sastavnog subjekta, a ako se ne radi o toj jurisdikciji porezne rezidentnosti, jurisdikciju prema zakonodavstvu na temelju kojeg je sastavni subjekt ustrojen, te prirodu glavne poslovne djelatnosti ili više djelatnosti tog sastavnog subjekta.

4. Priopćavanje se odvija u roku od 15 mjeseci od posljednjeg dana fiskalne godine skupine MNP-ova na koju se odnosi izvješće po zemljama. Prvo izvješće po zemljama priopćuje se za fiskalnu godinu skupine MNP-ova koja počinje 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma, a odvija se u roku od 18 mjeseci od posljednjeg dana te fiskalne godine.

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje

Članak 8.ab.

1. Svaka država članica poduzima mjere koje su potrebne kako bi se od posrednika zahtijevalo da informacije u vezi s prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, koje su im poznate, u njihovu su posjedu ili se nalaze pod njihovom kontrolom, podnesu nadležnim tijelima u roku od trideset dana od:

(a) dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavljen na raspolaganje s ciljem njegove provedbe; ili

(b) dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje spreman za provedbu; ili

(c) trenutka kada je napravljen prvi korak u provedbi prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje,

ovisno o tome što nastupi ranije.

Neovisno o prvom podstavku, posrednici iz članka 3. točke 21. drugog stavka ujedno su obvezni podnijeti informacije u roku od trideset dana počevši od dana nakon što su, izravno ili posredstvom drugih osoba, pružili potporu, pomoć ili savjet.

2. U slučaju utrživih aranžmana, države članice poduzimaju mjere koje su potrebne kako bi se od posrednika zahtijevalo da svaka tri mjeseca sastavi periodično izvješće s ažuriranim informacijama o kojima se izvješćuje iz stavka 14. točaka (a), (d), (g) i (h), a koje su postale dostupne nakon podnošenja posljednjeg izvješća.

3. Ako je posrednik dužan nadležnim tijelima u više od jedne države članice podnijeti informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje, takve informacije podnose se samo u državi članici koja je prva na popisu u nastavku:

(a) država članica u kojoj je posrednik rezident u porezne svrhe;

(b) država članica u kojoj posrednik ima stalnu poslovnu jedinicu preko koje se pružaju usluge u vezi s aranžmanom;

(c) država članica u kojoj je posrednik osnovan ili je uređen njezinim zakonima;

(d) država članica u kojoj je posrednik registriran pri strukovnom udruženju u području pravnih, poreznih ili savjetodavnih usluga.

4. Ako u skladu sa stavkom 3. postoji više obveza izvješćivanja, posrednik se izuzima od obveze podnošenja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da su iste informacije podnesene u drugoj državi članici.

5. Svaka država članica može poduzeti mjere koje su potrebne kako bi posrednicima omogućilo izuzeće od obveze podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje, ako bi se obvezom izvješćivanja prekršila obveza čuvanja profesionalne tajne na temelju nacionalnog prava te države članice. U takvim okolnostima, svaka država članica poduzima mjere koje su potrebne kako bi se od bilo kojeg posrednika kojem je odobreno izuzeće zahtijevalo da bez odgode obavijesti svojeg klijenta, ako je taj klijent posrednik, ili, ako takvog posrednika nema, ako je taj klijent relevantni porezni obveznik, o obvezama izvješćivanja tog klijenta kojima podliježu na temelju stavka 6.

Posrednici imaju pravo na izuzeće iz prvog podstavka samo u mjeri u kojoj posluju unutar ograničenja mjerodavnog nacionalnog zakonodavstva kojim se uređuje njihova djelatnost.

6. Ako nema posrednika ili ako je posrednik obavijestio relevantnog poreznog obveznika ili drugog posrednika o primjeni izuzeća iz stavka 5., svaka država članica poduzima mjere koje su potrebne kako bi drugi obaviješteni posrednik, ili, ako nema takvog posrednika, relevantni porezni obveznik snosio obvezu podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje.

7. Relevantni porezni obveznik koji ima obvezu izvješćivanja podnosi informacije u roku od trideset dana, počevši od dana nakon što je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavljen tom relevantnom poreznom obvezniku na raspolaganje s ciljem njegove provedbe, ili nakon što je taj aranžman spreman za provedbu od strane relevantnog poreznog obveznika, ili trenutka kada je napravljen prvi korak u njegovoj provedbi u vezi s relevantnim poreznim obveznikom, ovisno o tome što nastupi ranije.

Ako je relevantni porezni obveznik obvezan nadležnim tijelima u više od jedne države članice podnijeti informacije o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje, takve informacije podnose se samo nadležnim tijelima države članice koja je prva na popisu u nastavku:

(a) država članica u kojoj je relevantni porezni obveznik rezident u porezne svrhe;

(b) država članica u kojoj relevantni porezni obveznik ima stalnu poslovnu jedinicu koja ostvaruje koristi od aranžmana;

(c) država članica u kojoj relevantni porezni obveznik prima dohodak ili ostvaruje dobit, iako relevantni porezni obveznik nije rezident u porezne svrhe i nema stalnu poslovnu jedinicu u bilo kojoj državi članici;

(d) država članica u kojoj relevantni porezni obveznik obavlja djelatnost, iako relevantni porezni obveznik nije rezident u porezne svrhe i nema stalnu poslovnu jedinicu u bilo kojoj državi članici.

8. Ako na temelju stavka 7. postoji više obveza izvješćivanja, relevantni porezni obveznik izuzima se od obveze podnošenja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da su iste informacije podnesene u drugoj državi članici.

9. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima se zahtijeva da, ako postoji više od jednog posrednika, obvezu podnošenja informacija o prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje imaju svi posrednici koji sudjeluju u istom prekograničnom aranžmanu o kojem se izvješćuje.

Posrednik se izuzima od obveze podnošenja informacija samo u mjeri u kojoj ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je iste informacije iz stavka 14. već podnio drugi posrednik.

10. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima se zahtijeva da, ako obvezu izvješćivanja ima relevantni porezni obveznik i ako postoji više od jednoga relevantnog poreznog obveznika, relevantni porezni obveznik koji podnosi informacije u skladu sa stavkom 6. bude onaj koji je prvi na popisu u nastavku:

(a) relevantni porezni obveznik koji je s posrednikom dogovorio prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje;

(b) relevantni porezni obveznik koji upravlja provedbom aranžmana.

Svaki relevantni porezni obveznik izuzima se od obveze podnošenja informacija samo u mjeri u kojoj ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je iste informacije iz stavka 14. već podnio drugi relevantni porezni obveznik.

11. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima se zahtijeva da svaki relevantni porezni obveznik poreznoj upravi podnosi informacije o svojoj upotrebi aranžmana u svakoj od godina u kojima ga je upotrebljavao.

12. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kojima se od posrednikâ i relevantnih poreznih obveznika zahtijeva da podnose informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje čiji je prvi korak proveden između 25. lipnja 2018. i 30. lipnja 2020. Posrednici i relevantni porezni obveznici, prema potrebi, podnose informacije o tim prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje do 31. kolovoza 2020.

13. Nadležno tijelo države članice u kojoj su podnesene informacije na temelju stavka od 1. do 12. ovog članka nadležnim tijelima svih drugih država članica priopćuje informacije iz stavka 14. ovog članka s pomoću automatske razmjene u skladu s praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21.

14. Informacije koje nadležno tijelo države članice priopćuje na temelju stavka 13. sadržavaju sljedeće, ovisno o slučaju:

(a) identifikaciju posrednika, osim posrednika izuzetih od obveze izvješćivanja zbog obveze čuvanja profesionalne tajne na temelju stavka 5., i relevantnih poreznih obveznika, uključujući njihovo ime, datum i mjesto rođenja (u slučaju pojedinca), rezidentnost u porezne svrhe i porezni identifikacijski broj te, prema potrebi, osobe koje su povezana društva relevantnog poreznog obveznika;

(b) pojedinosti o obilježjima utvrđenim u Prilogu IV. zbog kojih nastaje obveza izvješćivanja o prekograničnom aranžmanu;

(c) sažetak sadržaja prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje, uključujući upućivanje na naziv pod kojim je općenito poznat, ako postoji, te opis relevantnih aranžmana i sve druge informacije koje bi nadležnom tijelu mogle pomoći u procjeni potencijalnog poreznog rizika a da se pritom ne otkrije poslovna, industrijska ili profesionalna tajna ili poslovni postupak, ili informacija čije bi otkrivanje bilo u suprotnosti s javnim poretkom;

(d) datum na koji je poduzet ili na koji će biti poduzet prvi korak u provedbi prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje;

(e) pojedinosti o nacionalnim odredbama koje čine temelj prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje;

(f) vrijednost prekograničnog aranžmana o kojem se izvješćuje;

(g) navođenje države članice relevantnog poreznog obveznika ili više njih i svih drugih država članica kojih bi se prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje mogao ticati;

(h) navođenje svih drugih osoba u državi članici na koje bi prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje mogao utjecati, uz navođenje država članica s kojima je ta osoba povezana.

15. Činjenica da porezna uprava na reagira na prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje ne podrazumijeva prihvaćanje valjanosti ili poreznog tretmana tog aranžmana.

16. Kako bi olakšala razmjenu informacija iz stavka 13. ovog članka, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu ovog članka, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz stavka 14. ovog članka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca iz članka 20. stavka 5.

17. Komisija nema pristup informacijama iz stavka 14. točaka (a), (c) i (h).

18. Automatska razmjena informacija provodi se u roku od jednog mjeseca od završetka tromjesečja u kojem su te informacije bile podnesene. Prve informacije priopćavanju se do 31. listopada 2020.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK III. Prosljeđivanje upravne obavijesti

Zahtjev za prosljeđivanje upravne obavijesti

Članak 13.

1. Na zahtjev nadležnog tijela države članice, nadležno tijelo druge države članice, u skladu s pravilima koja uređuju dostavu sličnih instrumenata u državi članici koja prima zahtjev, obavješćuje adresata o svim instrumentima i odlukama proizašlih iz upravnih tijela države članice koja podnosi zahtjev i koje se tiču primjene zakonodavstva o porezima obuhvaćenih ovom Direktivom na njezinom državnom području.

2. U zahtjevima za prosljeđivanje obavijesti se navodi predmet instrumenta ili odluke o kojoj se mora obavijestiti te ime i adresa adresata, zajedno sa svim drugim informacijama koje mogu olakšati identifikaciju adresata.

3. Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o svom odgovoru i naročito o datumu dostave instrumenta ili odluke adresatu.

4. Tijelo koje podnosi zahtjev podnosi zahtjev za prosljeđivanje obavijesti u skladu s ovim člankom samo kad nije u mogućnosti dostaviti u skladu s pravilima koja uređuju dostavu predmetnih instrumenata u državi članici koja podnosi zahtjev, ili kad bi takva dostava uzrokovala nerazmjerne poteškoće. Nadležno tijelo države članice može dostaviti svaki dokument preporučenom poštom ili izravno elektronički osobi na državnom području druge države članice.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK II. Obvezna automatska razmjena informacija

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija o kojima izvješćuju operateri platformi

Članak 8.ac.

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevala da obavljaju postupke dubinske analize i ispune zahtjeve za izvješćivanje iz odjeljaka II. i III. Priloga V. Svaka država članica ujedno osigurava djelotvornu provedbu takvih mjera u skladu s odjeljkom IV. Priloga V. i usklađenost s tim pravilima.

2. Na temelju primjenjivih postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje sadržanih u odjeljcima II. i III. Priloga V., nadležno tijelo države članice u kojoj je obavljeno izvješćivanje u skladu sa stavkom 1. automatskom razmjenom i u roku utvrđenom u stavku 3. priopćava nadležnom tijelu države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D Priloga V. i, ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, u svakom slučaju nadležnom tijelu države članice u kojoj se nalazi nekretnina, sljedeće informacije u vezi sa svakim prodavateljem o kojem se izvješćuje:

(a) ime, adresa registriranog sjedišta, porezni identifikacijski broj i, prema potrebi, individualni identifikacijski broj dodijeljen na temelju stavka 4. prvog podstavka, operatera platforme koji izvješćuje te poslovni naziv platforme ili poslovne nazive platformi u pogledu kojih izvješćuje;

(b) ime i prezime prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba te pravni naziv prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt;

(c) primarna adresa;

(d) svaki porezni identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, uključujući svaku državu članicu izdavanja ili, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba;

(e) matični broj prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je subjekt;

(f) PDV identifikacijski broj prodavatelja o kojem se izvješćuje, ako postoji;

(g) datum rođenja prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je fizička osoba;

(h) identifikacijska oznaka financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupan operateru platforme koji izvješćuje, a nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D Priloga V. nije obavijestilo nadležna tijela svih ostalih država članica da ne namjerava rabiti identifikacijsku oznaku financijskog računa u tu svrhu;

(i) ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa;

(j) svaka država članica čiji je rezident prodavatelj o kojem se izvješćuje utvrđen na temelju odjeljka II. stavka D Priloga V.;

(k) ukupna plaćena ili doznačena naknada tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je plaćena ili doznačena;

(l) sve pristojbe, provizije ili porezi koje je platforma koja izvješćuje zadržala ili naplatila tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje;

(m) oznaka usluge identifikacije i država članica izdavanja, ako se operater platforme koji izvješćuje oslanja na izravnu potvrdu identiteta i boravišta prodavatelja putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja; u takvim slučajevima nije potrebno državi članici izdavanja oznake usluge identifikacije priopćiti informacije iz točaka od (c) do (g).

Ako prodavatelj o kojem se izvješćuje pruža usluge najma nekretnina, priopćuju se sljedeće dodatne informacije:

(a) adresa svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupaka iz odjeljka II. stavka E Priloga V., i odgovarajući brojevi katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice u kojoj se nalazi, ako su dostupni;

(b) ukupna plaćena ili doznačena naknada tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom;

(c) ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina u razdoblju o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine.

3. Priopćavanje na temelju stavka 2. ovog članka odvija se uporabom standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 4. u roku od dva mjeseca od isteka razdoblja o kojem se izvješćuje, a na koje se odnose zahtjevi za izvješćivanje koji se primjenjuju na operatera platforme koji izvješćuje. Prve informacije priopćuju se za razdoblja o kojima se izvješćuje od 1. siječnja 2023.

4. Za potrebe usklađivanja s zahtjevima za izvješćivanjem na temelju stavka 1. ovog članka, svaka država članica propisuje potrebna pravila u skladu s kojima se od operatera platforme koji izvješćuje zahtijeva da se registrira u Uniji u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) Priloga V. Nadležno tijelo države članice registracije dodjeljuje takvom operateru platforme koji izvješćuje individualni identifikacijski broj.

Države članice propisuju pravila na temelju kojih se operater platforme koji izvješćuje može odlučiti registrirati kod nadležnog tijela jedne države članice u skladu s pravilima iz odjeljka IV. stavka F Priloga V. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi zahtijevale da se operateru platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) Priloga V., čija je registracija opozvana u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 7. Priloga V., može dopustiti da se ponovno registrira samo pod uvjetom da tijelima dotične države članice pruži odgovarajuća jamstva u pogledu svoje obveze da ispuni zahtjeve za izvješćivanje unutar Unije, uključujući sve preostale neispunjene zahtjeve za izvješćivanje.

Komisija provedbenim aktima propisuje praktične aranžmane potrebne za registraciju i identifikaciju operatera platformi koji izvješćuju. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

5. Ako se operater platforme smatra isključenim operaterom platforme, nadležno tijelo države članice u kojoj je dostavljen dokaz u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 3. Priloga V. obavješćuje o tome nadležna tijela svih drugih država članica na odgovarajući način, uključujući sve naknadne promjene.

6. Komisija do 31. prosinca 2022. uspostavlja središnji registar u kojem se bilježe informacije o kojima se obavješćuje u skladu sa stavkom 5. ovog članka i koje se priopćuju u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 2. Priloga V. Taj je središnji registar dostupan nadležnim tijelima svih država članica.

7. Komisija provedbenim aktima, nakon obrazloženog zahtjeva države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrđuje jesu li informacije koje je potrebno automatski razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela dotične države članice i jurisdikcije izvan Unije, u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 7. Priloga V., jednakovrijedne onima navedenima u odjeljku III. stavku B Priloga V. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Država članica koja traži mjeru iz prvog podstavka Komisiji šalje obrazloženi zahtjev.

Ako smatra da ne raspolaže svim informacijama potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija stupa u kontakt s dotičnom državom članicom u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva i navodi koje su joj dodatne informacije potrebne. Čim primi sve informacije koje smatra potrebnima, Komisija je dužna u roku od mjesec dana izvijestiti državu članicu koja je podnijela zahtjev, a Odboru iz članka 26. stavka 2. podnijeti relevantne informacije.

Kada djeluje na vlastitu inicijativu, Komisija donosi provedbeni akt iz prvog podstavka tek nakon što je država članica sklopila sporazum između nadležnih tijela s jurisdikcijom izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o prodavateljima koji ostvaruju dohodak od aktivnosti koje omogućuju platforme.

Pri utvrđivanju toga jesu li informacije jednakovrijedne u smislu prvog podstavka u odnosu na relevantnu aktivnost, Komisija propisno uzima u obzir u kojoj mjeri sustav na kojem se te informacije temelje odgovara sustavu navedenom u Prilogu V., posebice u pogledu:

i. definicije pojmova „operater platforme koji izvješćuje”, „prodavatelj o kojem se izvješćuje” i „relevantna aktivnost”;

ii. postupaka koji su primjenjivi u svrhu identifikacije prodavatelja o kojima se izvješćuje;

iii. zahtjeva za izvješćivanje; i

iv. pravila i administrativnih postupaka koje jurisdikcije izvan Unije trebaju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje navedenih u tom sustavu te usklađenost s njima.

Isti se postupak primjenjuje za utvrđivanje toga da informacije više nisu jednakovrijedne.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK IV. Povratna informacija

Uvjeti

Članak 14.

1. Kad nadležno tijelo osigurava informacije u skladu s člancima 5. ili 9., ono može zatražiti nadležno tijelo koje prima informacije da o tome pošalje povratnu informaciju. Ako se traži povratna informacija, nadležno tijelo koje je primilo informacije, ne dovodeći u pitanje pravila o poreznoj tajni i zaštiti podataka primjenjiva u svojoj državi članici, šalje povratnu informaciju nadležnom tijelu koje je osiguralo informacije što je prije moguće, a najkasnije tri mjeseca nakon što je poznat ishod uporabe zatraženih informacija. Komisija određuje praktične dogovore u skladu s postupkom navedenim u članku 26. stavku 2.

2. Nadležna tijela država članica šalju povratnu informaciju o automatskoj razmjeni informacija drugim predmetnim državama članicama jedanput godišnje, u skladu s praktičnim dogovorima koje su sklopili bilateralno.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK II. Obvezna automatska razmjena informacija

Područje primjene i uvjeti obvezne automatske razmjene informacija koje dostavljaju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom

Članak 8.ad.

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevala da ispune zahtjeve za izvješćivanjem i provedu postupke dubinske analize utvrđene u odjeljcima II. odnosno III. Priloga VI. Svaka država članica osigurava i djelotvornu provedbu takvih mjera i usklađenost s njima u skladu s odjeljkom V. Priloga VI.

2. Na temelju primjenjivih zahtjeva za izvješćivanjem i postupaka dubinske analize sadržanih u odjeljcima II. odnosno III. Priloga VI., nadležno tijelo države članice u kojoj se odvija izvješćivanje iz stavka 1. ovog članka putem automatske razmjene i u roku utvrđenom u stavku 6. ovog članka priopćuje informacije navedene u stavku 3. ovog članka nadležnim tijelima dotičnih država članica u skladu s praktičnim postupcima donesenima na temelju članka 21.

3. Nadležno tijelo države članice dostavlja sljedeće informacije o svakoj osobi o se izvješćuje:

(a) ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) i, u slučaju pojedinca, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize utvrđene u odjeljku III. Priloga VI., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti i PIB(-ove) subjekta te ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) te datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje jest osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

neovisno o prvom podstavku ove točke, ako se izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i rezidentnosti u porezne svrhe osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba dostaviti državi članici izdavanja oznake usluge identifikacije u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka usluge identifikacije i država članica izdavanja, kao i uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

(b) ime, adresu, PIB i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj iz stavka 7. i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

(c) za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u pogledu koje je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, prema potrebi:

i. puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

ii. ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti;

iii. ukupan bruto primljeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti;

iv. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

v. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje druge kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

vi. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje;

vii. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosa korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni podtočkama ii. i iv.;

viii. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, dalje podijeljene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosa korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni podtočkama iii., v. i vi.; i

ix. ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese distribuiranog zapisa kako su definirane u članku 3. točki 18. Uredbe (EU) 2023/1113 za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.

Za potrebe točke (c) podtočaka ii. i iii. plaćeni ili primljeni iznos priopćuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen. Ako su iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, iznosi se priopćuju u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

Za potrebe točke (c) podtočaka od iv. do ix., poštena tržišna vrijednost utvrđuje se i priopćuje u jedinstvenoj fiducijarnoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

U dostavljenim informacijama navodi se fiducijarna valuta u kojoj se iskazuje svaki iznos.

4. Kako bi se olakšala razmjena informacija iz stavka 3. ovog članka, Komisija provedbenim aktima donosi potrebne praktične postupke, uključujući mjere za standardizaciju priopćavanja informacija iz tog stavka, u okviru postupka za utvrđivanje standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 5. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

5. Komisija nema pristup informacijama iz stavka 3. točaka (a) i (b).

6. Priopćavanje na temelju stavka 3. ovog članka odvija se upotrebom standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 5. u roku od devet mjeseci od isteka kalendarske godine na koju se odnose zahtjevi za izvješćivanjem koji se primjenjuju na izvještajne pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom. Prve informacije dostavljaju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće razdoblje izvješćivanja od 1. siječnja 2026.

7. Za potrebe usklađivanja sa zahtjevima za izvješćivanjem iz stavka 1. svaka država članica utvrđuje potrebna pravila kojima se od subjekata povezanih s kriptoimovinom zahtijeva da se registriraju unutar Unije. Nadležno tijelo države članice registracije dodjeljuje individualni identifikacijski broj takvom subjektu povezanom s kriptoimovinom.

Države članice utvrđuju pravila na temelju kojih se subjekt povezan s kriptoimovinom registrira kod nadležnog tijela jedne države članice u skladu s pravilima utvrđenima u odjeljku V. stavku F. Priloga VI.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kojima zahtijevaju da se subjektu povezanom s kriptoimovinom, čija je registracija opozvana u skladu sa odjeljkom V. stavkom F podstavkom 7. Priloga VI., može dopustiti ponovnu registraciju samo ako tijelima dotične države članice dostavi odgovarajuće jamstvo u pogledu svoje obveze ispunjavanja zahtjeva za izvješćivanjem u Uniji, uključujući sve prethodno neispunjene zahtjeve za izvješćivanjem.

8. Stavak 7. ovog članka ne primjenjuje se na pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka IV. stavka B podstavka 1. Priloga VI.

9. Komisija provedbenim aktima utvrđuje praktične postupke i tehnička rješenja potrebne za registraciju i identifikaciju subjekata povezanih s kriptoimovinom. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

10. Komisija do 31. prosinca 2025. uspostavlja registar subjekata povezanih s kriptoimovinom u kojem se bilježe informacije koje treba dostaviti u skladu sa odjeljkom V. stavkom F podstavkom 2. Priloga VI. Taj registar subjekata povezanih s kriptoimovinom dostupan je nadležnim tijelima svih država članica.

11. Komisija provedbenim aktima, na temelju obrazloženog zahtjeva bilo koje države članice ili na vlastitu inicijativu, utvrđuje odgovaraju li informacije koje je potrebno automatski razmijeniti na temelju sporazuma između nadležnih tijela dotične države članice i jurisdikcije izvan Unije informacijama koje su navedene u odjeljku II. stavku B. Priloga VI., u smislu odjeljka IV. stavka F podstavka 5. Priloga VI. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Država članica koja traži mjeru iz prvog podstavka Komisiji šalje obrazloženi zahtjev.

Ako smatra da ne raspolaže svim informacijama potrebnima za procjenu zahtjeva, Komisija stupa u kontakt s dotičnom državom članicom u roku od dva mjeseca od primitka zahtjeva i navodi koje su joj dodatne informacije potrebne. Čim primi sve informacije koje smatra potrebnima, Komisija u roku od mjesec dana obavještava državu članicu koja je podnijela zahtjev, a Odboru iz članka 26. stavka 1. podnosi relevantne informacije.

Kada djeluje na vlastitu inicijativu, Komisija donosi provedbeni akt iz prvog podstavka samo u odnosu na sporazum nadležnog tijela s jurisdikcijom izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o pojedincu ili subjektu koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe provedbe transakcija o kojima se izvješćuje, a koji je sklopila država članica.

Pri utvrđivanju je li informacija odgovarajuća informacija u smislu prvog podstavka u odnosu na transakcije o kojima se izvješćuje Komisija uzima u obzir u kojoj mjeri okvir za izvješćivanje tih informacija odgovara onom utvrđenom u Prilogu VI., posebno u pogledu:

(a) definicija izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, korisnika o kojem se izvješćuje, transakcije o kojoj se izvješćuje;

(b) postupaka koji su primjenjivi u svrhu identifikacije korisnika o kojima se izvješćuje;

(c) zahtjeva za izvješćivanje;

(d) pravila i administrativnih postupaka koje jurisdikcije izvan Unije moraju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje navedenih u tom sustavu te usklađenost s njima.

Postupak utvrđen u ovom stavku primjenjuje se i kako bi se utvrdilo da informacije više nisu usklađene u smislu odjeljka IV. stavka F podstavka 5 Priloga VI.

12. Neovisno o stavku 11., ako se utvrdi da je međunarodni standard za izvješćivanje i automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini minimalan ili jednakovrijedan standard, više se ne zahtijeva da Komisija provedbenim aktima utvrdi jesu li informacije za koje se traži automatska razmjena na temelju provedbe tog standarda i sporazuma nadležnih tijela između dotičnih država članica i jurisdikcije izvan Unije odgovarajuće informacije. Smatra se da te informacije odgovaraju informacijama koje se zahtijevaju na temelju ove Direktive, pod uvjetom da postoji sporazum nadležnih tijela svih dotičnih država članica i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija o pojedincu ili subjektu koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe provedbe transakcija o kojima se izvješćuje. Odgovarajuće odredbe ovog članka i Priloga VI. više se ne primjenjuju u te svrhe.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK V. Razmjena najbolje prakse i iskustva

Područje primjene i uvjeti

Članak 15.

1. Države članice zajedno s Komisijom ispituju i ocjenjuju upravnu suradnju na temelju ove Direktive i razmjenjuju svoje iskustvo s ciljem poboljšanja suradnje i prema potrebi sastavljaju pravila u predmetnim područjima.

2. Države članice mogu zajedno s Komisijom sastaviti smjernice za bilo koji aspekt za koji smatraju potrebnim o razmjeni najbolje prakse i razmjeni iskustva.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK II. Obvezna automatska razmjena informacija

Format prijave i razmjena informacija o prijavama s informacijama o dopunskom porezu na temelju članka 44. Direktive (EU) 2022/2523

Članak 8.ae.

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi od sastavnog subjekta skupine MNP-ova koji podnosi prijavu zahtijevala da upotrebljava standardni predložak iz odjeljka IV. Priloga VII. ovoj Direktivi za ispunjavanje obveza podnošenja prijave na temelju članka 44. Direktive (EU) 2022/2523.

2. Nadležno tijelo države članice koje je primilo prijavu s informacijama o dopunskom porezu koju je podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave, kako je navedeno u članku 44. stavku 3. točkama (a) i (b) Direktive (EU) 2022/2523, automatskom razmjenom i u skladu sa sljedećim pristupom širenja, dostavlja sljedeće:

(a) opći odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu provedbenoj državi članici u kojoj se nalazi krajnje matično društvo ili sastavni subjekti skupine MNP-ova;

(b) opći odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu, uz iznimku sažetka informacija na visokoj razini iz njezina odjeljka 1.4., državama članicama koje primjenjuju samo kvalificirani domaći dopunski porez:

i. u kojima se nalaze sastavni subjekti skupine MNP-ova;

ii. u kojima se nalazi zajednički pothvat ili član skupine zajedničkih pothvata skupine MNP-ova ako je kvalificirani domaći dopunski porez nametnut u odnosu na zajedničke pothvate u državi članici;

iii. u kojima je kvalificirani domaći dopunski porez nametnut u državi članici u odnosu na sastavni subjekt bez državne pripadnosti ili zajednički pothvat bez državne pripadnosti skupine MNP-ova;

(c) jedan ili više odjeljaka o jurisdikciji prijave s informacijama o dopunskom porezu državama članicama koje imaju prava oporezivanja na temelju Direktive (EU) 2022/2523, uključujući kvalificirani domaći dopunski porez, u odnosu na države članice na koje se ti odjeljci o jurisdikciji odnose.

Neovisno o prvom podstavku točki (c), jurisdikcijama s pravilom o prenisko oporezivanoj dobiti s postotkom na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti koji je jednak nuli dostavlja se samo dio prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržava informacije o pripisivanju dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu jurisdikciju, pri čemu su takve informacije u skladu s izvatkom iz odjeljka 3.4.3. prijave s informacijama o dopunskom porezu, a provedbenoj državi članici u kojoj se nalazi krajnje matično društvo dostavljaju se svi odjeljci o jurisdikciji.

3. Nadležno tijelo države članice dostavlja prijavu s informacijama o dopunskom porezu primljenu na temelju stavka 2. i ta se dostava obavlja najkasnije tri mjeseca nakon roka za podnošenje prijave za tu izvještajnu fiskalnu godinu.

4. Nadležno tijelo države članice dostavlja prijavu s informacijama o dopunskom porezu primljenu nakon isteka roka za podnošenje prijave i ta se dostava obavlja najkasnije tri mjeseca od datuma primitka prijave.

5. Komisija provedbenim aktima donosi potrebna praktična rješenja za olakšavanje dostave iz stavka 2. ovog članka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

6. Komisija nema pristup informacijama iz stavka 2. točaka od (a) do (c).

7. Dostava informacija iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka obavlja se uporabom standardnog obrasca u elektroničkom obliku iz članka 20. stavka 4.

Statistika o automatskoj razmjeni informacija

Članak 8.b.

Države članice jedanput godišnje dostavljaju Komisiji statističke podatke o opsegu automatskih razmjena na temelju članka 8. stavka 1., članka 8. stavka 3.a, članka 8.aa, članka 8.ac i članka 8.ae te informacije o administrativnim i drugim relevantnim troškovima i koristima povezanima s obavljenim razmjenama te o mogućim promjenama za porezne uprave i treće strane.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK I. Prisutnost u službenim prostorijama i sudjelovanje u istražnim radnjama

Područje primjene i uvjeti

Članak 11.

1. U cilju razmjene informacija iz članka 1. stavka 1., nadležno tijelo države članice može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice da službenici koje je ovlastilo nadležno tijelo prve države članice i u skladu s postupovnim radnjama koje je propisala druga država članica:

(a) budu prisutni u službenim prostorijama u kojima upravna tijela države članice koja prima zahtjev obavljaju svoje dužnosti;

(b) budu prisutni tijekom upravnih istraga koje se provode na državnom području države članice koja prima zahtjev;

(c) prema potrebi, sudjeluju u upravnim istragama koje provodi država članica koja prima zahtjev uporabom elektroničkih sredstava komunikacije.

Tijelo koje prima zahtjev odgovara na zahtjev u skladu s prvim podstavkom u roku od 60 dana od primitka zahtjeva potvrđujući svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje podnosi zahtjev.

Ako su zatražene informacije sadržane u dokumentaciji kojoj službenici tijela koje prima zahtjev imaju pristup, službenicima tijela koje podnosi zahtjev osiguravaju se preslike te dokumentacije.

2. Ako su prisutni tijekom upravne istrage ili sudjeluju s pomoću elektroničkih sredstava komunikacije, službenici tijela koje podnosi zahtjev mogu obavljati razgovore s pojedincima i pregledavati evidenciju podložno postupovnim radnjama koje je utvrdila država članica kojoj je podnesen zahtjev.

Svako odbijanje osobe pod istragom da poštuje inspekcijske mjere službenika tijela koje podnosi zahtjev, tijelo koje prima zahtjev treba smatrati kao odbijanje počinjeno protiv vlastitih službenika.

3. Službenici koje ovlasti država članica koja podnosi zahtjev prisutni u drugoj državi članici u skladu sa stavkom 1. moraju u svako doba imati pisano ovlaštenje koje mogu pokazati, u kojem se navodi njihov identitet i službenički položaj.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Ograničenja

Članak 17.

1. Tijelo koje podnosi zahtjev u jednoj državi članici osigurava tijelu koje prima zahtjev u drugoj državi članici informacije navedene u članku 5. uz uvjet da je tijelo koje podnosi zahtjev iscrpilo uobičajene izvore informacija koje je moglo iskoristiti u okolnostima za dobivanje traženih informacija, ne riskirajući pritom ugrožavanje postignuća svojih ciljeva.

2. Ova Direktiva ne nameće nikakvu obvezu državi članici koja prima zahtjev da provodi istražne radnje ili da dostavlja informacije ako je protivno njezinom zakonodavstvu da se provode takve istrage ili prikupljaju zatražene informacije za njezine vlastite potrebe.

3. Nadležno tijelo države članice koja prima zahtjev može odbiti osigurati informacije, ako država članica koja dostavlja zahtjev, nije u mogućnosti, iz pravnih razloga, osigurati slične informacije.

4. Osiguravanje informacija može se odbiti ako bi to dovelo do otkrivanja trgovinske, industrijske ili poslovne tajne ili trgovinskog postupka ili ako je otkrivanje tih informacija protivno javnoj politici.

5. Tijelo koje prima zahtjev obavješćuje tijelo koje podnosi zahtjev o razlozima za odbijanje zahtjeva za dostavu informacija.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK II. Usporedni nadzori

Usporedni nadzori

Članak 12.

1. Kad se dvije ili više država članica dogovore provesti usporedne nadzore, na svojim vlastitim državnim područjima, jedne ili više osoba koja ili koje su im od zajedničkog interesa ili im se interesi nadovezuju, s namjerom razmjene tako dobivenih informacija, primjenjuju se stavci 2., 3. i 4.

2. Nadležno tijelo svake države članice neovisno identificira osobe za koje namjerava predložiti usporedni nadzor. Ono obavješćuje nadležno tijelo druge predmetne države članice o svim slučajevima za koje predlaže usporedni nadzor, navodeći razloge svog izbora.

Ono određuje razdoblje tijekom kojeg se ti nadzori trebaju provesti.

3. Nadležno tijelo svake dotične države članice odlučuje o tome želi li sudjelovati u usporednim nadzorima. Ono potvrđuje svoj pristanak ili priopćuje obrazloženje svojeg odbijanja tijelu koje je predložilo usporedni nadzor u roku od 60 dana od primitka prijedloga.

4. Nadležno tijelo svake predmetne države članice imenuje predstavnika odgovornog za nadgledanje i koordinaciju provođenja nadzora.

POGLAVLJE II. RAZMJENA INFORMACIJA / ODJELJAK III. Spontana razmjena informacija

Suradnja u području ispravaka, usklađenosti i izvršenja u pogledu prijava s informacijama o dopunskom porezu

Članak 9.a.

1. Ako nadležno tijelo države članice ima razloga vjerovati da je u pogledu informacija iz prijave s informacijama o dopunskom porezu koju je podnijelo krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u jurisdikciji druge države članice, koje su dostavljene na temelju članka 8.ae, potreban ispravak očitih pogrešaka, ono o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje nadležno tijelo druge države članice. Ako se obaviješteno nadležno tijelo slaže da je informacije u prijavi s informacijama o dopunskom porezu potrebno ispraviti, ono bez nepotrebne odgode poduzima odgovarajuće mjere kako bi dobilo ispravljenu prijavu s informacijama o dopunskom porezu od dotičnog krajnjeg matičnog društva ili subjekta imenovanog za podnošenje prijave. Obaviješteno nadležno tijelo bez nepotrebne odgode dostavlja ispravljenu prijavu s informacijama o dopunskom porezu svim nadležnim tijelima s kojima se takve informacije trebaju razmjenjivati u skladu s ovom Direktivom.

2. Ako nadležno tijelo države članice primi obavijest od jednog ili više sastavnih subjekata koji se nalaze u njegovoj državi članici da je krajnje matično društvo ili subjekt imenovan za podnošenje prijave koji se nalazi u drugoj državi članici trebao podnijeti prijavu s informacijama o dopunskom porezu za takve sastavne subjekte, ali informacije uključene u prijavu s informacijama o dopunskom porezu nisu dostavljene u rokovima utvrđenima u članku 8.ae stavku 3. ili članku 27.d stavcima 3. i 4., ono bez nepotrebne odgode obavješćuje drugo nadležno tijelo da informacije nisu primljene. Obaviješteno nadležno tijelo bez nepotrebne odgode utvrđuje razlog za izostanak dostave dotične prijave s informacijama o dopunskom porezu i o tome obavješćuje nadležno tijelo u roku od mjesec dana od primitka obavijesti, uključujući očekivani datum razmjene za prijavu s informacijama o dopunskom porezu, ako je to relevantno. Očekivani datum razmjene utvrđuje se na dan najkasnije tri mjeseca od datuma primitka obavijesti o razmjeni koja nije provedena.

POGLAVLJE III. DRUGI OBLICI UPRAVNE SURADNJE / ODJELJAK II.a Zajednički nadzori

Zajednički nadzori

Članak 12.a.

1. Nadležno tijelo jedne države članice ili više njih može zatražiti od nadležnog tijela druge države članice (ili drugih država članica) da provedu zajednički nadzor. Nadležna tijela koja primaju zahtjev odgovaraju na zahtjev za zajednički nadzor u roku od 60 dana od njegova primitka. Nadležno tijelo koje prima zahtjev može odbiti zahtjev nadležnog tijela države članice za zajedničku reviziju iz opravdanih razloga.

2. Nadležna tijela države članice koja podnosi zahtjev i države članice koja prima zahtjev provode zajedničke nadzore na prethodno dogovoren i koordiniran način, uključujući jezično uređenje, te u skladu sa zakonima i postupovnim zahtjevima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. U svakoj državi članici u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora nadležno tijelo te države članice imenuje predstavnika koji je odgovoran za nadzor i koordinaciju zajedničkog nadzora u toj državi članici.

Ako su prisutni pri aktivnostima koje se provode u drugoj državi članici, prava i obveze službenika država članica koji sudjeluju u zajedničkom nadzoru utvrđuju se u skladu sa zakonima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora. Istodobno poštujući zakone države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora, službenici druge države članice ne smiju izvršavati ovlasti koje bi prelazile opseg ovlasti koje su im dodijeljene na temelju zakonâ njihove države članice.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., država članica u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora poduzima potrebne mjere kako bi:

(a) dopustila službenicima drugih država članica koji sudjeluju u aktivnostima zajedničkog nadzora da obavljaju razgovore s pojedincima i pregledavaju evidenciju zajedno sa službenicima države članice u kojoj se odvijaju aktivnosti zajedničkog nadzora, podložno postupovnim radnjama koje je utvrdila država članica u kojoj se odvijaju te aktivnosti;

(b) osigurala da se dokazi prikupljeni tijekom aktivnosti zajedničkog nadzora mogu procijeniti, među ostalim i u pogledu njihove dopuštenosti, pod istim pravnim uvjetima kao u slučaju nadzora koji se provodi u toj državi članici u kojoj sudjeluju samo službenici te države članice, među ostalim tijekom bilo kojeg postupka pritužbe, preispitivanja ili žalbe; i

(c) osigurala da jedna osoba ili više njih koje su predmet zajedničkog nadzora ili na koje on utječe uživaju ista prava i imaju iste obveze kao u slučaju nadzora u kojem sudjeluju samo službenici te države članice, među ostalim tijekom bilo kojeg postupka pritužbe, preispitivanja ili žalbe.

4. Ako obavljaju zajednički nadzor, nadležna tijela dviju ili više država članica nastoje se složiti u pogledu činjenica i okolnosti relevantnih za zajednički nadzor te na osnovi rezultata zajedničkog nadzora postići dogovor o poreznom položaju osobe ili osoba koje su predmet nadzora. Nalazi zajedničkog nadzora uključuju se u završno izvješće. Pitanja u vezi s kojima su se nadležna tijela složila odražavaju se u završnom izvješću i uzimaju u obzir u relevantnim instrumentima koje izdaju nadležna tijela država članica sudionica nakon tog zajedničkog nadzora.

Podložno prvom podstavku, djelovanja nadležnih tijela države članice ili bilo kojih njihovih službenika nakon zajedničkog nadzora i svi daljnji postupci koji se odvijaju u toj državi članici, kao što su odluka poreznih tijela, žalbeni postupak ili postupak nagodbe u vezi s time, odvijaju se u skladu s nacionalnim pravom te države članice.

5. Jedna ili više osoba nad kojima je proveden nadzor obavješćuju se o ishodu zajedničkog nadzora, uključujući presliku završnog izvješća u roku od 60 dana od izdavanja završnog izvješća.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Proširenje šire suradnje koja je ponuđena trećoj zemlji

Članak 19.

Kada država članica ponudi širu suradnju od one koja je predviđena ovom Direktivom trećoj zemlji, ta država članica ne mora odbiti ponuditi takvu širu suradnju bilo kojoj državi članici koja želi ući u takvu uzajamnu širu suradnju s tom državom članicom.

POGLAVLJE VI. ODNOSI S TREĆIM ZEMLJAMA

Razmjena informacija s trećim zemljama

Članak 24.

1. Kad nadležno tijelo države članice primi od treće zemlje informacije za koje se predviđa da su relevantne za administraciju i provedbu nacionalnog zakonodavstva te države članice koje se odnosi na poreze, kako se navodi u članku 2., to tijelo može, ako je to omogućeno u skladu sa sporazumom s tom trećom zemljom osigurati informacije nadležnim tijelima država članica za koja te informacije mogu biti korisne i svim tijelima koja podnose zahtjev.

2. Nadležna tijela mogu dostaviti, u skladu sa svojim nacionalnim odredbama o dostavljanju osobnih podataka trećim zemljama, informacije dobivene u skladu s ovom Direktivom trećoj zemlji, uz uvjet da su zadovoljeni svi sljedeći uvjeti:

(a) nadležno tijelo države članice iz koje potječu informacije pristale su na dostavu;

(b) predmetna treća zemlja obvezala se da će osigurati traženu suradnju kako bi prikupila dokaze o nepravilnosti ili nezakonitosti transakcija za koje se smatra da su protivne poreznom zakonodavstvu ili predstavljaju zlouporabu istog.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Otkrivanje informacija i dokumenata

Članak 16.

1. Informacije koje se na temelju ove Direktive priopćuju među državama članicama u bilo kojem obliku obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila. Takve se informacije mogu upotrijebiti za procjenu, primjenu i provedbu nacionalnog prava država članica o porezima iz članka 2. te o PDV-u, drugim neizravnim porezima, carinama, sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

Te se informacije također mogu koristiti za utvrđivanje i prisilnu naplatu drugih poreza i carina obuhvaćenih člankom 2. Direktive Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći za naplatu tražbina vezno uz poreze i carine i druge mjere(5) ili za ocjenu i provedbu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Osim toga mogu se koristiti vezano uz sudske i upravne postupke koji mogu uključivati kazne, pokrenute kao posljedica kršenja poreznog prava, ne dovodeći u pitanje opća pravila i odredbe koji uređuju prava optuženika i svjedoka u takvim postupcima.

2. Uz dopuštenje nadležnog tijela države članice koja priopćuje informacije na temelju ove Direktive, i samo ako je to dopušteno na temelju nacionalnog prava države članice nadležnog tijela koje prima informacije, informacije i dokumenti primljeni na temelju ove Direktive mogu se rabiti u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. Takvo se dopuštenje dodjeljuje ako se informacije mogu rabiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je priopćilo.

Nadležno tijelo svake države članice može nadležnim tijelima svih ostalih država članica priopćiti popis svrha u koje se informacije i dokumenti mogu rabiti, u skladu s njezinim nacionalnim pravom, osim onih navedenih u stavku 1. Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može zaprimljene informacije i dokumente rabiti bez dopuštenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu koju je navela država članica koja ih priopćava.

Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može primljene informacije i dokumente upotrebljavati i bez odobrenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu obuhvaćenu aktom na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te ih u tu svrhu razmijeniti s nadležnim tijelom zaduženim za mjere ograničavanja u dotičnoj državi članici.

3. Kad nadležno tijelo države članice smatra da informacije koje je dobilo od nadležnog tijela druge države članice mogu biti korisne u svrhe navedene u stavku 1. nadležnom tijelu treće države članice, može prenijeti te informacije tom nadležnom tijelu uz uvjet da je prijenos u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u ovoj Direktivi. Obavješćuje nadležno tijelo države članice iz koje informacije potječu o namjeri da ih podijeli s trećom državom članicom. Država članica podrijetla informacija može se usprotiviti takvoj razmjeni informacija u roku od 15 kalendarskih dana od primitka obavijesti od države članice koja ih želi podijeliti.

4. Dozvolu za uporabu informacija u skladu sa stavkom 2. koje su proslijeđene u skladu sa stavkom 3., može dodijeliti samo nadležno tijelo države članice iz koje potječu informacije.

5. Informacije, izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike ili izvadci, koje je pribavilo tijelo koje prima zahtjev i koji su dostavljeni tijelu koje podnosi zahtjev u skladu s ovom Direktivom nadležna tijela države članice koja podnosi zahtjev mogu koristiti kao dokazni materijal na istoj osnovi kao i slične informacije, izvješća, izjave i bilo koje druge dokumente koje je osiguralo neko tijelo te države članice.

6. Neovisno o stavcima od 1. do 4. ovog članka, informacije koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa koriste se za potrebe procjene rizikâ transfernih cijena na visokoj razini i ostale rizike povezane sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti, među ostalim za procjenu rizika neusklađenosti članova skupine MNP-ova u odnosu na primjenjiva pravila o transfernim cijenama te prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Prilagodbe transfernih cijena od strane poreznih tijela države članice primateljice ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članka 8.aa. Neovisno o prethodno navedenom, ne zabranjuje se korištenje informacija koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa kao temelja za daljnje istrage u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine MNP-ova ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora te se, kao rezultat toga, može izvršiti odgovarajuća prilagodba oporezive dobiti sastavnog subjekta.

Obveze

Članak 18.

1. Ako informacije zatraži država članica u skladu s ovom Direktivom, država članica koja prima zahtjev koristi svoje mjere za prikupljanje informacija kako bi dobila tražene informacije, iako ta država članica možda ni ne treba te informacije u svoje vlastite porezne svrhe. Ta obveza ne dovodi u pitanje stavke 2., 3. i 4. članka 17., pri čemu se pozivanje na njih ni u kojem slučaju ne smije tumačiti kao dopuštenje državi članici koja prima zahtjev da odbije pribaviti informacije isključivo zato što te informacije nisu od nacionalnog interesa.

2. Ni u kojem se slučaju članak 17. stavci 2. i 4. ne smiju tumačiti kao da je u skladu s njima dozvoljeno da tijelo države članice koje prima zahtjev odbije dostaviti informacije samo zato što te informacije posjeduje banka, druga financijska institucija, ovlaštenik ili osoba koja djeluje kao zastupnik ili fiducijar ili zato jer se odnose na vlasničke interese osobe.

3. Ne dovodeći u pitanje stavak 2., država članica može odbiti prenositi zatražene informacije ako se te informacije odnose na porezna razdoblja prije 1. siječnja 2011. i ako se prijenos tih informacija može odbiti na temelju članka 8. stavka 1. Direktive 77/799/EEZ ako je zatražen prije 11. ožujka 2011.

4. Nadležno tijelo svake države članice uspostavlja učinkovit mehanizam za osiguranje upotrebe informacija prikupljenih izvješćivanjem ili razmjenom informacija na temelju članaka od 8. do 8.ae.

POGLAVLJE VII. OPĆE I KONAČNE ODREDBE

Stavljanje izvan snage Direktive 77/799/EEZ

Članak 28.

Direktiva 77/799/EEZ stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2013.

Upućivanja na Direktivu stavljenu izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu.

Prenošenje

Članak 29.

1. Države članice donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom s učinkom od 1. siječnja 2013.

Međutim, one donose zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s člankom 8. ove Direktive s učinkom od 1. siječnja 2015.

One o tome odmah obavješćuju Komisiju.

Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se uz njih navodi takvo upućivanje. Načine tog upućivanja određuju države članice.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Standardni obrasci i u elektroničkom obliku

Članak 20.

1. Zahtjevi za informacije i za upravne istrage u skladu s člankom 5. i odgovori na njih, potvrde o primitku, zahtjevi za dodatne temeljne informacije, nemogućnost ili odbijanje u skladu s člankom 7., što je više moguće, šalju se koristeći standardni obrazac koji je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

Standardnim obrascima mogu se priložiti izvješća, izjave i bilo koji drugi dokumenti ili vjerne ovlaštene preslike ili njihovi izvaci.

2. Standardni obrazac iz stavka 1. uključuje najmanje sljedeće informacije koje treba osigurati tijelo koje podnosi zahtjev:

(a) identitet osobe koja je predmet ispitivanja ili istrage i, u slučaju skupnih zahtjeva iz članka 5.a stavka 3., detaljan opis skupine;

(b) poreznu svrhu za koju se traže informacije.

Tijelo koje podnosi zahtjev može, ako mu je to poznato i ako je u skladu s međunarodnim događanjima, osigurati ime i adresu svake osobe za koju se vjeruje da posjeduje tražene informacije kao i svaki element koji tijelu koje prima zahtjev može olakšati prikupljanje informacija.

3. Spontane informacije i potvrda o njihovu primitku na temelju članka 9. odnosno 10., zahtjevi za administrativne obavijesti na temelju članka 13., povratne informacije na temelju članka 14. i priopćenja na temelju članka 16. stavaka 2. i 3. te članka 24. stavka 2. šalju se uporabom standardnih obrazaca koje je donijela Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

4. Automatska razmjena informacija na temelju članaka 8., 8.ac i 8.ae obavlja se uporabom standardnog obrasca u elektroničkom obliku čija je svrha olakšati takvu automatsku razmjenu, koji je Komisija donijela u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

5. Komisija donosi provedbene akte kojima se utvrđuju standardni obrasci u elektroničkom obliku, uključujući jezična rješenja, u sljedećim slučajevima:

(a) za automatsku razmjenu informacija o prethodnim poreznim mišljenjima s prekograničnim učinkom i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama na temelju članka 8.a prije 1. siječnja 2017.;

(b) za automatsku razmjenu informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje na temelju članka 8.ab prije 30. lipnja 2019.

(c) za automatsku razmjenu informacija o kriptoimovini o kojoj se izvješćuje na temelju članka 8.ad prije 30. lipnja 2025.

Ti standardni obrasci u elektroničkom obliku ne premašuju sastavnice za razmjenu informacija navedene u članku 8.a stavku 6., članku 8.ab stavku 14. i članku 8.ad stavku 3. ni druga srodna područja koja su povezana s tim sastavnicama koje su potrebne za postizanje ciljeva iz članaka 8.a, 8.ab odnosno 8.ad.

Jezičnim rješenjima iz prvog podstavka ovog stavka ne onemogućuje se državama članicama da informacije iz članaka 8.a i 8.ab priopćuju na bilo kojem od službenih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može predvidjeti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije.

Provedbeni akti iz ovog stavka donose se u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

6. Automatska razmjena informacija o izvješću po zemljama na temelju članka 8.aa provodi se uporabom standardnog obrasca predviđenog u tablicama 1., 2. i 3. u odjeljku III. Priloga III. Komisija putem provedbenih akata donosi jezična rješenja za tu razmjenu do 31. prosinca 2016. Njima se ne sprečava države članice da priopće informacije iz članka 8.aa na bilo kojem od službenih i radnih jezika Unije. Međutim, tim se jezičnim rješenjima može odrediti da se ključni elementi takvih informacija šalju i na nekom drugom službenom jeziku Unije. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

POGLAVLJE V. ODNOSI S KOMISIJOM

Povjerljivost informacija

Članak 23.a.

1. Informacije koje su Komisiji priopćene na temelju ove Direktive Komisija smatra povjerljivim u skladu s odredbama primjenjivim na tijela Unije i ne smiju se koristiti u druge svrhe osim u svrhu određivanja poštuju li države članice, i u kojoj mjeri, ovu Direktivu.

2. Informacije koje država članica priopći Komisiji na temelju članka 23. te svako izvješće ili dokument koje Komisija izradi koristeći se takvim informacijama mogu se proslijediti drugim državama članicama. Takve proslijeđene informacije obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila.

Izvješća i dokumente iz prvog podstavka koje izradi Komisija države članice mogu rabiti samo u analitičke svrhe te se ne smiju objavljivati ili davati na raspolaganje drugim osobama ili tijelima bez izričite suglasnosti Komisije.

Neovisno o prvom i drugom podstavku, Komisija može jedanput godišnje objaviti anonimizirane sažetke statističkih podataka koje su joj države članice priopćile u skladu s člankom 23. stavkom 4.

POGLAVLJE VII. OPĆE I KONAČNE ODREDBE

Stupanje na snagu

Članak 30.

Ova Direktiva stupa na snagu na dan objave u Službenom listu Europske unije.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Praktični postupci

Članak 21.

1. Informacije priopćene na temelju ove Direktive se, koliko je to moguće, dostavljaju elektroničkim putem koristeći mrežu CCN.

Prema potrebi, Komisija donosi praktične postupke potrebne za provedbu prvog podstavka u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

2. Komisija je odgovorna za sav razvoj mreže CCN koji je potreban za omogućavanje razmjene tih informacija među državama članicama i za osiguravanje sigurnosti mreže CCN.

Države članice odgovorne su za sav razvoj svojih sustava potreban za omogućavanje razmjene tih informacija upotrebom mreže CCN i za osiguravanje sigurnosti svojih sustava.

Države članice osiguravaju da se svaka fizička osoba o kojoj se izvješćuje obavijesti o povredi sigurnosti s obzirom na njezine podatke kada je vjerojatno da će ta povreda negativno utjecati na zaštitu njezinih osobnih podataka ili privatnost.

Države članice odriču se svih zahtjeva za povrat troškova nastalih prilikom primjene ove Direktive osim, prema potrebi, u slučaju naknada plaćenih stručnjacima.

3. Osobe koje imaju odgovarajuće ovlasti Ureda Komisije za sigurnosnu akreditaciju mogu imati pristup tim informacijama samo ako je to potrebno za zaštitu, održavanje i razvoj direktorija iz stavka 5. i mreže CCN.

4. Zahtjevi za suradnju, uključujući zahtjeve za prosljeđivanje upravne obavijesti i priloženi dokumenti mogu biti sastavljeni na svim jezicima koji su dogovoreni između tijela koje prima i tijela koje podnosi zahtjev.

Tim zahtjevima se prilaže prijevod na službenom jeziku ili jednom od službenih jezika države članice tijela koje podnosi zahtjev samo u posebnim slučajevima kada tijelo koje prima zahtjev navede razlog zahtijevanja prijevoda.

5. Komisija do 31. prosinca 2017. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.a stavaka 1. i 2. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2019. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.ab stavaka 13., 14. i 16. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Komisija do 31. prosinca 2026. izrađuje siguran središnji direktorij za države članice o administrativnoj suradnji u području oporezivanja u kojem se informacije koje se priopćuju u okviru članka 8.ad stavaka 2. i 3. evidentiraju radi ispunjenja zahtjeva za automatsku razmjenu iz tih stavaka te pruža tehničku i logističku potporu za njega.

Nadležna tijela svih država članica imaju pristup informacijama koje se evidentiraju u tom direktoriju. Međutim, u pogledu informacija koje se priopćuju u okviru članka 8.ad stavaka 2. i 3., nadležno tijelo države članice ima pristup samo informacijama koje se odnose na korisnike o kojima se izvješćuje i osobe o kojima se izvješćuje koji su rezidenti u toj državi članici. Komisija također ima pristup informacijama u tom direktoriju, ali uz ograničenja utvrđena u članku 8.a stavku 8., članku 8.ab stavku 17. i članku 8.ad stavku 5., i samo za potrebe prikupljanja statističkih podataka u skladu sa stavkom 7. ovog članka. Komisija provedbenim aktima donosi potrebne praktične postupke. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

U razdoblju prije početka upotrebe sigurnog središnjeg direktorija automatska razmjena iz članka 8.a stavaka 1. i 2., članka 8.ab stavaka 13., 14. i 16. i članka 8.ad stavaka 2. i 3. provodi se u skladu sa stavkom 1. ovog članka i primjenjivim praktičnim postupcima.

6. Informacije priopćene na temelju članka 8.aa stavka 2. dostavljaju se elektroničkim putem, upotrebom mreže CCN. Komisija putem provedbenih akata donosi potrebna praktična rješenja za nadogradnju mreže CCN. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

7. Komisija razvija sigurno središnje sučelje o administrativnoj suradnji u području oporezivanja te pruža tehničku i logističku potporu za to sučelje preko kojeg države članice komuniciraju uporabom standardnih obrazaca na temelju članka 20. stavaka 1. i 3. Nadležna tijela svih država članica imaju pristup tom sučelju. Za potrebe prikupljanja statističkih podataka, Komisija ima pristup informacijama o razmjenama zabilježenima na sučelju koje se mogu automatski izvlačiti. Komisija ima pristup samo anonimnim i agregiranim podacima. Pristupom Komisije ne dovodi se u pitanje obveza država članica da pružaju statističke podatke o razmjenama informacija u skladu s člankom 23. stavkom 4.

Komisija provedbenim aktima propisuje potrebne praktične aranžmane. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

8. Komisija državama članicama osigurava alat kojim se omogućuje elektronička i automatizirana provjera točnosti PIB-a koji je dostavio izvještajni subjekt ili porezni obveznik u svrhu automatske razmjene informacija.

Komisija provedbenim aktima razvija tehničke parametre alata iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

POGLAVLJE VII. OPĆE I KONAČNE ODREDBE

Adresati

Članak 31.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Posebne obveze

Članak 22.

1. Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za:

(a) osiguravanje učinkovite unutarnje koordinacije u okviru organizacije kako se navodi u članku 4.;

(b) uspostavu izravne suradnje s tijelima drugih država članica kako se navodi u članku 4.;

(c) osiguravanje nesmetanog djelovanja postupaka upravne suradnje kako je predviđeno ovom Direktivom.

1.a Za potrebe provedbe i izvršavanja zakona država članica kojima se provodi ova Direktiva te za osiguravanje funkcioniranja administrativne suradnje koju se njome uspostavlja države članice zakonom predviđaju pristup poreznih tijela mehanizmima, postupcima, dokumentima i informacijama iz članaka 13., 30., 31., 32.a i 40. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(6).

2. Komisija dostavlja svakoj državi članici sve općenite informacije vezano uz provedbu i primjenu ove Direktive koje zaprimi i koje može osigurati.

3. Države članice čuvaju evidenciju o informacijama primljenima automatskom razmjenom na temelju članaka od 8. do 8.ad najdulje onoliko koliko je potrebno, ali ni u kojem slučaju kraće od pet godina od datuma njihova primitka kako bi se postigli ciljevi ove Direktive.

DODATNA PRAVILA ZA IZVJEŠĆIVANJE I DUBINSKU ANALIZU INFORMACIJA O FINANCIJSKIM RAČUNIMA

Prilog II

1. Promjena okolnosti

„Promjena okolnosti” uključuje svaku promjenu koja za ishod ima dodavanje informacija u vezi sa statusom osobe ili je na drugi način u suprotnosti sa statusom te osobe. Osim toga, promjena okolnosti uključuje svaku promjenu ili dodavanje informacija računu imatelja računa (uključujući dodavanje, nadomještanje ili drugu promjenu imatelja računa) ili svaku promjenu ili dodavanje informacija računu povezanim s takvim računom (pri čemu se primjenjuju pravila o agregiranju računa opisana u stavku C podstavcima od 1. do 3. odjeljka VII. Priloga I.) ako takva promjena ili dodavanje informacija utječe na status imatelja računa.

Ako se izvještajna financijska institucija oslanja na test adrese prebivališta opisan u stavku B podstavku 1. odjeljka III. Priloga I. te je došlo do promjene okolnosti zbog kojih izvještajna financijska institucija sazna ili ima razloga vjerovati da su originalni dokumentirani dokazi (ili druga jednakovrijedna dokumentacija) netočni ili nepouzdani, izvještajna financijska institucija mora do kasnijeg od sljedeća dva datuma: posljednjeg dana odgovarajuće kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja ili 90 kalendarskih dana nakon obavijesti o takvoj promjeni okolnosti ili njezinog otkrivanja, dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz radi utvrđivanja rezidentnosti u svrhu oporezivanja imatelja računa. Ako izvještajna financijska institucija ne može dobiti izjavu o rezidentnosti imatelja računa i novi dokumentirani dokaz do tog datuma, izvještajna financijska institucija mora provesti postupak elektroničkog pretraživanja evidencije opisan u stavku B podstavcima od 2. do 6. odjeljka III. Priloga I.

2. Izjava o rezidentnosti za nove račune subjekata

U vezi s novim računima subjekata, u svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu nad pasivnim NFE-om osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajna financijska institucija može prihvatiti samo izjavu o rezidentnosti imatelja računa ili osobe koja ima kontrolu.

3. Rezidentnost financijske institucije

Financijska institucija je „rezident” u državi članici ako je podložna jurisdikciji te države članice (tj., država članica može financijskoj instituciji nametnuti izvješćivanje). Općenito, kada je u svrhu oporezivanja financijska institucija rezident u državi članici, ona podliježe jurisdikciji te države članice te je, stoga, financijska institucija države članice. U slučaju trusta koji je financijska institucija (neovisno o tome je li u svrhu oporezivanja rezident u nekoj državi članici), smatra se da trust podliježe jurisdikciji države članice ako su jedan ili više njegovih skrbnika rezidenti u toj državi članici, osim ako trust o svim potrebnim informacije o kojima se izvješćuje u skladu s ovom Direktivom s obzirom na račune o kojima se izvješćuje, a koje vodi trust, izvješćuje drugu državu članicu jer je u svrhu oporezivanja rezident u toj drugoj državi članici. Međutim, kada financijska institucija (osim trusta) nema rezidentnost u svrhu oporezivanja (npr., jer se smatra fiskalno transparentnom ili se nalazi u jurisdikciji u kojoj ne postoji porez na dobit), smatra se da podliježe jurisdikciji države članice te da je, stoga, financijska institucija države članice ako je:

(a) osnovana u skladu sa zakonima države članice;

(b) mjesto njezine uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) u državi članici; ili

(c) podložna financijskom nadzoru u državi članici.

Kada je financijska institucija (osim trusta) rezident u dvije ili više država članica, ta financijska institucija bit će podložna obvezama izvješćivanja i dubinske analize u državi članici u kojoj ima financijski račun/financijske račune.

4. Vođenje računa

U načelu bi trebalo smatrati da financijska institucija vodi račun:

(a) u slučaju skrbničkog računa, financijska institucija koja ima skrbništvo nad imovinom na računu (što uključuje financijsku instituciju koja drži imovinu pod svojim imenom, ali za imatelja računa u takvoj instituciji);

(b) u slučaju depozitnih računa, financijska institucija koja je dužna izvršavati plaćanja u vezi s računom (što ne uključuje zastupnika financijske institucije neovisno o tome je li takav zastupnik financijska institucija);

(c) u slučaju vlasničkog ili dužničkog udjela u financijskoj instituciji koji čini financijski račun, ta financijska institucija;

(d) u slučaju ugovora o osiguranju ili ugovora o rentnom osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police, financijska institucija koja je dužna je izvršavati plaćanja u vezi s ugovorom.

5. Trustovi koji su pasivni NFE-i

Subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman koji nije rezidentan u svrhu oporezivanja, smatra se u skladu sa stavkom D podstavkom 3. odjeljka VIII. Priloga I., rezidentom u jurisdikciji u kojoj se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. U tu svrhu, pravna osoba ili pravni aranžman smatraju se „sličnim” partnerstvu i partnerstvu s ograničenom odgovornošću kada se ne smatraju oporezivom jedinicom u državi članici prema poreznim zakonima te države članice. Međutim, kako bi se izbjeglo dvostruko izvješćivanje (s obzirom na širok obuhvat pojma „osobe koje imaju kontrolu” u slučaju trustova), trust koji je pasivni NFE ne može se smatrati sličnim pravnim aranžmanom.

6. Adresa sjedišta subjekta

Jedan od zahtjeva opisanih u stavku E podstavku 6. točki (c) odjeljka VIII. Priloga I. je da službena isprava u vezi sa subjektom sadrži bilo adresu sjedišta subjekta u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj subjekt tvrdi da je rezident ili u državi članici ili drugoj jurisdikciji u kojoj je subjekt je osnovan ili organiziran. Adresa sjedišta subjekta u načelu je mjesto u kojem se nalazi mjesto njegove stvarne uprave. Adresa financijske institucije koja vodi račun subjekta, poštanski pretinac ili adresa koja se upotrebljava isključivo za primanje pošte nije adresa sjedišta subjekta osim ako je takva adresa jedina adresa koju upotrebljava subjekt te se ona pojavljuje kao registrirana adresa subjekta u dokumentima o osnivanju subjekta. Nadalje, adresa koja je dana uz nalog za zadržavanje svih poštanskih pošiljaka na toj adresi, nije adresa sjedišta subjekta.

POGLAVLJE V. ODNOSI S KOMISIJOM

Ocjena

Članak 23.

1. Države članice i Komisija ispituju i ocjenjuju funkcioniranje upravne suradnje predviđene ovom Direktivom.

2. Države članice dostavljaju Komisiji sve relevantne informacije potrebne za ocjenu učinkovitosti upravne suradnje u skladu s ovom Direktivom u suzbijanju porezne utaje i izbjegavanju poreza.

3. Svaka država članica za sebe prati i ocjenjuje djelotvornost administrativne suradnje u skladu s ovom Direktivom, među ostalim u borbi protiv utaje poreza i izbjegavanja plaćanja poreza, te priopćava rezultate ocjenjivanja Komisiji jednom godišnje. Komisija provedbenim aktima donosi oblik i uvjete priopćavanja za tu godišnju ocjenu. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2.

4. Komisija u skladu s postupkom iz članka 26. stavka 2. određuje popis statističkih podataka koje osigurava državama članicama u svrhu ocjene ove Direktive.

POGLAVLJE VII. OPĆE I KONAČNE ODREDBE

Neobvezna odgoda rokova zbog pandemije bolesti COVID-19

Članak 27.a.

1. Neovisno o rokovima za podnošenje informacija o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje kako je navedeno u članku 8.ab stavku 12. države članice mogu poduzeti potrebne mjere kako bi se posrednicima i relevantnim poreznim obveznicima omogućilo da do 28. veljače 2021. podnesu informacije o prekograničnim aranžmanima o kojima se izvješćuje čiji je prvi korak proveden u razdoblju između 25. lipnja 2018. i 30. lipnja 2020.

2. Ako države članice poduzimaju mjere iz stavka 1., one ujedno poduzimaju mjere koje su potrebne kako bi omogućile da:

a) se neovisno o članku 8.ab stavku 18. prve informacije priopće do 30. travnja 2021.;

b) razdoblje od 30 dana za podnošenje informacija iz članka 8.ab stavaka 1. i 7. započne najkasnije 1. siječnja 2021.:

i. ako je prekogranični aranžman o kojem se izvješćuje stavljen na raspolaganje s ciljem provedbe ili je spreman za provedbu, ili ako je prvi korak u njegovoj provedbi napravljen između 1. srpnja 2020. i 31. prosinca 2020.; ili

ii. ako posrednici u smislu članka 3. točke 21. drugog stavka pružaju, izravno ili posredstvom drugih osoba, potporu, pomoć ili savjet između 1. srpnja 2020. i 31. prosinca 2020.;

c) u slučaju utrživih aranžmana prvo periodično izvješće u skladu s člankom 8.ab stavkom 2. posrednik sastavlja do 30. travnja 2021.

3. Neovisno o roku utvrđenom u članku 8. stavku 6. točki (b), države članice mogu poduzeti mjere koje su potrebne kako bi omogućile da se priopćavanje informacija iz članka 8. stavka 3.a koje se odnosi na kalendarsku godinu 2019. ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje odvija u roku od 12 mjeseci nakon kraja kalendarske godine 2019. ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja.

Produljenje razdoblja odgode

Članak 27.b.

1. Vijeće, odlučujući jednoglasno na prijedlog Komisije, može donijeti provedbenu odluku o produljenju razdoblja odgode rokova utvrđenih u članku 27.a za tri mjeseca, pod uvjetom da i dalje postoje ozbiljni rizici za javno zdravlje, prepreke i gospodarski poremećaji uzrokovani pandemijom bolesti COVID-19 te da države članice primjenjuju mjere ograničenja kretanja.

2. Prijedlog provedbene odluke Vijeća podnosi se Vijeću najkasnije mjesec dana prije isteka relevantnog roka.

Zaštita podataka

Članak 25.

1. Sva razmjena informacija na temelju ove Direktive podliježe Uredbi (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(7). Međutim, države članice za potrebe pravilne primjene ove Direktive ograničavaju opseg obveza i prava predviđenih člankom 13., člankom 14. stavkom 1. i člankom 15. Uredbe (EU) 2016/679 u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se očuvali interesi iz članka 23. stavka 1. točke (e) te uredbe.

2. Na svaku obradu osobnih podataka u institucijama, tijelima, uredima i agencijama Unije na temelju ove Direktive primjenjuje se Uredba (EU) 2018/1725 Europskog parlamenta i Vijeća(8). Međutim, za potrebe pravilne primjene ove Direktive, opseg obveza i prava predviđenih člankom 15., člankom 16. stavkom 1. i člancima od 17. do 21. Uredbe (EU) 2018/1725 ograničen je u mjeri u kojoj je to potrebno kako bi se zaštitili interesi iz članka 25. stavka 1. točke (c) te uredbe.

3. Izvještajne financijske institucije, posrednici, operateri platformi koji izvješćuju, izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom i nadležna tijela država članica smatraju se voditeljima obrade, koji djeluju samostalno ili zajednički. Pri obradi osobnih podataka za potrebe ove Direktive smatra se da Komisija obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade i poštuje zahtjeve za izvršitelje obrade utvrđene u Uredbi (EU) 2018/1725. Obrada je uređena ugovorom u smislu članka 28. stavka 3. Uredbe (EU) 2016/679 i članka 29. stavka 3. Uredbe (EU) 2018/1725.

4. Neovisno o stavku 1., svaka država članica osigurava da svaka izvještajna financijska institucija ili posrednik ili operater platforme koji izvješćuje ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, ovisno o slučaju, koji je u njezinoj nadležnosti:

(a) obavijesti svakog dotičnog pojedinac da će se informacije koje se na njega odnose prikupljati i prenositi u skladu s ovom Direktivom; i

(b) svakom dotičnom pojedincu pruži sve informacije koje ima pravo dobiti od voditelja obrade podataka, i to pravodobno, kako bi mogao ostvariti svoja prava na zaštitu podataka, a u svakom slučaju prije izvješćivanja o tim informacijama.

Neovisno o prvom podstavku točki (b), svaka država članica propisuje pravila kojima se operatere platformi koji izvješćuju obvezuj na obavješćivanje prodavatelja o kojima se izvješćuje o prijavljenoj naknadi.

5. Informacije obrađene u skladu s ovom Direktivom zadržavaju se toliko dugo koliko je to potrebno za ostvarivanje svrhe ove Direktive te u svakom slučaju u skladu s nacionalnim pravilima o zastari koja se primjenjuju na pojedinačnog voditelja obrade podataka.

6. Država članica u kojoj je došlo do povrede podataka bez odgode izvješćuje Komisiju o toj povredi podataka i svim naknadnim korektivnim mjerama. Komisija bez odgode obavješćuje sve države članice o povredi podataka koja joj je prijavljena ili o kojoj ima saznanja te o svim korektivnim mjerama.

Svaka država članica može suspendirati razmjenu informacija s državom članicom ili državama članicama u kojima je došlo do povrede podataka slanjem pisane obavijesti Komisiji i dotičnoj državi članici ili dotičnim državama članicama. Takva suspenzija odmah proizvodi učinke.

Država članica ili države članice u kojima je došlo do povrede podataka dužne su istražiti, ograničiti i otkloniti povredu podataka te podnošenjem pisanog zahtjeva Komisiji zatražiti suspenziju pristupa mreži CCN za potrebe ove Direktive, ako se povreda podataka ne može odmah i na odgovarajući način ograničiti. Na takav zahtjev Komisija suspendira pristup mreži CCN za tu državu članicu ili te države članice za potrebe ove Direktive.

Komisija po primitku izvješća o otklanjanju povrede podataka od strane države članice u kojoj je došlo do povrede podataka ponovno uspostavlja pristup mreži CCN za dotičnu državu članicu ili države članice za potrebe ove Direktive. Ako jedna ili više država članica od Komisije zatraže zajedničku provjeru uspješnog otklanjanja povrede podataka, Komisija nakon takve provjere ponovno uspostavlja pristup mreži CCN za dotičnu državu članicu ili države članice za potrebe ove Direktive.

Ako dođe do povrede podataka u središnjem direktoriju ili mreži CCN za potrebe ove Direktive i ako bi to moglo utjecati na razmjene država članica putem mreže CCN, Komisija bez nepotrebne odgode obavješćuje države članice o povredi podataka i svim poduzetim korektivnim mjerama. Takve korektivne mjere mogu uključivati suspenziju pristupa središnjem direktoriju ili mreži CCN-u za potrebe ove Direktive dok se povreda podataka ne otkloni.

7. Države članice, uz pomoć Komisije, dogovaraju praktične aranžmane potrebne za provedbu ovog članka, uključujući postupke upravljanja povredama podataka koje su usklađene s međunarodno priznatom dobrom praksom i, ako je to primjereno, zajednički sporazum voditeljâ obrade podataka, sporazum između izvršitelja obrade podataka i voditelja obrade podataka, ili njihove predloške.

Sankcije

Članak 25.a.

Države članice utvrđuju pravila o sankcijama koje se primjenjuju na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive koje se odnose na članke od 8.aa do 8.ae i poduzimaju sve potrebne mjere radi osiguranja njihove provedbe. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Postupak odbora

Članak 26.

1. Komisiji pomaže Odbor za administrativnu suradnju u oporezivanju. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(9).

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Izvješćivanje

Članak 27.

1. Svakih pet godina nakon 1. siječnja 2013. Komisija podnosi izvješće o primjeni ove Direktive Europskom parlamentu i Vijeću.

Prijavljivanje i priopćavanje PIB-a

Članak 27.c.

1. Svaka država članica poduzima potrebne mjere kako bi zahtijevala da izvještajni subjekt ili izvještajni pojedinac prijavi PIB prijavljenih pojedinaca ili subjekata koji je izdala država članica rezidentnosti i da ga svaka država članica priopći kada to izričito zahtijevaju članci i prilozi ovoj Direktivi i na temelju njih.

4. Za porezna razdoblja koja počinju 1. siječnja 2028. ili nakon tog datuma svaka država članica uključuje, ako ga je dobilo nadležno tijelo države članice, PIB fizičkih osoba i subjekata koje je izdala država članica rezidentnosti u priopćavanje informacija iz članka 8.a stavka 6. točaka (a) i (k), kao i prijavljenih pojedinaca i subjekata u priopćavanje informacija iz članka 8.aa stavka 3. točke (b) i članka 8.ab stavka 14. točke (h).

Prilog IV

OBILJEŽJA

Dio I. Ispitivanje osnovne koristi

Opća obilježja u okviru kategorije A i posebna obilježja u okviru kategorije B i kategorije C stavka 1. točke (b) podtočke i. i stavka 1.točaka (c) i (d) mogu se uzeti u obzir samo ako zadovoljavaju „ispitivanje osnovne koristi”.

To se ispitivanje smatra zadovoljenim ako se može utvrditi da je ostvarivanje porezne pogodnosti osnovna korist ili jedna od osnovnih koristi za koje, uzimajući u obzir sve relevantne činjenice i okolnosti, osoba može razumno očekivati da će proizići iz aranžmana.

U kontekstu obilježja u okviru kategorije C stavka 1., prisutnost uvjeta utvrđenih u kategoriji C stavku 1. točki (b) podtočki i. i stavku 1. točki (c) ili (d) ne može samo po sebi biti razlog za zaključivanje da aranžman zadovoljava ispitivanje osnovne koristi.

Dio II. Kategorije obilježja

A Opća obilježja povezana s ispitivanjem osnovne koristi

1. Aranžman u kojem se relevantni porezni obveznik ili sudionik u aranžmanu obvezuje ispuniti uvjet povjerljivosti kojim se od njega može zahtijevati da drugim posrednicima ili poreznim tijelima ne otkriva način na koji bi se tim aranžmanom mogla osigurati porezna pogodnost.

2. Aranžman u kojem posrednik ima pravo na naknadu (ili udio, naknadu za trošak financiranja ili druge naknade) za aranžman i ta je naknada određena uzimajući u obzir:

(a) iznos porezne pogodnosti koja je proizišla iz aranžmana; ili

(b) pitanje je li ta porezna pogodnost zaista proizišla iz aranžmana. To bi uključivalo obvezu posrednika da djelomično ili u cijelosti izvrši povrat naknada ako se namjeravana porezna pogodnost proizišla iz aranžmana ne ostvari djelomično ili u cijelosti.

3. Aranžman koji obuhvaća bitno standardiziranu dokumentaciju i/ili strukturu te je dostupan više nego jednom relevantnom poreznom obvezniku bez potrebe za bitnim prilagodbama radi provedbe.

B Posebna obilježja povezana s ispitivanjem osnovne koristi

1. Aranžman na temelju kojega sudionik u aranžmanu poduzima umjetne korake koji obuhvaćaju stjecanje poduzeća koje posluje s gubitkom, prekid glavne djelatnosti tog poduzeća i upotrebu njegovih gubitaka radi smanjenja svoje porezne obveze, među ostalim prijenosom tih gubitaka u drugu jurisdikciju ili ubrzanom primjenom tih gubitaka.

2. Aranžman koji ima učinak pretvaranja prihoda u kapital, darove ili druge kategorije prihoda koje se oporezuju nižom poreznom stopom ili su oslobođene od poreza.

3. Aranžman koji uključuje kružne transakcije koje za posljedicu imaju fiktivno trgovanje financijskim sredstvima (round-tripping), i to uključivanjem posrednih subjekata bez druge primarne komercijalne funkcije ili transakcija koje se međusobno prebijaju ili poništavaju ili koje imaju slične značajke.

C Posebna obilježja povezana s prekograničnim transakcijama

1. Aranžman koji uključuje prekogranična plaćanja između dvaju ili više povezanih društava koja se mogu odbiti od poreza, pri čemu je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:

(a) primatelj nije rezident u porezne svrhe ni u jednoj poreznoj jurisdikciji;

(b) iako je primatelj rezident u porezne svrhe u određenoj jurisdikciji, ta jurisdikcija:

i. ne propisuje obvezu plaćanja poreza na dobit ili propisuje plaćanje nulte ili gotovo nulte stope poreza na dobit; ili

ii. uvrštena je na popis jurisdikcija trećih zemalja koje su države članice zajedno ili u okviru OECD-a ocijenile kao nekooperativne;

(c) plaćanje je u cijelosti izuzeto od poreza u jurisdikciji u kojoj je primatelj rezident u porezne svrhe;

(d) plaćanje podliježe povlaštenom poreznom režimu u jurisdikciji u kojoj je primatelj rezident u porezne svrhe.

2. Odbici za istu amortizaciju imovine potražuju se u više od jedne jurisdikcije.

3. Oslobođenje od dvostrukog oporezivanja u pogledu iste stavke prihoda ili kapitala potražuje se u više od jedne jurisdikcije.

4. Postoji aranžman koji obuhvaća prijenose imovine i u kojem postoji materijalna razlika u iznosu koji se smatra plativim u zamjenu za imovinu u uključenim jurisdikcijama.

D Posebna obilježja u vezi s automatskom razmjenom informacija i stvarnim vlasništvom

1. Aranžman kojim se može dovesti u pitanje obveza izvješćivanja u skladu s propisima kojima se provodi zakonodavstvo Unije ili bilo kojim jednakovrijednim sporazumima o automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima, uključujući sporazume s trećim zemljama, ili kojim se iskorištava nepostojanje takvog zakonodavstva ili sporazumâ. Takvi aranžmani uključuju barem sljedeće:

(a) upotrebu računa, proizvoda ili ulaganja koje nije, ili se za njega tvrdi da nije, financijski račun, ali ima značajke koje su u bitnoj mjeri slične značajkama financijskog računa;

(b) prijenos financijskih računa ili imovine ili upotrebu jurisdikcija koje ne obvezuje automatska razmjena informacija o financijskim računima s državom rezidentnosti relevantnog poreznog obveznika;

(c) ponovnu klasifikaciju prihoda i kapitala u proizvode ili plaćanja koji ne podliježu automatskoj razmjeni informacija o financijskim računima;

(d) prijenos ili konverziju financijske institucije ili financijskog računa ili njihove imovine u financijsku instituciju ili financijski račun ili imovinu koji ne podliježu izvješćivanju u skladu s automatskom razmjenom informacija o financijskim računima;

(e) upotrebu pravnih subjekata, aranžmana ili struktura kojima se uklanja ili se za njih tvrdi da uklanjaju izvješćivanje jednog ili više imatelja računa ili osoba koje imaju kontrolu u skladu s automatskom razmjenom informacija o financijskim računima;

(f) aranžmani kojima se dovode u pitanje postupci dubinske analize ili iskorištavaju slabosti postupaka dubinske analize kojima se financijske institucije služe radi ispunjavanja svojih obveza izvješćivanja informacija o financijskim računima, uključujući upotrebu jurisdikcija s neprimjerenim ili slabim sustavima provedbe zakonodavstva o sprečavanju pranja novca ili sa slabim zahtjevima u pogledu transparentnosti za pravne osobe ili pravne aranžmane.

2. Aranžman koji uključuje netransparentan lanac pravnog ili stvarnog vlasništva uz upotrebu osoba, pravnih aranžmana ili struktura:

(a) koje ne obavljaju znatnu gospodarsku djelatnost s pomoću odgovarajućeg osoblja, opreme, imovine i zgrada; i

(b) koje su osnovane ili pod kontrolom ili se njima upravlja ili imaju rezidentnost ili poslovni nastan u bilo kojoj jurisdikciji koja nije jurisdikcija rezidentnosti jednog ili više stvarnih vlasnika imovine koju drže takve osobe, pravni aranžmani ili strukture; i

(c) pri čemu se ne može identificirati stvarne vlasnike takvih osoba, pravnih aranžmana ili struktura, kako su definirani u Direktivi (EU) 2015/849.

E Posebna obilježja povezana s transfernim cijenama

1. Aranžman koji uključuje upotrebu jednostranih pravila sigurne luke.

2. Aranžman koji uključuje prijenos nematerijalne imovine čiju je vrijednost teško utvrditi. Pojam nematerijalne imovine čiju je vrijednost teško utvrditi obuhvaća nematerijalnu imovinu ili prava u okviru nematerijalne imovine za koju, u trenutku njihova prijenosa između povezanih društava:

(a) ne postoje pouzdane usporedive vrijednosti; i

(b) u vrijeme pokretanja transakcije, predviđanja budućih novčanih tokova ili prihoda za koje se očekuje da će proizići iz prenesene nematerijalne imovine ili pretpostavke koje se primjenjuju pri utvrđivanju vrijednosti nematerijalne imovine vrlo su nepouzdani, zbog čega je teško predvidjeti razinu konačnog uspjeha nematerijalne imovine u trenutku prijenosa.

3. Aranžman koji uključuje prekogranični prijenos funkcija i/ili rizika i/ili imovine unutar grupe ako predviđena godišnja dobit prije kamata i poreza (EBIT) tijekom trogodišnjeg razdoblja nakon prijenosa, prenositelja ili prenositeljâ, iznosi manje od 50 % predviđenoga godišnjeg EBIT-a tog prenositelja ili tih prenositeljâ u slučaju da prijenos nije izvršen.

Prva izvještajna fiskalna godina i prva dostava informacija na temelju članka 8.ae

Članak 27.d.

1. Prva izvještajna fiskalna godina za koju se dostavljaju informacije na temelju članka 8.ae jest prva fiskalna godina koja počinje 31. prosinca 2023.

2. Za države članice koje su na temelju članka 50. stavka 1. Direktive (EU) 2022/2523 odlučile da neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti ni pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti prva je izvještajna fiskalna godina, za koju se informacije dostavljaju na temelju članka 8.ae, prva fiskalna godina nakon isteka te odluke.

Neovisno o prvom podstavku ovog stavka, za države članice koje su na temelju članka 50. stavka 1. Direktive (EU) 2022/2523 odlučile da neće primjenjivati pravilo o uključivanju dobiti ni pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti, a odlučile su primjenjivati kvalificirani domaći dopunski porez na temelju članka 11. stavka 1. te direktive, prva je izvještajna fiskalna godina, za koju se informacije dostavljaju na temelju članka 8.ae, prva fiskalna godina tijekom koje se primjenjuje kvalificirani domaći dopunski porez.

3. Nadležno tijelo države članice dostavlja informacije na temelju članka 8.ae u odnosu na prvu izvještajnu fiskalnu godinu najkasnije šest mjeseci nakon roka za podnošenje prijave.

4. U svakom slučaju, države članice prvi put dostavljaju informacije na temelju članka 8.ae najranije 1. prosinca 2026.

Prilog III

PRAVILA PODNOŠENJA ZA SKUPINE MULTINACIONALNIH PODUZEĆA

ODJELJAK I.

DEFINIRANI POJMOVI

1. Pojam „skupina” znači određeni broj poduzeća povezanih vlasništvom ili kontrolom koja ili imaju obvezu pripremati konsolidirane financijske izvještaje u svrhe financijskog izvješćivanja u skladu s primjenjivim računovodstvenim načelima ili bi imala tu obvezu kad bi se trgovalo vlasničkim udjelima jednog od poduzeća na burzi vrijednosnih papira.

2. Pojam „poduzeće” znači bilo koji oblik vođenja poslovanja bilo koje osobe iz članka 3. točke 11. podtočaka (b), (c) i (d).

3. Pojam „skupina MNP-ova” znači svaka skupina koja obuhvaća dva ili više poduzeća koja imaju poreznu rezidentnost u različitim jurisdikcijama ili uključuje poduzeće koje je rezident u svrhu oporezivanja u jednoj jurisdikciji i porezni obveznik u drugoj jurisdikciji u pogledu poslovanja koje obavlja putem stalne poslovne jedinice u toj jurisdikciji, a nije isključena skupina MNP-ova.

4. Pojam „isključena skupina MNP-ova” znači, u odnosu na bilo koju fiskalnu godinu skupine, skupina čiji je ukupni konsolidirani prihod skupine ispod 750000000 EUR ili u lokalnoj valuti u iznosu od otprilike 750000000 EUR od siječnja 2015. tijekom fiskalne godine koja neposredno prethodi izvještajnoj fiskalnoj godini, kako je navedeno u njezinim konsolidiranim financijskim izvještajima za tu prethodnu fiskalnu godinu.

5. Pojam „sastavni subjekt” znači jedno od sljedećeg:

(a) svaka zasebna jedinica poslovanja skupine MNP-ova koja je uključena u konsolidirane financijske izvještaje skupine MNP-ova u svrhe financijskog izvješćivanja ili bi bila u njih uključena kad bi se vlasničkim udjelima te jedinice poslovanja skupine MNP-ova trgovalo na burzi vrijednosnih papira;

(b) svaka takva jedinica poslovanja koja je isključena iz konsolidiranih financijskih izvještaja skupine MNP-ova samo zbog veličine ili pitanja značajnosti;

(c) svaka stalna poslovna jedinica svake zasebne jedinice poslovanja skupine MNP-ova uključene pod (a) ili (b) pod uvjetom da zasebna jedinica poslovanja sastavlja zasebni financijski izvještaj za takvu stalnu poslovnu jedinicu u svrhe financijskog izvješćivanja, regulatornog ili poreznog izvješćivanja ili u svrhe unutarnje kontrole upravljanja.

6. Pojam „subjekt koji podnosi izvješće” znači sastavni subjekt koji je obvezan podnositi izvješće po zemljama u ime skupine MNP-ova u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 3. u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost. Subjekt koji podnosi izvješće može biti krajnje matično društvo, zamjensko matično društvo ili bilo koji subjekt opisan u odjeljku II. točki 1.

7. Pojam „krajnje matično društvo” znači sastavni subjekt skupine MNP-ova koji ispunjava sljedeće kriterije:

(a) izravni je ili neizravni vlasnik dovoljno udjela u najmanje jednom sastavnom subjektu skupine MNP-ova, zbog čega mora sastavljati konsolidirane financijske izvještaje u skladu s računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost ili bi ih morao sastavljati kad bi se njegovim vlasničkim udjelima trgovalo na burzi vrijednosnih papira u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost;

(b) ne postoji drugi sastavni subjekt takve skupine MNP-ova koji je izravni ili neizravni vlasnik udjela opisanog u točki (a) prvog spomenutog sastavnog subjekta.

8. Pojam „zamjensko matično društvo” znači jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova koji je imenovala takva skupina MNP-ova kao jedinu zamjenu za krajnje matično društvo u svrhe podnošenja izvješća po zemljama u jurisdikciji porezne rezidentnosti tog sastavnog subjekta u ime takve skupine MNP-ova ako se primjenjuje najmanje jedan uvjet iz odjeljka II. točke 1. prvog stavka podtočke (b).

9. Pojam „fiskalna godina” znači godišnje računovodstveno razdoblje za koje krajnje matično društvo skupine MNP-ova priprema svoje financijske izvještaje.

10. Pojam „izvještajna fiskalna godina” znači ona fiskalna godina u kojoj su ostvareni financijski rezultati i rezultati poslovanja navedeni u izvješću po zemljama iz članka 8.aa stavka 3.

11. Pojam „sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači sporazum između ovlaštenih predstavnika države članice EU-a i jurisdikcijâ izvan Unije koje su stranke međunarodnog sporazuma i u kojem je propisana automatska razmjena izvješća po zemljama između jurisdikcija stranaka sporazuma.

12. Pojam „međunarodni sporazum” znači Multilateralna konvencija o uzajamnoj administrativnoj pomoći u poreznim stvarima, svaka bilateralna ili multilateralna porezna konvencija ili svaki sporazum o razmjeni poreznih informacija čija je država članica stranka i u čijim je odredbama predviđena pravna ovlast za razmjenu informacija u području oporezivanja između jurisdikcija, uključujući automatsku razmjenu takvih informacija.

13. Pojam „konsolidirani financijski izvještaji” znači financijski izvještaji skupine MNP-ova u kojima su imovina, obveze, prihod, troškovi i novčani tokovi krajnjeg matičnog društva i sastavnih subjekata prikazani kao da se odnose na jedan gospodarski subjekt.

14. Pojam „greška u sustavu” u odnosu na jurisdikciju znači ili da ta jurisdikcija ima na snazi sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom, ali je suspendirala automatsku razmjenu (iz razloga koji nisu oni koji su u skladu s uvjetima iz tog sporazuma) ili da ta jurisdikcija iz nekog drugog razloga trajno propušta automatski dostaviti državi članici izvješća po zemljama koja posjeduje u odnosu na skupine MNP-ova koje imaju sastavne subjekte u toj državi članici.

ODJELJAK II.

OPĆI ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

1. Sastavni subjekt koji je rezident u državi članici, a koji nije krajnje matično društvo skupine MNP-ova podnosi izvješće po zemljama za izvještajnu fiskalnu godinu skupine MNP-ova čiji je sastavni subjekt ako su ispunjeni sljedeći kriteriji:

(a) subjekt je rezident države članice u svrhu oporezivanja;

(b) primjenjuje se jedan od sljedećih uvjeta:

i. krajnje matično društvo skupine MNP-ova ne mora podnijeti izvješće po zemljama u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost;

ii. na jurisdikciju čiji je krajnje matično društvo rezident u svrhu oporezivanja odnosi se međunarodni sporazum čija je država članica stranka, ali u roku navedenom u članku 8.aa stavku 1. za podnošenje izvješća po zemljama za izvještajnu fiskalnu godinu nije stupio na snagu sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela čija je država članica stranka;

iii. u jurisdikciji u kojoj krajnje matično društvo ima poreznu rezidentnost došlo je do greške u sustavu koju je država članica prijavila sastavnom subjektu koji je rezident u svrhu oporezivanja u toj državi članici.

Ne dovodeći u pitanje obvezu krajnjeg matičnog društva iz članka 8.aa stavka 1. ili njegova zamjenskog matičnog društva da podnese prvo izvješće po zemljama za fiskalnu godinu za skupinu MNP-ova koja počinje 1. siječnja 2016. ili nakon tog datuma, države članice mogu odlučiti da se obveza za sastavne subjekte iz točke 1. ovog odjeljka odnosi na izvješća po zemljama u odnosu na izvještajne fiskalne godine koje počinju 1. siječnja 2017. ili nakon tog datuma.

Sastavni subjekt koji je rezident u državi članici kako je definirano u prvom stavku ove točke od svojega krajnjeg matičnog društva zahtijeva dostavu svih informacija koje su mu potrebne kako bi ispunio svoje obveze i podnio izvješće po zemljama u skladu s člankom 8.aa stavkom 3. Ako unatoč tome taj sastavni subjekt nije dobio ili prikupio sve tražene informacije za izvješće za skupinu MNP-ova, taj sastavni subjekt podnosi izvješće po zemljama koje sadrži sve informacije koje posjeduje, koje je dobio ili prikupio, te državu članicu u kojoj je rezident izvješćuje da je krajnje matično društvo odbilo dostaviti potrebne informacije. Time se ne dovodi u pitanje pravo dotične države članice da primijeni sankcije predviđene nacionalnim zakonodavstvom i ta država članica o navedenom odbijanju izvješćuje sve države članice.

Ako su više sastavnih subjekata iste skupine MNP-ova rezidenti Unije u svrhu oporezivanja i primjenjuje se najmanje jedan uvjet iz prvog stavka, točke (b), skupina MNP-ova može odrediti jedan od tih sastavnih subjekata da podnese izvješće po zemljama u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 3. za bilo koju izvještajnu fiskalnu godinu u roku iz članka 8.aa stavka 1. i da obavijesti državu članicu da bi se podnošenjem trebao zadovoljiti zahtjev podnošenja izvještaja svih sastavnih subjekata takve skupine MNP-ova koji su rezidenti u Uniji u svrhu oporezivanja. Ta država članica na temelju članka 8.aa stavka 2. priopćuje primljeno izvješće po zemljama svakoj drugoj državi članici u kojoj je, na temelju informacija iz izvješća po zemljama, najmanje jedan sastavni subjekt skupine MNP-ova kojoj pripada subjekt koji podnosi izvješće rezident u svrhu oporezivanja, ili porezni obveznik u pogledu djelatnosti koju obavlja putem stalne poslovne jedinice.

Ako sastavni subjekt ne može dobiti ili prikupiti sve informacije koje su potrebne za podnošenje izvješća po zemljama, u skladu s člankom 8.aa stavkom 3., tada taj sastavni subjekt ne ispunjava uvjete da bude određen kao subjekt koji podnosi izvješće za skupinu MNP-ova u skladu s četvrtim stavkom ove točke. Ovim se pravilom ne dovodi u pitanje obveza sastavnog subjekta da državu članicu u kojoj je rezident izvijesti da je krajnje matično društvo odbilo dostaviti potrebne informacije.

2. Odstupajući od točke 1., ako se primjenjuje najmanje jedan uvjet iz točke 1. prvog stavka podtočke (b), subjekt opisan u točki 1. ne mora podnijeti izvješće po zemljama za bilo koju izvještajnu fiskalnu godinu, ako je skupina MNP-ova čiji je on sastavni subjekt stavila na raspolaganje izvješće po zemljama u skladu s člankom 8.aa stavkom 3. za tu fiskalnu godinu putem zamjenskog matičnog društva, koje podnosi to izvješće po zemljama poreznom tijelu u jurisdikciji u kojoj ima poreznu rezidentnost na datum ili prije datuma iz članka 8.aa stavka 1. i koje, u slučaju da je zamjensko matično društvo porezni rezident u jurisdikciji izvan Unije, zadovoljava sljedeće uvjete:

(a) jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident zahtijeva podnošenje izvješća po zemljama u skladu sa zahtjevima iz članka 8.aa stavka 3.;

(b) jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident sklopila je sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela čija je država članica stranka do roka iz članka 8.aa stavka 1. za podnošenje izvješća po zemljama za izvještajnu fiskalnu godinu;

(c) jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident nije obavijestila državu članicu o grešci u sustavu;

(d) jurisdikcija u kojoj je zamjensko matično društvo porezni rezident primila je obavijest sastavnog subjekta koji je u toj jurisdikciji rezident u svrhu oporezivanja da je on zamjensko matično društvo najkasnije posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine te skupine MNP-ova;

(e) državi članici dostavljena je obavijest u skladu s točkom 4.

3. Države članice traže od svakog sastavnog subjekta Skupine MNP-ova koji je rezident u svrhu oporezivanja u toj državi članici da obavijesti državu članicu je li krajnje matično društvo ili zamjensko matično društvo ili sastavni subjekt određen prema točki 1. najkasnije posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine te skupine MNP-ova. Države članice mogu produljiti taj rok na zadnji dan za podnošenje porezne prijave tog sastavnog subjekta za prethodnu fiskalnu godinu.

4. Država članica traži da sastavni subjekt skupine MNP-ova koji je rezident u svrhu oporezivanja u toj državi članici, a koji nije krajnje matično društvo ni zamjensko matično društvo niti sastavni subjekt određen prema točki 1., obavijesti državu članicu o identitetu i poreznoj rezidentnosti subjekta koje podnosi izvješće najkasnije posljednjeg dana izvještajne fiskalne godine te skupine MNP-ova. Države članice mogu produljiti taj rok na zadnji dan za podnošenje porezne prijave tog sastavnog subjekta za prethodnu fiskalnu godinu.

5. U izvješću po zemljama navodi se valuta iznosa navedenih u tom izvješću.

ODJELJAK III.

IZVJEŠĆE PO ZEMLJAMA

Α. Predložak izvješća po zemljama

Tablica 1. Pregled podjele dobiti, poreza i poslovnih djelatnosti prema poreznoj jurisdikciji

Naziv skupine MNP-ova:Predmetna fiskalna godina:Upotrijebljena valuta:

Porezna jurisdikcija | Prihodi | Dobit (gubitak) prije poreza na dobit | Plaćeni porez na dobit (prema načelu blagajne) | Obračunani porez na dobit – tekuća godina | Prijavljeni kapital | Akumulirana dobit | Broj zaposlenih | Materijalna imovina osim novca i novčanih ekvivalenata

Nepovezana stranka | Povezana stranka | Ukupno

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

| | | | | | | | | |

Tablica 2. Popis svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova uključenih u svaki zbroj prema poreznoj jurisdikciji

Naziv skupine MNP-ova:Predmetna fiskalna godina:

Porezna jurisdikcija | Sastavni subjekti rezidenti u poreznoj jurisdikciji | Porezna jurisdikcija organizacije ili korporacije ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti | Glavne poslovne djelatnosti

Istraživanje i razvoj | Holding ili upravljanje Intelektualno vlasništvo | Kupnja ili nabava | Proizvodnja | Prodaja, marketing ili distribucija | Administrativne, upravljačke ili pomoćne usluge | Pružanje usluga nepovezanim strankama | Financiranje unutar skupine | Regulirane financijske usluge | Osiguranje | Držanje dionica ili drugih vlasničkih instrumenata instrumenata | U stanju mirovanja | Ostalo(1)

| 1. | | | | | | | | | | | | | |

2. | | | | | | | | | | | | | |

3. | | | | | | | | | | | | | |

| 1. | | | | | | | | | | | | | |

2. | | | | | | | | | | | | | |

3. | | | | | | | | | | | | | |

Tablica 3.: Dodatne informacije

Naziv skupine MNP-ova:

Predmetna fiskalna godina:

Molimo uključiti sve dodatne kratke informacije ili objašnjenje koje smatrate potrebnima ili kojima bi se moglo olakšati razumijevanje obveznih informacija navedenih u izvješću po zemljama

B. Opće upute za ispunjavanje izvješća po zemljama

1. Svrha

Predložak se upotrebljava za izvješćivanje o podjeli dobiti, poreza i poslovnih djelatnosti skupine multinacionalnih poduzeća (MNP-ova) prema poreznim jurisdikcijama.

2. Tretman podružnica i stalnih poslovnih jedinica

Podaci o stalnim poslovnim jedinicama navode se upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se one nalaze, a ne upućivanjem na poreznu jurisdikciju rezidentnosti jedinice poslovanja čiji je stalna poslovna jedinica dio. Izvješćivanje u poreznoj jurisdikciji rezidentnosti za jedinicu poslovanja čija je stalna poslovna jedinica sastavni dio isključuje financijske podatke povezane sa stalnom poslovnom jedinicom.

3. Razdoblje obuhvaćeno godišnjim predloškom

Predloškom je obuhvaćena fiskalna godina MNP-a koji podnosi izvješće. Za sastavne subjekte, prema vlastitom nahođenju MNP-a koji podnosi izvješće, u predložak se dosljedno unosi bilo koja od sljedećih informacija:

(a) informacije za fiskalnu godinu relevantnih sastavnih subjekata koja završava na isti datum kao i fiskalna godina MNP-a koji podnosi izvješće, ili završava u razdoblju od 12 mjeseci koje prethodi tom datumu;

(b) informacije za sve relevantne sastavne subjekte o kojima se izvješćuje za fiskalnu godinu MNP-a koji podnosi izvješće.

4. Izvor podataka

MNP koji podnosi izvješće svake godine dosljedno upotrebljava iste izvore podataka za ispunjavanje predloška. MNP koji podnosi izvješće može odlučiti upotrijebiti podatke iz svojih konsolidiranih paketa za izvješćivanje, iz zakonskih financijskih izvještaja pojedinih subjekata, iz regulatornih financijskih izvještaja ili izvještaja o unutarnjem upravljanju. U predlošku nije nužno uskladiti podatke o prihodima, dobiti i porezu s konsolidiranim financijskim izvještajima. Ako se zakonski financijski izvještaji upotrebljavaju kao osnova za izvješćivanje, svi iznosi preračunavaju se u navedenu funkcionalnu valutu MNP-a koji podnosi izvješće prema prosječnom tečaju za godinu navedenu u odjeljku „Dodatne informacije” u predlošku. Međutim, nisu potrebne prilagodbe zbog razlika u računovodstvenim načelima koja se primjenjuju u različitim poreznim jurisdikcijama.

MNP koji podnosi izvješće dostavlja kratak opis izvora podataka koje je upotrebljavao za pripremu predloška u odjeljku „Dodatne informacije” u predlošku. Ako se izvrši promjena u izvoru podataka koji se upotrebljavaju iz godine u godinu, MNP koji podnosi izvješće mora objasniti razloge za promjenu i posljedice promjena u odjeljku „Dodatne informacije” u predlošku.

C. Posebne upute za ispunjavanje izvješća po zemljama

1. Pregled podjele dobiti, poreza i poslovnih djelatnosti prema poreznoj jurisdikciji (Tablica 1.)

1.1. Porezna jurisdikcija

U prvom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi sve porezne jurisdikcije u kojima su sastavni subjekti skupine MNP-ova rezidenti u svrhu oporezivanja. Porezna jurisdikcija definira se kao državna i nedržavna jurisdikcija koja ima fiskalnu neovisnost. Uključuje se zasebna linija za sve sastavne subjekte u skupini MNP-ova za koje MNP koji podnosi izvješće smatra da u svrhu oporezivanja nisu rezidenti nijedne porezne jurisdikcije. Ako je sastavni subjekt rezident više poreznih jurisdikcija, kako bi se odredila porezna jurisdikcija rezidentnosti primjenjuje se ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Ako ne postoji primjenjivi porezni ugovor, u pogledu sastavnog subjekta izvješće se podnosi u poreznoj jurisdikciji u mjestu stvarnog upravljanja sastavnim subjektom. Mjesto stvarnog upravljanja određuje se u skladu s međunarodno dogovorenim standardima.

1.2. Prihodi

U tri stupca predloška pod naslovom „Prihodi”, MNP koji podnosi izvješće unosi sljedeće podatke:

(a) zbroj prihoda svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova u relevantnoj poreznoj jurisdikciji koji su nastali iz transakcija s povezanim društvima;

(b) zbroj prihoda svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova u relevantnoj poreznoj jurisdikciji koji su nastali iz transakcija s neovisnim strankama;

(c) ukupni zbrojevi navedeni u točkama (a) i (b).

Prihodi uključuju prihode od prodaje inventara i imovine, usluga, naknada za licenciju, kamata, premija i drugih iznosa. Prihodi ne uključuju plaćanja primljena od ostalih sastavnih subjekata koja se u poreznoj jurisdikciji poreznog obveznika smatraju dividendama.

1.3. Dobit (gubitak) prije poreza na dobit

U petom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi iznos dobiti (gubitka) prije poreza na dobit za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Dobit (gubitak) prije poreza na dobit uključuje sve stavke izvanrednih prihoda i rashoda.

1.4. Plaćeni porez na dobit (prema načelu blagajne)

U šestom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi ukupni iznos poreza na dobit koji je stvarno plaćen tijekom predmetne fiskalne godine za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Plaćeni porezi uključuju porez u novcu koji je sastavni subjekt platio poreznoj jurisdikciji u kojoj je rezident i svim drugim poreznim jurisdikcijama. Plaćeni porezi uključuju porez po odbitku koji plaćaju drugi subjekti (povezana društva i neovisna društva) u odnosu na plaćanja sastavnom subjektu. Prema tome, ako trgovačko društvo A koje je rezident u poreznoj jurisdikciji A ostvari kamate u poreznoj jurisdikciji B, porez po odbitku u poreznoj jurisdikciji B prijavljuje trgovačko društvo A.

1.5. Obračunani porez na dobit (tekuća godina)

U sedmom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi iznos obračunanih poreznih rashoda prijavljenih za oporezivu dobit ili gubitak u godini izvješćivanja za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U postojećim poreznim rashodima odražava se samo poslovanje u tekućoj godini i oni ne uključuju odgođene poreze ili sredstva za nesigurne porezne obveze.

1.6. Prijavljeni kapital

U osmom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj prijavljenog kapitala za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice prijavljeni kapital prijavljuje pravna osoba čiji je taj subjekt stalna poslovna jedinica, osim ako je zahtjev za kapitalom definiran u poreznoj jurisdikciji stalne poslovne jedinice u regulatorne svrhe.

1.7. Akumulirana dobit

U devetom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj ukupne akumulirane dobiti na kraju godine za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice akumuliranu dobit prijavljuje pravna osoba čija je to stalna poslovna jedinica.

1.8. Broj zaposlenih

U desetom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi ukupni broj zaposlenika na temelju ekvivalenta punog radnog vremena (FTE) za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Može se prijavljivati broj zaposlenika na kraju godine na temelju prosječne stope zaposlenosti za godinu ili na nekoj drugoj osnovi koja se dosljedno primjenjuje u poreznim jurisdikcijama i iz godine u godinu. U tu svrhu, vanjski suradnici koji sudjeluju u redovnom poslovanju sastavnog subjekta mogu se prijavljivati kao zaposlenici. Dopušteno je razumno zaokruživanje ili navođenje okvirnog broja zaposlenika ako se takvim zaokruživanjem ili navođenjem okvirnog broja znatno ne narušava relativna podjela zaposlenika prema različitim poreznim jurisdikcijama. Primjenjuju se dosljedni pristupi iz godine u godinu i na različite subjekte.

1.9. Materijalna imovina osim novca i novčanih ekvivalenata

U jedanaestom stupcu predloška, MNP koji podnosi izvješće navodi zbroj neto knjigovodstvenih vrijednosti materijalne imovine za sve sastavne subjekte koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. U odnosu na stalne poslovne jedinice imovina se prijavljuje upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi stalna poslovna jedinica. Materijalna imovina u ovu svrhu ne uključuje novac ili novčane ekvivalente, nematerijalnu imovinu ni financijsku imovinu.

2. Popis svih sastavnih subjekata skupine MNP-ova uključenih u svaki zbroj prema poreznoj jurisdikciji (tablica 2.)

2.1. Sastavni subjekti rezidenti u poreznoj jurisdikciji

MNP koji podnosi izvješće navodi za svaku poreznu jurisdikciju i prema nazivu pravne osobe sve sastavne subjekte skupine MNP-ova koji su u svrhu oporezivanja rezidenti u predmetnoj poreznoj jurisdikciji. Međutim, kako je navedeno u točki 2. Općih uputa u odnosu na stalne poslovne jedinice, stalna poslovna jedinica navodi se upućivanjem na poreznu jurisdikciju u kojoj se nalazi. Navodi se pravna osoba kojoj pripada stalna poslovna jedinica.

2.2. Porezna jurisdikcija organizacije ili korporacije ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti

MNP koji podnosi izvješće navodi naziv porezne jurisdikcije čiji se zakoni primjenjuju na organizaciju i korporaciju sastavnog subjekta skupine MNP-ova ako je različita od porezne jurisdikcije rezidentnosti.

2.3. Glavne poslovne djelatnosti

MNP koji podnosi izvješće utvrđuje prirodu glavnih poslovnih djelatnosti koje obavlja sastavni subjekt u predmetnoj poreznoj jurisdikciji označivanjem najmanje jedne odgovarajuće kućice.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE, ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE I OSTALA PRAVILA ZA OPERATERE PLATFORMI

Prilog V

Ovim se Prilogom utvrđuju postupci dubinske analize, zahtjevi za izvješćivanje i ostala pravila koja primjenjuju operateri platformi koji izvješćuju kako bi se državama članicama omogućilo da automatskom razmjenom priopćuju informacije iz članka 8.ac ove Direktive.

U ovom se Prilogu ujedno utvrđuju pravila i administrativni postupci koje države članice uspostavljaju kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje navedenima u nastavku.

ODJELJAK I.

DEFINIRANI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju značenja utvrđena u nastavku:

A Operateri platformi koji izvješćuju

1. „Platforma” znači bilo kakav softver, uključujući internetsku stranicu ili njezin dio, i aplikacije, uključujući mobilne aplikacije, kojima korisnici mogu pristupiti i kojima se prodavateljima omogućuje da se povežu s drugim korisnicima za potrebe izravnog ili neizravnog obavljanja relevantne aktivnosti za takve korisnike. Ona uključuje i aranžmane za ubiranje i plaćanje naknade za relevantnu aktivnost.

Pojam „platforma” ne uključuje softver s pomoću kojeg se bez daljnje intervencije u obavljanje relevantne aktivnosti isključivo omogućuje bilo što od navedenog:

(a) obrada plaćanjâ u vezi s relevantnom aktivnosti;

(b) da korisnici navedu ili oglašavaju relevantnu aktivnost;

(c) preusmjeravanje ili premještanje korisnikâ na platformu.

2. „Operater platforme” znači subjekt koji sklapa ugovore s prodavateljima kako bi im stavio na raspolaganje cijelu platformu ili njezin dio.

3. „Isključeni operater platforme” znači operater platforme koji unaprijed i jedanput godišnje nadležnom tijelu države članice, kojemu bi operater platforme u skladu s pravilima propisanima u odjeljku III. stavku A podstavcima od 1. do 3. inače morao dostavljati izvješća, na zadovoljavajući način dokaže da je cjelokupni poslovni model platforme takav da nema prodavatelja o kojima se izvješćuje.

4. „Operater platforme koji izvješćuje” znači operater platforme, osim isključenog operatera platforme, koji se nalazi u bilo kojoj od sljedećih okolnosti:

(a) rezident je u porezne svrhe u državi članici ili, ako takav operater platforme nije rezident u porezne svrhe u državi članici, ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

i. osnovan je na temelju zakonâ države članice;

ii. mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) jest u državi članici;

iii. ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici i nije kvalificirani operater platforme izvan Unije;

(b) nije rezident u porezne svrhe niti je osnovan ili se njime upravlja u državi članici, niti ima stalnu poslovnu jedinicu u državi članici, ali omogućuje obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti koja uključuje najam nekretnine koja se nalazi u državi članici, te nije kvalificirani operater platforme izvan Unije.

5. „Kvalificirani operater platforme izvan Unije” znači operater platforme za kojeg su sve relevantne aktivnosti koje omogućuje ujedno kvalificirane relevantne aktivnosti i koji je rezident u porezne svrhe u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije ili, ako operater platforme nije rezident u porezne svrhe u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije, ispunjava bilo koji od sljedećih uvjeta:

(a) osnovan je na temelju zakonâ kvalificirane jurisdikcije izvan Unije; ili

(b) mjesto njegove uprave (uključujući mjesto stvarne uprave) jest u kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

6. „Kvalificirana jurisdikcija izvan Unije” znači jurisdikcija izvan Unije koja s nadležnim tijelima svih država članica, koje su na popisu koji objavljuje jurisdikcija izvan Unije utvrđene kao jurisdikcije o kojima se izvješćuje, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

7. „Važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači sporazum između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija jednakovrijednih informacijama navedenima u odjeljku III. stavku B ovog Priloga kako je potvrđeno provedbenim aktom u skladu s člankom 8.ac stavkom 7.

8. „Relevantna aktivnost” znači aktivnost koja se obavlja uz naknadu i koja uključuje bilo što od navedenog:

(a) najam nekretnina, uključujući stambene i komercijalne nekretnine, kao i sve druge nekretnine i parkirna mjesta;

(b) osobne usluge;

(c) prodaju robe;

(d) najam bilo kakve vrste prijevoza.

Pojam „relevantna aktivnost” ne uključuje aktivnost koju prodavatelj obavlja kao zaposlenik operatera platforme ili povezanog subjekta operatera platforme.

9. „Kvalificirane relevantne aktivnosti” znači sve relevantne aktivnosti obuhvaćene automatskom razmjenom na temelju važećeg sporazuma između kvalificiranih nadležnih tijela.

10. „Naknada” znači naknada u bilo kakvom obliku, bez ikakvih pristojbi, provizija ili poreza koje zadržava ili naplaćuje operater platforme koji izvješćuje, koja se plaća ili doznačuje prodavatelju u vezi s relevantnom aktivnosti, s čijim iznosom je operater platforme upoznat ili bi za njega razumno trebao znati.

11. „Osobna usluga” znači usluga koja uključuje posao koji se obavlja u određenom vremenu ili s određenom zadaćom, a koju pružaju jedan ili više pojedinaca koji djeluju neovisno ili u ime subjekta, te koja se obavlja na zahtjev korisnika, na internetu ili fizički, nakon što je omogućena preko platforme.

B Prodavatelji o kojima se izvješćuje

1. „Prodavatelj” znači korisnik platforme, koji može biti fizička osoba ili subjekt, koji je u bilo kojem trenutku tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje registriran na platformi i obavlja relevantnu aktivnost.

2. „Aktivni prodavatelj” znači svaki prodavatelj koji tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje obavlja relevantnu aktivnost ili kojem se tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje plaća ili doznačuje naknada u vezi s relevantnom aktivnosti.

3. „Prodavatelj o kojem se izvješćuje” znači svaki aktivni prodavatelj, osim isključenog prodavatelja, koji je rezident države članice ili koji je iznajmio nekretninu koja se nalazi u državi članici.

4. „Isključeni prodavatelj” znači svaki prodavatelj koji je

(a) tijelo javne vlasti;

(b) subjekt čijim se dionicama redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira ili je povezani subjekt subjekta čijim se dionicama redovito trguje na organiziranom tržištu vrijednosnih papira;

(c) subjekt za koji je operater platforme omogućio više od 2000 relevantnih aktivnosti iznajmljivanjem nekretnina u vezi s oglašenom nekretninom tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje; ili

(d) za koji je operater platforme omogućio manje od 30 relevantnih aktivnosti prodajom robe i za koji ukupni iznos plaćene ili doznačene naknade tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje nije premašio 2000 EUR.

C Ostale definicije

1. „Subjekt” znači pravna osoba ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada. Subjekt je povezani subjekt drugog subjekta ako bilo koji od tih subjekata ima kontrolu nad drugim subjektom ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. U tu svrhu, kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo nad više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu. U slučaju neizravnog sudjelovanja ispunjavanje zahtjeva u pogledu držanja više od 50 % vlasničkih prava u kapitalu drugog subjekta utvrđuje se množenjem stopa udjela po uzastopnim razinama. Smatra se da osoba koja drži više od 50 % glasačkih prava posjeduje 100 % tih prava.

2. „Tijelo javne vlasti” znači vlada države članice ili druge jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica države članice ili druge jurisdikcije (koja uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu), ili agencija ili tijelo u punom vlasništvu države članice ili druge jurisdikcije odnosno jednoga ili više od navedenih subjekata (pri čemu se svaki smatra „tijelom javne vlasti”).

3. „PIB” znači porezni identifikacijski broj, koji izdaje država članica, ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja.

4. „PDV identifikacijski broj” znači jedinstveni broj kojim se identificira porezni obveznik ili pravni subjekt izuzet od plaćanja poreza koji su registrirani za potrebe poreza na dodanu vrijednost.

5. „Primarna adresa” znači adresa koja je primarno prebivalište prodavatelja koji je fizička osoba te adresa na kojoj se nalazi registrirano sjedište prodavatelja koji je subjekt.

6. „Razdoblje o kojem se izvješćuje” znači kalendarska godina u pogledu koje se izvješćivanje obavlja na temelju odjeljka III.

7. „Oglašena nekretnina” znači sve jedinice nekretnina koje se nalaze na istoj adresi, koje su u vlasništvu istog vlasnika i koje isti prodavatelj iznajmljuje na platformi.

8. „Identifikacijska oznaka financijskog računa” znači jedinstveni identifikacijski broj ili referentni broj bankovnog računa ili sličnog računa za usluge plaćanja dostupan operateru platforme na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada.

9. „Roba” znači svaka materijalna imovina.

10. „Usluga identifikacije” znači elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje operateru platforme koji izvješćuje, za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti prodavatelja.

ODJELJAK II.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE

Sljedeći postupci primjenjuju se za potrebe identifikacije prodavatelja o kojima se izvješćuje.

A Prodavatelji koji ne podliježu preispitivanju

Za potrebe utvrđivanja ispunjava li prodavatelj koji je subjekt uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u odjeljku I. stavku B podstavku 4. točkama (a) i (b), operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na javno dostupne informacije ili potvrdu prodavatelja koji je subjekt.

Za potrebe utvrđivanja toga ispunjava li prodavatelj uvjete da se može smatrati isključenim prodavateljem kako je opisano u odjeljku I. stavku B podstavku 4. točkama (c) i (d), operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na evidencije kojima raspolaže.

B Prikupljanje informacija o prodavateljima

1. Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sve sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je fizička osoba i nije isključeni prodavatelj:

(a) ime i prezime;

(b) primarnu adresu;

(c) svaki porezni identifikacijski broj koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavanja, te, u nedostatku poreznog identifikacijskog broja, mjesto rođenja tog prodavatelja;

(d) PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan;

(e) datum rođenja.

2. Operater platforme koji izvješćuje prikuplja sve sljedeće informacije o svakom prodavatelju koji je subjekt i nije isključeni prodavatelj:

(a) pravni naziv;

(b) primarnu adresu;

(c) svaki PIB koji je izdan tom prodavatelju, uključujući svaku državu članicu izdavanja;

(d) PDV identifikacijski broj tog prodavatelja, ako je dostupan;

(e) matični broj subjekta;

(f) postojanje bilo koje stalne poslovne jedinice kroz koju se u Uniji obavljaju relevantne aktivnosti, ako je dostupna, navodeći svaku državu članicu u kojoj se nalazi takva stalna poslovna jedinica.

4. Neovisno o stavku B podstavku 1. točki (c) i stavku B podstavku 2. točkama (c) i (e), operater platforme koji izvješćuje nije dužan prikupljati PIB ili matični broja subjekta, ovisno o slučaju, u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a) država članica rezidentnosti prodavatelja ne izdaje PIB ili matični broj subjekta prodavatelju;

(b) država članica rezidentnosti prodavatelja ne zahtijeva prikupljanje PIB-a izdanog prodavatelju.

C Provjera informacija o prodavateljima

1. Operater platforme koji izvješćuje utvrđuje jesu li informacije prikupljene na temelju stavka A, stavka B podstavka 1., stavka B podstavka 2. točaka od (a) do (e) i stavka E pouzdane, pri čemu rabi sve informacije i dokumente dostupne operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji, kao i bilo koje elektroničko sučelje koje su država članica ili Unija besplatno stavile na raspolaganje radi utvrđivanja valjanosti PIB-a i/ili PDV identifikacijskog broja.

2. Neovisno o stavku C podstavku 1., za potrebe obavljanja postupaka dubinske analize na temelju stavka F podstavka 2., operater platforme koji izvješćuje može utvrditi pouzdanost informacija prikupljenih na temelju stavka A, stavka B podstavka 1., stavka B podstavka 2. točaka od (a) do (e) i stavka E uporabom svih informacija i dokumenata dostupnih operateru platforme koji izvješćuje u njegovoj evidenciji koja se može pretraživati elektroničkim putem.

3. U primjeni stavka F podstavka 3. točke (b) i neovisno o stavku C podstavcima 1. i 2., u slučajevima kada ima razloga smatrati da bi bilo koja od informacijskih stavki opisanih u stavku B ili E mogla biti netočna na temelju informacija koje je nadležno tijelo neke države članice dostavilo u zahtjevu koji se odnosi na određenog prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje zahtijeva od prodavatelja da ispravi informacijske stavke za koje je utvrđeno da su netočne i da dostavi popratne dokumente, podatke ili informacije koji su pouzdani i potječu iz neovisnog izvora, kao što su:

(a) valjana službeno izdana identifikacijska isprava;

(b) novija potvrda o poreznoj rezidentnosti.

D Utvrđivanje države članice rezidentnosti prodavatelja za potrebe ove Direktive

1. Operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u državi članici u kojoj se nalazi primarna adresa prodavatelja. Ako država članica rezidentnosti prodavatelja nije država članica primarne adrese prodavatelja, operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u državi članici izdavanja PIB-a. Ako je prodavatelj dostavio informacije o postojanju stalne poslovne jedinice na temelju stavka B podstavka 2. točke (f), operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom i u dotičnoj državi članici kako je naveo prodavatelj.

2. Neovisno o stavku D podstavku 1., operater platforme koji izvješćuje smatra prodavatelja rezidentom u svakoj državi članici koja je potvrđena s pomoću usluge elektroničke identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje na temelju stavka B podstavka 3.

E Prikupljanje informacija o iznajmljenim nekretninama

Ako se prodavatelj bavi relevantnom aktivnosti koja uključuje najam nekretnina, operater platforme koji izvješćuje prikuplja adresu svake oglašene nekretnine i, ako su izdane, odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent u okviru nacionalnog prava države članice u kojoj je nekretnina smještena. Ako je operater platforme koji izvješćuje omogućio više od 2000 relevantnih aktivnosti iznajmljivanjem oglašene nekretnine za istog prodavatelja koji je subjekt, operater platforme koji izvješćuje prikuplja popratne dokumente, podatke ili informacije o tome da je oglašena nekretnina u vlasništvu istog vlasnika.

F Rokovi i valjanost postupaka dubinske analize

1. Operater platforme koji izvješćuje obavlja postupke dubinske analize navedene u stavcima od A do E do 31. prosinca razdoblja o kojem se izvješćuje.

2. Neovisno o stavku F podstavku 1., u pogledu prodavatelja koji su već bili registrirani na platformi 1. siječnja 2023. ili na datum kada je subjekt postao operater platforme koji izvješćuje, postupci dubinske analize navedeni u stavcima od A do E moraju se obaviti do 31. prosinca drugog razdoblja o kojem se izvješćuje za operatera platforme koji izvješćuje.

3. Neovisno o stavku F podstavku 1., operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na postupke dubinske analize koji su provedeni u pogledu prethodnih razdoblja o kojima se izvješćuje, uz sljedeće uvjete:

(a) informacije o prodavatelju koje se zahtijevaju stavkom B podstavcima 1. i 2. već su prikupljene i provjerene ili su potvrđene u zadnjih 36 mjeseci; i

(b) operater platforme koji izvješćuje nema razloga smatrati da su informacije prikupljene na temelju stavaka A, B i E nepouzdane ili netočne ili su postale nepouzdane ili netočne.

G Primjena postupaka dubinske analize samo na aktivne prodavatelje

Operater platforme koji izvješćuje može odlučiti obaviti postupke dubinske analize na temelju stavaka od A do F samo u pogledu aktivnih prodavatelja.

H Postupci dubinske analize koje obavljaju treće osobe

1. Radi izvršenja obveza dubinske analize propisanih u ovom odjeljku operater platforme koji izvješćuje može se oslanjati na pružatelja usluge koji je treća osoba, ali i dalje je odgovoran za izvršenje tih obveza.

2. Ako izvrši obveze dubinske analize za operatera platforme koji izvješćuje u pogledu iste platforme na temelju stavka H podstavka 1., operater platforme obavlja postupke dubinske analize na temelju pravila propisanih u ovom odjeljku. Za obveze dubinske analize i dalje je odgovoran operater platforme koji izvješćuje.

ODJELJAK III.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJE

A Vrijeme i način izvješćivanja

1. Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) dostavlja nadležnom tijelu države članice utvrđenom u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 4. točkom (a) informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje. Ako postoji više operatera platformi koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platformi koji izvješćuju izuzima se od obveze izvješćivanja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je o istim informacijama izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

2. Ako operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) ispunjava bilo koji od uvjeta navedenih u toj odredbi u više država članica, odabire jednu od tih država članica u kojoj će ispuniti zahtjeve za izvješćivanje navedene u ovom odjeljku. Takav operater platforme koji izvješćuje priopćuje nadležnom tijelu odabrane države članice informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom E, najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje. Ako postoji više operatera platformi koji izvješćuju, bilo koji od tih operatera platformi koji izvješćuju izuzima se od obveze izvješćivanja informacija ako ima dokaz, u skladu s nacionalnim pravom, da je o istim informacijama u drugoj državi članici izvijestio drugi operater platforme koji izvješćuje.

3. Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) priopćuje nadležnom tijelu države članice u kojoj je registriran, kako je utvrđeno u skladu s odjeljkom IV. stavkom F podstavkom 1., najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje, informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u pogledu razdoblja o kojem se izvješćuje.

4. Neovisno o stavku A podstavku 3. ovog odjeljka, operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) nije dužan dostaviti informacije navedene u stavku B ovog odjeljka u vezi s kvalificiranim relevantnim aktivnostima, koje su obuhvaćene važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela, kojim se već predviđa automatska razmjena jednakovrijednih informacija s državom članicom o prodavateljima o kojima se izvješćuje koji su rezidenti u toj državi članici.

5. Operater platforme koji izvješćuje dostavlja prodavatelju o kojem se izvješćuje informacije navedene u stavku B podstavcima 2. i 3. koje se na njega odnose, i to najkasnije do 31. siječnja godine koja slijedi nakon kalendarske godine u kojoj se prodavatelja utvrdilo kao prodavatelja o kojem se izvješćuje.

6. Informacije o plaćenoj ili doznačenoj naknadi u fiducijarnoj valuti dostavljaju se u valuti u kojoj je naknada plaćena ili doznačena. Ako je plaćena ili doznačena u nekom drugom obliku koji nije fiducijarna valuta, naknada se prijavljuje u lokalnoj valuti koja je pretvorena ili se vrednuje na način koji dosljedno utvrđuje operater platforme koji izvješćuje.

7. Informacije o naknadi i drugim iznosima dostavljaju se za tromjesečje razdoblja o kojem se izvješćuje u kojem je naknada plaćena ili doznačena.

B Informacije koje treba dostaviti

Svaki operater platforme koji izvješćuje dostavlja sljedeće informacije:

1. ime, registrirano sjedište, PIB i, ako je to relevantno, individualni identifikacijski broj operatera platforme koji izvješćuje dodijeljen na temelju odjeljka IV. stavka F podstavka 4. te poslovni naziv ili nazive platforme ili platformi u pogledu kojih operater platforme koji izvješćuje dostavlja izvješće;

2. za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost, osim iznajmljivanja nekretnina:

(a) informacijske stavke čije se prikupljanje zahtijeva na temelju odjeljka II. stavka B;

(b) oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D nije objavilo da ne namjerava u tu svrhu rabiti oznaku financijskog računa;

(c) ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu tog imatelja računa;

(d) svaku državu članicu čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident za potrebe ove Direktive kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D;

(e) ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti u vezi s kojima je ta naknada plaćena ili doznačena;

(f) sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje obustavio ili naplatio tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje;

3. za svakog prodavatelja o kojem se izvješćuje koji je obavljao relevantnu aktivnost koja uključuje iznajmljivanje nekretnina:

(a) informacijske stavke čije se prikupljanje zahtijeva na temelju odjeljka II. stavka B;

(b) oznaku financijskog računa, u mjeri u kojoj je dostupna operateru platforme koji izvješćuje i nadležno tijelo države članice čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident u smislu odjeljka II. stavka D nije objavilo da ne namjerava u tu svrhu rabiti oznaku financijskog računa;

(c) ako se razlikuje od imena prodavatelja o kojem se izvješćuje, uz identifikacijsku oznaku financijskog računa, ime imatelja financijskog računa na koji se uplaćuje ili doznačuje naknada, u mjeri u kojoj je dostupno operateru platforme koji izvješćuje te sve druge informacije za financijsku identifikaciju dostupne operateru platforme koji izvješćuje u pogledu imatelja računa;

(d) svaku državu članicu čiji je prodavatelj o kojem se izvješćuje rezident za potrebe ove Direktive kako je utvrđeno na temelju odjeljka II. stavka D;

(e) adresu svake oglašene nekretnine, utvrđene na osnovi postupaka navedenih u odjeljku II. stavku E, i odgovarajuće brojeve katastarskih čestica ili njihov ekvivalent na temelju nacionalnog prava države članice u kojoj se nalaze, ako su dostupni;

(f) ukupno plaćenu ili doznačenu naknadu tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje i broj relevantnih aktivnosti pruženih u vezi sa svakom oglašenom nekretninom;

(g) sve pristojbe, provizije ili poreze koje je operater platforme koji izvješćuje zadržao tijekom svakog tromjesečja razdoblja o kojem se izvješćuje;

(h) ako je dostupno, broj dana tijekom kojih je bila iznajmljena svaka oglašena nekretnina tijekom razdoblja o kojem se izvješćuje i vrsta svake oglašene nekretnine.

4. Neovisno o stavku B podstavku 2. točki (a) i stavku B podstavku 3. točki (a), operater platforme koji izvješćuje nije dužan prijaviti informacijske stavke koje je potrebno prikupiti na temelju odjeljka II. stavka B ako ih prijavljuje nadležnom tijelu koje se koristi uslugom identifikacije i oslanja se na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti prodavatelja putem usluge identifikacije koju su država članica ili Unija stavile na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i svih poreznih rezidentnosti prodavatelja. Ako se operater platforme koji izvješćuje oslonio na uslugu identifikacije kako bi utvrdio identitet i sve porezne rezidentnosti prodavatelja o kojem se izvješćuje, prijavljuju se ime, oznaka ili oznake usluge ili usluga identifikacije te država članica ili države članice izdavanja.

ODJELJAK IV.

DJELOTVORNA PROVEDBA

Na temelju članka 8.ac, države članice uspostavljaju pravila i administrativne postupke za osiguravanje djelotvorne provedbe postupaka dubinske analize i zahtjeva za izvješćivanje te usklađenosti s njima, kako je navedeno u odjeljcima II. i III. ovog Priloga.

A Pravila za izvršenje zahtjeva u pogledu prikupljanja i provjere propisanih u odjeljku II.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevale izvršenje zahtjevâ u pogledu prikupljanja i provjere na temelju odjeljka II. u odnosu na njihove prodavatelje.

2. Ako prodavatelj ne dostavi informacije koje se zahtijevaju na temelju odjeljka II. ni nakon dva podsjetnika koje je operater platforme koji izvješćuje uputio nakon što je prodavatelju dostavio početni zahtjev, ali ne prije isteka 60 dana, operater platforme koji izvješćuje zatvara prodavateljev račun i onemogućuje njegovu ponovnu registraciju na platformi ili zadržava plaćanje naknade prodavatelju dok god prodavatelj ne dostavi tražene informacije.

B Pravila prema kojima se od operatera platformi koji izvješćuju zahtijeva vođenje evidencije o poduzetim koracima i svim informacijama na temelju kojih se provode postupci dubinske analize i zahtjevi za izvješćivanje, te primjerene mjere za dobivanje tih evidencija

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od operatera platformi koji izvješćuju zahtijevale vođenje evidencije o poduzetim koracima i svim informacijama na temelju kojih se provode postupci dubinske analize i zahtjevi za izvješćivanje navedeni u odjeljcima II. i III. Takva evidencija mora biti dostupna tijekom dostatno dugog razdoblja i u svakom slučaju najmanje 5 godina, a najviše 10 godina nakon isteka dotičnog razdoblja o kojem se izvješćuje.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere, uključujući mogućnost upućivanja naloga za izvješćivanje operaterima platformi koji izvješćuju, radi osiguravanja dostave svih potrebnih informacija nadležnom tijelu kako bi se ono moglo uskladiti s obvezom priopćavanja informacija u skladu s člankom 8.ac stavkom 2.

C Administrativni postupci za provjeru usklađenosti operatera platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje

Države članice propisuju administrativne postupke za provjeru usklađenosti operatera platformi koji izvješćuju s postupcima dubinske analize i zahtjevima za izvješćivanje navedenima u odjeljcima II. i III.

D Administrativni postupci za daljnje djelovanje u vezi s operaterom platforme koji izvješćuje u slučaju dostavljanja nepotpunih ili netočnih informacija

Države članice propisuju postupke za daljnje djelovanje u vezi s operaterima platformi koji izvješćuju u slučaju dostavljanja nepotpunih ili netočnih informacija.

E Administrativni postupak za odabir jedne države članice u kojoj treba podnositi izvješće

Ako operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (a) ispunjava bilo koji od navedenih uvjeta u više država članica, on odabire jednu od tih država članica za ispunjavanje zahtjevâ za izvješćivanje na temelju odjeljka III. Operater platforme koji izvješćuje obavješćuje sva nadležna tijela tih država članica o svojem odabiru.

F Administrativni postupak za jedinstvenu registraciju operatera platforme koji izvješćuje

1. Operater platforme koji izvješćuje u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) ovog Priloga registrira se kod nadležnog tijela bilo koje države članice na temelju članka 8.ac stavka 4., kada započinje obavljati aktivnost operatera platforme.

2. Operater platforme koji izvješćuje priopćuje državi članici jedinstvene registracije sljedeće informacije:

(a) ime;

(b) poštansku adresu;

(c) elektroničke adrese, uključujući adrese internetskih stranica;

(d) svaki PIB koji je izdan operateru platforme koji izvješćuje;

(e) izjavu s informacijama o identifikaciji tog operatera platforme koji izvješćuje za potrebe PDV-a unutar Unije, na temelju glave XII. poglavlja 6. odjeljaka 2. i 3. Direktive Vijeća 2006/112/EZ(12);

(f) države članice u kojima su prodavatelji o kojima se izvješćuje rezidenti u smislu odjeljka II. stavka D.

3. Operater platforme koji izvješćuje obavješćuje državu članicu jedinstvene registracije o bilo kojim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka F podstavka 2.

4. Država članica jedinstvene registracije dodjeljuje operateru platforme koji izvješćuje individualni identifikacijski broj o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

5. Država članica jedinstvene registracije briše operatera platforme koji izvješćuje iz središnjeg registra u sljedećim slučajevima:

(a) operater platforme obavješćuje državu članicu da više ne obavlja bilo kakvu aktivnost operatera platforme;

(b) ako nije dostavljena obavijest na temelju točke (a), postoje razlozi za pretpostavku da je operater platforme prestao obavljati svoju aktivnost;

(c) operater platforme više ne ispunjava uvjete propisane u odjeljku I. stavku A podstavku 4. točki (b);

(d) država članica opozvala je registraciju kod svojeg nadležnog tijela na temelju stavka F podstavka 7.

6. Svaka država članica odmah obavješćuje Komisiju o svakom operateru platforme u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 4. točke (b) koji započinje obavljati aktivnost operatera platforme iako se nije registrirao na temelju ovog stavka.

Ako se operater platforme koji izvješćuje ne uskladi s obvezom registracije ili ako je njegova registracija opozvana u skladu sa stavkom F podstavkom 7. ovog odjeljka, države članice, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzimaju učinkovite, razmjerne i odvraćajuće mjere kako bi se osigurala usklađenost unutar njihove jurisdikcije. Izbor takvih mjera ostaje diskrecijsko pravo država članica. Države članice ujedno nastoje koordinirati svoja djelovanja usmjerena na osiguravanje usklađenosti, uključujući, kao krajnju mjeru, sprečavanje operatera platforme koji izvješćuje da djeluje unutar Unije.

7. Ako se operater platforme koji izvješćuje ne uskladi s obvezom izvješćivanja u skladu s odjeljkom III. stavkom A. podstavkom 3. ovog Priloga nakon dva podsjetnika koji je uputila država članica jedinstvene registracije, država članica, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzima potrebne mjere za opoziv registracije operatera platforme koji izvješćuje izdane na temelju članka 8.ac stavka 4. Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJEM, POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE I DRUGA PRAVILA PRIMJENJIVA NA IZVJEŠTAJNE PRUŽATELJE USLUGA POVEZANIH S KRIPTOIMOVINOM

Prilog VI

U ovom se Prilogu utvrđuju zahtjevi za izvješćivanjem, postupci dubinske analize i druga pravila koja primjenjuju izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom kako bi se državama članicama omogućilo da automatskom razmjenom priopćuju informacije iz članka 8.ad.

U ovom se Prilogu ujedno utvrđuju pravila i administrativni postupci koje države članice trebaju uspostaviti kako bi se osigurala djelotvorna provedba i usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize navedenima u nastavku.

ODJELJAK I.

OBVEZE IZVJEŠTAJNIH PRUŽATELJA USLUGA POVEZANIH S KRIPTOIMOVINOM

A. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3., podliježe zahtjevima za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici ako:

1. je subjekt kojeg je država članica u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114 ovlastila za ili kojem je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom nakon obavijesti državi članici u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114; ili

2. nije subjekt kojeg je država članica u skladu s člankom 63. Uredbe (EU) 2023/1114 ovlastila za ili kojem je omogućeno pružanje usluga povezanih s kriptoimovinom nakon obavijesti državi članici u skladu s člankom 60. Uredbe (EU) 2023/1114 te je:

(a) subjekt ili pojedinac rezident države članice u porezne svrhe;

(b) subjekt koji je i. osnovan ili organiziran u skladu sa zakonima države članice; i ii. ima pravnu osobnost u državi članici ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u državi članici povezane s dobiti subjekta;

(c) subjekt kojim se upravlja iz države članice; ili

(d) subjekt ili pojedinac koji ima redovito mjesto poslovanja u državi članici.

B. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom podliježe zahtjevima za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici u pogledu transakcija o kojima se izvješćuje i koje su provedene preko podružnice koja se nalazi u državi članici.

C. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je subjekt nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točaka (b), (c) ili (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

D. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je subjekt nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točaka (c) ili (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer je subjekt koji je (a) osnovan ili organiziran prema zakonima te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Unije i (b) ima pravnu osobnost u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije ili ima obvezu podnositi porezne prijave ili ostale relevantne informacije poreznim tijelima u drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije povezane s dobiti subjekta.

E. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je subjekt nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točke (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer se njime upravlja iz te države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Unije.

F. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je pojedinac nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe na temelju stavka A podstavka 2. točke (d) ako taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije jer je rezident u porezne svrhe u toj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

G. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici čijim zahtjevima podliježe u na temelju stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) ako je državi članici podnio obavijest u formatu koji je odredila ta država članica, kojom se potvrđuje da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ispunio te zahtjeve prema pravilima bilo koje druge države članice ili kvalificirane jurisdikcije izvan Unije na temelju kriterija koji su u suštini slični onima u stavku A podstavku 2. točkama (a), (b), (c) odnosno (d).

H. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. u državi članici u pogledu transakcija o kojima se izvješćuje, a koje provodi preko podružnice u bilo kojoj drugoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije, ako ta podružnica takve zahtjeve ispunjava u bilo kojoj drugoj takvoj državi članici ili kvalificiranoj jurisdikciji izvan Unije.

ODJELJAK II.

ZAHTJEVI ZA IZVJEŠĆIVANJEM

A. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka I. stavaka A i B prijavljuje informacije iz stavka B ovog odjeljka nadležnom tijelu države članice u kojoj podliježe zahtjevima za izvješćivanjem u skladu s odjeljkom I.

B. Za svaku relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje i podložno obvezama izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom iz odjeljka I. i postupcima dubinske analize iz odjeljka III., izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom prijavljuje sljedeće informacije o svojim korisnicima kriptoimovine koji su korisnici o kojima se izvješćuje ili koji imaju osobe koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje:

1. ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) i, u slučaju pojedinca, datum i mjesto rođenja svakog korisnika o kojem se izvješćuje te, u slučaju bilo kojeg subjekta za koji je, nakon primjene postupaka dubinske analize iz odjeljka III., utvrđeno da ima jednu ili više osoba koje imaju kontrolu, a koja su osobe o kojima se izvješćuje, ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti i PIB(-ove) subjekta te ime, adresu, državu članicu ili države članice rezidentnosti, PIB(-ove) te datum i mjesto rođenja svake osobe koja ima kontrolu nad subjektom koja je osoba o kojoj se izvješćuje, kao i ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka takva osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom.

Neovisno o stavku B. podstavku 1. prvom podstavku, ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom prijavljuje informacije nadležnom tijelu koje se koristi uslugom identifikacije i oslanja se na izravnu potvrdu identiteta i rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje putem usluge identifikacije koju je država članica ili Unija stavila na raspolaganje radi utvrđivanja identiteta i svih poreznih rezidentnosti osobe o kojoj se izvješćuje, informacije koje treba prijaviti u pogledu osobe o kojoj se izvješćuje jesu ime, oznaka ili oznake usluge ili usluga identifikacije i država članica ili države članice izdavanja, kao i uloga ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom;

2. ime, adresu, PIB i, ako je dostupan, individualni identifikacijski broj iz članka 8.ad stavka 7. i globalnu identifikacijsku oznaku pravnog subjekta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom;

3. za svaku vrstu kriptoimovine o kojoj se izvješćuje u pogledu koje je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom proveo transakcije o kojima se izvješćuje tijekom relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, prema potrebi:

(a) puni naziv vrste kriptoimovine o kojoj se izvješćuje;

(b) ukupan bruto plaćeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u fiducijarnoj valuti;

(c) ukupan bruto primljeni iznos, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u fiducijarnoj valuti;

(d) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu stjecanja u drugoj kriptoimovini o kojoj se izvješćuje;

(e) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje u pogledu prodaje u drugoj kriptoimovini o kojoj se izvješćuje;

(f) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj maloprodajnih platnih transakcija o kojima se izvješćuje;

(g) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, raščlanjene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosâ korisniku o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama (b) i (d);

(h) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost, ukupan broj jedinica i broj transakcija o kojima se izvješćuje, raščlanjene prema vrsti prijenosa, ako je poznata izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom, u pogledu prijenosâ korisnika o kojem se izvješćuje koji nisu obuhvaćeni točkama (c), (e) i (f); i

(i) ukupnu poštenu tržišnu vrijednost i ukupan broj jedinica prijenosa koje je proveo izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na adrese distribuiranog zapisa kako su definirane u članku 3. točke 18. Uredbe (EU) 2023/1113 za koje nije poznato da su povezane s pružateljem usluga povezanih s virtualnom imovinom ili financijskom institucijom.

Za potrebe stavka B podstavka 3. točaka (b) i (c) plaćeni ili primljeni iznos prijavljuje se u fiducijarnoj valuti u kojoj je plaćen ili primljen. Ako su iznosi plaćeni ili primljeni u više fiducijarnih valuta, iznosi se prijavljuju u jedinstvenoj valuti, u koju se preračunavaju u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

Za potrebe stavka B podstavka 3. točaka od (d) do (i), poštena tržišna vrijednost utvrđuje se i iskazuje u jedinstvenoj valuti, a vrednuje se u trenutku svake transakcije o kojoj se izvješćuje na način koji izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dosljedno primjenjuje.

U prijavljenim informacijama navodi se fiducijarna valuta u kojoj se prijavljuje svaki iznos.

C. Neovisno o stavku B podstavku 1., mjesto rođenja nije potrebno prijaviti ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom inače nije dužan pribaviti i prijaviti taj podatak prema domaćem pravu.

D. Informacije navedene u stavku B prijavljuju se jedanput godišnje u kalendarskoj godini koja slijedi nakon godine na koju se informacije odnose. Prve informacije prijavljuju se za relevantnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje od 1. siječnja 2026.

E. Neovisno o ovom odjeljku stavcima A i D, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom u smislu odjeljka I. stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) nije dužan dostaviti informacije iz stavka B ovog odjeljka u pogledu korisnika o kojem se izvješćuje ili osobe koja ima kontrolu za koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dovršava prijavljivanje takvih informacija u jurisdikciji izvan Unije koja je obuhvaćena važećim sporazumom između kvalificiranih nadležnih tijela s državom članicom rezidentnosti tog korisnika o kojem se izvješćuje ili te osobe koja ima kontrolu.

ODJELJAK III.

POSTUPCI DUBINSKE ANALIZE

S korisnikom kriptoimovine postupa se kao s korisnikom o kojem se izvješćuje počevši od datuma kada je identificiran kao takav u skladu s postupcima dubinske analize opisanima u ovom odjeljku.

A. Postupci dubinske analize za pojedinačne korisnike kriptoimovine

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja je li pojedinačni korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje.

1. Pri utvrđivanju odnosa s pojedinačnim korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih pojedinačnih korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027. izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pribavlja izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje da utvrdi rezidentnost ili rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu na temelju postupaka dubinske analize klijenta.

2. Ako se u bilo kojem trenutku promijene okolnosti s obzirom na pojedinačnog korisnika kriptoimovine zbog kojih izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

B. Postupci dubinske analize za subjekte korisnike kriptoimovine

Sljedeći postupci primjenjuju se u svrhu utvrđivanja je li subjekt korisnik kriptoimovine korisnik o kojem se izvješćuje ili subjekt, osim isključene osobe ili aktivnog subjekta, s jednom ili više osoba koje imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje.

1. Utvrđivanje je li subjekt korisnik kriptoimovine osoba o kojoj se izvješćuje.

(a) Pri utvrđivanju odnosa sa subjektom korisnikom kriptoimovine ili u pogledu postojećih subjekata korisnika kriptoimovine do 1. siječnja 2027. izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pribavlja izjavu o rezidentnosti koja tom pružatelju omogućuje da utvrdi rezidentnost ili rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine u porezne svrhe te da potvrdi opravdanost te izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta. Ako subjekt korisnik kriptoimovine potvrdi da nema rezidentnost u porezne svrhe, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na mjesto stvarne uprave ili adresu sjedišta kako bi utvrdio rezidentnost subjekta korisnika kriptoimovine.

(b) Ako izjava o rezidentnosti upućuje na to da je subjekt korisnik kriptoimovine rezident države članice, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom postupa sa subjektom korisnikom kriptoimovine kao s korisnikom o kojem se izvješćuje, osim ako na temelju izjave o rezidentnosti ili informacija koje posjeduje ili koje su javno dostupne utemeljeno utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine isključena osoba.

2. Utvrđivanje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje. Kad je riječ o subjektu korisniku kriptoimovine koji nije isključena osoba, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom utvrđuje ima li subjekt jednu ili više osoba koje nad njim imaju kontrolu, a koje su osobe o kojima se izvješćuje, osim ako utvrdi da je subjekt korisnik kriptoimovine aktivni subjekt, na temelju izjave o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine.

(a) Utvrđivanje osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine. U svrhu utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na informacije koje se prikupljaju i čuvaju u skladu s postupcima dubinske analize klijenta, pod uvjetom da su takvi postupci u skladu s Direktivom (EU) 2015/849. Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom nije zakonski obvezan primjenjivati postupke dubinske analize klijenta koji su u skladu s Direktivom (EU) 2015/849, primjenjuje u suštini slične postupke za potrebe utvrđivanja osoba koje imaju kontrolu.

(b) Utvrđivanje je li osoba koja ima kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine osoba o kojoj se izvješćuje. U svrhu utvrđivanja je li osoba koja ima kontrolu osoba o kojoj se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom oslanja se na izjavu o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine ili takve osobe koja ima kontrolu, na temelju koje taj pružatelj može utvrditi rezidentnost ili rezidentnosti osobe koja ima kontrolu u porezne svrhe te potvrditi opravdanost takve izjave o rezidentnosti na temelju informacija koje je taj pružatelj pribavio, uključujući svu dokumentaciju prikupljenu u skladu s postupcima dubinske analize klijenta.

3. Ako u bilo kojem trenutku dođe do promjene okolnosti u pogledu subjekta korisnika kriptoimovine ili osoba koje nad njim imaju kontrolu, zbog čega izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom zna ili ima razloga pretpostaviti da je izvorna izjava o rezidentnosti netočna ili nepouzdana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom ne može se osloniti na izvornu izjavu o rezidentnosti te pribavlja valjanu izjavu o rezidentnosti ili razumno objašnjenje i, prema potrebi, dokumentaciju kojom se potkrepljuje valjanost izvorne izjave o rezidentnosti.

C. Zahtjevi za valjanost izjave o rezidentnosti

1. Izjava o rezidentnosti pojedinačnog korisnika kriptoimovine ili osobe koja ima kontrolu valjana je samo ako ju je pojedinačni korisnik kriptoimovine ili osoba koja ima kontrolu potpisala ili ako je na drugi način potvrdila njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o pojedinačnom korisniku kriptoimovine ili osobi koja ima kontrolu:

(a) ime i prezime;

(b) adresu prebivališta;

(c) državu članicu ili države članice rezidentnosti u porezne svrhe;

(d) za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu;

(e) datum rođenja.

2. Izjava o rezidentnosti subjekta korisnika kriptoimovine valjana je samo ako ju je subjekt korisnik kriptoimovine potpisao ili ako je na drugi način potvrdio njezinu valjanost, ako je datirana najkasnije na datum primitka i ako sadržava sljedeće informacije o subjektu korisniku kriptoimovine:

(a) pravni naziv;

(b) adresu;

(c) državu članicu ili države članice rezidentnosti u porezne svrhe;

(d) za svaku osobu o kojoj se izvješćuje, PIB za svaku državu članicu;

(e) u slučaju subjekta korisnika kriptoimovine koji nije aktivni subjekt ili isključena osoba, informacije opisane u stavku C podstavku 1. o svakoj osobi koja ima kontrolu nad subjektom korisnikom kriptoimovine, osim ako je ta osoba dostavila izjavu o rezidentnosti na temelju stavka C podstavka 1., te ulogu ili uloge na temelju kojih je svaka osoba o kojoj se izvješćuje osoba koja ima kontrolu nad subjektom, ako već nisu utvrđene na temelju postupaka dubinske analize klijenta;

(f) ako je primjenjivo, informacije o kriterijima koje ispunjava kako bi ga se smatralo aktivnim subjektom ili isključenom osobom.

D. Opći zahtjevi za dubinsku analizu

1. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom koji je ujedno i financijska institucija za potrebe ove Direktive može se osloniti na postupke dubinske analize provedene u skladu s odjeljcima IV. i VI. Priloga I. za potrebe postupaka dubinske analize u skladu s ovim odjeljkom. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti i na izjavu o rezidentnosti koja je već pribavljena u druge svrhe oporezivanja, pod uvjetom da takva izjava o rezidentnosti ispunjava zahtjeve iz stavka C. ovog odjeljka.

2. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom može se osloniti na treću stranu kako bi ispunio obveze dubinske analize utvrđene u ovom odjeljku, ali za takve obveze i dalje je odgovoran izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

ODJELJAK IV.

DEFINIRANI POJMOVI

Sljedeći pojmovi imaju značenja utvrđena u nastavku:

A. Kriptoimovina o kojoj se izvješćuje

1. Pojam „kriptoimovina” znači kriptoimovina kako je definirana u članku 3. stavku 1. točki 5. Uredbe (EU) 2023/1114.

2. Pojam „digitalna valuta središnje banke” znači svaka digitalna fiducijarna valuta koju izdaje središnja banka ili drugo monetarno tijelo.

3. Pojam „središnja banka” znači institucija koja je po zakonu ili slijedom odobrenja najviše državne vlasti glavno tijelo, osim vlade same jurisdikcije, za izdavanje sredstava namijenjenih optjecaju u svojstvu valute. Takva institucija može uključivati tijelo odvojeno od tijela vlasti jurisdikcije, bez obzira na to je li u potpunom ili djelomičnom vlasništvu jurisdikcije.

4. Pojam „kriptoimovina o kojoj se izvješćuje” znači svaka kriptoimovina koja nije digitalna valuta središnje banke, elektronički novac ili bilo koja kriptoimovina za koju je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na odgovarajući način utvrdio da ne može služiti za plaćanja ili ulaganja.

5. Za potrebe ovog Priloga „elektronički novac” ili „e-novac” znači svaka kriptoimovina:

(a) koji je digitalni prikaz jedne fiducijarne valute;

(b) koji je izdan po primitku sredstava u svrhu izvršenja platnih transakcija;

(c) koji je u obliku potraživanja od izdavatelja izraženog u istoj fiducijarnoj valuti;

(d) koji fizička ili pravna osoba koja nije izdavatelj prihvaća pri plaćanju; i

(e) koji se, na temelju regulatornih zahtjeva kojima podliježe izdavatelj, na zahtjev imatelja proizvoda može isplatiti u bilo kojem trenutku i po nominalnoj vrijednosti za istu fiducijarnu valutu.

Pojam „elektronički novac” ili „e-novac” ne uključuje proizvod stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava od klijenta do druge osobe u skladu s klijentovim uputama. Proizvod nije stvoren isključivo radi lakšeg prijenosa sredstava ako se, u redovnom poslovanju subjekta prenositelja, sredstva povezana s takvim proizvodom drže dulje od 60 dana nakon primitka uputa za olakšavanje prijenosa ili ako se, u slučaju izostanka uputa, ta sredstva zadržavaju dulje od 60 dana nakon primitka sredstava.

B. Izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom

1. Pojam „pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran članku 3. stavku 1. točki 15. Uredbe (EU) 2023/1114.

2. Pojam „subjekt povezan s kriptoimovinom” znači subjekt koji pruža usluge povezane s kriptoimovinom, a koji nije pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

3. Pojam „izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom” znači svaki pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom te svaki subjekt povezan s kriptoimovinom koji pruža jednu ili više usluga povezanih s kriptoimovinom kojima se provode transakcije razmjene za korisnika o kojem se izvješćuje ili u njegovo ime.

4. Pojam „usluge povezane s kriptoimovinom” znači usluge povezane s kriptoimovinom kako su definirane u članku 3. stavku 1. točki 16. Uredbe (EU) 2023/1114, uključujući usluge tzv. zaključavanja i posudbe.

C. Transakcija o kojoj se izvješćuje

1. Pojam „transakcija o kojoj se izvješćuje” znači:

(a) svaka transakcija razmjene; i

(b) prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje.

2. Pojam „transakcija razmjene” znači svaka:

(a) razmjena između kriptoimovine o kojoj se izvješćuje i fiducijarnih valuta; i

(b) razmjena između jednog oblika kriptoimovine o kojoj se izvješćuje ili više njih.

3. Pojam „maloprodajna platna transakcija o kojoj se izvješćuje” znači prijenos kriptoimovine o kojoj se izvješćuje kao naknada za robu ili usluge čija vrijednost premašuje 50000 USD (ili istovjetan iznos u drugoj valuti).

4. Pojam „prijenos” znači transakcija kojom se kriptoimovina o kojoj se izvješćuje prenosi s ili na adresu ili račun za kriptoimovinu korisnika kriptoimovine, s izuzetkom adrese ili računa koje izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom vodi u ime tog korisnika kriptoimovine u slučaju kad taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju činjenica s kojima je upoznat u trenutku transakcije ne može utvrditi da je riječ o transakciji razmjene.

5. Pojam „fiducijarna valuta” znači službena valuta jurisdikcije, koju jurisdikcija ili imenovana središnja banka ili imenovano monetarno tijelo određene jurisdikcije izdaje u obliku fizičkih novčanica ili kovanica ili novca u različitim digitalnim oblicima, uključujući bankovne rezerve i digitalne valute središnje banke. Taj pojam uključuje i novac komercijalnih banaka te proizvode elektroničkog novca (elektronički novac).

D. Korisnik o kojem se izvješćuje

1. Pojam „korisnik o kojem se izvješćuje” znači korisnik kriptoimovine koji je osoba o kojoj se izvješćuje, a koja je rezident države članice.

2. Pojam „korisnik kriptoimovine” znači pojedinac ili subjekt koji je klijent izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe izvršavanja transakcija o kojima se izvješćuje. Pojedinac ili subjekt koji nije financijska institucija ili izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom, koji kao korisnik kriptoimovine djeluje u korist ili za račun drugog pojedinca ili subjekta u svojstvu zastupnika, skrbnika, ovlaštenika, potpisnika, investicijskog savjetnika ili posrednika ne smatra se korisnikom kriptoimovine, nego se njime smatra taj drugi pojedinac ili subjekt. Ako izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom pruža uslugu kojom u ime ili za račun trgovca provodi maloprodajne platne transakcije o kojima se izvješćuje, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom smatra i klijenta koji je druga ugovorna strana u odnosu na trgovca korisnikom kriptoimovine u tom kontekstu maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje, pod uvjetom da je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan, u skladu s nacionalnim pravilima o sprečavanju pranja novca, provjeriti identitet klijenta na temelju maloprodajne platne transakcije o kojoj se izvješćuje.

3. Pojam „pojedinačni korisnik kriptoimovine” znači korisnik kriptoimovine koji je pojedinac.

4. Pojam „postojeći pojedinačni korisnik kriptoimovine” znači pojedinačni korisnik kriptoimovine koji na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s izvještajnim pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom.

5. Pojam „subjekt korisnik kriptoimovine” znači korisnik kriptoimovine koji je pravna osoba.

6. Pojam „postojeći subjekt korisnik kriptoimovine” znači subjekt korisnik kriptoimovine koji na dan 31. prosinca 2025. ima uspostavljen odnos s izvještajnim pružateljem usluga povezanih s kriptoimovinom.

7. Pojam „osoba o kojoj se izvješćuje” znači osoba koja je rezident države članice, a nije isključena osoba.

8. Pojam „osoba koja je rezident države članice” znači subjekt ili pojedinac koji je rezident u bilo kojoj državi članici prema poreznim zakonima te države članice ili ostavština preminule osobe koja je bila rezident bilo koje države članice. U tu se svrhu subjekt kao što je partnerstvo, partnerstvo s ograničenom odgovornošću ili sličan pravni aranžman bez rezidentnosti u porezne svrhe smatra rezidentom jurisdikcije u kojoj je njegovo mjesto stvarne uprave.

9. Pojam „osobe koje imaju kontrolu” znači fizičke osobe koje imaju kontrolu nad subjektom. U slučaju trusta taj pojam odnosi se na vlasnika ili vlasnike imovine, skrbnika ili skrbnike i zaštitnika ili zaštitnike trusta (ako ih ima), korisnika ili korisnike ili vrstu ili vrste korisnika te na svaku drugu fizičku osobu ili fizičke osobe koje imaju stvarnu kontrolu nad trustom, a u slučaju pravnog aranžmana koji nije trust, taj pojam znači osobe na istovjetnim ili sličnim položajima. Pojam „osobe koje imaju kontrolu” tumači se u skladu s pojmom „stvarni vlasnik” kako je definiran u članku 3. stavku 1. točki 6. Direktive (EU) 2015/849, u mjeri u kojoj se to odnosi na izvještajne pružatelje usluga povezane s kriptoimovinom.

10. Pojam „aktivni subjekt” znači subjekt koji ispunjava neki od kriterija u nastavku:

(a) manje od 50 % bruto dobiti subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest pasivni prihod, a manje od 50 % imovine subjekta za prethodnu kalendarsku godinu ili drugo odgovarajuće izvještajno razdoblje jest imovina koja stvara pasivnu dobit ili se drži u tu svrhu;

(b) gotovo sve aktivnosti subjekta sastoje se od držanja (u cijelosti ili djelomično) dionica u optjecaju jednog ili više društava kćeri koje se bave trgovinom ili poslovima koji nisu poslovi financijske institucije ili osiguravanja financiranja i obavljanja usluga tim društvima kćerima, pri čemu subjekt ne ispunjava uvjete za ovaj status ako funkcionira (ili se predstavlja) kao investicijski fond, kao što je fond privatnog vlasničkog kapitala, fond rizičnog kapitala, fond za otkup poduzeća financijskom polugom ili bilo koje društvo za ulaganja čiji je cilj stjecanje ili financiranje trgovačkih društava, a zatim držanje vlasničkih udjela u tim trgovačkim društvima kao kapitalne imovine za investicijske potrebe;

(c) subjekt još ne obavlja poslovnu djelatnost niti je ikada prije obavljao neku poslovnu djelatnost, ali ulaže kapital u imovinu s namjerom obavljanja poslovne djelatnosti različite od poslovne djelatnosti financijske institucije, pod uvjetom da subjekt ne ispuni uvjete za taj izuzetak nakon datuma koji slijedi nakon 24 mjeseca od datuma prvotnog organiziranja subjekta;

(d) subjekt nije u zadnjih pet godina bio financijska institucija i u procesu je likvidacije svoje imovine ili reorganizacije s namjerom da nastavi ili ponovno započne poslovanje u nekoj drugoj poslovnoj djelatnosti različitoj od poslovne djelatnosti financijske institucije;

(e) subjekt se primarno bavi transakcijama financiranja i osiguranja od rizika s povezanim subjektima ili za povezane subjekte koji nisu financijske institucije, ali ne pruža usluge financiranja ili osiguranja od rizika subjektima koji nisu povezani subjekti, pod uvjetom da se skupina takvih povezanih subjekata primarno bavi poslovnom djelatnošću različitom od poslovne djelatnosti financijske institucije; ili

(f) subjekt ispunjava sve sljedeće uvjete:

i. osnovan je i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident isključivo u vjerske, dobrotvorne, znanstvene, umjetničke, kulturne, sportske ili obrazovne svrhe; ili je osnovan i djeluje u jurisdikciji u kojoj je rezident i profesionalna je organizacija, poslovna zajednica, gospodarska komora, organizacija rada, organizacija u poljoprivredi ili hortikulturi, građanska udruga ili organizacija koja djeluje isključivo u cilju promicanja socijalne skrbi;

ii. oslobođen je od plaćanja poreza na dobit u jurisdikciji u kojoj je rezident;

iii. nema dioničara ni članova koji imaju vlasničke ili korisničke udjele u njegovoj dobiti ili imovini;

iv. na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na temelju osnivačkih akata tog subjekta nije dopuštena raspodjela njegove dobiti ili imovine privatnim osobama ili subjektima koji se ne bave dobrotvornim radom, niti upotreba te dobiti ili imovine u njihovu korist, osim za dobrotvorne aktivnosti subjekta ili u vidu isplate razumne naknade za obavljene usluge ili isplate po poštenoj tržišnoj vrijednosti za nekretnine koje je subjekt nabavio; i

v. nakon likvidacije ili prestanka subjekta, na temelju važećih zakona jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili njegovih osnivačkih akata, sva njegova imovina prenosi se na tijelo javne vlasti ili drugu neprofitnu organizaciju, ili vlasništvo prelazi na tijela vlasti jurisdikcije u kojoj je subjekt rezident ili na neku njezinu političku organizacijsku jedinicu.

E. Isključena osoba

1. Pojam „isključena osoba” znači

(a) subjekt čijim se dionicama redovito trguje na jednom ili više organiziranih tržišta vrijednosnih papira;

(b) svaki subjekt koji je povezani subjekt subjekta opisanog u točki (a);

(c) tijelo javne vlasti;

(d) međunarodna organizacija;

(e) središnja banka; ili

(f) financijska institucija koja nije investicijski subjekt opisan u stavku E podstavku 5. točki (b).

2. Pojam „financijska institucija” znači skrbnička institucija, depozitna institucija, investicijski subjekt ili određeno društvo za osiguranje.

3. Pojam „skrbnička institucija” znači subjekt čiji se znatan dio poslovanja odnosi na držanje financijske imovine za tuđi račun. Subjekt drži financijsku imovinu za tuđi račun kao znatan dio svojeg poslovanja ako je bruto dobit subjekta koja proizlazi iz držanja financijske imovine i povezanih financijskih usluga jednaka ili viša od 20 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca (ili posljednjeg dana nekalendarske godine računovodstvenog razdoblja) koje prethodi godini u kojoj se provodi određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

4. Pojam „depozitna institucija” znači svaki subjekt koji:

(a) prima depozite u okviru uobičajenog bankarskog ili sličnog poslovanja; ili

(b) drži elektronički novac ili digitalne valute središnje banke za račun klijenata.

5. Pojam „investicijski subjekt” znači svaki subjekt:

(a) čije se poslovanje prvenstveno odnosi na jednu ili više sljedećih aktivnosti ili operacija za klijenta ili u njegovo ime:

i. trgovanje instrumentima tržišta novca (čekovima, mjenicama, certifikatima o depozitu, izvedenicama itd.); mjenjačke poslove; devizne, kamatne i indeksirane instrumente; prenosive vrijednosne papire; ili trgovanje robnim ročnicama;

ii. upravljanje pojedinačnim i zajedničkim portfeljem; ili

iii. ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun; ili

(b) čija bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje, ako subjektom upravlja drugi subjekt koji je depozitna institucija, skrbnička institucija, određeno društvo za osiguranje ili investicijski subjekt opisan u stavku E podstavku 5. točki (a).

Za subjekta se smatra da je njegovim poslovanjem prvenstveno obuhvaćena najmanje jedna aktivnost opisana u stavku E podstavku 5. točki (a) ili da njegova bruto dobit prvenstveno proizlazi iz ulaganja ili ponovnog ulaganja u financijsku imovinu ili kriptoimovinu o kojoj se izvješćuje ili trgovanja financijskom imovinom ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za potrebe stavka E. podstavka 5. točke (b) ako bruto dobit subjekta koja proizlazi iz relevantnih aktivnosti iznosi ili prelazi 50 % bruto dobiti subjekta tijekom kraćeg od sljedećih razdoblja: i. trogodišnjeg razdoblja koje završava 31. prosinca godine koja prethodi godini u kojoj je provedeno određivanje; ili ii. razdoblja tijekom kojeg subjekt postoji.

Za potrebe stavka E podstavka 5. točke (a) podtočke iii. pojam „ulaganje, praćenje ili upravljanje na neki drugi način financijskom imovinom, novčanim sredstvima ili kriptoimovinom o kojoj se izvješćuje za tuđi račun” ne uključuje pružanje usluga provedbe transakcija razmjene za klijente ili u njihovo ime. Pojam „investicijski subjekt” ne uključuje subjekt koji je aktivni subjekt jer taj subjekt ispunjava neki od kriterija iz stavka D podstavka 10. točaka od (b) do (e).

Ovaj stavak tumači se u skladu sa sličnim tekstom iz definicije pojma „financijska institucija” u članku 3. točki 2. Direktive (EU) 2015/849.

6. Pojam „određeno društvo za osiguranje” znači svaki subjekt koji je društvo za osiguranje (ili holdinško društvo društva za osiguranje) koje sklapa ugovor o osiguranju ili ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police ili je dužno izvršiti plaćanja u vezi s navedenim ugovorima.

7. Pojam „tijelo javne vlasti” znači vlada jurisdikcije, svaka politička organizacijska jedinica jurisdikcije (koja, radi izbjegavanja svake sumnje, uključuje državu, pokrajinu, okrug ili općinu) ili svaka agencija ili tijelo u punom vlasništvu jurisdikcije ili u vlasništvu jednoga ili više od prethodno navedenih. Ta kategorija obuhvaća sastavne dijelove, kontrolirane subjekte i političke organizacijske jedinice jurisdikcije.

(a) Pojam „sastavni dio” jurisdikcije znači svaka osoba, organizacija, agencija, ured, fond, tijelo ili drugo tijelo, bez obzira na to kako je označeno, koje je upravno tijelo jurisdikcije. Neto prihodi upravnog tijela uplaćuju se na njegov vlastiti račun ili na druge račune jurisdikcije, pri čemu ni jedan dio ne smije biti u korist neke privatne osobe. Sastavni dio ne obuhvaća pojedinca koji je vladar, dužnosnik ili rukovoditelj, kada nastupa privatno ili u osobno ime.

(b) Pojam „kontrolirani subjekt” znači subjekt koji je oblikom odvojen od jurisdikcije ili na drugi način čini zaseban pravni subjekt, uz sljedeće uvjete:

i. subjekt je u cijelosti u vlasništvu ili pod kontrolom jednog ili više tijela javne vlasti, neposredno ili posredno preko jednog ili više kontroliranih subjekata;

ii. neto prihodi subjekta uplaćuju se na njegov račun ili na račune najmanje jednog tijela javne vlasti, pri čemu ni jedan dio prihoda ne smije biti u korist neke privatne osobe; i

iii. imovina subjekta nakon njegova prestanka prelazi na najmanje jedno tijelo javne vlasti.

(c) Prihodi ne idu u korist privatnih osoba ako su takve osobe naznačene kao korisnici javnog programa, a programske aktivnosti provode se radi zajedničke općedruštvene dobrobiti ili se odnose na provođenje neke faze javnog upravljanja. Međutim, neovisno o prethodno navedenom, smatra se da prihodi idu u korist privatnih osoba ako su prihodi ostvareni od upotrebe tijela javne vlasti za obavljanje neke komercijalne djelatnosti, kao što je komercijalno bankarsko poslovanje, u okviru koje se pružaju financijske usluge privatnim osobama.

8. Pojam „međunarodna organizacija” znači svaka međunarodna organizacija ili agencija ili tijelo u njezinu potpunom vlasništvu. Tom kategorijom obuhvaćena je svaka međuvladina organizacija (uključujući nadnacionalnu organizaciju):

(a) koja je prvenstveno sastavljena od vlada;

(b) koja na snazi ima sporazum o sjedištu ili sporazum koji je u suštini sličan sporazumu o sjedištu s jurisdikcijom; i

(c) čiji prihod ne ide u korist privatnih osoba.

9. Pojam „financijska imovina” uključuje vrijednosni papir (primjerice, dionički udio u trgovačkom društvu; partnerstvo ili stvarni vlasnički udio u partnerstvu ili trustu u koje su udruženi brojni partneri ili se njihovim vlasničkim udjelima trguje na burzi; mjenicu, obveznicu, zadužnicu ili drugi dokaz o zaduženosti), partnerski udio, robu, ugovor o razmjeni (na primjer, kamatne ugovore o razmjeni, valutne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni osnove, gornje granice kamatnih stopa, donje granice kamatnih stopa, robne ugovore o razmjeni, ugovore o razmjeni vlasničkih vrijednosnih papira, ugovore o razmjeni s obzirom na indeks vlasničkih vrijednosnih papira i slične ugovore), ugovor o osiguranju ili ugovor o rentnom osiguranju, ili bilo koji udio (uključujući ročnicu ili terminski ugovor ili opciju) u vrijednosnom papiru, kriptoimovini o kojoj se izvješćuje, partnerskom udjelu, robi, ugovoru o razmjeni, ugovoru o osiguranju ili ugovoru o rentnom osiguranju. Pojam „financijska imovina” ne uključuje nedužnički, izravni udjel u nekretninama.

10. Pojam „vlasnički udio” znači, u slučaju partnerstva koje je financijska institucija, udio u kapitalu ili udio u dobiti ostvarenoj partnerstvom. U slučaju trusta koji je financijska institucija, vlasnički udjel smatra se udjelom koji drži osoba koju se smatra vlasnikom imovine ili korisnikom trusta u cijelosti ili njegova dijela ili svaka druga fizička osoba koja ima stvarnu kontrolu nad trustom. Osoba o kojoj se izvješćuje smatrat će se korisnikom trusta ako takva osoba o kojoj se izvješćuje ima pravo izravno ili neizravno (primjerice posredstvom ovlaštene osobe) primati obveznu raspodjelu imovine ili može primiti, izravno ili neizravno, diskrecijsku raspodjelu imovine iz trusta.

11. Pojam „ugovor o osiguranju” znači ugovor (koji nije ugovor o rentnom osiguranju) na temelju kojeg je izdavatelj suglasan isplatiti neki iznos u slučaju određenog neočekivanog događaja kao što su smrt, bolest, nezgoda, odgovornost ili rizik za nekretnine.

12. Pojam „ugovor o rentnom osiguranju” znači ugovor na temelju kojeg je izdavatelj suglasan vršiti isplate tijekom određenog razdoblja koje je u cijelosti ili djelomično određeno očekivanim životnim vijekom jedne ili više osoba. Pojam se odnosi i na ugovor koji se u skladu sa zakonom, propisima ili praksom države članice ili druge jurisdikcije u kojoj je ugovor sklopljen, smatra ugovorom o rentnom osiguranju i na temelju kojeg je izdavatelj suglasan izvršavati isplate tijekom višegodišnjeg razdoblja.

13. Pojam „ugovor o osiguranju uz mogućnost isplate otkupne vrijednosti police” znači ugovor o osiguranju (koji nije ugovor o reosiguranju u slučaju štete između dvaju društava za osiguranje) koji ima novčanu vrijednost.

14. Pojam „novčana vrijednost” znači viši od sljedeća dva iznosa: i. iznosa za isplatu na koji ugovaratelj osiguranja ima pravo po otkupu police ili po isteku ugovora (utvrđeno bez umanjenja za naknadu za otkup police ili zajam po polici); i ii. iznosa koji ugovaratelj osiguranja može tražiti u zajam po ugovoru ili s obzirom na ugovor. Neovisno o prethodno navedenom, pojam „novčana vrijednost” ne uključuje iznos plativ na temelju ugovora o osiguranju:

(a) isključivo iz razloga smrti pojedinca osiguranog u okviru ugovora o životnom osiguranju;

(b) naknade za tjelesnu ozljedu ili bolest ili druge naknade za obeštećenje zbog ekonomskog gubitka nastalog nastupom osiguranog događaja;

(c) kao povrat ranije uplaćene premije (umanjene za troškove osiguranja neovisno o tome jesu li propisani ili ne) po ugovoru o osiguranju (koji nije ugovor na temelju ugovora o životnom osiguranju povezanog s investicijom ili na temelju ugovora o rentnom osiguranju) zbog otkazivanja ili prestanka ugovora, smanjenja izloženosti riziku u razdoblju stvarnog trajanja ugovora ili slijedom promjene premije zbog ispravka knjiženja ili druge slične pogreške s obzirom na premiju ugovora;

(d) kao dividende ugovaratelju osiguranja (koja nije dividenda po prestanku ugovora) uz uvjet da se dividenda odnosi na ugovor o osiguranju na temelju kojeg se isplaćuju samo naknade opisane u točki (b); ili

(e) kao povrat avansne premije ili depozitne premije za ugovor o osiguranju za koji je premija plativa najmanje jednom godišnje ako iznos avansne premije ili depozitne premije ne prelazi sljedeću godišnju premiju koja je plativa po ugovoru.

F. Razno

1. Pojam „postupci dubinske analize klijenta” znači postupci dubinske analize klijenta izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom na temelju Direktive (EU) 2015/849 ili slični zahtjevi kojima podliježe taj izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom.

2. Pojam „subjekt” znači pravna osoba ili pravni aranžman, kao što je trgovačko društvo, partnerstvo, trust ili zaklada.

3. Subjekt je „povezani subjekt” drugog subjekta ako bilo koji od njih kontrolira drugog ili ako su dva subjekta pod zajedničkom kontrolom. U tu svrhu kontrola uključuje izravno ili neizravno vlasništvo više od 50 % glasačkih prava i vrijednosti u subjektu.

4. Pojam „podružnica” znači jedinica, poduzeće ili poslovnica izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom s kojom se postupa kao s podružnicom u skladu s regulatornim režimom jurisdikcije ili koja je na drugi način regulirana zakonima jurisdikcije kao odvojena od drugih poslovnica, jedinica ili podružnica izvještajnog pružatelja sluga povezanih s kriptoimovinom. Sve jedinice, poduzeća ili poslovnice izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom koje se nalaze u istoj jurisdikciji smatraju se jednom podružnicom.

5. Pojam „važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela” znači sporazum između nadležnih tijela države članice i jurisdikcije izvan Unije kojim se zahtijeva automatska razmjena informacija koje odgovaraju onima iz odjeljka II. stavka B ovog Priloga kako je utvrđeno provedbenim aktom u skladu s člankom 8.ad stavkom 11.

6. Pojam „kvalificirana jurisdikcija izvan Unije” znači jurisdikcija izvan Unije koja s nadležnim tijelima svih država članica, koje su na popisu koji objavljuje jurisdikcija izvan Unije utvrđene kao jurisdikcije o kojima se izvješćuje, ima važeći sporazum između kvalificiranih nadležnih tijela.

7. „PIB” znači porezni identifikacijski broj (ili njegov funkcionalni ekvivalent ako nema poreznog identifikacijskog broja). PIB je svaki broj ili kôd koje nadležno tijelo upotrebljava za identificiranje poreznog obveznika.

8. Pojam „usluga identifikacije” znači elektronički postupak koji država članica ili Unija besplatno stavlja na raspolaganje izvještajnom pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom za potrebe utvrđivanja identiteta i porezne rezidentnosti korisnika kriptoimovine.

ODJELJAK V.

DJELOTVORNA PROVEDBA

A. Pravila za izvršenje zahtjeva u pogledu prikupljanja i provjere propisanih u odjeljku III.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi izvještajni pružatelji usluga povezanih s kriptoimovinom izvršili obvezu prikupljanja i provjere iz odjeljka III. u pogledu njihovih korisnika kriptoimovine.

2. Ako korisnik kriptoimovine ne dostavi informacije propisane odjeljkom III. nakon dva podsjetnika kojima je prethodio početni zahtjev izvještajnog pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom, ali ne prije isteka roka od 60 dana, izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom sprečava tog korisnika kriptoimovine u obavljanju transakcija o kojima se izvješćuje.

B. Pravila kojima se izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom nalaže evidentiranje poduzetih radnji i informacija na koje se oslanjao pri ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanjem i provedbi postupaka dubinske analize te odgovarajuće mjere za pribavljanje evidentiranih podataka

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi od izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom zahtijevale da evidentiraju poduzete radnje i informacije na koje su se oslanjali pri ispunjavanju zahtjeva za izvješćivanjem i provedbi postupaka dubinske analize iz odjeljaka II. odnosno III. Takva evidencija ostaje dostupna tijekom dostatno dugog razdoblja i u svakom slučaju najmanje pet godina, a najviše 10 godina nakon isteka razdoblja unutar kojeg je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom dužan prijaviti informacije ako se te informacije prijavljuju na temelju odjeljka II.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere, uključujući mogućnost upućivanja naloga za prijavljivanje informacija izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom, radi prijave svih potrebnih informacija nadležnom tijelu kako bi se moglo uskladiti s obvezom priopćavanja informacija u skladu s člankom 8.ad stavkom 3.

C. Administrativni postupci za provjeru usklađenosti izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize

Države članice propisuju administrativne postupke kojima se provjerava usklađenost izvještajnih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom sa zahtjevima za izvješćivanjem i postupcima dubinske analize navedenima u odjeljcima II. odnosno III.

D. Administrativni postupci za daljnje djelovanje u vezi s izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom u slučaju prijavljivanja nepotpunih ili netočnih informacija

Države članice propisuju postupke za daljnje djelovanje u vezi s izvještajnim pružateljima usluga povezanih s kriptoimovinom u slučaju prijavljivanja nepotpunih ili netočnih informacija.

E. Administrativni postupak za izdavanje odobrenja za rad pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom

Nadležno tijelo države članice koja pružatelju usluga povezanih s kriptoimovinom izdaje odobrenje u skladu s Uredbom (EU) 2023/1114 redovito, a najkasnije do 31. prosinca relevantne kalendarske godine ili drugog odgovarajućeg izvještajnog razdoblja, nadležnom tijelu na temelju ove Direktive, ako se radi o različitom tijelu, priopćuje popis svih pružatelja usluga povezanih s kriptoimovinom kojima je izdano odobrenje za rad.

F. Administrativni postupak za jedinstvenu registraciju subjekta povezanog s kriptoimovinom

1. Subjekt povezan s kriptoimovinom koji je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3. registrira se, na temelju članka 8.ad stavka 7., pri nadležnom tijelu države članice utvrđenom u skladu s odjeljkom I. stavkom A podstavkom 2. točkama (a), (b), (c) ili (d) ili stavkom B, prije isteka razdoblja u kojem takav subjekt povezan s kriptoimovinom mora prijaviti informacije navedene u odjeljku II. stavku B. Ako taj subjekt povezan s kriptoimovinom ispunjava uvjete iz odjeljka I. stavka A podstavka 2. točaka (a), (b), (c) ili (d) odnosno stavka B u više država članica, registrira se, na temelju članka 8.ad stavka 7., pri nadležnom tijelu jedne od tih država članica prije isteka razdoblja u kojem subjekt povezan s kriptoimovinom mora prijaviti informacije navedene u odjeljku II. stavku B.

Neovisno o stavku F podstavku 1. prvom podstavku subjekt povezan s kriptoimovinom koji je izvještajni pružatelj usluga povezanih s kriptoimovinom kako je definiran u odjeljku IV. stavku B podstavku 3. ne registrira se pri nadležnom tijelu države članice u kojoj taj subjekt povezan s kriptoimovinom nije dužan ispuniti zahtjeve za izvješćivanjem i dubinskom analizom iz odjeljaka II. odnosno III. na temelju odjeljka I. stavaka C, D, E, F, G, ili H jer je taj subjekt povezan s kriptoimovinom ispunio te zahtjeve u bilo kojoj drugoj državi članici.

2. Nakon registracije subjekt povezan s kriptoimovinom državi članici jedinstvene registracije, utvrđenoj u skladu sa stavkom F podstavkom 1., priopćuje sljedeće informacije:

(a) ime;

(b) poštansku adresu;

(c) elektroničke adrese, uključujući web-mjesta;

(d) svaki PIB izdan subjektu povezanom s kriptoimovinom;

(e) države članice u kojima su korisnici o kojima se izvješćuje rezidenti u smislu odjeljka III. stavaka A i B;

(f) sve kvalificirane jurisdikcije izvan Unije, kako je navedeno u odjeljku I. točkama C, D, E, F ili H.

3. Subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje državu članicu jedinstvene registracije o svim promjenama informacija dostavljenih na temelju stavka F podstavka 2.

4. Država članica jedinstvene registracije subjektu povezanom s kriptoimovinom dodjeljuje individualni identifikacijski broj o kojem elektroničkim putem obavješćuje nadležna tijela svih država članica.

5. Država članica jedinstvene registracije može izbrisati subjekt povezan s kriptoimovinom iz registra subjekata povezanih s kriptoimovinom u sljedećim slučajevima:

(a) subjekt povezan s kriptoimovinom obavješćuje tu državu članicu da u Uniji više nema korisnike o kojima se izvješćuje;

(b) ako nije dostavljena obavijest na temelju točke (a), to opravdava pretpostavku da je subjekt povezan s kriptoimovinom prestao obavljati svoju aktivnost;

(c) subjekt povezan s kriptoimovinom više ne ispunjava uvjete utvrđene u odjeljku IV. stavku B podstavku 2.;

(d) država članica opozvala je registraciju kod svojeg nadležnog tijela na temelju stavka F podstavka 7.

6. Svaka država članica odmah obavješćuje Komisiju o svakom subjektu povezanom s kriptoimovinom u smislu odjeljka IV. stavka B podstavka 2. koji ima korisnike o kojima se izvješćuje koji su rezidenti Unije iako se nije registrirao na temelju ovog stavka. Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ne ispunjava obvezu registracije ili ako je njegova registracija opozvana u skladu sa stavkom F podstavkom 7. ovog odjeljka, države članice, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzimaju djelotvorne, razmjerne i odvraćajuće mjere kako bi osigurale usklađenost unutar svoje jurisdikcije. Izbor takvih mjera ostaje diskrecijsko pravo država članica. Države članice ujedno nastoje koordinirati aktivnosti usmjerene osiguravanju usklađenosti, uključujući, kao krajnju mjeru, sprečavanje subjekta povezanog s kriptoimovinom da djeluje unutar Unije.

7. Ako subjekt povezan s kriptoimovinom ne ispuni obvezu prijavljivanja informacija u skladu s odjeljkom II. stavkom B ovog Priloga nakon dva podsjetnika koje je uputila država članica jedinstvene registracije, država članica jedinstvene registracije, ne dovodeći u pitanje članak 25.a, poduzima potrebne mjere za opoziv registracije subjekta povezanog s kriptoimovinom podnesene na temelju članka 8.ad stavka 7. Registracija se opoziva najkasnije nakon isteka 90 dana, ali ne prije isteka 30 dana nakon drugog podsjetnika.

Pravila podnošenja prijave i standardni predložak za prijavu s informacijama o dopunskom porezu

Prilog VII

ODJELJAK I.

DEFINICIJE

Za potrebe ovog Priloga primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „provedbena država članica” znači država članica koja je u određenoj izvještajnoj fiskalnoj godini provodila kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti ili kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti, kako su definirana u članku 3. točki 18. odnosno točki 43. Direktive (EU) 2022/2523, ili oboje;

2. „država članica koja primjenjuje samo kvalificirani domaći dopunski porez” znači država članica koja je u određenoj izvještajnoj fiskalnoj godini primjenjivala samo kvalificirani domaći dopunski porez kako je definiran u članku 3. točki 28. Direktive (EU) 2022/2523;

3. „prijava s informacijama o dopunskom porezu” znači prijava s informacijama koju podnosi krajnje matično društvo, subjekt imenovan za podnošenje prijave, imenovani lokalni subjekt ili sastavni subjekt za koju je standardni predložak utvrđen u odjeljku IV. ovog Priloga;

4. „opći odjeljak” znači odjeljak prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržava opće informacije o skupini MNP-ova u cjelini, uključujući njezinu korporativnu strukturu i sažetak na visokoj razini o primjeni Direktive (EU) 2022/2523, pri čemu je takav odjeljak u skladu s odjeljkom 1. standardnog predloška za prijavu s informacijama o dopunskom porezu;

5. „odjeljci o jurisdikciji” znači odjeljci prijave s informacijama o dopunskom porezu koji sadržavaju informacije o detaljnoj primjeni kvalificiranog pravila o uključivanju dobiti, kvalificiranog pravila o prenisko oporezivanoj dobiti i kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza za svaku jurisdikciju u kojoj posluje skupina MNP-ova, pri čemu su takvi odjeljci u skladu s odjeljcima 2. i 3. standardnog predloška za prijavu s informacijama o dopunskom porezu;

6. „izvještajna fiskalna godina” znači fiskalna godina na koju se odnosi prijava s informacijama o dopunskom porezu.

ODJELJAK II.

ZAHTJEVI ZA PODNOŠENJE PRIJAVE

Sastavni subjekt koji podnosi prijavu s informacijama o dopunskom porezu utvrđuje relevantne odjeljke i relevantne države članice u koje se informacije distribuiraju u skladu s pristupom širenja iz članka 8.ae.

ODJELJAK III.

FORMAT PRIJAVE I RAZMJENA INFORMACIJA ZA VELIKE DOMAĆE SKUPINE SA ZAJEDNIČKIM POTHVATIMA

Ako matično društvo velike domaće skupine ima izravan ili neizravan vlasnički udio u zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata koji podliježu kvalificiranom domaćem dopunskom porezu u državi članici koja nije država članica u kojoj se nalazi velika domaća skupina, takva velika domaća skupina upotrebljava standardni predložak za prijavu s informacijama o dopunskom porezu utvrđen u odjeljku IV. ovog Priloga.

U slučajevima obuhvaćenima prvim podstavkom države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale primjenu članka 8.ae stavka 2. i članka 9.a.

ODJELJAK IV.

PODATKOVNE TOČKE

1. Informacije o skupini MNP-ova

1.1. Identifikacija sastavnog subjekta koji podnosi prijavu

1.Krajnje matično društvo je sastavni subjekt koji podnosi prijavu | 2.Ime sastavnog subjekta koji podnosi prijavu | 3.Porezni identifikacijski broj | 4.Uloga | 5.Jurisdikcija u kojoj se nalazi sastavni subjekt koji podnosi prijavu | 6.Jurisdikcije primateljice za razmjenu informacija (ako je relevantno)

Da/Ne | | | | |

1.2. Opće informacije o skupini MNP-ova

1.2.1. Skupina MNP-ova i izvještajna fiskalna godina

1.Naziv skupine MNP-ova | 2.Datum početka izvještajne fiskalne godine | 3.Datum završetka izvještajne fiskalne godine | 4.Izmijenjeni povrat

| | | Da/Ne

1.2.2. Opće računovodstvene informacije o skupini MNP-ova

1.Konsolidirani financijski izvještaj krajnjeg matičnog društva (vrsta) | 2.Standard financijskog računovodstva koji se primjenjuje za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva | 3.Valuta prezentiranja koja se upotrebljava za konsolidirane financijske izvještaje krajnjeg matičnog društva (oznaka ISO)

| |

1.3. Korporativna struktura

1.3.1. Krajnje matično društvo

1.Jurisdikcija krajnjeg matičnog društva |

2.Primjenjiva pravila? |

3.Ime krajnjeg matičnog društva |

4.PIB krajnjeg matičnog društva |

5.PIB krajnjeg matičnog društva u jurisdikciji u kojoj se podnosi prijava (ako je različit i ako postoji) |

6.Status za potrebe pravila |

7.Ako je krajnje matično društvo isključeni subjekt – vrsta |

8.Jurisdikcija u kojoj se smatra da matično društvo dvostruke rezidentnosti podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti (ako se to temelji na pravilima da se smatra da se to matično društvo nalazi u drugoj jurisdikciji u kojoj ne podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti) (ako postoje) |

1.3.2. Subjekti grupe (osim krajnjeg matičnog društva) i članovi skupina zajedničkih pothvata

1.3.2.1. Sastavni subjekti i članovi skupina zajedničkih pothvata

Promjene | 1.Promjene u odnosu na prethodnu izvještajnu fiskalnu godinu? | Da/Ne

Jurisdikcija | 2.Jurisdikcija |

3.Primjenjiva pravila? |

Identifikacija sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata | 4.Ime sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata |

5.PIB |

6.PIB za jurisdikciju u kojoj se podnosi prijava (ako postoji) |

7.Status za potrebe pravila |

Vlasnička struktura sastavnog subjekta, zajedničkog pothvata ili povezanog subjekta zajedničkog pothvata | Za svaki subjekt koji ima vlasničke udjele u sastavnom subjektu, zajedničkom pothvatu ili povezanom subjektu zajedničkog pothvata:8.Vrsta9.PIB (za sastavne subjekte ili članove skupina zajedničkih pothvata)10.Vlasnički udio (postotak) |

Ako je sastavni subjekt matično društvo u djelomičnom vlasništvu ili posredničko matično društvo, je li subjekt obvezan primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti? | 11.Status matičnog društva |

12.Ako posredničko matično društvo ne primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti jer krajnje matično društvo podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti ili postoji drugo posredničko matično društvo koje je vlasnik kontrolnog udjela u njemu i podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti, navodi se krajnje matično društvo ili drugo posredničko matično društvo (PIB) |

13.Ako matično društvo u djelomičnom vlasništvu ne primjenjuje pravilo o uključivanju dobiti jer drugo matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje podliježe kvalificiranom pravilu o uključivanju dobiti u njemu ima 100 % vlasničkih udjela, navodi se drugo matično društvo u djelomičnom vlasništvu koje je obvezno primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti (PIB) |

Primjenjuje li se na subjekt pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti? | 14.Primjenjuje li se početna faza međunarodne aktivnosti? | Da/Ne

15.Ukupni vlasnički udjeli (raspodijeljeni udio u dopunskim porezima) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti na sastavni subjekt (član skupine zajedničkih pothvata) (u postotku) |

16.Jesu li vlasnički udjeli krajnjeg matičnog društva u sastavnom subjektu (odnosno dodjeljivi udio krajnjeg matičnog društva u dopunskom porezu za člana skupine zajedničkih pothvata) veći od ukupnih vlasničkih udjela (dodijeljenog udjela) matičnih društava koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti u tom sastavnom subjektu (član skupine zajedničkih pothvata)? | Da/Ne

1.3.2.2. Isključeni subjekti

1.Promjene u odnosu na prethodnu izvještajnu fiskalnu godinu? | Da/Ne

2.Ime isključenog subjekta |

3.Vrsta isključenog subjekta |

1.3.3. Promjene korporativne strukture do kojih je došlo tijekom izvještajne fiskalne godine

Je li razlog za neprijavljivanje promjena u korporativnoj strukturi do kojih je došlo tijekom izvještajne fiskalne godine to što nisu utjecale na izračun efektivne porezne stope ili izračun ili dodjelu dopunskog poreza? | Da/Ne

1.Ime sastavnog subjekta (ili drugog subjekta skupine MNP-ova) ili člana skupine zajedničkih pothvata | 2.PIB | 3.Datum stupanja promjene na snagu | 4.Status prije promjene | 5.Status nakon promjene | 6.Subjekti koji imaju vlasničke udjele u tom sastavnom subjektu (ili drugom subjektu) ili član skupine zajedničkih pothvata prije ili nakon promjene | 7.Vlasnički udjeli u tom sastavnom subjektu (ili drugom subjektu) ili članu skupine zajedničkih pothvata prije promjene (postotak) | 8.Vlasnički udjeli u tom sastavnom subjektu (ili drugom subjektu) ili članu skupine zajedničkih pothvata nakon promjene (postotak)

| | | | | | |

1.4. Sažetak informacija na visokoj razini

1.Ime jurisdikcije | 2.Vrsta podskupine (ako postoji) | 3.Identifikacija podskupine (ako postoji) | 4.Imena jurisdikcija s pravom oporezivanja | 5.Primjenjuje li se sigurna luka ili isključenje? | 6.Raspon efektivne porezne stope | 7.Je li primjena sadržajnog isključivanja dobiti dovela do toga da ne nastaje dopunski porez? | 8.Dopunski porez koji treba platiti (kvalificirani domaći dopunski porez) – raspon | 9.Dopunski porez koji treba platiti (kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti / kvalificirano pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti) – raspon

| | | | [Umetnuti odgovarajuću opciju] | [Umetnuti odgovarajuću opciju] | Da/Ne | [Umetnuti odgovarajuću opciju] | [Umetnuti odgovarajuću opciju]

2. Sigurne luke i iznimke primjenjive u određenoj jurisdikciji

2.1. Značajke jurisdikcije

1.Ime jurisdikcije |

2.Vrsta podskupine (ako postoji) |

3.Identifikacija podskupine (ako postoji) |

4.Jurisdikcija s pravom oporezivanja |

5.Postojanje razlika o kojima se izvješćuje |

2.2. Iznimke u jurisdikciji primjenjive na tu jurisdikciju (dopunski porez sveden na nulu)

2.2.1. Odluka o jurisdikciji sigurne luke

2.2.1.1. Odluka o sigurnoj luci

1.Odabrana sigurna luka | [umetnuti odgovarajuću opciju]

2.2.1.2. Stalne sigurne luke

 Pojednostavnjeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni

| 1.Ukupni prihodi svih sastavnih subjekata u jurisdikciji koji nisu značajni | 2.Ukupni pojednostavnjeni porez svih sastavnih subjekata u jurisdikciji koji nisu značajni

a.Izvještajna fiskalna godina | |

b.Prva prethodna fiskalna godina (ako je primjenjivo) | | nije primjenjivo

c.Druga prethodna fiskalna godina (ako je primjenjivo) | | nije primjenjivo

d.Prosjek triju fiskalnih godina (ako je primjenjivo) | | nije primjenjivo

2.2.1.3. Prijelazne sigurne luke

(a) Prijelazne sigurne luke po zemljama

1.Ukupan prihod |

2.Dobit (gubitak) prije poreza na dobit |

3.Pojednostavnjeni obuhvaćeni porezi |

(b) Prijelazne sigurne luke u kojima se primjenjuje pravilo o prenisko oporezivanoj dobiti

1.Stopa poreza na dobit |

2.2.2. Odluka o de minimis isključenju

 Odluka o primjeni de minimis isključenja za izvještajnu fiskalnu godinu

 Pojednostavnjeni izračun za sastavne subjekte koji nisu značajni – sastavni subjekti koji nisu sastavni subjekti koji nisu značajni

| 1.Prihodi (računovodstvena dokumentacija) | 2.Kvalificirajući prihodi | 3.Neto računovodstvena dobit ili gubitak | 4.Kvalificirajuća dobit ili gubitak

a.Izvještajna fiskalna godina | | | |

b.Prva prethodna fiskalna godina (ako je primjenjivo) | | | |

c.Druga prethodna fiskalna godina (ako je primjenjivo) | | | |

d.Prosjek triju fiskalnih godina | | | |

2.3. Skupina MNP-ova u početnoj fazi međunarodne aktivnosti (ako je primjenjivo)

1.Prvi dan prve fiskalne godine u kojoj je skupina MNP-ova izvorno obuhvaćena područjem primjene pravila |

2.Referentna jurisdikcija |

3.Neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine u referentnoj jurisdikciji za fiskalnu godinu u kojoj je skupina MNP-ova izvorno obuhvaćena područjem primjene pravila |

4.Broj jurisdikcija u kojima skupina MNP-ova ima sastavne subjekte za fiskalnu godinu u kojoj je skupina MNP-ova izvorno obuhvaćena područjem primjene pravila |

5.Materijalna imovina sastavnih subjekata koji se nalaze izvan referentne jurisdikcije za fiskalnu godinu u kojoj je skupina MNP-ova izvorno obuhvaćena područjem primjene pravila | a.Jurisdikcija

b.Neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine svih sastavnih subjekata koji se nalaze u svakoj jurisdikciji

6.Broj jurisdikcija u kojima skupina MNP-ova ima sastavne subjekte tijekom izvještajne fiskalne godine |

7.Zbroj neto knjigovodstvene vrijednosti materijalne imovine svih sastavnih subjekata koji se nalaze u svim jurisdikcijama osim referentne jurisdikcije tijekom izvještajne fiskalne godine |

3. Izračuni

3.1. Značajke jurisdikcije

1.Ime jurisdikcije |

2.Vrsta podskupine (ako postoji) |

3.Identifikacija podskupine (ako postoji) za izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza |

4.Jurisdikcija s pravom oporezivanja |

5.Efektivna porezna stopa |

6.Prilagođeni obuhvaćeni porezi |

7.Neto kvalificirajuća dobit ili gubitak |

8.Sadržajno isključivanje dobiti |

9.Dodatni važeći dopunski porez |

10.Iznos dopunskog poreza prema domaćem zakonodavstvu |

11.Odluke |

12.Agregirani tekući porezni rashodi u odnosu na obuhvaćene poreze nakon dodjela obuhvaćenih poreza koji su nastali za određene vrste sastavnih subjekata |

13.Kvalificirani povrativi porezni krediti ili utrživi prenosivi porezni krediti (porezni rashodi) |

14.Ostali porezni krediti (porezni rashodi) |

15.Iznos odgođenih poreznih rashoda |

16.Kvalificirani povrativi porezni krediti ili utrživi prenosivi porezni krediti (dohodak) |

17.Višak negativnih poreznih rashoda |

18.Prijelazna pravila |

3.2. Izračun efektivne porezne stope

3.2.1. Efektivna porezna stopa

a.Neto računovodstvena dobit ili gubitak | b.Neto kvalificirajuća dobit ili gubitak | c.Rashod za porez na dobit | d.Prilagođeni obuhvaćeni porezi | e.Efektivna porezna stopa

| [A] | | [B] | [C]=[B]/[A]

3.2.1.1. Izračun kvalificirajuće dobiti ili gubitka

1.Agregirani iznos neto računovodstvene dobiti ili gubitka nakon dodjela (svi sastavni subjekti u jurisdikciji) |

2.Prilagodbe | Neto iznos

(a)Neto porezni rashod |

(b)Isključene dividende |

(c)Isključeni dobitak ili gubitak od vlasničkog kapitala |

(d)Uključeni dobitak ili gubitak zbog metode revalorizacije |

(e)Dobitak ili gubitak od prodaje imovine i obveza isključenih zbog reorganizacije |

(f)Asimetrični dobici ili gubici zbog tečajnih razlika |

(g)Rashodi odbijeni zbog politike |

(h)Pogreške iz prethodnog razdoblja |

(i)Promjene računovodstvenih načela |

(j)Obračunani rashodi za mirovine |

(k)Otpust duga |

(l)Naknada na temelju dionica |

(m)Prilagodbe tržišnim uvjetima |

(n)Kvalificirani povrativi porezni kredit ili utrživi prenosivi porezni kredit |

(o)Odluka o utvrđivanju dobitaka i gubitaka primjenom načela realizacije |

(p)Odluka o prilagođenom povećanju imovine |

(q)Rashodi aranžmana financiranja unutar skupine |

(r)Odluka o transakcijama unutar skupine u istoj jurisdikciji |

(s)Porezi osiguravajućih društava koji se naplaćuju ugovarateljima osiguranja |

(t)Povećanje/smanjenje vlasničkog kapitala pripisano raspodjelama dodatnog osnovnog kapitala i ograničenim raspodjelama dodatnog osnovnog kapitala koje su isplaćene/dospjele ili primljene/potražuju se |

(u)Sastavni subjekti koji se pridružuju skupini MNP-ova i napuštaju je |

(v)Smanjenje kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt |

(w)Smanjenje kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje podliježe režimu odbitka dividende |

(x)Odluka o metodi oporezive raspodjele |

(y)Dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza |

(z)Transakcije između sastavnih subjekata |

3.Neto kvalificirajuća dobit ili gubitak jurisdikcije |

3.2.1.2. Izračun prilagođenih obuhvaćenih poreza

(a) Ukupan iznos prilagođenih obuhvaćenih poreza

1.Agregirani tekući porezni rashodi u odnosu na obuhvaćene poreze nakon dodjela (svi sastavni subjekti u jurisdikciji) |

2.Prilagodbe | Neto iznos

(a)Obuhvaćeni porez obračunat kao rashod u dobiti prije oporezivanja u financijskim izvještajima |

(b)Utvrđena ili upotrijebljena odgođena porezna imovina kvalificirajućeg gubitka |

(c)Obuhvaćeni porezi za nesigurnu poreznu poziciju zabilježeni kao smanjenje obuhvaćenih poreza u prethodnoj godini |

(d)Kvalificirani povrativi porezni kredit ili utrživi prenosivi porezni krediti zabilježeni kao smanjenje tekućih poreznih rashoda |

(e)Kvalificirane provodne porezne olakšice kvalificiranih vlasničkih udjela |

(f)Tekući porezni rashodi za dobit koja je isključena iz kvalificirajuće dobiti ili gubitka |

(g)Nekvalificirani povrativi porezni kredit, neutrživi prenosivi porezni kredit ili drugi porezni krediti koji nisu evidentirani kao smanjenje tekućih poreznih rashoda |

(h)Obuhvaćeni porezi koji su vraćeni ili uknjiženi (osim bilo kojeg kvalificiranog povrativog poreznog kredita ili utrživih prenosivih poreznih kredita) koji se ne tretiraju kao prilagodba tekućih poreznih rashoda |

(i)Tekući porezni rashodi povezani s neizvjesnim poreznim položajem |

(j)Tekući porezni rashodi za koje se ne očekuje da će biti plaćeni u roku od tri godine |

(k)Prilagodbe nakon podnošenja prijave |

(l)Obuhvaćeni porezi koji se odnose na neto dobitak ili neto gubitak imovine |

(m)Smanjenje obuhvaćenih poreza krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt |

(n)Obuhvaćeni porezi za kvalificirajuću dobit krajnjeg matičnog društva koja se umanjuje na temelju režima odbitka dividende |

(o)Pretpostavljeni porez na raspodjelu |

(p)Odluka o metodi oporezive raspodjele |

(q)Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza |

(r)Povećanje ili smanjenje obuhvaćenih poreza zabilježenih u vlasničkom kapitalu ili ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezanoj s iznosima uključenima u kvalificirajuću dobit ili gubitak koji će podlijegati oporezivanju na temelju lokalnih poreznih pravila |

(s)Nastali višak negativnih poreznih rashoda |

(t)Smanjenje obuhvaćenih poreza (ali ne ispod nule) za preostali saldo viška negativnih poreznih rashoda |

3.Prilagođeni obuhvaćeni porezi |

(b) Višak negativnih poreznih rashoda

1.Saldo iz prethodnih godina | [A]

2.Višak negativnih poreznih rashoda koji je nastao u izvještajnoj fiskalnoj godini | [B]

3.Višak negativnih poreznih rashoda iskorišten u izvještajnoj fiskalnoj godini | [C]

4.Višak negativnih poreznih rashoda koji je preostao za naredne godine | [D]=[A]+[B]–[C]

(c) Izračun prijelaznog mješovitog režima oporezivanja kontroliranog inozemnog društva (ako postoji)

1.Jurisdikcije kontroliranog inozemnog društva | 2.Podskupina | 3.Agregirani porezi dodijeljeni toj podskupini u okviru mješovitog režima oporezivanja kontroliranog inozemnog društva

| |

| |

Ukupno |

3.2.2. Izračuni u pogledu jurisdikcije povezani s odgođenim poreznim računovodstvom

3.2.2.1. Odgođene porezne prilagodbe

(a) Sažetak na visokoj razini

1.Odgođeni porezni rashodi za potrebe pravila prije preinake i usklađenja | (a)Odgođeni porezni rashodi u financijskim računima | [A]

(b)Odgođeni porezni rashodi povezani s imovinom ili obvezama čija se knjigovodstvena vrijednost na temelju pravilâ razlikuje od računovodstvene knjigovodstvene vrijednosti | [B]

(c)Odgođeni porezni rashodi na temelju knjigovodstvene vrijednosti imovine ili obveza kako je utvrđeno na temelju pravilâ | [C]

(d)Odgođeni porezni rashodi za potrebe pravila prije preinake i usklađenja | [D]=[A]–[B]+[C]

2.Ukupan iznos prilagodbi | [E]

3.Preinaka odgođenih poreznih rashoda u minimalnu poreznu stopu | (e)Odgođeni porezni rashodi za potrebe pravila prije preinake | [F]=[D]+[E]

(f)Razlika između odgođenih poreznih rashoda evidentiranih po nižoj poreznoj stopi od minimalne porezne stope i preinačene po minimalnoj poreznoj stopi | [G]

(g)Razlika između odgođenih poreznih rashoda evidentiranih po višoj poreznoj stopi od minimalne porezne stope i preinačene po minimalnoj poreznoj stopi | [H]

4.Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza | [I]=[F]+[G]–[H]

(b) Raščlamba prilagodbi

1.Prilagodbe odgođenih poreznih rashoda | Neto iznos

(a)Odgođeni porezni rashodi povezani sa stavkama isključenima iz kvalificirajuće dobiti ili gubitka |

(b)Odgođeni porezni rashodi povezani s nedopuštenim obračunima |

(c)Odgođeni porezni rashodi povezani s nepotraživanim obračunima |

(d)Vrijednosno usklađenje ili usklađenje računovodstvenog priznavanja koje se odnosi na odgođenu poreznu imovinu |

(e)Odgođeni porezni rashodi koji proizlaze iz ponovnog mjerenja povezanog s promjenama porezne stope |

(f)Odgođeni porezni rashodi povezani s generiranjem i upotrebom poreznih kredita |

(g)Zamjenski prijenos gubitka odgođene porezne imovine ili zamjenski prijenos pretpostavljenog gubitka odgođene porezne imovine |

(h)Nedopušteni ili nepotraživani obračuni plaćeni tijekom fiskalne godine |

(i)Ponovno obračunana odgođena porezna obveza plaćena tijekom fiskalne godine |

(j)Priznavanje odgođene porezne imovine gubitka koja nije uključena u financijske instrumente |

(k)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz smanjenja porezne stope |

(l)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz povećanja porezne stope |

(m)Sastavni subjekti koji se pridružuju skupini MNP-ova i napuštaju je |

(n)Odgođeni porezni rashodi krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt |

(o)Odgođeni porezni rashodi krajnjeg matičnog društva koje podliježe režimu odbitka dividende |

(p)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz transakcija između sastavnih subjekata |

2.Ukupan iznos prilagodbi | [E]

(c) Prijenosi gubitaka

| 1.Pretpostavljena odgođena porezna imovina pripisiva prijenosima gubitaka | 2.Obuhvaćeni povrat poreza koji se odnosi na prijenose gubitaka

a.Iznos pripisan prethodnoj fiskalnoj godini X | |

b.Iznos pripisan prethodnoj fiskalnoj godini Y itd. | |

c.Ukupno | |

3.2.2.2. Mehanizam ponovnog obračuna

(a) Godišnji iznos odgođenih poreznih obveza na koje se primjenjuje pravilo o ponovnom obračunu

1.Iznos odgođenih poreznih obveza na koje se primjenjuje pravilo o ponovnom obračunu i koji se potražuje u petoj fiskalnoj godini koja prethodi izvještajnoj fiskalnoj godini |

2.Iznos ponovno obračunanih odgođenih poreznih obveza utvrđen u izvještajnoj fiskalnoj godini u vezi s petom fiskalnom godinom koja prethodi izvještajnoj fiskalnoj godini |

3.Iznos odgođenih poreznih obveza na koje se primjenjuje pravilo o ponovnom obračunu koji se potražuje za izvještajnu fiskalnu godinu |

(b) Računi za ponovni obračun agregiranih odgođenih poreznih obveza

| 1.Izvještajna fiskalna godina | 2.Prethodna fiskalna godina

a.Iznos odgođenih poreznih obveza u godini prije prijelazne godine | |

b.Nepodmireni iznos | |

c.Neopravdani iznos | |

3.2.2.3. Prijelazna pravila

1.Prijelazna godina |

(a) Odgođena porezna imovina i odgođene porezne obveze na početku prijelazne godine

Odgođene porezne obveze

1.Odgođene porezne obveze na početku prijelazne godine | 2.Preinake odgođenih poreznih obveza po minimalnoj poreznoj stopi (ako je primjenjivo)

|

Odgođena porezna imovina

3.Odgođena porezna imovina na početku prijelazne godine | 4.Preinake odgođene porezne imovine po minimalnoj poreznoj stopi (ako je primjenjivo) | 5.Odgođena porezna imovina koja proizlazi iz isključenih stavki | 6.Odgođena porezna imovina koja se uzima u obzir za potrebe pravila

[A] | [B] | [C] | [D] = [[A] or [B], ako je primjenjivo] - [C]

(b) Prijenos imovine nakon 30. studenoga 2021. i prije početka prijelazne godine

1.Jurisdikcija subjekata prodavatelja | 2.Porez plaćen za transakcije | 3.Neto odgođena porezna imovina ili obveza koja se odražava u financijskim izvještajima sastavnih subjekata prodavatelja | 4.Knjigovodstvena vrijednost prenesene imovine za potrebe pravila | 5.Neto odgođena porezna imovina ili obveza određuje se s obzirom na prenesenu imovinu za potrebe pravila o stjecanju sastavnih subjekata

| | | |

3.2.3. Odluke o jurisdikcijama (ako postoje)

3.2.3.1. Odluke o jurisdikcijama

(a) Odluke

1.Godišnje donošenje odluka |

a.Odluka o ukupnoj dobiti imovine | 

b.Odluka o beznačajnom smanjenju obuhvaćenih poreza | 

c.Odluka o neprimjenjivanju sadržajnog isključivanja dobiti | 

d.Prijenos negativnih poreznih rashoda | 

2.Petogodišnje odluke | 3.Godina donošenja odluke | 4.Godina opoziva odluke

e.Odluka o uključivanju vlasničkih ulaganja | |

f.Odluka o naknadi na temelju dionica | |

g.Odluka o primjeni načela realizacije | |

h.Odluka o transakcijama unutar grupe | |

i.Odluka da se odgođene porezne obveze ne realiziraju u prekograničnom kontekstu | |

5.Druge odluke | 6.Godina donošenja odluke | 7.Godina opoziva odluke

j.Odluka o kvalificirajućem gubitku | |

(b) Zahtjevi za informacije u vezi s odlukama o jurisdikciji

1.Uključivanje dobitka ili gubitka vlasničkog kapitala s obzirom na odluku o uključivanju ulaganja u vlasnički kapital |

2.Saldo ulaganja vlasnika u kvalificirani vlasnički udio iz prethodnih godina | [A]

3.Povećanja ulaganja vlasnika u kvalificirani vlasnički udio | [B]

4.Smanjenja ulaganja vlasnika u kvalificirani vlasnički udio | [C]

5.Nepodmireni iznos ulaganja vlasnika u kvalificirani vlasnički udio | [D]=[A]+[B]–[C]

3.2.3.2. Odluka o pretpostavljenom porezu na raspodjelu

1.Odluka o pretpostavljenom porezu na raspodjelu | 

(a) Mehanizam ponovnog obračuna

1.Fiskalna godina | 2.Iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu | 3.Plaćeni ili upotrijebljeni pretpostavljeni porez na raspodjelu | 4.Nepodmireni iznos pretpostavljenog poreza na raspodjelu račun za ponovni obračun

Treća prethodna fiskalna godina | Druga prethodna fiskalna godina | Prva prethodna fiskalna godina | Izvještajna fiskalna godina

Četvrta prethodna fiskalna godina | | | | | |

Treća prethodna fiskalna godina | | Nije primjenjivo | | | |

Druga prethodna fiskalna godina | | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | | |

Prva prethodna fiskalna godina | | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | |

Izvještajna fiskalna godina | | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo | Nije primjenjivo

(b) Ponovni izračun efektivne porezne stope i dopunskog poreza

1.Smanjenje prilagođenih obuhvaćenih poreza za prethodnu fiskalnu godinu | 2.Inkrementalni dopunski porez | 3.Omjer prodaje i ponovnog obračuna

[A] | [B] | [C]

3.2.4. Izračuni sastavnog subjekta

(a) Odluka o primjeni prijelaznog pojednostavnjenog okvira za izvješćivanje o jurisdikcijama

1.Je li skupina MNP-ova odlučila primijeniti prijelazni pojednostavnjeni okvir za izvješćivanje o jurisdikcijama? | Da/Ne

(b) Agregirano izvješćivanje za skupine s konsolidiranim porezom

1.Skupina s konsolidiranim porezom (PIB) | 2.Konsolidirani subjekti (PIB)

|

3.2.4.1. Kvalificirajuća dobit ili gubitak

(a) Prilagodbe neto računovodstvene dobiti ili gubitka

1.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) |

2.Iznos neto računovodstvene dobiti ili gubitka nakon dodjela |

3.Prilagodbe | Povećanja | Smanjenja

(a)Neto porezni rashod | |

(b)Isključene dividende | |

(c)Isključeni dobitak ili gubitak od vlasničkog kapitala | |

(d)Uključeni dobitak ili gubitak zbog metode revalorizacije | |

(e)Dobitak ili gubitak od prodaje imovine i obveza isključenih zbog reorganizacije | |

(f)Asimetrični dobici ili gubici zbog tečajnih razlika | |

(g)Rashodi odbijeni zbog politike | |

(h)Pogreške iz prethodnog razdoblja | |

(i)Promjene računovodstvenih načela | |

(j)Obračunani rashodi za mirovine | |

(k)Otpust duga | |

(l)Naknada na temelju dionica | |

(m)Prilagodbe tržišnim uvjetima | |

(n)Kvalificirani povrativi porezni krediti ili utrživi prenosivi porezni krediti | |

(o)Odluka o utvrđivanju dobitaka i gubitaka primjenom načela realizacije | |

(p)Odluka o prilagođenom povećanju imovine | |

(q)Rashodi aranžmana financiranja unutar skupine | |

(r)Odluka o transakcijama unutar skupine u istoj jurisdikciji | |

(s)Porezi osiguravajućih društava koji se naplaćuju ugovarateljima osiguranja | |

(t)Povećanje/smanjenje vlasničkog kapitala pripisano raspodjelama dodatnog osnovnog kapitala i ograničenim raspodjelama dodatnog osnovnog kapitala koje su isplaćene/dospjele ili primljene/potražuju se | |

(u)Sastavni subjekti koji se pridružuju skupini MNP-ova i napuštaju je | |

(v)Smanjenje kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt | |

(w)Smanjenje kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje podliježe režimu odbitka dividende | |

(x)Odluka o metodi oporezive raspodjele | |

(y)Dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza | |

(z)Transakcije između sastavnih subjekata | |

4.Kvalificirajuća dobit ili gubitak sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkih pothvata |

(b) Prekogranična dodjela dobiti ili gubitka između glavnog subjekta i stalne poslovne jedinice te provodnog subjekta

1.Sastavni subjekt ili članovi skupina zajedničkih pothvata koji se nalaze u toj jurisdikciji ili sastavni subjekt bez državne pripadnosti (PIB) | 2.Neto računovodstvena dobit ili gubitak prije prilagodbe | 3.Osnova za prilagodbu | 4.Drugi sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) | 5.Jurisdikcija drugog sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkih pothvata (ISO) | 6.Povećanja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt | 7.Smanjenja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt | 8.Neto računovodstvena dobit ili gubitak nakon prilagodbe

| | | | | | |

(c) Prekogranične prilagodbe

1.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) | 2.Osnova za prilagodbu | 3.Drugi sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) | 4.Jurisdikcija drugog sastavnog subjekta (ISO) | 5.Povećanja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt | 6.Smanjenja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt

| | | | |

(d) Prilagodbe kvalificirajuće dobiti krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt ili podliježe režimu odbitka dividende

1.Sastavni subjekt (ili član skupine zajedničkih pothvata) koji se nalazi u toj jurisdikciji (PIB) | 2.Osnova za smanjenje | 3.Identifikacija imatelja vlasničkih udjela ili primatelja dividendi | 4.Izravni vlasnički udio (u postotku) | 5.Smanjenja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt

| | | |

3.2.4.2. Prilagođeni obuhvaćeni porezi

(a) Prilagodbe tekućih poreznih rashoda u financijskim računima

1.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) | |

2.Tekući porezni rashodi u odnosu na obuhvaćene poreze nakon dodjela | |

3.Prilagodbe | Povećanja | Smanjenja

(a)Obuhvaćeni porez obračunat kao rashod u dobiti prije oporezivanja u financijskim izvještajima | |

(b)Obuhvaćeni porezi za nesigurnu poreznu poziciju zabilježeni kao smanjenje obuhvaćenih poreza u prethodnoj godini | |

(c)Kvalificirani povrativi porezni kredit ili utrživi prenosivi porezni krediti zabilježeni kao smanjenje tekućih poreznih rashoda | |

(d)Kvalificirane provodne porezne olakšice kvalificiranih vlasničkih udjela | |

(e)Tekući porezni rashodi za dobit koja je isključena iz kvalificirajuće dobiti ili gubitka | |

(f)Nekvalificirani povrativi porezni kredit, neutrživi prenosivi porezni kredit ili drugi porezni krediti koji nisu evidentirani kao smanjenje tekućih poreznih rashoda | |

(g)Obuhvaćeni porezi koji su vraćeni ili uknjiženi (osim bilo kojeg kvalificiranog povrativog poreznog kredita ili utrživih prenosivih poreznih kredita) koji se ne tretiraju kao prilagodba tekućih poreznih rashoda | |

(h)Tekući porezni rashodi povezani s neizvjesnim poreznim položajem | |

(i)Tekući porezni rashodi za koje se ne očekuje da će biti plaćeni u roku od tri godine | |

(j)Prilagodbe nakon podnošenja prijave | |

(k)Obuhvaćeni porezi koji se odnose na neto dobitak ili neto gubitak imovine | |

(l)Smanjenje obuhvaćenih poreza krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt | |

(m)Obuhvaćeni porezi za kvalificirajuću dobit krajnjeg matičnog društva koja se umanjuje na temelju režima odbitka dividende | |

(n)Pretpostavljeni porez na raspodjelu | |

(o)Odluka o metodi oporezive raspodjele | |

(p)Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza | |

(q)Povećanje ili smanjenje obuhvaćenih poreza zabilježenih u vlasničkom kapitalu ili ostaloj sveobuhvatnoj dobiti povezanoj s iznosima uključenima u kvalificirajuću dobit ili gubitak koji će podlijegati oporezivanju na temelju lokalnih poreznih pravila | |

4.Prilagođeni obuhvaćeni porezi | |

(b) Unakrsna dodjela poreza

1.Sastavni subjekt koji se nalazi u toj jurisdikciji ili sastavni subjekt bez državne pripadnosti (ili član skupine zajedničkih pothvata) (PIB) | 2.Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta (ili člana skupine zajedničkih pothvata) prije prilagodbe | 3.Osnova za prilagodbu | 4.Drugi sastavni subjekt (ili član skupine zajedničkih pothvata) (PIB) | 5.Jurisdikcija drugog sastavnog subjekta (ili člana skupine zajedničkih pothvata) (ISO) | 6.Povećanja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt | 7.Smanjenja koja se odnose na ovaj sastavni subjekt | 8.Obuhvaćeni porezi sastavnog subjekta (ili člana skupine zajedničkih pothvata) nakon prilagodbe

| | | | | | |

(c) Odgođeni porezni rashodi

1.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata (PIB) | |

2.Iznos odgođenih poreznih rashoda za potrebe pravilâ | |

3.Prilagodbe odgođenih poreznih rashoda | Povećanja | Smanjenja

(a)Odgođeni porezni rashodi povezani sa stavkama isključenima iz kvalificirajuće dobiti ili gubitka | |

(b)Odgođeni porezni rashodi povezani s nedopuštenim obračunima | |

(c)Odgođeni porezni rashodi povezani s nepotraživanim obračunima | |

(d)Vrijednosno usklađenje ili usklađenje računovodstvenog priznavanja koje se odnosi na odgođenu poreznu imovinu | |

(e)Odgođeni porezni rashodi koji proizlaze iz ponovnog mjerenja povezanog s promjenama porezne stope | |

(f)Odgođeni porezni rashodi povezani s generiranjem i upotrebom poreznih kredita | |

(g)Zamjenski prijenos gubitka odgođene porezne imovine ili zamjenski prijenos pretpostavljenog gubitka odgođene porezne imovine | |

(h)Nedopušteni ili nepotraživani obračuni plaćeni tijekom fiskalne godine | |

(i)Ponovno obračunana odgođena porezna obveza plaćena tijekom fiskalne godine | |

(j)Priznavanje odgođene porezne imovine gubitka koja nije uključena u financijske instrumente | |

(k)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz smanjenja porezne stope | |

(l)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz povećanja porezne stope | |

(m)Sastavni subjekti koji se pridružuju skupini MNP-ova i napuštaju je | |

(n)Odgođeni porezni rashodi krajnjeg matičnog društva koje je provodni subjekt | |

(o)Odgođeni porezni rashodi krajnjeg matičnog društva koje podliježe režimu odbitka dividende | |

(p)Prilagodba odgođenih poreznih rashoda koja proizlazi iz transakcija između sastavnih subjekata | |

4.Razlika između odgođenih poreznih rashoda evidentiranih po nižoj poreznoj stopi od minimalne porezne stope i preinačene po minimalnoj poreznoj stopi | |

5.Razlika između odgođenih poreznih rashoda evidentiranih po višoj poreznoj stopi od minimalne porezne stope i preinačene po minimalnoj poreznoj stopi | |

6.Ukupni iznos prilagodbe odgođenog poreza | |

3.2.4.3. Odluke o sastavnom subjektu (ili odluke koje se primjenjuju na skupinu zajedničkih pothvata)

1.Sastavni subjekti (ili član skupine zajedničkih pothvata) u vezi s kojima je donesena odluka (PIB) |

2.Godišnje odluke | a.Odluka o primjeni pojednostavnjenih izračuna za sastavne subjekte koji nisu značajni (pojednostavnjeni izračuni u okviru „sigurne luke”) |

b.Odluka o otpustu duga |

c.Odluka o nepotraživanim obračunima |

3.Petogodišnje odluke | | 4.Godina donošenja odluke | 5.Godina opoziva odluke |

d.Odluka o tome da se subjekt neće smatrati isključenim subjektom | |

e.Uključivanje svih dividendi povezanih s portfeljnim udjelima | |

f.Tretiranje dobitaka ili gubitaka od tečajnih razlika pripisivih zaštiti od rizika kao isključeni dobitak ili gubitak od vlasničkog kapitala | |

g.Odluka o poreznoj transparentnosti investicijskog subjekta | |

h.Odluka o metodi oporezive raspodjele | |

i.Petogodišnja odluka o nepotraživanim obračunima | | |

6.Druge odluke | j.Odluka o kvalificirajućem gubitku | | |

k.Odluka o fer vrijednosti |

1.Sastavni subjekti (ili članovi skupina zajedničkih pothvata) u vezi s kojima je donesena odluka (PIB) | 2.Fiskalna godina događaja pokretača | 3.Uključivanje događaja pokretača u fiskalnu godinu ili petogodišnje uključivanje

| |

3.2.4.4. Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

(a) Isključivanje dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

1.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata koji se nalazi u toj jurisdikciji (PIB) |

Dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza | 2.Kategorija |

3.Prihod | [A]

4.Troškovi | [B]

5.Dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza | [C]=[A]–[B]

Kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza | 6.Kategorija |

7.Prihod | [D]

8.Troškovi | [E]

9.Kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza | [F]=[D]–[E]

Učinak na sadržajno isključivanje dobiti | 10.Troškovi plaća pripisivi isključenoj dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza ili kvalificiranoj dodatnoj dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza |

11.Knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine upotrijebljene u stvaranju isključene dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza ili kvalificirane dodatne dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza |

Obuhvaćeni porezi | 12.Obuhvaćeni porezi pripisivi isključenoj dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza ili kvalificiranoj dodatnoj dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza |

(b) Gornja granica koju jurisdikcija primjenjuje za isključenje kvalificirane dodatne dobiti od međunarodnog pomorskog prijevoza

1.Ukupna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza za sve sastavne subjekte (ili članove skupine zajedničkih pothvata) | [A]

2.Gornja granica od 50 % | 50 %x[A]

3.Ukupna kvalificirana dodatna dobit od međunarodnog pomorskog prijevoza za sve sastavne subjekte (ili članove skupine zajedničkih pothvata) | [B]

4.Prekoračenje gornje granice ako je vrijednost B veća od 50 % vrijednosti A | [B]–50 %x[A]

3.2.4.5. Informacije za potrebe odluke o primjeni metode oporezive raspodjele (ako je primjenjivo)

Odluka o metodi oporezive raspodjele

1.Sastavni subjekt – vlasnik (ili član skupine zajedničkih pothvata) u vezi s kojim je donesena odluka (PIB) | 2.Investicijski subjekt u vezi s kojim je donesena odluka (PIB) | 3.Stvarne i pretpostavljene raspodjele kvalificirajuće dobiti investicijskog subjekta koje je primio sastavni subjekt – vlasnik | 4.Bruto iznos lokalnog poreza investicijskog subjekta koji se može odbiti | 5.Razmjerni udio sastavnog subjekta – vlasnika u neraspodijeljenoj neto kvalificirajućoj dobiti investicijskog subjekta

| | | |

3.2.4.6. Ostali računovodstveni standardi

1.Sastavni subjekt (ili član skupine zajedničkih pothvata) s neto računovodstvenom dobiti ili gubitkom na temelju različitog računovodstvenog standarda (PIB) | 2.Prihvatljiv ili odobren standard financijskog računovodstva

|

3.3. Izračun dopunskog poreza

3.3.1. Dopunski porez

a.Postotak dopunskog poreza | b.Sadržajno isključivanje dobiti | c.Višak dobiti | d.Daljnji dopunski porez | e.Dospjeli domaći dopunski porez | f.Dopunski porez

[A]=15 % - efektivna porezna stopa | [B] | [C] = neto kvalificirajuća dobit ili gubitak - [B] | [D] | [E] | =[A]x[C]+[D]–[E]

3.3.2. Izračun sadržajnog isključivanja dobiti (ako je primjenjivo)

3.3.2.1. Ukupni iznos sadržajnog isključivanja dobiti

Izuzeće za plaće | Izuzeće za materijalnu imovinu | Ukupno

1.Relevantni prihvatljivi troškovi plaća prihvatljivih zaposlenika koji obavljaju djelatnosti u jurisdikciji | 2.Primjena odgovarajućeg postotka marže za izvještajnu fiskalnu godinu | 3.Knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine koja se nalazi u jurisdikciji | 4.Primjena odgovarajućeg postotka marže za izvještajnu fiskalnu godinu | 5.Sadržajno isključivanje dobiti

[A] | [B] | [C] | [D] | [E]=[A]x[B]+[C]x[D]

3.3.2.2. Raspodjela prihvatljivih troškova plaća i knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine stalnim poslovnim jedinicama za potrebe sadržajnog isključivanja dobiti

1.Relevantni prihvatljivi troškovi plaća | 2.Knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine | 3.Jurisdikcija stalnih poslovnih jedinica | 4.Relevantni prihvatljivi troškovi plaća dodijeljeni stalnim poslovnim jedinicama | 5.Knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine dodijeljene stalnim poslovnim jedinicama

| | | |

3.3.2.3. Raspodjela prihvatljivih troškova plaća i knjigovodstvene vrijednosti prihvatljive materijalne imovine provodnog subjekta za potrebe sadržajnog isključivanja dobiti

1.Relevantni prihvatljivi troškovi plaća | 2.Knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine | 3.Jurisdikcija vlasnika sastavnog subjekta (ili članova skupina zajedničkih pothvata) | 4.Relevantni prihvatljivi troškovi plaća dodijeljeni vlasniku sastavnog subjekta (ili isključeni) | 5.Knjigovodstvena vrijednost relevantne prihvatljive materijalne imovine dodijeljene vlasniku sastavnog subjekta (ili isključene)

| | | |

3.3.3. Dodatni važeći dopunski porez

3.3.3.1. Dodatni dopunski porez osim u slučaju neto kvalificirajućeg gubitka u izvještajnoj fiskalnoj godini

1.Relevantni članci | 2.Relevantna godina | 3.Kako je prethodno prijavljeno ili ponovno izračunano | 4.Neto kvalificirajuća dobit/gubitak | 5.Prilagođeni obuhvaćeni porezi | 6.Efektivna porezna stopa | 7.Višak dobiti | 8.Postotak dopunskog poreza | 9.Dopunski porez | 10.Daljnji dopunski porez

| Prethodna fiskalna godina X | a.Prethodno prijavljeno | | | | | | |

b.Ponovno izračunano | | | | | |

3.3.3.2. Dodatni dopunski porez u slučaju neto kvalificirajućeg gubitka u izvještajnoj fiskalnoj godini

1.Prilagođeni obuhvaćeni porezi za jurisdikciju (ako su negativni) | [A]

2.Kvalificirajući gubitak za jurisdikciju | [B]

3.Očekivani prilagođeni obuhvaćeni porezi | [C]=[B]×15 %

4.Daljnji dopunski porez | [D]=[C]–[A]

3.3.4. Kvalificirani domaći dopunski porez

1.Standard financijskog računovodstva |

2.Plativi iznos kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza |

3.Minimalna porezna stopa kvalificiranog domaćeg dopunskog poreza (ako je viša od 15 %) |

4.Osnova za spajanje dohotka i poreza (ako se razlikuje od pravila o uključivanju dobiti) |

5.Upotrijebljena valuta (ako se razlikuje od izvještajne valute konsolidiranog financijskog izvještaja) |

6.Petogodišnja odluka za uporabu valute iz konsolidiranog financijskog izvještaja ili lokalne valute | Valuta | Godina donošenja odluke | Godina opoziva odluke

7.Je li dostupno sadržajno isključivanje dobiti? | Da/Ne

8.Je li dostupno de minimis isključenje? | Da/Ne

3.4. Dodjela i raspodjela dopunskog poreza (ako postoji)

3.4.1. Primjena pravila o uključivanju dobiti u odnosu na tu jurisdikciju

1.Subjekt grupe kojem je dodijeljen dopunski porez | a.Sastavni subjekt ili član skupine zajedničkih pothvata koji podliježe niskoj poreznoj stopi (PIB) |

b.Kvalificirajuća dobit sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkih pothvata koji podliježe niskoj poreznoj stopi | [A]

c.Dopunski porez sastavnog subjekta ili člana skupine zajedničkih pothvata koji podliježe niskoj poreznoj stopi | [C] = [T] x [A]/[A+B+itd.]

2.Matična društva koja su obvezna primjenjivati kvalificirano pravilo o uključivanju dobiti | a.Matično društvo (PIB) | [Matično društvo 1] |

b.Jurisdikcija matičnog društva | Jurisdikcija B |

c.Iznos kvalificirajuće dobiti koja se može pripisati vlasničkim udjelima drugih vlasnika | [D] |

d.Omjer uključenosti matičnog društva | [F]=([A]–[D])/[A] |

3.Dopunski porez na temelju pravila o uključivanju dobiti | a.Dodjeljivi udio matičnog društva u dopunskom porezu | [G]=[C]×[F] |

b.Prijeboj pravila o uključivanju dobiti | [H] |

c.Dopunski porez koji plaća matično društvo | [I]=[G]–[H] |

3.4.2. Ukupni iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu jurisdikciju

1.Sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi (ili član skupine zajedničkih pothvata) na koji se ne primjenjuje smanjenje pravila o prenisko oporezivanoj dobiti na nulu (PIB) |

2.Dopunski porez koji se uzima u obzir za izračun ukupnog dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za svaki sastavni subjekt koji podliježe niskoj poreznoj stopi |

3.Ukupni iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za tu jurisdikciju |

3.4.3. Pripisivanje dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti

1.Jurisdikcije na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti | 2.Prijenos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti | 3.Broj zaposlenika | 4.Neto knjigovodstvena vrijednost materijalne imovine | 5.Postotak na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti | 6.Iznos dopunskog poreza na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti dodijeljen izvještajnoj fiskalnoj godini | 7.Dodatni novčani porezni rashod sastavnih subjekata u jurisdikciji na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti | 8.Preostali dopunski porez na temelju pravila o prenisko oporezivanoj dobiti za prijenos

| | | | | | |

| | | | | | |

Ukupno | | | | | | |

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu