Direktiva Vijeća 2011/16/EU · POGLAVLJE IV. UVJETI KOJI UREĐUJU UPRAVNU SURADNJU

Članak 16.

Otkrivanje informacija i dokumenata

1. Informacije koje se na temelju ove Direktive priopćuju među državama članicama u bilo kojem obliku obuhvaćene su obvezom čuvanja službene tajne i uživaju zaštitu koja se primjenjuje na slične informacije na temelju nacionalnog prava države članice koja ih je primila. Takve se informacije mogu upotrijebiti za procjenu, primjenu i provedbu nacionalnog prava država članica o porezima iz članka 2. te o PDV-u, drugim neizravnim porezima, carinama, sprečavanju pranja novca i borbi protiv financiranja terorizma.

Te se informacije također mogu koristiti za utvrđivanje i prisilnu naplatu drugih poreza i carina obuhvaćenih člankom 2. Direktive Vijeća 2010/24/EU od 16. ožujka 2010. o uzajamnoj pomoći za naplatu tražbina vezno uz poreze i carine i druge mjere(5) ili za ocjenu i provedbu doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje.

Osim toga mogu se koristiti vezano uz sudske i upravne postupke koji mogu uključivati kazne, pokrenute kao posljedica kršenja poreznog prava, ne dovodeći u pitanje opća pravila i odredbe koji uređuju prava optuženika i svjedoka u takvim postupcima.

2. Uz dopuštenje nadležnog tijela države članice koja priopćuje informacije na temelju ove Direktive, i samo ako je to dopušteno na temelju nacionalnog prava države članice nadležnog tijela koje prima informacije, informacije i dokumenti primljeni na temelju ove Direktive mogu se rabiti u druge svrhe osim onih navedenih u stavku 1. Takvo se dopuštenje dodjeljuje ako se informacije mogu rabiti u slične svrhe u državi članici nadležnog tijela koje ih je priopćilo.

Nadležno tijelo svake države članice može nadležnim tijelima svih ostalih država članica priopćiti popis svrha u koje se informacije i dokumenti mogu rabiti, u skladu s njezinim nacionalnim pravom, osim onih navedenih u stavku 1. Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može zaprimljene informacije i dokumente rabiti bez dopuštenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu koju je navela država članica koja ih priopćava.

Nadležno tijelo koje prima informacije i dokumente može primljene informacije i dokumente upotrebljavati i bez odobrenja iz prvog podstavka ovog stavka u bilo koju svrhu obuhvaćenu aktom na temelju članka 215. Ugovora o funkcioniranju Europske unije te ih u tu svrhu razmijeniti s nadležnim tijelom zaduženim za mjere ograničavanja u dotičnoj državi članici.

3. Kad nadležno tijelo države članice smatra da informacije koje je dobilo od nadležnog tijela druge države članice mogu biti korisne u svrhe navedene u stavku 1. nadležnom tijelu treće države članice, može prenijeti te informacije tom nadležnom tijelu uz uvjet da je prijenos u skladu s pravilima i postupcima utvrđenima u ovoj Direktivi. Obavješćuje nadležno tijelo države članice iz koje informacije potječu o namjeri da ih podijeli s trećom državom članicom. Država članica podrijetla informacija može se usprotiviti takvoj razmjeni informacija u roku od 15 kalendarskih dana od primitka obavijesti od države članice koja ih želi podijeliti.

4. Dozvolu za uporabu informacija u skladu sa stavkom 2. koje su proslijeđene u skladu sa stavkom 3., može dodijeliti samo nadležno tijelo države članice iz koje potječu informacije.

5. Informacije, izvješća, izjave i svi drugi dokumenti ili njihove ovjerene preslike ili izvadci, koje je pribavilo tijelo koje prima zahtjev i koji su dostavljeni tijelu koje podnosi zahtjev u skladu s ovom Direktivom nadležna tijela države članice koja podnosi zahtjev mogu koristiti kao dokazni materijal na istoj osnovi kao i slične informacije, izvješća, izjave i bilo koje druge dokumente koje je osiguralo neko tijelo te države članice.

6. Neovisno o stavcima od 1. do 4. ovog članka, informacije koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa koriste se za potrebe procjene rizikâ transfernih cijena na visokoj razini i ostale rizike povezane sa smanjenjem porezne osnovice i premještanjem dobiti, među ostalim za procjenu rizika neusklađenosti članova skupine MNP-ova u odnosu na primjenjiva pravila o transfernim cijenama te prema potrebi za gospodarske i statističke analize. Prilagodbe transfernih cijena od strane poreznih tijela države članice primateljice ne temelje se na informacijama koje se razmjenjuju na temelju članka 8.aa. Neovisno o prethodno navedenom, ne zabranjuje se korištenje informacija koje se priopćuju između država članica na temelju članka 8.aa kao temelja za daljnje istrage u odnosu na sporazume o transfernim cijenama skupine MNP-ova ili u odnosu na druga porezna pitanja tijekom poreznog nadzora te se, kao rezultat toga, može izvršiti odgovarajuća prilagodba oporezive dobiti sastavnog subjekta.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu