Uredba Komisije (EU) br. 142/2011
od 25. veljače 2011. o provedbi Uredbe (EZ) br. 1069/2009 Europskog parlamenta i Vijeća o utvrđivanju zdravstvenih pravila za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode koji nisu namijenjeni prehrani ljudi i o provedbi Direktive Vijeća 97/78/EZ u pogledu određenih uzoraka i predmeta koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na granici na temelju te Direktive
Pročišćeni tekst na dan 17. studenoga 2026.
Uvodna izjava (1)
Uredbom (EZ) br. 1069/2009 utvrđuju se zdravstvena pravila za životinje i pravila javnoga zdravlja za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda. Tom se Uredbom utvrđuju okolnosti u kojima nusproizvode životinjskog podrijetla treba zbrinuti kako bi se spriječilo širenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja. Nadalje, u toj se Uredbi navode uvjeti u kojima je nusproizvode životinjskog podrijetla moguće upotrijebiti u hrani za životinje i za razne druge namjene, npr. u kozmetičkim proizvodima, lijekovima i u tehničke svrhe. Također se utvrđuju obveze subjekata da s nusproizvodima životinjskog podrijetla postupaju unutar objekata i pogona nad kojima se vrši službena kontrola.
Uvodna izjava (2)
Uredbom (EZ) br. 1069/2009 utvrđuje se da je podrobna pravila za postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, kao što su norme za preradu, higijenski uvjeti i obrasci dokaznih dokumenata koji moraju pratiti pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla i njihovih prerađevina u svrhu sljedivosti, potrebno donijeti putem provedbenih mjera.
Uvodna izjava (3)
Podrobna bi pravila za uporabu i odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla u ovoj Uredbi trebalo donijeti s obzirom na ciljeve Uredbe (EZ) br. 1069/2009, odnosno održivu uporabu materijala životinjskog podrijetla i visoku razinu zaštite javnoga zdravlja i zdravlja životinja u Europskoj uniji.
Uvodna izjava (4)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 ne primjenjuje se na čitave trupove ili dijelove trupova divljih životinja, za koje se ne sumnja da su zaražene s bolešću koja se može prenijeti na ljude ili životinje, osim akvatičnih životinja ulovljenih u trgovačke svrhe. Nadalje, ne primjenjuje se na čitave trupove ili dijelove trupova divljih životinja koji u skladu s dobrom lovnom praksom nisu sakupljeni nakon ubijanja. Uklanjanje tih nusproizvoda životinjskog podrijetla iz lova potrebno je izvršiti tako da se spriječi prenošenje rizika, kako je primjereno za određenu lovačku praksu i u skladu s dobrom praksom koju propisuje lovačka struka.
Uvodna izjava (5)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 primjenjuje se na nusproizvode životinjskog podrijetla za izradu lovačkih trofeja. Izrada takvih trofeja, te prepariranje životinja i dijelova životinja za koje se upotrebljavaju druge metode, kao što je plastinacija, trebali bi se obavljati u uvjetima kojima se sprečava prenošenje rizika za zdravlje ljudi ili životinja.
Uvodna izjava (6)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 primjenjuje se na ugostiteljski otpad ako potječe s prijevoznih sredstava u međunarodnom prometu, kao što su materijali koji potječu od hrane koja se poslužuje u zrakoplovu ili na brodu koji dolazi u Europsku uniju iz treće zemlje. Ta se Uredba primjenjuje i na ugostiteljski otpad ako je namijenjen za hranidbu životinja, preradu u skladu s jednom od odobrenih metoda prerade prema ovoj Uredbi ili za pretvorbu u bioplin ili kompost. Uredbom (EZ) br. 1069/2009 zabranjuje se hranidba životinja iz uzgoja ugostiteljskim otpadom, uz iznimku krznaša. Stoga se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 ugostiteljski otpad može prerađivati i dalje koristiti pod uvjetom da se prerađevine ne koriste za hranidbu takvih životinja.
Uvodna izjava (7)
Radi dosljednosti Zakonodavstva Unije, potrebno je koristiti definiciju krmiva iz Uredbe (EZ) br. 767/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o stavljanju na tržište i korištenju hrane za životinje, izmjeni Uredbe (EZ) br. 1831/2003 Europskog parlamenta i Vijeća i stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 79/373/EEZ, Direktive Komisije 80/511/EEZ, Direktiva Vijeća 82/471/EEZ, 83/228/EEZ, 93/74/EEZ, 93/113/EZ i 96/25/EZ te Odluke Komisije 2004/217/EZ(3), kao osnovu za definiranje krmiva životinjskog podrijetla u ovoj Uredbi.
Uvodna izjava (8)
Uredbom (EZ) br. 1069/2009 zabranjuje se otpremanje nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda od prijemljivih vrsta s gospodarstava i iz objekata, pogona ili zona na koje se primjenjuju ograničenja zbog prisutnosti ozbiljne prenosive bolesti. Radi pružanja visoke razine zaštite zdravlja životinja u Uniji, popis bolesti iz Priručnika za zdravlje kopnenih životinja i Priručnika za zdravlje akvatičnih životinja Svjetske organizacije za zdravlje životinja (dalje u tekstu: „OIE”) treba utvrditi kao popis ozbiljnih prenosivih bolesti radi određivanja područja primjene te zabrane.
Uvodna izjava (9)
Budući da spaljivanje i suspaljivanje određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla ne ulaze u područje primjene Direktive 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada(4), u ovoj je Uredbi potrebno donijeti primjerena pravila za sprečavanje rizika za zdravlje koje proizlaze iz tih djelatnosti, vodeći računa o mogućem utjecaju na okoliš. Ostatke spaljivanja ili suspaljivanja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda trebalo bi reciklirati ili odlagati u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša budući da upravo to zakonodavstvo dopušta uporabu fosfornih spojeva iz pepela u gnojivima, te izručivanje pepela kremiranih kućnih ljubimaca vlasnicima.
Uvodna izjava (10)
Proizvodi životinjskog podrijetla ili hrana koja sadrži takve proizvode trebali bi se odlagati na odlagalištu u skladu s Direktivom Vijeća 1999/31/EZ od 26. travnja 1999. o odlagalištima otpada(5) ako su prerađeni kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 852/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o higijeni hrane(6) kako bi se smanjili mogući zdravstveni rizici.
Uvodna izjava (11)
Trebalo bi zabraniti uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili dobivenih proizvoda putem otpadnih voda budući da se na njih ne primjenjuju zahtjevi kojima bi se osigurao primjereni nadzor nad rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja. Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se spriječili neprihvatljivi rizici od nenamjernog uklanjanja nusproizvoda životinjskog podrijetla, kao što je čišćenje podova i opreme koja se upotrebljava u preradi.
Uvodna izjava (12)
Direktivom 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu i o stavljanju izvan snage određenih Direktiva(7) utvrđuju se određene mjere za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi. Člankom 2. stavkom 2. utvrđuje se da su određena pitanja izuzeta iz područja primjene te Direktive u mjeri u kojoj se na njih primjenjuju drugi propisi Unije, uključujući nusproizvode životinjskog podrijetla na koje se primjenjuje Uredba (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi(8), osim onih koji su namijenjeni za spaljivanje, odlaganje na odlagalište ili uporabu u pogonu za proizvodnju bioplina ili kompostani. Ta je Uredba stavljena izvan snage i zamijenjena Uredbom (EZ) br. 1069/2009 s učinkom od 4. ožujka 2011. Radi dosljednosti zakonodavstva Unije, postupci putem kojih se nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi pretvaraju u bioplin i kompost, trebali bi biti u skladu sa zdravstvenim pravilima iz ove Uredbe i mjerama za zaštitu okoliša iz Direktive 2008/98/EZ.
Uvodna izjava (13)
Nadležnom bi tijelu države članice trebalo omogućiti da odobri alternativne parametre za pretvorbu nusproizvoda životinjskog podrijetla u bioplin ili kompost na temelju validacije na temelju usklađenog obrasca. U tom bi slučaju trebalo omogućiti stavljanje ostataka digestije i komposta na tržište u čitavoj Europskoj uniji. Nadalje, nadležnom bi tijelu države članice trebalo omogućiti da odobri određene parametre za posebne nusproizvode životinjskog podrijetla, kao što su ugostiteljski otpad i smjese ugostiteljskog otpada s određenim drugim materijalima, koji se pretvaraju u bioplin ili kompost. S obzirom da se takva odobrenja ne izdaju u skladu s usklađenim obrascem, ostaci digestije i kompost trebali bi se stavljati na tržište samo u državi članici u kojoj su parametri odobreni.
Uvodna izjava (14)
Kako bi se spriječila kontaminacija hrane patogenim organizmima, objekti ili pogoni za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla trebali bi poslovati na lokaciji odvojenoj od klaonica ili drugih objekata za preradu hrane, a posebno u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o utvrđivanju posebnih higijenskih pravila za hranu životinjskog podrijetla(9), osim ako se prerada nusproizvoda životinjskog podrijetla odvija u uvjetima koje je odobrilo nadležno tijelo radi sprečavanja širenja rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja u objekte za preradu hrane.
Uvodna izjava (15)
Uredbom (EZ) br. 999/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 22. svibnja 2001. o utvrđivanju pravila za sprečavanje pojave, kontrolu i iskorjenjivanje određenih transmisivnih spongiformnih encefalopatija(10) utvrđuje se da države članice moraju provoditi godišnje programe praćenja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE). U te bi programe praćenja trebalo uključiti trupove životinja namijenjene za hranidbu određenih vrsta s ciljem promicanja biološke raznolikosti, i to u mjeri koja je potrebna kako bi se osiguralo da se tim programima osigurava dovoljno podataka o raširenosti TSE-a u odnosnoj državi članici.
Uvodna izjava (16)
Uredbom (EZ) br. 1069/2009 dopušta se uporaba materijala kategorije 1 u hranidbi ugroženih ili zaštićenih vrsta ptica lešinara i drugih vrsta koje žive u njihovom prirodnome staništu, a s ciljem promicanja biološke raznolikosti. Takvu bi uporabu trebalo odobriti u hranidbi određenih mesojeda navedenih u Direktivi Vijeća 92/43/EEZ od 21. svibnja 1992. o očuvanju prirodnih staništa i divlje faune i flore(11), te određenih vrsta ptica grabljivica navedenih u Direktivi 2009/147/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. studenoga 2009. o očuvanju divljih ptica(12) kako bi se uzeli u obzir prirodni uzorci hranidbe tih vrsta.
Uvodna izjava (17)
Uredbom (EZ) br. 1068/209 uveden je postupak odobravanja alternativnih metoda uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda. Takve metode može odobriti Komisija nakon primitka mišljenja Europske agencije za sigurnost hrane (dalje u tekstu: „EFSA”). Kako bi EFSA mogla lakše ocjenjivati zahtjeve, potrebno je utvrditi standardni obrazac kojime bi se podnositeljima zahtjeva objasnilo koje dokaze moraju podnijeti. U skladu s Ugovorima trebalo bi omogućiti podnošenje zahtjeva za alternativne metode na službenim jezicima Unije, kako je utvrđeno u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1. o utvrđivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici(13).
Uvodna izjava (18)
U skladu s Uredbom (EZ) br. 183/2005 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. siječnja 2005. o utvrđivanju zahtjeva za higijenu hrane za životinje(14), subjekti u poslovanju s hranom za životinje, uz iznimku primarnih proizvođača, moraju skladištiti i prevoziti hranu za životinje u određenim higijenskim uvjetima. Budući da ti uvjeti osiguravaju jednako smanjenje mogućih rizika, na krmne se smjese dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla ne bi trebali primjenjivati zahtjevi iz ove Uredbe u pogledu skladištenja i prijevoza.
Uvodna izjava (19)
Radi promicanja znanosti i istraživanja, te postizanja najbolje moguće uporabe nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda pri dijagnosticiranju bolesti ljudi ili životinja, nadležno bi tijelo trebalo moći donijeti uvjete za uzorke takvih tvari namijenjene istraživanju, te u obrazovne i dijagnostičke svrhe. Međutim, ti se uvjeti ne smiju donijeti za uzorke patogenih organizama, na koje se primjenjuju posebna pravila utvrđena u Direktivi Vijeća 92/118/EEZ od 17. prosinca 1992. o utvrđivanju zahtjeva za zdravlje životinja i zahtjeva za javno zdravstvo kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu proizvoda koji ne podliježu navedenim zahtjevima utvrđenim u posebnim pravilima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktivi 89/662/EEZ te, s obzirom na patogene tvari, iz Direktive 90/425/EEZ(15).
Uvodna izjava (20)
Nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni za izložbe, pod uvjetom da nisu namijenjeni trgovini, i nusproizvodi životinjskog podrijetla namijenjeni za posebne studije ili analize izuzeti su Direktivom 97/78/EZ od veterinarskih pregleda na graničnim inspekcijskim postajama na ulazu u Uniju. Tom se Direktivom predviđa donošenje provedbenih mjera za ta izuzeća. U ovoj je Uredbi potrebno utvrditi odgovarajuće uvjete za uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda namijenjenih za izložbe i posebne studije ili analize kako bi se spriječilo širenje neprihvatljivih rizika za javno zdravlje ili zdravlje životinja prilikom unosa tih proizvoda u Uniju. Radi dosljednosti zakonodavstva Unije i pružanja pravne sigurnosti subjektima, te je uvjete i provedbene mjere za Direktivu 97/78/EZ potrebno utvrditi u ovoj Uredbi.
Uvodna izjava (21)
S nusproizvodima životinjskog podrijetla treba nakon sakupljanja postupati u skladu s odgovarajućim uvjetima kojima se sprečava širenje neprihvatljivih rizika za javno zdravlje ili zdravlje životinja. Objekti ili pogoni u kojima se obavljaju određene radnje prije daljnje prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla trebali bi biti izrađeni i djelovati tako da se spriječi takvo širenje. To se odnosi i na objekte ili pogone u kojima se obavljaju radnje koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla u skladu s veterinarskim zakonodavstvom Zajednice, uz iznimku postupanja s nusproizvodima životinjskog podrijetla koji nastaju u sklopu kurativnih djelatnosti privatnih veterinara.
Uvodna izjava (22)
U skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 subjekti su dužni osigurati sljedivost nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda u svim fazama lanca proizvodnje, uporabe i odlaganja kako bi se izbjegli nepotrebni poremećaji na zajedničkom tržištu u slučaju događaja povezanih sa stvarnim ili mogućim rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja. Stoga sljedivost ne bi trebali osiguravati samo subjekti koji stvaraju, sakupljaju ili prevoze nusproizvode životinjskog podrijetla, već i subjekti koji odlažu nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode spaljivanje, suspaljivanjem ili odlaganjem na odlagališta.
Uvodna izjava (23)
Potrebno je održavati čistoću spremnika i prijevoznih sredstava koji se koriste za nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode kako bi se spriječila kontaminacija. Ako su namijenjeni prijevozu određenog materijala, kao što su tekući nusproizvodi životinjskog podrijetla koji ne predstavljaju neprihvatljivi zdravstveni rizik, subjekti mogu prilagoditi svoje mjere za sprečavanje kontaminacije stvarnom riziku koji proizlazi iz toga materijala.
Uvodna izjava (24)
Državama bi članicama trebalo biti dopušteno da od subjekata zatraže uporabu integriranog računalnog veterinarskog sustava (TRACES), koji je uveden Odlukom Komisije 2004/292/EZ od 30. ožujka 2004. o uvođenju sustava TRACES i o izmjeni Odluke 92/486/EEZ(16) (dalje u tekstu: „sustav TRACES”), kako bi pružili dokaz o prispijeću pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda na odredište. Druga je mogućnost da se kao dokaz o prispijeću pošiljaka upotrijebi četvrti primjerak komercijalnog dokumenta, koji se vraća proizvođaču. Iskustvo s tim dvjema mogućnostima trebalo bi ocijeniti nakon prve godine provedbe ove Uredbe.
Uvodna izjava (25)
Uredbom (EZ) br. 853/2004 utvrđuju se određeni parametri za postupanje s topljenom masti, ribljim uljem i proizvodima od jaja, kojima se osigurava primjereni nadzor nad mogućim zdravstvenim rizicima kada se takvi proizvodi koriste u svrhe različite od prehrane ljudi. Te bi parametre trebalo odobriti kao alternative postupcima obrade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji su predviđeni ovom Uredbom.
Uvodna izjava (26)
Kolostrum i proizvodi od kolostruma moraju biti dobiveni od stada goveda koja su slobodna od određenih bolesti navedenih u Direktivi Vijeća 64/432/EEZ od 26. lipnja 1964. o zdravstvenim problemima životinja koji utječu na trgovinu govedima i svinjama unutar Zajednice(17).
Uvodna izjava (27)
U zdravstvenim je pravilima o trgovini neprerađenim stajskim gnojem potrebno ažurirati upute na Direktivu Vijeća 76/768/EEZ od 27. srpnja 1976. o usklađivanju zakonodavstava država članica u odnosu na kozmetičke proizvode(18), Direktivu Vijeća 96/22/EZ od 29. travnja 1996. o zabrani uporabe određenih tvari na farmskim životinjama koje imaju hormonalno ili tireostatsko djelovanje ili beta-agonista(19) i Direktivu Vijeća 93/32/EZ od 29. travnja 1996. o mjerama za praćenje određenih tvari i njihovih rezidua u živih životinja i proizvodima životinjskog podrijetla(20), te uputu na Direktivu Vijeća 2009/158/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja koji uređuju trgovinu unutar Zajednice i uvoz iz trećih zemalja peradi i jajima za valenje(21).
Uvodna izjava (28)
S određenim materijalima iz uvoza za proizvodnju hrane za kućne ljubimce trebalo bi postupati i koristiti ih u skladu s uvjetima koji su primjereni s obzirom na rizik koji takvi materijali mogu predstavljati. Posebno je potrebno osigurati njihovo sigurno usmjeravanje u odredišne objekte ili pogone u kojima se ti materijali i materijal kategorije 3 upotrebljava u proizvodnji hrane za kućne ljubimce. U pogledu odredišnih objekata ili pogona, nadležnom bi tijelu trebalo omogućiti da odobri skladištenje materijala iz uvoza zajedno s materijalom kategorije 3, pod uvjetom da je osigurana sljedivost materijala iz uvoza.
Uvodna izjava (29)
U Uredbi (EZ) br. 1069/2009 navode se određeni dobiveni proizvodi koje je moguće stavljati na tržište u skladu s uvjetima utvrđenima u drugim propisima Unije. U tim se propisima također utvrđuju uvjeti za uvoz, sakupljanje i prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda za proizvodnju takvih dobivenih proizvoda. Međutim, Uredba (EZ) br. 1069/2009 se primjenjuje ako u tim drugim propisima Unije nisu utvrđeni uvjeti u vezi s rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja čiju pojavu mogu uzrokovati takve sirovine. Budući da takvi uvjeti nisu utvrđeni za materijale koji su prošli određene faze prerade prije nego što ispune uvjete za stavljanje na tržište iz tih drugih propisa Unije, potrebno ih je utvrditi u ovoj Uredbi. Posebno treba donijeti uvjete za uvoz i postupanje s takvim materijalima u Uniji u skladu sa strogim zahtjevima nadzora i dokumentacije kako bi se spriječilo širenje mogućih zdravstvenih rizika povezanih s tim materijalima.
Uvodna izjava (30)
U ovoj je Uredbi posebno potrebno utvrditi primjerene zdravstvene uvjete za materijale koji se koriste u proizvodnji lijekova u skladu s Direktivom 2001/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o lijekovima za ljudsku uporabu(22), veterinarsko-medicinskih proizvoda u skladu s Direktivom 2001/82/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. studenoga 2001. o zakoniku Zajednice o veterinarsko-medicinskim proizvodima(23), medicinskih proizvoda u skladu s Direktivom Vijeća 93/42/EEZ od 14. lipnja 1993. o medicinskim proizvodima(24), in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda u skladu s Direktivom 98/79/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 27. listopada 1998. o in vitro dijagnostičkim medicinskim proizvodima(25), aktivnih implatabilnih medicinskih proizvoda u skladu s Direktivom Vijeća 90/385/EZ od 20. lipnja 1990. o usklađivanju zakonodavstava država članica o aktivnim implatabilnim medicinskim proizvodima(26) ili laboratorijskih reagensa („gotovi proizvodi”). Ako se rizici koji proizlaze iz takvih materijala smanje zahvaljujući pročišćavanju, koncentraciji u proizvodu ili uvjetima u kojima se s njima postupa i u kojima se odlažu, moraju se primjenjivati samo zahtjevi iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ove Uredbe u pogledu sljedivosti. U tom se slučaju ne bi trebali primjenjivati zahtjevi u vezi s odvajanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla različitih kategorija u objektu ili pogonu koji proizvodi gotove proizvode budući da se naknadna uporaba materijala u druge svrhe, posebno njihova uporaba u hrani ili hrani za životinje, može spriječiti urednom primjenom pravila od strane subjekta, za što je odgovorno nadležno tijelo. Pošiljke takvih materijala koje se uvoze u Uniju trebale bi biti predmet veterinarskih pregleda na ulaznoj graničnoj inspekcijskoj postaji u skladu s Direktivom 97/78/EZ kako bi se provjerilo da li ti proizvodi ispunjavaju zahtjeve za stavljanje na tržište Unije.
Uvodna izjava (31)
Određene bolesti kojima su podložni kopitari potrebno je obvezno prijaviti u skladu s Direktivom Vijeća 2009/156/EZ od 30. studenoga 2009. o uvjetima zdravlja životinja koji uređuju premještanje i uvoz kopitara iz trećih zemalja(27). Proizvodi od krvi kopitara namijenjeni u svrhe različite od hranidbe životinja, kao što su proizvodi od krvi namijenjeni za proizvodnju veterinarsko-medicinskih proizvoda, moraju biti dobiveni od kopitara koji nisu pokazivali kliničke znakove tih bolesti kako bi se smanjio rizik od prijenosa tih bolesti.
Uvodna izjava (32)
Potrebno je dopustiti stavljanje na tržište svježih koža u svrhe različite od prehrane ljudi, pod uvjetom da ispunjavaju uvjete zdravlja životinja za svježe meso utvrđene u skladu s Direktivom Vijeća 2002/99/EZ od 16. prosinca 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila za životinje kojima se uređuje proizvodnja, prerada, stavljanje u promet i unošenje proizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi(28) budući da se tim uvjetima osigurava primjereno smanjenje mogućih zdravstvenih rizika.
Uvodna izjava (33)
Potrebno je primjenjivati zdravstvena pravila utvrđena ovom Uredbom, a kojima se uklanjanju mogući rizici, na proizvodnju i stavljanje na tržište lovačkih trofeja i drugih preparata od životinja, pored pravila za zaštitu određenih vrsta divljih životinja iz Uredbe Vijeća (EZ) br. 338/97 od 9. prosinca 1996. o zaštiti vrsta divlje faune i flore uređenjem trgovine njima(29), zbog drukčijeg cilja te Uredbe. Veterinarsko-zdravstvena ograničenja ne bi se trebala primjenjivati na anatomske preparate životinja ili nusproizvode životinjskog podrijetla koji su podvrgnuti postupku kao što je plastinacija, čime se mogući rizici uklanjaju u jednakoj mjeri, kako bi se olakšala uporaba takvih preparata, posebno u obrazovne svrhe.
Uvodna izjava (34)
Nusproizvodi pčelarstva koji se stavljaju na tržište trebali bi biti slobodni od određenih bolesti kojima su pčele podložne, a koje su navedene u Direktivi Vijeća 92/65/EEZ od 13. srpnja 1992. o utvrđivanju uvjeta zdravlja životinja kojima se uređuje trgovina i uvoz u Zajednicu životinja, sjemena, jajnih stanica i zametaka koji ne podliježu uvjetima zdravlja životinja utvrđenima u posebnim pravilima Zajednice iz Priloga A dijela I. Direktivi 90/425/EEZ(30).
Uvodna izjava (35)
Europski parlament i Vijeće zatražili su od Komisije da odredi krajnju točku u proizvodnom lancu za oleokemijske proizvode nakon koje se na njih više ne primjenjuju zahtjevi Uredbe (EZ) br. 1069/2009. Odluku o krajnjoj točki treba donijeti čim bude dostupna ocjena mogućnosti oleokemijskih postupaka za smanjenje mogućih zdravstvenih rizika koji mogu biti prisutni u prerađenoj životinjskoj masti bilo koje kategorije materijala.
Uvodna izjava (36)
U ovoj je Uredbi potrebno navesti uputu na Uredbu Komisije (EU) br. 206/2010 od 12. ožujka 2010. o popisu trećih zemalja, državnih područja ili njihovih dijelova iz kojih je dozvoljen unos nekih životinja i svježeg mesa u Europsku uniju te o zahtjevima veterinarskog certificiranja(31) kako bi se odobrio uvoz određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda iz tih trećih zemalja i drugih područja budući da su rizici povezani s tim proizvodima jednaki mogućim rizicima povezanima s uvozom živih životinja ili svježega mesa.
Uvodna izjava (37)
Potrebno je navesti uputu na dodatne popise trećih zemalja iz kojih je dopušten uvoz određenih materijala životinjskog podrijetla kako bi se utvrdile treće zemlje iz kojih je dopušten uvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla odnosnih vrsta, i to na temelju sličnih razmatranja zdravstvenih rizika te kako bi se osigurala dosljednost zakonodavstva Unije. Takvi su popisi utvrđeni Odlukom Komisije 2004/211/EZ od 6. siječnja 2004. o uspostavljanju popisa trećih zemalja i dijelova njihovog državnog područja iz kojih države članice odobravaju uvoz živih kopitara i sjemena, jajnih stanica i zametaka kopitara, te o izmjeni Odluke 93/195/EEZ i 94/63/EZ(32), Uredbom Komisije (EU) br. 605/2010 od 2. srpnja 2010. o uvjetima zdravlja životinja i javnog zdravlja te uvjetima veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda namijenjenih prehrani ljudi u Europsku uniju(33), Odlukom Komisije 2006/766/EZ od 6. studenoga 2006. o utvrđivanju popisa trećih zemalja i državnih područja iz kojih je dopušten uvoz dvoljušturnih školjkaša, bodljikaša (Echinodermata), plaštenjaka, morskih puževa (gastropoda) i proizvoda ribarstva(34), Uredbom Komisije (EZ) br. 798/2008 od 8. kolovoza 2008. o utvrđivanju popisa trećih zemalja, državnih područja, zona ili kompartmenta iz kojih je dozvoljen uvoz i provoz peradi i proizvoda od peradi kroz Zajednicu te o zahtjevima veterinarskog certificiranja(35) i Uredbom Komisije (EZ) br. 119/2009 od 9. veljače 2009. o utvrđivanju popisa trećih zemalja ili njihovih dijelova za uvoz mesa divljih leporida, određenih divljih kopnenih sisavaca i kunića iz uzgoja u Zajednicu ili njegov provoz kroz Zajednicu te zahtjeva za veterinarsko certificiranje(36).
Uvodna izjava (38)
Budući da otpad iz fotografske industrije, koja koristi određene nusproizvode životinjskog podrijetla, kao što je goveđa kralježnica, ne predstavlja samo rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja, veći i za okoliš, potrebno ga je odlagati ili izvoziti u treću zemlju iz koje potječu nusproizvodi životinjskog podrijetla u skladu s Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada(37).
Uvodna izjava (39)
U pravilima o provozu određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda kroz Europsku uniju između državnih područja Ruske Federacije treba navesti uputu na popis graničnih inspekcijskih postaja iz Odluke Komisije 2009/821/EZ od 28. rujna 2009. o sastavljanju popisa odobrenih graničnih inspekcijskih postaja, o utvrđivanju određenih pravila o inspekcijskim pregledima koje provode veterinarski stručnjaci Komisije te o utvrđivanju veterinarskih jedinica u okviru TRACES-a(38). Za takav je provoz potrebno koristiti Zajednički veterinarski dokument o ulasku iz Uredbe Komisije (EZ) br. 136/2004 od 22. siječnja 2004. o postupcima za veterinarske preglede na graničnim inspekcijskim postajama Zajednice za proizvode koji se uvoze iz trećih zemalja(39).
Uvodna izjava (40)
Ovom je Uredbom potrebno utvrditi da se zdravstveni certifikati, koje moraju pratiti pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda na mjestu ulaska u Uniju na kojemu se vrše veterinarski pregledi, izdaju u skladu s načelima certificiranja koja su jednaka onima utvrđenima Direktivom Vijeća 96/93/EZ od 17. prosinca 1996. o certificiranju životinja i proizvoda životinjskog podrijetla(40).
Uvodna izjava (41)
Radi dosljednosti zakonodavstva Zajednice, službene bi kontrole nad čitavim lancem nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda trebalo vršiti u skladu s općim obvezama za službene kontrole, koje su utvrđene u Uredbi (EZ) br. 882/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 29. travnja 2004. o službenim kontrolama koje se provode radi provjere pridržavanja propisa o hrani i hrani za životinje te pravila o zdravlju i dobrobiti životinja(41).
Uvodna izjava (42)
Stoga je u ovoj Uredbi potrebno donijeti provedbene mjere za Uredbu (EZ) br. 1069/2009.
Uvodna izjava (43)
Uredbom (EZ) br. 1069/2009 se stavlja izvan snage Uredba (EZ) br. 1774/2002 s učinkom od 4. ožujka 2011.
Uvodna izjava (44)
Nakon donošenja Uredbe (EZ) br. 1774/2002 doneseni su određeni provedbeni akt, tj. Uredba Komisije (EZ) br. 811/2003(42) o zabrani recikliranja unutar iste životinjske vrste za ribe, te zakopavanju i spaljivanju određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla, Odluka Komisije 2003/322/EZ(43) o hranidbi određenih vrsta ptica lešinara određenim materijalom kategorije 1, Odluka Komisije 2003/324/EZ(44) o odstupanju od zabrane recikliranja unutar iste životinjske vrste za krznaše, Uredbe Komisije (EZ) br. 79/2005(45) o mlijeku i proizvodima na bazi mlijeka, (EZ) br. 92/2005(46) o načinu odlaganja ili uporabe, (EZ) br. 181/2006(47) o organskim gnojivima i poboljšivačima tla, osim stajskog gnoja, (EZ) br. 1192/2006(48) o popisima odobrenih objekata i (EZ) br. 2007/2006(49) o uvozu i provozu određenih međuproizvoda kategorije 3.
Uvodna izjava (45)
Nadalje, donesene su određene prijelazne mjere, odnosno Uredba Komisije (EZ) br. 878/2004(50) o uvozu određenih materijala kategorije 1 i kategorije 2 i postupanju s njima, Odluka Komisije 2004/407/EZ(51) o uvozu određenih materijala za proizvodnju želatine za fotografske namjene i Uredba Komisije (EZ) br. 197/2006(52) o postupanju s bivšom hranom i njezinom odlaganju, radi donošenja mjera razmjernih riziku za određene posebne uporabe nusproizvoda životinjskog podrijetla.
Uvodna izjava (46)
Radi pojednostavljenja pravila Unije o nusproizvodima životinjskog podrijetla, kako je zatražilo predsjedništvo Vijeća u vrijeme donošenja Uredbe (EZ) br. 1069/2009, te su provedbene i prijelazne mjere ponovno pregledane. Sada ih prema potrebi ovom Uredbom treba staviti izvan snage i zamijeniti radi uspostave usklađenog pravnog okvira za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda.
Uvodna izjava (47)
Uredba (EZ) br. 1069/2009 primjenjuje se od 4. ožujka 2011. te bi se sukladno tomu i ova Uredba trebala primjenjivati od toga datuma. Nadalje, potrebno je utvrditi prijelazno razdoblje kako bi se interesnim stranama dalo dovoljno vremena da se prilagode novim pravilima utvrđenima ovom Uredbom, te kako bi se omogućilo stavljanje na tržište određenih proizvoda koji su proizvedeni u skladu sa zdravstvenim pravilima Unije koja su bila na snazi prije toga datuma i neprekinuti uvoz nakon što stupe na snagu zahtjevi iz ove Uredbe.
Uvodna izjava (48)
Određeni proizvodi iz Uredbe (EZ) br. 878/2004 trebali bi se i dalje stavljati na tržište i uvoziti u skladu s nacionalnim mjerama budući da rizici povezani s ograničenom količinom materijala trenutačno omogućuju njihovo uređenje na nacionalnoj razini do mogućeg budućeg usklađivanja. Do donošenja mjera za sakupljanje i odlaganje određenih ograničenih količina proizvoda životinjskog podrijetla iz sektora maloprodaje na temelju daljnjih dokaza nadležno bi tijelo trebalo i dalje biti u mogućnosti dopuštati druge načine sakupljanja i odlaganja takvih proizvoda, pod uvjetom da je osigurana jednaka razina zaštite javnoga zdravlja i zdravlja životinja.
Uvodna izjava (49)
U skladu sa zahtjevom koji je Europski parlament uložio kada je pri prvome čitanju odobrio Uredbu (EZ) br. 1069/2009 i uzimajući u obzir podrobnije prijedloge Parlamenta za rješavanje određenih tehničkih pitanja, nacrt ove Uredbe predstavljen je 27. rujna 2010. njegovome Odboru za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane radi razmjene gledišta.
Uvodna izjava (50)
Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Stalnoga odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja,
POGLAVLJE I. OPĆE ODREDBE
Predmet i područje primjene
Članak 1.
Ovom se Uredbom utvrđuju provedbene mjere:
(a) za pravila o javnom zdravlju i zdravlju životinja u vezi s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) u vezi s određenim uzorcima i predmetima koji su oslobođeni veterinarskih pregleda na graničnim inspekcijskim postajama, kako je utvrđeno u članku 16. stavku 1. točkama (e) i (f) Direktive 97/78/EZ.
Definicije
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se definicije iz Priloga I.
Krajnja točka u proizvodnom lancu za određene dobivene proizvode
Članak 3.
Sljedeće je dobivene proizvode, osim onih iz uvoza, dopušteno stavljati na tržište bez ograničenja, kako je utvrđeno člankom 5. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) biodizel koji ispunjava zahtjeve za odlaganje i uporabu dobivenih proizvoda iz stavka 2. točke (b) odjeljka 3. poglavlja IV. Priloga IV.;
(b) prerađenu hranu za kućne ljubimce koja ispunjava posebne zahtjeve za prerađenu hranu za kućne ljubimce iz stavka 7. točke (a) poglavlja II. Priloga XIII.;
(c) žvakalice za pse koji ispunjavaju posebne zahtjeve za žvakalice za pse iz stavka 7. točke (b) poglavlja II. Priloga XIII.;
(d) kože papkara i kopitara koje ispunjavaju posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke C poglavlja V. Priloga XIII.;
(e) vunu i dlaku koje ispunjavaju posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke B poglavlja VII. Priloga XIII.;
(f) perje i paperje koje ispunjava posebne zahtjeve za krajnju točku za te proizvode iz točke C poglavlja VII. Priloga XIII.;
(g) krzno koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju VIII. Priloga XIII.;
(h) riblje ulje za proizvodnju lijekova koje ispunjava posebne zahtjeve za završnu točku za taj proizvod navedene u poglavlju XIII. Priloga XIII.;
(i) benzin i goriva koji ispunjavaju posebne zahtjeve za proizvode iz višestupanjskog katalitičkog postupka za proizvodnju obnovljivih goriva navedene u točki 2(c) odjeljka 3. poglavlja IV. Priloga IV.;
(j) uljno-kemijski proizvodi dobiveni od prerađenih masti i koji ispunjavaju zahtjeve iz poglavlja XI. Priloga XIII.;
(k) obnovljivi dizel, obnovljivi kerozin, obnovljivi propan i obnovljivi benzin koji ispunjavaju posebne zahtjeve za proizvode dobivene višestupanjskim katalitičkim hidrotretiranjem za proizvodnju obnovljivih goriva utvrđene u Prilogu IV. poglavlju IV. odjeljku 3. točki 2. podtočki (f).
Ozbiljne prenosive bolesti
Članak 4.
Bolesti koje je OIE naveo u članku 1.2.3. Priručnika za zdravlje kopnenih životinja, izdanja iz 2010., i poglavlju 1.3. Priručnika za zdravlje akvatičnih životinja, izdanja iz 2010., smatraju se ozbiljnim prenosivim bolestima za potrebe općih veterinarsko-zdravstvenih ograničenja, kako su utvrđene u članku 6. stavku 1. točki (b) podtočki ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
POGLAVLJE II. ODLAGANJE I UPORABA NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA I OD NJIH DOBIVENIH PROIZVODA
Ograničenja uporabe nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda
Članak 5.
1. Subjekti u državama članicama, navedeni u poglavlju I. Priloga II., moraju ispuniti uvjete za hranidbu krznaša određenim materijalima dobivenima s trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste iz toga poglavlja.
2. Subjekti moraju udovoljiti ograničenjima u vezi s hranidbom životinja iz uzgoja krmnim travama sa zemljišta na kojemu su korištena određena organska gnojiva ili poboljšivači tla, kako je utvrđeno u poglavlju II. Priloga II.
Odlaganje spaljivanjem, odlaganje ili oporaba suspaljivanjem i uporaba kao gorivo za izgaranje
Članak 6.
1. Nadležno je tijelo dužno osigurati da se spaljivanje i suspaljivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda vrše samo:
(a) u spalionicama i suspalionicama koje imaju dozvolu u skladu s Direktivom 2000/76/EZ; ili
(b) za pogone koji ne moraju imati dozvolu na temelju Direktive 2000/76/EZ, u spalionicama i suspalionicama koje je nadležno tijelo odobrilo za odlaganje spaljivanjem, ili za odlaganje ili oporabu nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, ako se radi o otpadu, suspaljivanjem u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (b) ili (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
2. Nadležno tijelo odobrava samo spalionice i suspalionice iz stavka 1. točke (b) u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (b) ili (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ako ispunjavaju zahtjeve iz Priloga III. ovoj Uredbi.
3. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama moraju ispuniti opće zahtjeve za spaljivanje i suspaljivanje iz poglavlja I. Priloga III.
4. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama visokog kapaciteta moraju ispuniti zahtjeve iz poglavlja II. Priloga III.
5. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima spalionicama i suspalionicama niskog kapaciteta moraju ispuniti zahtjeve iz poglavlja III. Priloga III.
6. Subjekti osiguravaju da postrojenja za izgaranje koja su pod njihovim nadzorom, osim onih iz odjeljka 2. poglavlja IV. Priloga IV.,u kojima se nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode upotrebljava kao gorivo, ispunjavaju opće uvjete i posebne zahtjeve koje je utvrdilo nadležno tijelo u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
7. Nadležno tijelo odobrava samo ona postrojenja za izgaranje navedena u stavku 6. za uporabu nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda kao goriva za izgaranje, pod uvjetom da:
(a) postrojenja za izgaranje pripadaju u područje primjene poglavlja V. Priloga III. ovoj Uredbi;
(b) postrojenja za izgaranje ispunjavaju sve odgovarajuće opće uvjete i posebne zahtjeve utvrđene u poglavljima IV. i V. Priloga III. ovoj Uredbi;
(c) postoje upravni postupci kojima se osigurava da se zahtjevi u vezi s odobrenjem postrojenja za izgaranje pregledavaju svake godine.
8. Za uporabu gnoja životinja iz uzgoja ili mesno-koštanog brašna kao goriva za izgaranje kako je utvrđeno u poglavlju V. Priloga III. primjenjuju se sljedeća pravila uz ona navedena u stavku 7. ovog članka:
(a) zahtjev za odobrenje koji subjekt dostavi nadležnom tijelu u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora sadržavati dokaze, koje je potvrdilo nadležno tijelo ili stručna organizacija koju su ovlastila nadležna tijela države članice, da postrojenje za izgaranje u kojem se kao gorivo upotrebljava gnoj životinja iz uzgoja ili mesno-koštano brašno ispunjava zahtjeve utvrđene u točki B.3. za gnoj i točki D. za mesno-koštano brašno te zahtjeve utvrđene za oba goriva u poglavlju V. točkama B.4. i B.5. Priloga III. ovoj Uredbi, ne dovodeći u pitanje mogućnost da nadležna tijela države članice odobre odstupanje u pogledu ispunjavanja određenih odredaba u skladu s poglavljem V. točkom C.4. Priloga III.;
(b) postupak odobravanja predviđen u članku 44. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ne smatra se završenim dok nadležno tijelo ili stručna organizacija koju je ovlastilo to nadležno tijelo ne provede barem dvije uzastopne provjere, pri čemu jedna od njih mora biti nenajavljena, tijekom prvih šest mjeseci rada postrojenja za izgaranje, uključujući potrebna mjerenja temperature i emisije. Nakon što se rezultatima tih provjera dokaže usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u točkama B.3., B.4. i B.5. za gnoj i točki D. za mesno-koštano brašno te, ako je primjenjivo, s poglavljem V. točkama C.4. ili D.5. Priloga III. ovoj Uredbi, može se dodijeliti trajno odobrenje.
(c) izgaranje mesno-koštanog brašna u postrojenjima za izgaranje iz točaka A., B. i C. poglavlja V. Priloga III. ovoj Uredbi ne odobrava se.
Odlaganje određenih materijala kategorija 1 i 3 na odlagališta
Članak 7.
Odstupajući od članka 12. i članka 14. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležno tijelo može odobriti odlaganje sljedećih materijala kategorija 1 i 3 na odobreno odlagalište:
(a) hrane za kućne ljubimce iz uvoza ili proizvedene od materijala iz uvoza ako se radi o hrani proizvedenoj od materijala kategorije 1 iz članka 8. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (f) i (g) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 pod uvjetom da:
i. takvi materijali nisu bili u doticaju s ikojim nusproizvodom životinjskog podrijetla iz članaka 8. i 9. i članka 10. točaka (a) do (e) i točaka (h) do (p) te Uredbe;
ii. u vrijeme kada su određeni za odlaganje, materijali:
— iz članka 10. točke (f) te Uredbe prerađeni su kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. točki (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004, i
— iz članka 10. točke (g) te Uredbe prerađeni su u skladu s poglavljem II. Priloga X. ovoj Uredbi ili u skladu s posebnim zahtjevima za hranu za kućne ljubimce iz poglavlja II. Priloga XIII. ovoj Uredbi; i
iii. odlaganje takvih materijala ne predstavlja rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja.
Zahtjevi za pogone za preradu i druge objekte
Članak 8.
1. Subjekti su dužni osigurati da pogoni za preradu i drugi objekti pod njihovim nadzorom ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u poglavlju I. Priloga IV.:
(a) opće uvjete prerade iz odjeljka 1.;
(b) zahtjeve za pročišćavanje otpadnih voda iz odjeljka 2.;
(c) posebne zahtjeve za preradu materijala kategorija 1 i 2 iz odjeljka 3.;
(d) posebne zahtjeve za preradu materijala kategorije 3 iz odjeljka 4.
2. Nadležno tijelo odobrava pogone za preradu i druge objekte samo ako ispunjavaju uvjete utvrđene u poglavlju I. Priloga IV:
Higijenski zahtjevi i zahtjevi u vezi s preradom za pogone za preradu i druge objekte
Članak 9.
Subjekti su dužni osigurati da objekti i pogoni pod njihovim nadzorom ispunjavaju sljedeće zahtjeve utvrđene u Prilogu IV.:
(a) higijenske zahtjeve i zahtjeve u vezi s preradom iz poglavlja II.;
(b) standardne metode prerade iz poglavlja III. ako se takve metode koriste u objektu ili pogonu;
(c) alternativne metode prerade iz poglavlja IV. ako se takve metode koriste u objektu ili pogonu.
Zahtjevi u vezi s pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda u bioplin i kompost
Članak 10.
1. Subjekti su dužni osigurati da objekti i pogoni pod njihovim nadzorom ispunjavaju sljedeće zahtjeve u vezi s pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda u bioplin ili kompost iz Priloga V.:
(a) zahtjeve za pogone za proizvodnju bioplina i kompostane iz poglavlja I.;
(b) higijenske zahtjeve za pogone za proizvodnju bioplina i kompostane iz poglavlja II.;
(c) standardne parametre pretvorbe iz odjeljka 1. poglavlja III.;
(d) norme za ostatke digestije i kompost iz odjeljka 3. poglavlja III.
2. Nadležno tijelo odobrava pogone za proizvodnju bioplina i kompostane samo ako ispunjavaju zahtjeve utvrđene u Prilogu V.
3. Nadležno tijelo može odobriti uporabu alternativnih parametara pretvorbe za pogone za proizvodnju bioplina i kompostane ako su ispunjeni zahtjevi iz odjeljka 2. poglavlja III. Priloga V.
POGLAVLJE III. ODSTUPANJA OD ODREĐENIH ODREDABA UREDBE (EZ) br. 1069/2009
Posebna pravila o uzorcima za istraživanja i dijagnostiku
Članak 11.
1. Nadležno tijelo može odobriti prijevoz, uporabu i odlaganje uzoraka za istraživanja i dijagnostiku pod uvjetima kojima se osigurava nadzor nad rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja.
Nadležno tijelo mora posebno osigurati da subjekti ispunjavaju zahtjeve iz poglavlja I. Priloga VI.
2. Subjekti moraju ispunjavati posebna pravila o uzorcima za istraživanja i dijagnostiku iz poglavlja I. Priloga VI.
3. Subjekti mogu otpremati u drugu državu članicu uzorke za istraživanja i dijagnostiku koji se sastoje od nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda navedenih u nastavku, bez da o tome obavijeste nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, te bez da o tome bude obaviješteno nadležno tijelo odredišne države članice putem sustava TRACES i da odobri prijem pošiljke u skladu s člankom 48. stavcima 1. i 3. te Uredbe:
(a) materijale kategorija 1 i 2 i mesno-koštano brašno ili životinjsku mast dobivenu od materijala kategorija 1 i 2;
(b) prerađene životinjske bjelančevine.
Posebna pravila o trgovačkim uzorcima i izložbenim predmetima
Članak 12.
1. Nadležno tijelo može odobriti prijevoz, uporabu i odlaganje trgovačkih uzoraka i izložbenih predmeta pod uvjetima kojima se osigurava nadzor nad rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja.
Nadležno tijelo mora posebno osigurati da subjekti ispunjavaju zahtjeve iz stavaka 2., 3. i 4. odjeljka 1. poglavlja I. Priloga VI.
2. Subjekti moraju ispunjavati posebna pravila o trgovačkim uzorcima i izložbenim predmetima iz odjeljka 2. poglavlja I. Priloga VI.
3. Subjekti mogu otpremati u drugu državu članicu trgovačke uzorke koji se sastoje od nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda navedenih u nastavku, bez da o tome obavijeste nadležno tijelo države članice podrijetla u skladu s člankom 48. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, te bez da o tome bude obaviješteno nadležno tijelo odredišne države članice putem sustava TRACES i da odobri prijem pošiljke u skladu s člankom 48. stavcima 1. i 3. te Uredbe:
(a) materijale kategorija 1 i 2 i mesno-koštano brašno ili životinjsku mast dobivenu od materijala kategorija 1 i 2;
(b) prerađene životinjske bjelančevine.
Posebna pravila o hranidbi životinja
Članak 13.
1. Subjekti mogu hraniti životinje navedene u nastavku materijalom kategorije 2 pod uvjetom da takav materijal potječe od životinja koje nisu ubijene ili koje nisu uginule kao posljedica prisutnosti ili sumnje na prisutnosti bolesti koja se može prenijeti na ljude ili životinje, te ako su ispunjeni opći zahtjevi iz odjeljka 1. poglavlja II. Priloga VI. i svi ostali uvjeti koje donese nadležno tijelo:
(a) životinje u zoološkim vrtovima;
(b) krznaše;
(c) pse iz priznatih uzgajališta ili lovačke pse;
(d) pse i mačke u skloništima za napuštene životinje;
(e) ličinke i crve za ribičke mamce;
(f) cirkuske životinje.
Nadležno tijelo može na svojem državnom području odobriti hranidbu životinja iz prvog podstavka neprerađenim materijalom kategorije 2 dobivenim od ptica samo ako se u procjeni rizika koju je provelo nadležno tijelo zaključi da je rizik od unošenja i širenja virusa visokopatogene influence ptica na regionalnoj i nacionalnoj razini i na razini Unije zanemariv.
2. Subjekti mogu hraniti životinje navedene u nastavku materijalom kategorije 3 ako su ispunjeni opći zahtjevi iz odjeljka 1. poglavlja II. Priloga VI. i svi ostali uvjeti koje donese nadležno tijelo:
(a) životinje u zoološkim vrtovima;
(b) krznaše;
(c) pse iz priznatih uzgajališta ili lovačke pse;
(d) pse i mačke u skloništima za napuštene životinje;
(e) ličinke i crve za ribičke mamce;
(f) cirkuske životinje.
Hranidba određenih vrsta životinja na mjestima za hranidbu i izvan njih, te u zoološkim vrtovima
Članak 14.
1. Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 koji se sastoji od čitavih trupova ili dijelova trupova mrtvih životinja koji sadrže specificirani rizični materijal za hranidbu:
(a) na mjestima za hranidbu ugroženih ili zaštićenih vrsta ptica lešinara i drugih vrsta koje žive u svojem prirodnom staništu s ciljem promicanja biološke raznolikosti ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 2. poglavlja II. Priloga VI.;
(b) izvan mjesta za hranidbu, prema potrebi bez prethodnoga sakupljanja mrtvih životinja, divljih životinja iz stavka 1. točke (a) odjeljka 2. poglavlja II. Priloga VI. ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 3. toga poglavlja.
2. Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 koji se sastoji od čitavih trupova ili dijelova trupova mrtvih životinja koji sadrže specificirani rizični materijal i uporabu materijala koji potječe od životinja iz zooloških vrtova za hranidbu životinja u zoološkim vrtovima ako su ispunjeni uvjeti iz odjeljka 4. poglavlja II. Priloga VI.
Posebna pravila o sakupljanju i odlaganju
Članak 15.
Ako nadležno tijelo odobri uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla odstupanjem iz članka 19. stavka 1. točaka (a), (b), (c), (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, to uklanjanje mora biti u skladu sa sljedećim posebnim pravilima iz poglavlja III. Priloga VI.:
(a) posebnim pravilima o odlaganju nusproizvoda životinjskog podrijetla iz odjeljka 1.;
(b) pravilima o spaljivanju i zakopavanju nusproizvoda životinjskog podrijetla u udaljenim područjima iz odjeljka 2.;
(c) pravilima o spaljivanju i zakopavanju pčela i nusproizvoda pčelarstva iz odjeljka 3.
Odstupajući od članka 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, države članice mogu odobriti sakupljanje, prijevoz i odlaganje malih količina materijala kategorije 3 kako je navedeno u članku 10. točki (f) te Uredbe na načine iz članka 19. stavka 1. točke (d) te Uredbe, pod uvjetom da su ispunjeni zahtjevi za odlaganje na druge načine iz poglavlja IV. Priloga VI. ovoj Uredbi.
POGLAVLJE IV. ODOBRAVANJE ALTERNATIVNIH METODA
Standardni obrazac zahtjeva za odobrenje alternativnih metoda
Članak 16.
1. Zahtjeve za odobrenje alternativnih metoda uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, kako je navedeno u članku 20. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, podnose države članice ili zainteresirane stranke u skladu sa zahtjevima standardnog obrasca za zahtjeve za odobrenje alternativnih metoda iz Priloga VII.
2. Države članice određuju nacionalne kontaktne točke koje će pružati podatke o nadležnom tijelu odgovornom za ocjenjivanje zahtjeva za odobrenje alternativnih metoda uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla.
3. Komisija će na svojim web stranicama objaviti popis nacionalnih kontaktnih točaka.
POGLAVLJE V. SAKUPLJANJE, PRIJEVOZ, IDENTIFIKACIJA I SLJEDIVOST
Zahtjevi u vezi s komercijalnim dokumentima i zdravstvenim certifikatima, identifikacijom, sakupljanjem i prijevozom nusproizvoda životinjskog podrijetla, te sljedivosti
Članak 17.
1. U pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, subjekti su dužni osigurati:
(a) da ispunjavaju zahtjeve u vezi sa sakupljanjem, prijevozom i identifikacijom iz poglavlja I. i II. Priloga VIII.;
(b) da ih tijekom prijevoza prate komercijalni dokumenti ili zdravstveni certifikati u skladu sa zahtjevima iz poglavlja III. Priloga VIII.
2. Subjekti koji otpremaju, prevoze ili primaju nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode moraju voditi evidenciju pošiljki i s njima povezanih komercijalnih dokumenata ili zdravstvenih certifikata u skladu sa zahtjevima iz poglavlja IV. Priloga VIII.
3. Subjekti moraju ispuniti zahtjeve za označivanjem određenih dobivenih proizvoda iz poglavlja V. Priloga VIII.
POGLAVLJE VI. REGISTRACIJA I ODOBRENJE OBJEKATA I POGONA
Zahtjevi u vezi s odobrenjem jednoga ili više objekata i pogona koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla na istoj lokaciji
Članak 18.
Nadležno tijelo može izdati odobrenje za više objekata ili pogona koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla na istoj lokaciji pod uvjetom da je prijenos rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja među objektima ili pogonima spriječen njihovim rasporedom i postupanjem s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima u samim objektima ili pogonima.
Zahtjevi u vezi s određenim odobrenim objektima i pogonima koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla i njihovim prerađevinama
Članak 19.
Subjekti su dužni osigurati da objekti i pogoni pod njihovim nadzorom, koje je odobrilo nadležno tijelo, ispunjavaju zahtjeve utvrđene u sljedećim poglavljima Priloga IX. ovoj Uredbi ako obavljaju jednu ili više sljedećih aktivnosti iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) u poglavlju I. ako proizvode hranu za kućne ljubimce, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (e) te Uredbe;
(b) u poglavlju II. ako skladište nusproizvode životinjskog podrijetla, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (i) te Uredbe i ako postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla nakon njihova sakupljanja vršenjem sljedećih radnji, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (h) te Uredbe:
i. sortiranja;
ii. rasijecanja;
iii. rashlađivanja;
iv. smrzavanja;
v. soljenja;
vi. konzerviranja drugim postupcima;
vii. uklanjanja kože ili uklanjanja specificiranog rizičnog materijala;
viii. radnji koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla, a koje se vrše u skladu s obvezama utvrđenima veterinarskim zakonodavstvom Unije;
ix. higijenizacije/pasterizacije nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih za pretvorbu u bioplin/kompost prije takve pretvorbe ili kompostiranja u drugome objektu ili pogonu u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;
x. prosijavanja;
xi. procesa faznog prijelaza materijala kategorije 3., kao što su:
— zgrušavanje krvi,
— centrifugiranje krvi,
— ograničenje rizika iz poglavlja V. Priloga IX. ovoj Uredbi,
— hidroliziranje papaka i kopita, svinjskih čekinja, perja i dlake namijenjenih za preradu metodama prerade iz ove Uredbe;
(c) u poglavlju III., ako skladište dobivene proizvode za određene namjene, kako je navedeno u članku 24. stavku 1. točki (j) te Uredbe;
(d) u poglavlju V. ako na gospodarstvu skladište nusproizvode životinjskog podrijetla iz članka 24. stavka 1. točke (h) ili (i) te Uredbe pod uvjetom da se neprerađeni nusproizvodi životinjskog podrijetla naknadno odlažu kako je navedeno u članku 4. te Uredbe;
(e) ako se operacije iz točke (b) podtočaka od i. do vii. i podtočke xi. odvijaju na lokaciji odobrenog objekta ili pogona iz članka 26. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 koji proizvodi te materijale, nadležno tijelo može odobriti operaciju bez registracije u skladu s člankom 23. ili odobrenja u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (h) te Uredbe, pod uvjetom da se nusproizvodi životinjskog podrijetla skladište, prevoze i odlažu ili upotrebljavaju kao neprerađeni životinjski nusproizvodi u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
Zahtjevi u vezi s određenim registriranim objektima i pogonima koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima
Članak 20.
1. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u registriranim pogonima ili objektima, ili drugi registrirani subjekti moraju postupati s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima u skladu s uvjetima iz poglavlja IV. Priloga IX.
2. Registrirani subjekti koji prevoze nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, osim između prostora istoga subjekta, moraju posebno ispuniti uvjete iz stavka 2. poglavlja IV. Priloga IX.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se na:
(a) odobrene subjekte kojima je prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda pomoćna djelatnost;
(b) subjekte koji su registrirani za djelatnosti prijevoza u skladu s Uredbom (EZ) br. 183/2005.
4. Nadležno tijelo može izuzeti sljedeće subjekte od obveze obavješćivanja iz članka 23. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) subjekte koji rukuju ili proizvode lovačke trofeje ili druge pripravke iz poglavlja VI Priloga XIII. toj Uredbi za privatne i nekomercijalne svrhe;
(b) subjekte koji rukuju s ili odlažu istraživačke i dijagnostičke uzorke za edukacijske svrhe;
(c) subjekte koji prevoze suhu neobrađenu vunu i dlaku pod uvjetom da su one sigurno zatvorene u pakiranju i da se isporučuju izravno tvornici koja proizvodi od njih dobivene proizvode za uporabe izvan prehrambenog lanca ili tvornici koja provodi intermedijarne postupke pod uvjetima koji sprečavaju širenje patogenih organizama;
(d) subjekte koji upotrebljavaju male količine materijala kategorija 2 i 3 iz članaka 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili od njih dobivenih proizvoda, u svrhu izravne isporuke proizvoda unutar regije krajnjem korisniku, na lokalno tržište ili lokalnom maloprodajnom objektu, ako nadležno tijelo smatra da takve aktivnosti ne predstavljaju rizik od širenja bilo kakvih opasnih zaraznih bolesti na ljude ili životinje; ova se točka ne primjenjuje ako se ti materijali upotrebljavaju kao hrana za životinje iz uzgoja, osim krznaša;
(e) korisnike organskih gnojiva ili poboljšivača tla u prostorima u kojima se životinje iz uzgoja ne drže;
(f) subjekte koji postupaju s organskim gnojivima ili poboljšivačima tla i dostavljaju ih isključivo u pakiranjima spremnima za prodaju na malo od najviše 50 kg mase za uporabe izvan prehrambenog lanca i lanca hrane za životinje.
Popis objekata, pogona i subjekata u državama članicama
Članak 20.a.
Nadležno tijelo države članice osigurava da su ažurirani popisi objekata, pogona i subjekata iz članka 47. stavka 1. prvog podstavka Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) u skladu s tehničkim specifikacijama koje objavljuje Komisija na svojim internetskim stranicama(1);
(b) uneseni u sustav TRACES ili dostupni putem sustava TRACES najkasnije do 31. listopada 2021.;
POGLAVLJE VII. STAVLJANJE NA TRŽIŠTE
Prerada i stavljanje na tržište nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda za hranidbu životinja iz uzgoja, osima krznaša
Članak 21.
1. Subjekti moraju ispuniti sljedeće zahtjeve za stavljanje na tržište, osim uvoza, nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda namijenjenih za hranidbu životinja iz uzgoja, osim krznaša, kako je utvrđeno u članku 31. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, navedene u Prilogu X. ovoj Uredbi:
(a) opće zahtjeve za preradu i stavljanje na tržište iz poglavlja I.;
(b) posebne zahtjeve za prerađene životinjske bjelančevine i druge dobivene proizvode iz poglavlja II.;
(c) zahtjeve za određenu hranu za ribe i ribičke mamce iz poglavlja III.
2. Nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište, osim uvoza, mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina koji su razvrstani kao materijal kategorije 3 u skladu s člankom 10. točkama (e), (f) i (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, a koji nisu prerađeni u skladu s općim zahtjevima iz dijela I. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi, pod uvjetom da ti materijali ispunjavaju zahtjeve za primjenu odstupanja za stavljanje na tržište mlijeka prerađenog u skladu s nacionalnim normama iz dijela II. toga odjeljka.
3. Prijevoz ribljih ulja i ribljeg brašna od materijala kategorije 3 za proizvodnju krmiva, osim onih uvezenih iz treće zemlje, iz odobrenog pogona za preradu za proizvodnju ribljeg brašna i ribljeg ulja u pogon za proizvodnju hrane za životinje koji je registriran ili odobren u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i koji je u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 183/2005 odobren u drugoj državi članici za detoksifikaciju u skladu s postupcima iz Uredbe Komisije (EU) 2015/786(2) obavlja se u skladu s pravilima iz poglavlja VII. Priloga VIII.
Stavljanje na tržište i uporaba organskih gnojiva i poboljšivača tla
Članak 22.
1. Subjekti moraju ispuniti zahtjeve za stavljanje na tržište, osim uvoza, organskih gnojiva i poboljšivača tla, te za uporabu takvih proizvoda, a posebno njihovu uporabu u tlu, kako je utvrđeno u članku 15. stavku 1. točki (i) i članku 32. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, navedene u Prilogu XI. ovoj Uredbi.
2. Zahtjevi zdravlja životinja ne primjenjuju se na stavljanje na tržište sljedećih proizvoda:
(a) guana divljih morskih ptica koji se sakuplja u Uniji ili uvozi iz trećih zemalja;
(b) medija rasta spremnih za prodaju, osim onih koji se uvoze i koji sadržavaju manje od:
i. 5 % masenog udjela dobivenih proizvoda od materijala kategorije 3 ili materijala kategorije 2, osim prerađenog gnoja;
ii. 50 % masenog udjela prerađenog gnoja.
3. Nadležno tijelo države članice u kojoj će se organsko gnojivo ili poboljšivač tla, proizvedeni od mesno-koštanoga brašna dobivenog od materijala kategorije 2 ili od prerađenih životinjskih bjelančevina, nanositi na zemlju, mora odobriti jednu ili više sastavnica koje će se miješati s tim materijalima u skladu s člankom 32. stavkom 1. točkom (d) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, te u skladu s mjerilima iz stavka 3. odjeljka 1. poglavlja II. Priloga XI. ovoj Uredbi.
4. Odstupajući od članka 48. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležna tijela države članice podrijetla i odredišne države članice koje imaju zajedničku granicu mogu odobriti otpremu stajskog gnoja među poljoprivrednim gospodarstvima koja se nalaze u graničnim regijama tih dviju država članica, uz primjenu odgovarajućih uvjeta za nadzor svih mogućih rizika za javno zdravlje ili zdravlje životinja, kao što su obveze odnosnih subjekata da vode odgovarajuću evidenciju, a koji su utvrđeni u bilateralnom sporazumu.
5. Kako je utvrđeno u članku 30. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nadležna će tijela država članica prema potrebi poticati razvoj, širenje i uporabu nacionalnih vodiča za dobru poljoprivrednu praksu kod uporabe organskih gnojiva i poboljšivača tla.
Međuproizvodi
Članak 23.
1. Međuproizvodi koji se uvoze u Uniju ili su u provozu kroz Uniju moraju ispunjavati uvjete kojima se nadziru mogući rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja iz Priloga XII. ovoj Uredbi.
2. S međuproizvodima koji su prevezeni u objekt ili pogon iz stavka 3. Priloga XII. ovoj Uredbi može se postupati bez daljnjih ograničenja na temelju Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ove Uredbe pod uvjetom da:
(a) objekt ili pogon ima odgovarajuće prostore za primitak međuproizvoda, čime se sprečava širenje bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje;
(b) međuproizvodi ne predstavljaju ikoji rizik od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje zahvaljujući pročišćavanju ili drugom postupku kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla u međuproizvodu podvrgnuti, koncentraciji nusproizvoda životinjskog podrijetla u međuproizvodu ili odgovarajućim biosigurnosnim mjerama za postupanja s međuproizvodima;
(c) objekt ili pogon vodi evidenciju o količinama primljenih materijala, njihovoj kategoriji (prema potrebi) i objektu, pogonu ili subjektu kojemu su isporučeni njihovi proizvodi; i
(d) se neupotrijebljeni međuproizvodi ili drugi viškovi materijala iz objekta ili pogona, kao što su proizvodima kojima je istekao rok valjanosti, zbrinjavaju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
3. Subjekt ili vlasnik objekta ili pogona odredišta za međuproizvode, ili njihov zastupnik moraju upotrijebiti i/ili otpremiti međuproizvode isključivo za uporabu u proizvodnji u skladu s definicijom međuproizvoda iz točke 35. Priloga I.
Hrana za kućne ljubimce i drugi dobiveni proizvodi
Članak 24.
1. Zabranjena je uporaba materijala kategorije 1 iz članka 8. točaka (a), (b), (d) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za proizvodnju dobivenih proizvoda namijenjenih za prehranu ili uporabu ljudi ili životinja, osim za dobivene proizvode iz članaka 33. i 36. te Uredbe.
2. Ako se nusproizvod životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvod mogu koristiti za hranidbu životinja iz uzgoja ili u druge svrhe iz članka 36. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, stavljaju se na tržište, osim uvoza, u skladu s posebnim zahtjevima za prerađene životinjske bjelančevine i druge dobivene proizvode iz poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi, pod uvjetom da u Prilogu XIII. ovoj Uredbi nisu propisani posebni zahtjevi za takve proizvode.
3. Subjekti moraju ispuniti zahtjeve za stavljanje na tržište, osim uvoza, hrane za kućne ljubimce, kako je utvrđeno u članku 40. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, navedene u poglavljima I. i II. Priloga XIII. ovoj Uredbi.
4. Subjekti moraju ispuniti zahtjeve za stavljanje na tržište, osim uvoza, dobivenih proizvoda, kako je utvrđeno u članku 40. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, navedene u poglavlju I. i poglavljima III. do XII. Priloga XIII. ovoj Uredbi.
POGLAVLJE VIII. UVOZ, PROVOZ I IZVOZ
Uvoz, provoz i izvoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda
Članak 25.
1. Zabranjen je uvoz u Uniju i provoz kroz Uniju sljedećih nusproizvoda životinjskog podrijetla:
(a) neprerađenog stajskog gnoja;
(b) neprerađenog perja i dijelova perja i paperja;
(c) pčelinjeg voska u obliku saća;
(d) lovački mamci od urina dobivenog od jelena.
2. Uvoz u i provoz kroz Uniju sljedećih proizvoda ne podliježe nikakvim uvjetima zdravlja životinja:
(a) vuna i dlaka koja je bila tvornički oprana ili koja je bila obrađena drugom metodom koja osigurava nepostojanje neprihvatljivih rizika;
(b) krzno koje je osušeno na sobnoj temperaturi od 18 °C tijekom razdoblja od barem dva dana pri vlažnosti od 55 %;
(c) vuna i dlaka proizvedena od životinja koje nisu svinje, koja je bila tvornički oprana višekratnim uranjanjem vune i dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida;
(d) vuna i dlaka proizvedena od životinja koje nisu svinje koja se otprema izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i odrađena je barem jednom od sljedećih metoda:
— kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom,
— fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata,
— industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune i dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,
— skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;
(e) vuna i dlaka koja je suha i čvrsto zatvorena u pakiranjima, proizvedena od životinja koje nisu svinje, namijenjena otpremanju u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i ispunjava sve sljedeće zahtjeve:
i. proizvedena je barem 21 dan prije datuma ulaska u Uniju i držana je u trećoj zemlji ili njenoj regiji koja je
— navedena u dijelu 1. Priloga II. Uredbi (EU) br. 206/2010 i odobrena za uvoz u Uniju svježeg mesa preživača koja ne podliježe dodatnim jamstvima A i F iz te Uredbe,
— slobodna od bolesti slinavke i šapa i u slučaju vune i dlake od ovaca i koza od ovčjih i kozjih boginja u skladu s osnovnim općim kriterijima navedenim u Prilogu II. Direktivi 2004/68/EZ;
ii. popraćena je izjavom uvoznika kako je zahtijevano u skladu s poglavljem 21. Priloga XV.;
iii. predočena je od strane subjekta na jednoj od odobrenih graničnih inspekcijskih postaja Unije navedenih u Prilogu I. Odluci 2009/821/EZ gdje je prošla sa zadovoljavajućim rezultatom dokumentacijski pregled u skladu s člankom 4. stavkom 3. Direktive 97/78/EZ;
(f) proizvodi za izravnu prodaju dobiveni od pčelinjeg voska koji nisu namijenjeni za uporabu kao hrana za životinje, hrana za kućne ljubimce te u gnojivima, pčelinjacima, kozmetičkim ili farmaceutskim proizvodima.
3. Subjekti moraju ispuniti sljedeće posebne zahtjeve za uvoz u Uniju i provoz kroz Uniju određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, kako je utvrđeno u članku 41. stavku 3. i članku 42. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, navedene u Prilogu XIV. ovoj Uredbi:
(a) posebne zahtjeve za uvoz i provoz materijala kategorije 3 i dobivenih proizvoda za uporabe u lancu hranidbe životinja, osim hrane za kućne ljubimce ili hrane za krznaše, iz poglavlja I. toga Priloga;
(b) posebne zahtjeve za uvoz i provoz nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda za uporabu izvan lanca hranidbe životinja iz uzgoja iz poglavlja II. toga Priloga;
(c) posebne zahtjeve za nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je zabranjen ulazak u treću zemlju navedene u poglavlju VI. tog priloga.
4. Pravila iz poglavlja V. Priloga XIV. primjenjuju se na izvoz iz Unije dobivenih proizvoda navedenih u tom prilogu.
Stavljanje na tržište, uključujući uvoz, i izvoz određenih materijala kategorije 1
Članak 26.
Nadležno tijelo može odobriti stavljanje na tržište, uključujući uvoz, i izvoz koža dobivenih od životinja na kojima su upotrijebljene zabranjene tvari, kako je utvrđeno u članku 1. stavku 2. točki (d) Direktive 96/22/EZ ili članku 2. točki (b) Direktive 96/23/EZ, te crijeva preživača sa ili bez sadržaja i kosti i koštanih proizvoda koji sadrže kralježnicu i lubanju, ako su ispunjeni sljedeći zahtjevi:
(a) ti materijali ne smiju biti materijali kategorije 1 dobiveni od sljedećih životinja:
i. životinja za koje se sumnja da su zaražene TSE-om u skladu s Uredbom (EZ) br. 999/2001;
ii. životinja kod kojih je prisutnost TSE-a službeno potvrđena;
iii. životinja usmrćenih u okviru mjera za iskorjenjivanje TSE-a;
(b) ti materijali ne smiju biti namijenjeni ni za koju od sljedećih uporaba:
i. hranidbu životinja;
ii. uporabu na tlu na kojemu se hrane životinje iz uzgoja;
iii. proizvodnju:
— kozmetičkih proizvoda iz članka 1. stavka 1. Direktive 76/768/EEZ;
— aktivnih implatabilnih medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (c) Direktive 90/385/EEZ;
— medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (a) Direktive 93/42/EEZ;
— in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. točke (b) Direktive 98/79/EZ;
— veterinarsko-medicinskih proizvoda iz članka 1. stavka 2. Direktive 2001/82/EZ;
— lijekova iz članka 1. stavka 2. Direktive 2001/83/EZ;
(c) materijali moraju biti uvezeni s etiketom i moraju ispunjavati posebne zahtjeve za određeni prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla iz odjeljka 1. poglavlja IV. Priloga XIV. ovoj Uredbi;
(d) materijali moraju biti uvezeni u skladu sa zahtjevima sanitarnog certificiranja utvrđenima u nacionalnom zakonodavstvu;
(e) materijali podrijetlom iz države članice koji se vraćaju u tu državu članicu nakon što im je zabranjen ulazak u treću zemlju moraju ispunjavati posebne zahtjeve iz poglavlja VI. Priloga XIV.
Uvoz i provoz uzoraka za istraživanja i dijagnostiku
Članak 27.
1. Nadležno tijelo može dopustiti uvoz i provoz uzoraka za istraživanja i dijagnostiku, koji sadrže dobivene proizvode ili nusproizvode životinjskog podrijetla, uključujući nusproizvode životinjskog podrijetla iz članka 25. stavka 1., u skladu s uvjetima kojima se osigurava nadzor nad rizicima za javno zdravlje i zdravlje životinja.
Ti uvjeti uključuju barem sljedeće:
(a) nadležno tijelo odredišne države članice mora unaprijed odobriti unos pošiljke; i
(b) pošiljka mora biti poslana s točke ulaska u Uniju izravno odobrenom korisniku.
3. Subjekti koji postupaju s uzorcima za istraživanja ili dijagnostiku moraju ispuniti posebne zahtjeve za odlaganje uzoraka za istraživanja i dijagnostiku iz odjeljka 1. poglavlja III. Priloga XIV. ovoj Uredbi.
Uvoz i provoz trgovačkih uzoraka i izložbenih predmeta
Članak 28.
1. Nadležno tijelo može dopustiti uvoz i provoz trgovačkih uzoraka u skladu s posebnim pravilima iz stavka 1. odjeljka 2. poglavlja III. Priloga XIV. ovoj Uredbi.
2. Subjekti koji postupaju s trgovačkim uzorcima moraju ispuniti posebna pravila za postupanje s trgovačkim uzorcima i njihovo odlaganje iz stavaka 2. i 3. odjeljka 2. poglavlja III. Priloga XIV. ovoj Uredbi,
3. Nadležno tijelo može dopustiti uvoz i provoz izložbenih predmeta u skladu s posebnim pravilima za izložbene predmete iz odjeljka 3. poglavlja III. Priloga XIV. ovoj Uredbi.
4. Subjekti koji postupaju s izložbenim predmetima moraju ispuniti uvjete u pogledu pakiranja i odlaganja izložbenih predmeta, te postupanja s njima iz odjeljka 3. poglavlja III. Priloga XIV. ovoj Uredbi.
Posebni zahtjevi za određeni prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla između državnih područja Ruske Federacije
Članak 29.
1. Nadležno tijelo odobrava posebni prijevoz pošiljki nusproizvoda životinjskog podrijetla koje dolaze iz Ruske Federacije i koje su joj namijenjene izravno ili putem neke treće zemlje cestom ili željeznicom kroz Uniju među odobrenim graničnim inspekcijskim postajama Unije s popisa iz Priloga I. Odluci 2009/821/EZ ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) veterinarske službe nadležnog tijela moraju zapečatiti pošiljku plombom sa serijskim brojem na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska u Uniju.
Posebni zahtjevi za provoz preko Hrvatske nusproizvoda životinjskoga podrijetla koji potječu iz Bosne i Hercegovine i namijenjeni su trećim zemljama
Članak 29.a.
1. Kretanja kroz Uniju pošiljaka nusproizvoda životinjskoga podrijetla i od njih dobivenih proizvoda koje potječu iz Bosne i Hercegovine i namijenjene su trećim zemljama, cestom, izravno između granične inspekcijske postaje Nova Sela i granične inspekcijske postaje Ploče dopuštena su pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) pošiljka je zapečaćena plombom sa serijskim brojem od strane službenog veterinara na graničnoj inspekcijskoj postaji ulaska.
Popis objekata i pogona u trećim zemljama
Članak 30.
Popis objekata i pogona u trećim zemljama unosi se u sustav TRACES u skladu s tehničkim specifikacijama koje objavljuje Komisija na svojim web stranicama.
Svaki se popis mora redovito ažurirati.
Ovaj se članak ne primjenjuje na posebna kretanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla koje dolaze iz Ruske Federacije i koje su joj namijenjene kako je navedeno u članku 29. te na kretanja pošiljaka nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda koji potječu iz Bosne i Hercegovine i namijenjeni su trećim zemljama kako je navedeno u članku 29.a.
Obrasci zdravstvenih certifikata i izjava za uvoz i provoz
Članak 31.
Pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda za uvoz u Uniju ili provoz kroz Uniju moraju pratiti zdravstveni certifikati i izjave u skladu s obrascima iz Priloga XV. ovoj Uredbi do točke ulaska u Uniju gdje se obavljaju veterinarski pregledi, kako je utvrđeno u Direktivi 97/78/EZ.
Odstupajući od prvog stavka, nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi podrijetlom iz Unije koji se vraćaju u Uniju nakon što im je zabranjen ulazak u treću zemlju moraju ispunjavati posebne zahtjeve iz poglavlja VI. Priloga XIV.
POGLAVLJE IX. SLUŽBENE KONTROLE
Službene kontrole
Članak 32.
1. Nadležno tijelo mora poduzeti potrebne mjere za kontrolu nad čitavim lancem sakupljanja, prijevoza, uporabe i odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda, kako je utvrđeno u članku 4. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Te se mjere provode u skladu s načelima za službene kontrole iz članka 3. Uredbe (EZ) br. 882/2004.
2. Službene kontrole iz stavka 1. uključuju provjere vođenja evidencije i drugih dokumenata koji su propisani pravilima utvrđenima u ovoj Uredbi.
3. Nadležno tijelo mora obavljati sljedeće službene kontrole, kako je utvrđeno u članku 45. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, u skladu sa zahtjevima iz Priloga XVI. ovoj Uredbi:
(a) službene kontrole pogona za preradu, kako je utvrđeno u poglavlju I.;
(b) službene kontrole drugih djelatnosti koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda, kako je utvrđeno u odjeljcima 1. do 9. poglavlja III.
4. Nadležno tijelo mora pregledavati plombe na pošiljkama nusproizvoda životinjskog podrijetla i njihovih prerađevina.
Ako nadležno tijelo plombom zapečati takvu pošiljku koja se prevozi na odredište, mora o tome obavijestiti nadležno tijelo u mjestu odredišta.
5. Nadležno tijelo izrađuje popise objekata, pogona i subjekata iz članka 47. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 u skladu s obrascem iz poglavlja II. Priloga XVI. ovoj Uredbi.
6. Nadležno tijelo odredišne države članice odlučuje o zahtjevu subjekta u vezi s prihvaćanjem ili odbijanjem određenog materijala kategorije 1 i kategorije 2, te mesno-koštanog brašna ili životinjske masti dobivenih od materijala kategorije 1 i kategorije 2, i to u roku od 20 kalendarskih dana od datuma primitka takvoga zahtjeva, pod uvjetom da je isti podnesen na jednome od službenih jezika te države članice.
7. Subjekti podnose zahtjeve za odobrenje iz stavka 6. u skladu sa standardnim obrascem iz odjeljka 10. poglavlja III. Priloga XVI. ovoj Uredbi putem sustava TRACES.
Ponovno odobrenje pogona i objekata nakon dodjele privremenog odobrenja
Članak 33.
1. Ako se pogonu ili objektu odobrenom za preradu materijala kategorije 3 naknadno dodijeli privremeno odobrenje za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2 u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pogon ili objekt ne smije ponovno započeti s preradom materijala kategorije 3 bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela da ponovno započne s preradom materijala kategorije 3 u skladu s člankom 44. te Uredbe.
2. Ako se pogonu ili objektu odobrenom za preradu materijala kategorije 2 naknadno dodijeli privremeno odobrenje za preradu materijala kategorije 1 u skladu s člankom 24. stavkom 2. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pogon ili objekt ne smije ponovno započeti s preradom materijala kategorije 2 bez prethodnog odobrenja nadležnog tijela da ponovno započne s preradom materijala kategorije 2 u skladu s člankom 44. te Uredbe.
POGLAVLJE X. ZAVRŠNE ODREDBE
Ograničenja stavljanja na tržište određenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda zbog razloga povezanih s javnim zdravljem i zdravljem životinja
Članak 34.
Nadležno tijelo neće zabraniti, niti ograničiti stavljanje na tržište sljedećih nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda zbog razloga povezanih s javnim zdravljem ili zdravljem životinja koji nisu navedeni u pravilima utvrđenima zakonodavstvom Unije, a posebno pravilima iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ove Uredbe:
(a) prerađenih životinjskih bjelančevina i drugih dobivenih proizvoda iz poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi;
(b) hrane za kućne ljubimce i određenih drugih dobivenih proizvoda iz Priloga XIII. ovoj Uredbi;
(c) nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda koji se uvoze u Uniju ili se provoze kroz nju, a koji su navedeni u Prilogu XIV. ovoj Uredbi.
Odredbe o stavljanju izvan snage
Članak 35.
1. Sljedeći se akti stavljaju izvan snage:
(a) Uredba (EZ) br. 811/2003;
(b) Odluka 2003/322/EZ;
(c) Odluka 2003/324/EZ;
(d) Uredba (EZ) br. 878/2004;
(e) Odluka 2004/407/EZ;
(f) Uredba (EZ) br. 79/2005;
(g) Uredba (EZ) br. 92/2005;
(h) Uredba (EZ) br. 181/2006;
(i) Uredba (EZ) br. 197/2006;
(j) Uredba (EZ) br. 1192/2006;
(k) Uredba (EZ) br. 2007/2006.
2. Upute na akte stavljene izvan snage tumače će se kao upute na ovu Uredbu.
Prijelazne mjere
Članak 36.
1. Tijekom prijelaznoga razdoblja do 31. prosinca 2011. subjekti mogu stavljati na tržište organska gnojiva i poboljšivače tla proizvedene prije 4. ožujka 2011. u skladu s Uredbama (EZ) br. 1774/2002 i (EZ) br. 181/2006:
(a) pod uvjetom da su proizvedeni od:
i. mesno-koštanoga brašna dobivenog od materijala kategorije 2; ili
ii. prerađenih životinjskih bjelančevina;
(b) čak i ako nisu bili pomiješani s tvari čime se isključuje naknadna uporaba smjese u hranidbi životinja.
2. Tijekom prijelaznoga razdoblja do 31. siječnja 2012. pošiljke nusproizvoda životinjskog podrijetla i dobivenih proizvoda, koje prati zdravstveni certifikat, izjava ili komercijalni dokument koji je popunjen i potpisan u skladu s odgovarajućim obrascem iz Priloga X. Uredbe (EZ) br. 1774/2002, i dalje će se prihvaćati za uvoz u Uniju pod uvjetom da su takvi certifikati, izjave ili dokumenti bili popunjeni i potpisani prije 30. studenoga 2011.
Članak 37.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 4. ožujka 2011.
Prilog I
DEFINICIJE IZ ČLANKA 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
1. „krznaši” znači životinje koje se drže ili uzgajaju za proizvodnju krzna i nisu namijenjene za prehranu ljudi;
2. „krv” znači svježa puna krv;
3. „krmiva” znači krmiva, kako su utvrđena u članku 3. stavku 2. točki (g) Uredbe (EZ) br. 767/2009, životinjskog podrijetla, uključujući prerađene životinjske bjelančevina, proizvode od krvi, topljene masti, proizvode od jaja, riblje ulje, derivate masti, kolagen, želatinu i hidrolizirane bjelančevina, dikalcijev fosfat, trikalcijev fosfat, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode o kolostruma i talog iz centrifuge ili separatora;
4. „proizvodi od krvi” znači proizvodi dobiveni od krvi ili frakcija krvi, osim krvnoga brašna; uključuju suhu/smrznutu/tekuću plazmu, suhu punu krv, suha/smrznuta/tekuća crvena krvne stanice ili njihove frakcije i mješavine;
5. „prerađene životinjske bjelančevine” znači životinjske bjelančevine dobivene u potpunosti od materijala kategorije 3, obrađene u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X. (uključujući krvno brašno i riblje brašno) kako bi bile prikladne za izravnu uporabu kao krmivo ili za drugu uporabu u hrani za životinje, uključujući hranu za kućne ljubimce, ili za uporabu u organskim gnojivima ili poboljšivačima tla; međutim, ne uključuju proizvode od krvi, mlijeko, proizvode na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum, proizvode od kolostruma, talog iz centrifuge ili separatora, želatinu, hidrolizirane bjelančevine i dikalcijev fosfat, jaja i proizvode od jaja, uključujući ljuske od jaja, trikalcijev fosfat i kolagen;
6. „krvno brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene toplinskom obradom krvi ili frakcija krvi u skladu s odjeljkom 1. poglavlja II. Priloga X.;
7. „riblje brašno” znači prerađene životinjske bjelančevine dobivene od akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, uključujući akvatične beskralježnjake iz uzgoja, uključujući one obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Direktive Vijeća 2006/88/EZ(3) i zvjezdače vrste Asterias rubens koje se sakupljaju na području za proizvodnju mekušaca;
8. „topljena mast” znači mast dobivena preradom:
(a) nusproizvoda životinjskog podrijetla; ili
(b) proizvoda za prehranu ljudi koje je subjekt namijenio u svrhe različite od prehrane ljudi;
9. „riblje ulje” znači ulje dobiveno preradom akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, uključujući akvatične beskralježnjake iz uzgoja, uključujući one obuhvaćene člankom 3. stavkom 1. točkom (e) Direktive 2006/88/EZ i zvjezdače vrste Asterias rubens koje se sakupljaju na području za proizvodnju mekušaca, ili ulje dobiveno preradom ribe za prehranu ljudi koje je subjekt namijenio u svrhe različite od prehrane ljudi;
10. „nusproizvodi pčelarstva” znači med, pčelinji vosak, matičnu mliječ, propolis ili pelud koji nisu namijenjeni za prehranu ljudi;
11. „kolagen” znači proizvodi na bazi bjelančevina dobivene od koža, kostiju i tetiva životinja;
12. „želatina” znači prirodne, topive bjelančevine, želirane ili neželirane, dobivene djelomičnom hidrolizom kolagena proizvedenog od kostiju, koža, tetiva i ligamenata životinja;
13. „čvarci” znači ostaci od topljena masti koji sadrže bjelančevine nakon djelomičnog odvajanja masti i vode;
14. „hidrolizirane bjelančevine” znači polipeptidi, peptidi i aminokiseline, te njihove mješavine, dobivene hidrolizom nusproizvoda životinjskog podrijetla;
15. „bijela voda” znači mješavina mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina s vodom koja se prikuplja tijekom ispiranja mljekarske opreme, uključujući spremnike koji se koriste za mliječne proizvode, prije njihova čišćenja i dezinfekcije;
16. „konzervirana hrana za kućne ljubimce” znači toplinski obrađena hrana za kućne ljubimce u hermetički zatvorenim posudama;
17. „žvakalice za pse” znači proizvodi za žvakanje namijenjeni kućnim ljubimcima, koji su proizvedeni od neštavljenih koža papkara i kopitara ili drugoga materijala životinjskog podrijetla;
18. „poboljšivač okusa” znači tekuće ili dehidrirane prerađevine životinjskog podrijetla koje se koriste za poboljšanje okusa hrane za kućne ljubimce;
19. „hrana za kućne ljubimce” znači hrana za životinje, osim materijala navedenog u članku 24. stavku 2., koja se koristi kao hrana za kućne ljubimce i žvakalice za pse koje se sastoje od nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda koji:
(a) sadrže materijal Kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; i
(b) mogu sadržavati materijal Kategorije 1 iz uvoza, koji sadrži nusproizvode životinjskog podrijetla koji su dobiveni od životinja koje su bile podvrgutne nedopuštenom liječenju, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ;
20. „prerađena hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce, osim sirove hrane za kućne ljubimce, koja je bila prerađena u skladu s točkom 3, poglavljem II. Priloga XIII.;
21. „sirova hrana za kućne ljubimce” znači hrana za kućne ljubimce koja sadrži određene materijale kategorije 3 koji nisu podvrgnuti ikojem postupku konzerviranja osim rashlađivanja ili smrzavanja;
22. „ugostiteljski otpad” znači svi ostaci hrane, uključujući rabljeno jestivo ulje, iz restorana, ugostiteljskih objekata i kuhinja, uključujući javne kuhinje i kuhinje u domaćinstvima;
23. „ostaci digestije” znači ostaci, uključujući tekuću frakciju, nastali pretvorbom nusproizvoda životinjskog podrijetla u objektu za proizvodnju bioplina;
24. „sadržaj probavnog trakta” znači sadržaj probavnog trakta sisavaca i bezgrebenki;
25. „derivati masti” znači proizvodi dobiveni od topljenih masti koji su, s obzirom na topljene masti od materijala kategorije 1 ili kategorije 2, prerađeni u skladu s poglavljem XI. Priloga XIII.;
26. „guano” znači prirodni nemineralizirani proizvod prikupljen iz izmeta šišmiša ili divljih morskih ptica;
27. „mesno-koštano brašno” znači životinjske bjelančevine dobivene preradom materijala kategorije 1 ili kategorije 2 u skladu s jednom od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.;
28. „obrađene kože” znači proizvodi dobiveni od neobrađenih koža, osim žvakalica za pse, koji su:
(a) sušeni;
(b) suho soljeni ili vlažno soljeni barem 14 dana prije otpreme;
(c) soljeni barem sedam dana u morskoj soli s dodatkom 2 % natrijevog karbonata;
(d) sušeni barem 42 dana na temperaturi od barem 20 °C; ili
(e) konzervirani postupkom različitim od štavljenja;
29. „neobrađene kože” znači sva kožna i potkožna tkiva koja nisu podvrgnuta ikojem postupku obrade osim rezanja, rashlađivanja ili smrzavanja;
30. „neprerađeno perje i dijelovi perja” znači perje i dijelovi perja različite od obrađenog perja i dijelova perja koji su obrađeni:
(a) parom; ili
(b) drugom metodom kojom se isključuju svi neprihvatljivi rizici;
31. „neobrađena vuna” je vuna koja nije:
(a) tvornički prana;
(b) nije dobivena štavljenjem;
(c) nije bila obrađena nekom drugom metodom kojom se osigurava uklanjanje neprihvatljivih rizika;
(d) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, podvrgnuta je tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja vune u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili
(e) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, namijenjena je otpremi izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:
i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;
ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;
iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,
iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;
32. „neobrađena dlaka” je dlaka koja nije:
(a) tvornički prana;
(b) nije dobivena štavljenjem;
(c) nije bila obrađena nekom drugom metodom kojom se osigurava uklanjanje neprihvatljivih rizika;
(d) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, podvrgnuta je tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili
(e) proizvedena je od životinja koje nisu svinje, namijenjena je otpremi izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od dlake za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:
i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;
ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;
iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C;
iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana;
33. „neobrađene svinjske čekinje” znači svinjske čekinje različite od svinjskih čekinja koje su:
(a) podvrgnute strojnom pranju;
(b) dobivene štavljenjem; ili
(c) obrađene nekom drugom metodom kojom se isključuju svi neprihvatljivi rizici;
34. „izložbeni predmet” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za izložbe ili umjetničke aktivnosti;
35. „međuproizvod” znači dobiveni proizvod:
(a) koji je namijenjen za uporabe u proizvodnji lijekova, veterinarsko-medicinskih proizvoda, medicinskih proizvoda u medicinske i veterinarske svrhe, aktivnih implantabilnih medicinskih proizvoda, in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda u medicinske i veterinarske svrhe, laboratorijskih reagensa ili kozmetičkih proizvoda kako slijedi:
i. kao materijal u postupku proizvodnje ili u konačnoj proizvodnji gotovog proizvoda;
ii. u validaciji ili provjeri tijekom postupka proizvodnje; ili
iii. u kontroli kvalitete gotovog proizvoda;
(b) čije su faze oblikovanja, pretvorbe i proizvodnje dovršene u dostatnoj mjeri da se proizvod može smatrati dobivenim proizvodom i da neposredno ili kao sastavnica drugoga proizvoda služi u svrhe iz točke (a);
(c) koji ipak zahtijeva daljnju proizvodnju ili preradu, kao što su miješanje, premazivanje, sastavljanje ili pakiranje, kako bi bio prikladan za stavljanje na tržište ili u uporabu, ovisno o slučaju, kao lijek, veterinarsko-medicinski proizvod, medicinski proizvod u medicinske i veterinarske svrhe, aktivni implantabilni medicinski proizvod, in vitro dijagnostički medicinski proizvod u medicinske i veterinarske svrhe, laboratorijski reagens ili kozmetički proizvod;
36. „laboratorijski reagens” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži nusproizvode životinjskog podrijetla ili dobivene proizvode i namijenjen je kao takav ili u kombinaciji s drugim tvarima neživotinjskog podrijetla za posebnu laboratorijsku uporabu kao reagens ili reagentski proizvod, kalibrator ili kontrolni materijal za otkrivanje, mjerenje, pretraživanje ili proizvodnju drugih tvari;
37. „proizvod koji se koristi za in vitro dijagnostiku” znači pakirani proizvod, spreman za uporabu, koji sadrži proizvod od krvi ili drugi nusproizvod životinjskog podrijetla, te se koristi kao reagens, reagentski proizvod, kalibrator, oprema ili neki drugi sustav, bilo samostalno ili u kombinaciji, a namijenjen je uporabi in vitro za pretraživanje uzoraka ljudskog ili životinjskog podrijetla isključivo ili prije svega radi dijagnosticiranja fiziološkoga stanja, zdravstvenoga stanja, bolesti ili genetske abnormalnosti, ili za određivanje sigurnosti i kompatibilnosti s reagensima; ne uključuju donirane organe ili krv;
38. „uzorci za istraživanja i dijagnostiku” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla i dobiveni proizvodi namijenjeni za: proučavanje u sklopu dijagnostičkih aktivnosti ili analize radi promicanja napretka znanosti i tehnologije u okviru obrazovnih ili istraživačkih djelatnosti;
39. „trgovački uzorci” znači nusproizvodi životinjskog podrijetla ili dobiveni proizvodi namijenjeni za posebne studije ili analize koje je odobrilo nadležno tijelo u skladu s člankom 17. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 s ciljem obavljanja proizvodnoga postupka, uključujući obradu nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, razvoj hrane za životinje, hrane za kućne ljubimce ili od njih dobivenih proizvoda ili ispitivanje strojeva ili opreme;
40. „suspaljivanje” znači oporaba ili zbrinjavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili njihovih prerađevina, ako se radi o otpadu, u suspalionici;
41. „izgaranje” znači postupak koji uključuje oksidaciju goriva radi iskorištavanja energentske vrijednosti nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda ako se ne radi o otpadu;
42. „spaljivanje” znači odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kao otpad u spalionici, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;
43. „ostaci spaljivanja i suspaljivanja” znači svi ostaci, kako su utvrđeni u točki 13. članka 3. Direktive 2000/76/EZ, nastali u spalionicama ili suspalionicama u kojima se obrađuju nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi;
44. „označivanje bojom” je sustavna uporaba boja, kako je utvrđeno u stavku 1. točki (c) poglavlja II. Priloga VIII. za prikaz podataka iz ove Uredbe na površini ili na dijelu površine ambalaže, spremnika ili vozila, ili na etiketi ili na simbolu koji se na njih pričvršćuju;
45. „međuradnje” znači radnje, osim skladištenja, navedene u članku 19. točki (b);
46. „štavljenje” znači učvršćivanje koža pomoću biljnih štavila, kromovih soli ili drugih tvari, kao što su aluminijeve soli, soli željeza, silicijeve soli, aldehidi i kinoni, ili druga sintetička štavila;
47. „taksidermija” znači umjetnost prepariranja, punjenja i namještanja koža životinja s realističnim učinkom kako se putem namještene kože ne bi prenosili ikoji neprihvatljivi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja;
48. „trgovina” znači trgovina robom između država članica, kako je utvrđeno u članku 28. Ugovora o funkcioniranju Europske unije;
49. „metode prerade” znači metode navedene u poglavljima III. i IV. Priloga IV.;
50. „šarža” znači jedinica proizvodnje koja se proizvodi u istome pogonu na temelju istih proizvodnih parametara, kao što je podrijetlo materijala, ili više takvih jedinica koje se proizvode u neprekinutom slijedu u istome pogonu i zajedno se skladište kao cjelina za otpremu;
51. „hermetički zatvorena posuda” znači posuda koja je izrađena tako da onemogući ulazak mikroorganizama;
52. „pogon za proizvodnju bioplina” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u anaerobnim uvjetima;
53. „sabirni centar” znači objekti koji nisu pogoni za preradu, u kojima se sakupljaju nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članak 18. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/209 za uporabu u hranidbi životinja iz istoga članka;
54. „kompostana” znači pogon u kojemu su nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi barem dio materijala koji se biološki razgrađuje u aerobnim uvjetima;
55. „suspalionica” znači nepokretni ili pokretni pogon čija je glavna svrha proizvodnja energije ili proizvoda kako je utvrđeno u točki 5. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;
56. „spalionica” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema, koji su namijenjeni toplinskoj obradi otpada, kako je utvrđeno u točki 4. članka 3. Direktive 2000/76/EZ;
57. „pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce” znači objekt ili pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili poboljšivača okusa, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
58. „pogon za preradu” znači pogon ili objekt za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, u kojemu se nusproizvodi životinjskog podrijetla prerađuju u skladu s Prilogom IV. i/ili Prilogom X;
59. „uzgojni supstrati” znači materijali, uključujući zemlju za sadnju lončanica, osim tla in situ, u kojima se uzgaja bilje ili gljive i koji se upotrebljavaju neovisno o tlu in situ;
60. „kriterij higijene procesa” znači kriterij koji označava prihvatljivo funkcioniranje proizvodnog procesa. Taj se kriterij ne primjenjuje na proizvode stavljene na tržište. Određuje indikativnu vrijednost kontaminacije iznad koje su potrebne korektivne mjere kako bi se očuvala higijena procesa u skladu s općim zahtjevima za sigurnost hrane za životinje;
61. „izmet kukaca” znači mješavina izmeta kukaca iz uzgoja, supstrata za hranidbu životinja, dijelova kukaca iz uzgoja i mrtvih jajašaca u kojoj udio uginulih kukaca iz uzgoja ne prelazi 5 % obujma i 3 % mase.
Prilog II
OGRANIČENJA UPORABE NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA
POGLAVLJE I.
Recikliranje unutar iste životinjske vrste za krznaše
1. U Estoniji, Latviji i Finskoj dopušteno je hraniti sljedeće krznaše mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste:
(a) lisice (Vulpes vulpes i Alopex lagopus);
(b) kunopse (Nyctereutes procyonides).
2. U Estoniji i Latviji dopušteno je hraniti krznaše vrste američke vidrice (Mustela vison) mesno-koštanih brašnom ili drugim proizvodima koji su prerađeni u skladu s metodama preradu iz poglavlja III. Priloga IV. i dobiveni od trupova ili dijelova trupova životinja iste vrste.
3. Hranidba životinja iz stavaka 1. i 2. vrši se pod sljedećim uvjetima:
(a) Hranidba se životinja vrši samo na gospodarstvima:
i. koja je nadležno tijelo registriralo na temelju zahtjeva, kojemu je bila priložena dokumentacija kojom se dokazuje da ne postoji razloga za sumnju na prisutnost uzročnika TSE-a u populaciji vrste na koju se odnosi zahtjev;
ii. na kojima je uspostavljen odgovarajući sustav nadziranja transmisivnih spongiformnih encefalopatija (TSE) kod krznaša i uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;
iii. koja su pružila odgovarajuća jamstva da ni jedan nusproizvod životinjskog podrijetla ili mesno-koštano brašno, ili drugi proizvodi, koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od tih životinja ili njihovog potomstva, ne mogu ući u lanac prehrane ili lanac hrane za druge životinje, osim krznaša;
iv. koja nisu imala ikoji poznati doticaj s gospodarstvom za koje postoji sumnja na prisutnost TSE-a ili na kojemu je prisutnost TSE-a potvrđena;
v. ako upravitelj registriranoga gospodarstva osigurava sljedeće:
— da se s trupovima krznaša namijenjenima za hranidbu životinja iste vrste postupa i da se prerađuju odvojeno od trupova koji nisu odobreni u tu svrhu;
— da se krznaši koji se hrane mesno-koštanim brašnom ili drugim proizvodima, koji su prerađeni u skladu s poglavljem III. Priloga IV. i dobiveni od životinja iste vrste, drže odvojeno od životinja koje se ne hrane proizvodima dobivenima od životinja iste vrste;
— da gospodarstvo ispunjava zahtjeve iz stavka 2. odjeljka 1. poglavlja II. Priloga VI. i stavka 2. točke (b) podtočke ii. poglavlja II. Priloga VIII.
(b) Upravitelj gospodarstva mora osigurati da su mesno-koštano brašno ili drugi proizvodi dobiveni od životinja jedne vrste i namijenjeni za hranidbu životinja iste vrste:
i. prerađeni u pogonu za preradu odobrenom na temelju članka 24. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i koji koristi samo metode prerade 1 do 5 ili 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV. ovoj Uredbi;
ii. proizvedeni od zdravih životinja ubijenih za proizvodnju krzna.
(c) U slučaju poznatog doticaja s gospodarstvom za koje postoji sumnja na prisutnost TSE-a ili na kojemu je prisutnost TSE-a potvrđena, ili sumnje na doticaj s takvim gospodarstvo, upravitelj je gospodarstva dužan odmah:
i. obavijestiti nadležno tijelo o takvome doticaju;
ii. prekinuti otpremu krznaša na odredište bez pisanoga odobrenja nadležnog tijela.
POGLAVLJE II.
Hranidba životinja iz uzgoja krmnim travama
Na hranidbu se životinja iz uzgoja krmnim travama, bilo izravnom ispašom životinja na tome zemljištu ili uporabom košenih krmnih trava za hranidbu životinja, primjenjuju uvjeti navedeni u nastavku ako su na tome zemljištu korištena organska gnojiva ili poboljšivači tla:
(a) potrebno je poštovati karencu u trajanju od 21 dana iz članka 11. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,
(b) upotrijebljena su samo organska gnojiva i poboljšivači tla koji ispunjavaju odredbe članka 32. stavaka 1. i 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i poglavlja II. Priloga XI. ovoj Uredbi.
Međutim, ti se uvjeti ne primjenjuju ako su na zemljištu upotrijebljena samo sljedeća organska gnojiva ili poboljšivači tla:
(a) stajski gnoj i guano;
(b) sadržaj probavnog trakta, mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka, mliječne prerađevine, kolostrum i proizvodi od kolostruma za koje nadležno tijelo ne smatra da predstavljaju rizik od širenja ikoje ozbiljne bolesti životinja.
Prilog III
ODLAGANJE, OPORABA I UPORABA KAO GORIVO
POGLAVLJE I.
OPĆI ZAHTJEVI ZA SPALJIVANJE I SUSPALJIVANJE
Odjeljak 1.
Opći uvjeti
1. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u spalionicama i suspalionicama iz članka 6. stavka 1. točke (b) ove Uredbe moraju osigurati da su u pogonima pod njihovim nadzorom ispunjeni sljedeći higijenski uvjeti:
(a) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi moraju se odlagati što je prije moguće po njihovu dolasku u skladu s uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo. Do odlaganja se moraju skladištiti na odgovarajući način u skladu s uvjetima koje je utvrdilo nadležno tijelo;
(b) pogoni moraju na licu mjesta imati primjereni program čišćenja i dezinfekcije spremnika i vozila, i to na mjestu posebno predviđenom u tu svrhu s kojega se otpadne vode uklanjaju u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi se izbjegao rizik kontaminacije;
(c) pogoni se moraju nalaziti na čvrstoj podlozi s dobrom odvodnjom;
(d) pogoni moraju imati odgovarajući program zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice. U tu se svrhu mora koristiti dokumentirani program suzbijanja štetočina;
(e) osoblje mora imati pristup odgovarajućim prostorijama za osobnu higijenu, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici za osoblje ako je to potrebno kako bi se spriječio rizik kontaminacije;
(f) potrebno je utvrditi i dokumentirati postupke čišćenja za sve dijelove objekta. Za čišćenje je potrebno osigurati odgovarajuću opremu i sredstva;
(g) kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Potrebno je dokumentirati rasporede tih pregleda i njihove rezultate, te čuvati tu evidenciju barem dvije godine.
2. Subjekt u poslovanju s nusproizvodima u spalionici ili suspalionici mora poduzeti sve potrebne mjere opreza kod prijema nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kako bi spriječio ili ograničio u mjeri u kojoj je to moguće izravne rizike za zdravlje ljudi ili životinja.
3. Životinje ne smiju imati pristup pogonima, nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje, ili pepelu koji je nastao spaljivanjem ili suspaljivanjem nusproizvoda životinjskog podrijetla.
4. Ako se spalionica ili suspalionica nalazi na stočarskom gospodarstvu:
(a) oprema spalionice ili suspalionice mora biti u potpunosti fizički odvojena od životinja, njihove hrane i stelje, prema potrebi ogradom;
(b) oprema mora u potpunosti biti namijenjena za rad spalionice i ne smije se koristiti na ikojem drugom mjestu na gospodarstvu ili se u protivnom mora očistiti i dezinficirati prije takve uporabe;
(c) osoblje koje radi u pogonu mora promijeniti vanjsku odjeću i obuću prije rada sa životinjama ili hranom za životinje.
5. Nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji čekaju spaljivanje ili suspaljivanje moraju se skladištiti u pokrivenim i prema potrebi nepropusnim kontejnerima, koji moraju biti ispravno označeni.
6. Nepotpuno spaljene nusproizvode životinjskog podrijetla potrebno je ponovno spaliti ili odložiti na drugi način, no nije ih dopušteno odložiti na odobreno odlagalište u skladu s člancima 12., 13. i 14., ovisno o slučaju, Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Odjeljak 2.
Uvjeti rada
Spalionice ili suspalionice moraju biti projektirane, opremljene i izrađene, te moraju raditi tako da se plinovi koji nastaju tim postupkom kontrolirano i jednoliko zagrijavaju, čak i u najnepovoljnijim uvjetima, do temperature od 850 °C u trajanju od barem 2 sekunde ili do temperature od 1100 °C u trajanju od 0,2 sekunde, mjereno u blizini unutarnjeg zida ili na nekom drugom reprezentativnom mjestu u komori u kojoj se vrši spaljivanje ili suspaljivanje, što mora odobriti nadležno tijelo.
Odjeljak 3.
Ostaci spaljivanja ili suspaljivanja
1. Količinu i štetnost ostataka spaljivanja i suspaljivanja potrebno je smanjiti na najmanju moguću mjeru. Takve je ostatke potrebno oporabiti, po mogućnosti izravno u pogonu ili izvan pogona u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Zajednice, ili odložiti na odobrenom odlagalištu.
2. Suhe ostatke, uključujući prašinu, potrebno je prevoziti i privremeno skladištiti na način kako bi se spriječilo njihovo raspršivanje u okolišu, npr. u zatvorenim kontejnerima.
Odjeljak 4.
Mjerenje temperature i drugih parametara
1. Potrebno je primjenjivati tehnike za praćenje parametara i uvjeta u kojima se odvija postupak spaljivanja ili suspaljivanja.
2. U odobrenju koje je izdalo nadležno tijelo ili u uvjetima priloženima tom odobrenju utvrđuju se zahtjevi u vezi s mjerenjem temperature.
3. Za rad automatske opreme za praćenje potrebno je uvesti redovite kontrole i godišnje kontrolno ispitivanje.
4. Rezultate mjerenja temperature treba evidentirati i prikazati na primjereni način kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti sukladnost s dopuštenim uvjetima rada utvrđenima u ovoj Uredbi u skladu s postupcima koje donosi to nadležno tijelo.
Odjeljak 5.
Nepravilan rad
U slučaju kvara ili nenormalnih uvjeta rada spalionice ili suspalionice subjekt mora smanjiti ili potpuno obustaviti rad pogona dok ne bude ponovno moguće započeti s redovitim radom.
POGLAVLJE II.
SPALIONICE ILI SUSPALIONICE VISOKOG KAPACITETA
Odjeljak 1.
Posebni uvjeti rada
Spalionice ili suspalionice u kojima se obrađuju samo nusproizvodi životinjskog podrijetla i d njih dobiveni proizvodi kapaciteta većeg od 50 kg na sat (pogoni visokog kapaciteta) i koje ne moraju imati dozvolu za rad u skladu s Direktivom 2000/76/EZ, moraju ispuniti sljedeće uvjete:
(a) Svaka linija pogona mora biti opremljena barem jednim pomoćnim plamenikom. Taj se plamenik mora automatski uključiti ako temperatura plinova prilikom izgaranja nakon posljednjeg upuhivanja zraka za sagorijevanje padne ispod 850 °C ili 1100 °C, kako je primjenjivo. Mora se također koristiti pri pokretanju pogona i prekidu rada kako bi se osiguralo da se temperatura od 850 °C ili 1100 °C, kako je primjenjivo, održi cijelo vrijeme tijekom tih radnji i dok je komori u kojoj se vrši spaljivanje ili suspaljivanje prisutan neizgorjeli materijal.
(b) Kada se nusproizvodi životinjskog podrijetla ili od njih dobiveni proizvodi unose u komoru u kojoj se vrši neprekinuto spaljivanje ili suspaljivanje, pogon mora imati automatski sustav za sprečavanje unosa nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda pri pokretanju pogona dok se ne postigne temperatura od 850 °C ili 1100 °C, kako je primjenjivo, te kada se ta temperatura ne održava.
(c) Subjekt mora upravljati spalionicom tako da se postigne stupanj spaljivanja pri kojemu je udio ukupnog organskog ugljika u šljaki i pepelu manji od 3 % ili njihov je gubitak pri paljenju manji od 5 % mase suhe tvari materijala. Prema potrebi treba primjenjivati odgovarajuće tehnike predobrade.
Odjeljak 2.
Ispuštanje vode
1. Mjesta na kojima se nalaze pogoni visokog kapaciteta, uključujući povezani prostori za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla, moraju biti projektirana tako da se spriječi nedopušteno i nenamjerno ispuštanje onečišćujućih tvari u tlo, površinske vode i podzemne vode.
2. Potrebno je osigurati spremnike za kontaminirane oborinske vode koje otječu s mjesta na kojemu se nalazi pogon ili za kontaminiranu vodu nastale istjecanjem ili gašenjem požara.
Subjekt prema potrebi mora osigurati da se takve vode ispitaju i obrade prije ispuštanja.
POGLAVLJE III.
SPALIONICE ILI SUSPALIONICE NISKOG KAPACITETA
Spalionice i suspalionice u kojima se obrađuju samo nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi kapaciteta manjeg od 50 kg nusproizvoda životinjskog podrijetla na sat ili po šarži (pogoni niskog kapaciteta) i koje ne moraju imati dozvolu za rad u skladu s Direktivom 2000/76/EZ:
(a) mogu se koristiti samo za uklanjanje:
i. mrtvih kućnih ljubimaca iz članka 8. točke (a) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. materijala kategorije 1 iz članka 8. točaka (b), (e) i (f), materijala kategorije 2 iz članka 9. ili materijala kategorije 3 iz članka 10. te Uredbe; i
iii. mrtvih pojedinačno identificiranih kopitara s gospodarstava na koja se ne primjenjuju zdravstvena ograničenja u skladu s člankom 4. stavkom 5. ili člankom 5. Direktive 2009/156/EZ, ako to odobri država članica;
(b) kada se u pogon niskog kapaciteta unose materijali kategorije 1 iz članka 8. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, moraju biti opremljene pomoćnim plamenikom;
(c) moraju poslovati tako da od nusproizvoda životinjskog podrijetla ostane samo pepeo.
POGLAVLJE IV.
OPĆI ZAHTJEVI ZA UPORABU NUSPROIZVODA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA I OD NJIH DOBIVENIH PROIZVODA KAO GORIVA
Odjeljak 1.
Opći zahtjevi u pogledu izgaranja nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda kao goriva
1. Subjekti u poslovanju s postrojenjima za izgaranje iz članka 6. stavka 6. osiguravaju da su u pogonima pod njihovim nadzorom ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi namijenjeni uporabi kao gorivo moraju se upotrijebiti u tu svrhu što je prije moguće ili moraju biti uskladišteni na sigurnom mjestu do uporabe.
(b) postrojenja za izgaranje moraju uspostaviti odgovarajuće mjere kako bi se osiguralo da se čišćenje i dezinfekcija spremnika i vozila provode na posebno određenom području njihova prostora s kojeg se može sakupljati i odlagati otpadna voda u skladu sa zakonodavstvom Unije kako bi se izbjegao rizik kontaminacije okoliša.
Odstupajući od zahtjeva utvrđenih u prvom podstavku, spremnike i vozila koji se upotrebljavaju za prijevoz topljenih masti može se čistiti i dezinficirati u postrojenju utovara ili u bilo kojem drugom postrojenju koje je odobreno ili registrirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
(c) postrojenja za izgaranje moraju se nalaziti na čvrstoj podlozi s dobrom odvodnjom.
(d) postrojenja za izgaranje moraju provoditi odgovarajuće mjere za zaštitu od štetočina. U tu se svrhu mora koristiti dokumentirani program suzbijanja štetočina.
(e) osoblje mora imati pristup odgovarajućim prostorijama za osobnu higijenu, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici, ako je to potrebno, kako bi se spriječio rizik od kontaminacije opreme za postupanje sa životinjama iz uzgoja ili njihovom hranom.
(f) moraju se utvrditi i dokumentirati postupci čišćenja i dezinfekcije za sve dijelove postrojenja za izgaranje. Za čišćenje se mora osigurati odgovarajuću opremu i sredstva.
(g) kontrola higijene mora uključivati redovite preglede okoliša i opreme. Moraju se dokumentirati rasporedi tih pregleda i njihovi rezultati te čuvati tijekom razdoblja od barem dvije godine.
(h) ako se topljene masti upotrebljavaju kao gorivo za izgaranje u nepokretnim motorima s unutarnjim izgaranjem koji se nalaze na odobrenim ili registriranim postrojenjima za preradu hrane ili hrane za životinje, prerada hrane ili hrane za životinje na istoj lokaciji mora se odvijati u strogim uvjetima odvajanja.
2. Subjekti u poslovanju s postrojenjima za izgaranje poduzimaju sve potrebne mjere opreza kod prijema nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda kako bi spriječili ili ograničili, u mjeri u kojoj je to moguće, rizike za zdravlje ljudi ili životinja ili za okoliš.
3. Životinje ne smiju imati pristup postrojenju za izgaranje niti nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima ili pepelu nastalom iz izgaranja.
4. Ako se postrojenje za izgaranje nalazi na gospodarstvu na kojem se uzgajaju životinje vrsta koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane:
(a) oprema postrojenja za izgaranje mora biti u potpunosti fizički odvojena od životinja i od njihove hrane i stelje;
(b) oprema mora u potpunosti biti namijenjena za rad postrojenja za izgaranje i ne smije se koristiti ni na kojem drugom mjestu na gospodarstvu osim ako je temeljito očišćena i dezinficirana prije takve uporabe;
(c) osoblje koje radi u postrojenju za izgaranje mora promijeniti vanjsku odjeću i obuću i poduzeti mjere osobne higijene prije rada sa životinjama na tom ili bilo kojem drugom gospodarstvu ili rukovanja s njihovom hranom ili materijalom za stelju.
5. Nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi koji će biti upotrijebljeni za izgaranje kao gorivo i ostatke dobivene pri izgaranju moraju se skladištiti u zatvorenom i prekrivenom tome namijenjenom prostoru ili u prekrivenim i nepropusnim spremnicima.
6. Izgaranje nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda provodi se u uvjetima kojima se sprečava križna kontaminacija hrane za životinje.
Odjeljak 2.
Uvjeti rada postrojenja za izgaranje
1. Postrojenja za izgaranje moraju biti projektirana, izgrađena, opremljena te raditi tako da se čak i u najnepovoljnijim uvjetima nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi obrađuju barem dvije sekunde pri temperaturi od 850 °C ili barem 0,2 sekunde pri temperaturi od 1100 °C
2. Plin koji nastaje tim postupkom kontrolirano i jednoliko se zagrijava dvije sekunde do temperature od 850 °C ili 0,2 sekunde do temperature od 1100 °C.
Temperatura se mora mjeriti u blizini unutarnjeg zida ili na nekom drugom reprezentativnom mjestu komore za izgaranje koje je odobrilo nadležno tijelo.
3. Primjenjuju se automatske tehnike za praćenje parametara i uvjeta pri kojima se odvija postupak izgaranja.
4. Rezultati mjerenja temperature automatski se evidentiraju i prikazuju na primjeren način kako bi nadležno tijelo moglo provjeriti usklađenost s dopuštenim uvjetima rada iz točaka 1. i 2. ove Uredbe u skladu s postupcima o kojima će odlučiti odgovarajuće tijelo.
5. Subjekt u poslovanju s postrojenjem za izgaranje osigurava da gorivo izgara tako da je ukupni sadržaj organskog ugljika u šljaki i pepelu manji od 3 % ili da je njihov gubitak pri paljenju manji od 5 % mase suhe tvari materijala.
Odjeljak 3.
Ostaci dobiveni pri izgaranju
1. Količinu i štetnost ostataka dobivenih pri izgaranju smanjuje se na najmanju moguću mjeru. Ti se ostaci moraju oporabiti ili, ako to nije moguće, odlagati ili upotrebljavati u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije.
2. Prijevoz i privremeno skladištenje suhih ostataka, uključujući prašinu, odvijaju se u zatvorenim spremnicima ili na neki drugi način kojim se sprečavao njihovo širenje u okoliš.
Odjeljak 4.
Kvar ili neuobičajeni uvjeti rada
1. Postrojenje za izgaranje opremljeno je opremom koja automatski prekida rad u slučaju kvara ili neuobičajenih uvjeta rada sve dok se ne može nastaviti s uobičajenim radom.
2. Nusproizvode životinjskog podrijetla i od njih dobivene proizvode u kojih nije došlo do potpunog izgaranja mora se ponovno izložiti izgaranju ili odložiti na načine iz članaka 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, osim odlaganjem na odobrenu odlagalištu.
POGLAVLJE V.
VRSTE POSTROJENJA I GORIVA KOJA SE MOGU UPOTRIJEBITI ZA IZGARANJE I POSEBNI ZAHTJEVI ZA ODREĐENE VRSTE POSTROJENJA
A. Nepokretni motori s unutarnjim izgaranjem
1. Sirovine:
Za ovaj se postupak može upotrijebiti masna frakcija dobivena od nusproizvoda životinjskog podrijetla svih kategorija, pod uvjetom da ispunjava sljedeće uvjete:
(a) osim ako se upotrebljavaju riblje ulje ili topljena mast proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII. odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo moraju preraditi uz uporabu:
i. u slučaju masne frakcije materijala kategorija 1 i 2, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.;
Ako se ta mast prevozi putem zatvorenog sustava s pokretnom trakom koji se ne može zaobići te pod uvjetom da je taj sustav odobrilo nadležno tijelo, iz pogona za preradu za trenutačno izravno spaljivanje ne zahtijeva se trajno označivanje glicerol triheptanoatom (GTH) iz točke 1. poglavlja V. Priloga VIII.;
ii. u slučaju masne frakcije materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7, kako su utvrđene u poglavlju III.Priloga IV.;
iii. u slučaju materijala dobivenih od riba, bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.;
(b) masne se frakcije moraju odvajati od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugom postrojenju, moraju se ukloniti netopive nečistoće masenog udjela većeg od 0,15 %.
2. Metodologija:
Izgaranje životinjske masti kao goriva u nepokretnim motorima s unutrašnjim izgaranjem provodi se kako slijedi:
(a) masne frakcije iz točke 1. podtočki (a) i (b) moraju biti podvrgnute izgaranju:
i. u skladu s uvjetima utvrđenima u odjeljku 2. točki 1. poglavlja IV. ili
ii. uz upotrebu parametara prerade kojima se postiže istovrijedan ishod kao u uvjetima iz točke (i) te koje je odobrilo nadležno tijelo;
(b) ne smije se dopustiti izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti;
(c) životinjska mast dobivena iz kategorije 1 ili kategorije 2 podvrgnuta izgaranju u objektima odobrenim ili registriranim u skladu s uredbama (EZ) br. 852/2004, 853/2004, 183/2005 ili na javnim mjestima mora biti prerađena metodom prerade 1 kako je utvrđena u poglavlju III. Priloga IV.;
(d) izgaranje životinjske masti treba provoditi u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi i zahtjeva iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.
3. Uvjeti rada
Odstupanjem od zahtjeva utvrđenih u poglavlju IV. odjeljku 2. točki 2 stavku 1., nadležno tijelo za pitanja u vezi s okolišem može odobriti zahtjeve osnovane na drugim parametrima prerade kojima se osigurava istovrijedan ishod za okoliš.
B. Postrojenja za izgaranje koja se nalaze na gospodarstvu i u kojima se gnoj peradi upotrebljava kao gorivo
1. Vrsta postrojenja:
Postrojenja za izgaranje koja se nalaze na gospodarstvu i imaju ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu koja ne prelazi 5 MW.
2. Sirovine i područje primjene:
Isključivo neprerađen gnoj peradi, kako je navedeno u članku 9. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, namijenjen uporabi kao goriva za izgaranje u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točkama 3. do 5.
Izgaranje drugih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda te gnoja drugih vrsta ili onog koje je proizvedeno izvan gospodarstva nije dopušteno za uporabu kao goriva u postrojenjima za izgaranje koja se nalaze na gospodarstvu navedenima u točki 1.
3. Posebni zahtjevi za gnoj peradi koji se upotrebljava kao gorivo za izgaranje:
(a) Gnoj se skladišti na siguran način u zatvorenom skladišnom prostoru kako bi se smanjila potreba za dodatnim rukovanjem njime te spriječila križna kontaminacija s drugim prostorima na gospodarstvu na kojima se uzgajaju životinje onih vrsta koje se upotrebljavaju za proizvodnju hrane.
(b) Postrojenje za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu mora biti opremljeno:
i. sustavom za automatsko raspolaganje gorivom kojim se komora izravno opskrbljuje gorivom bez daljnjih postupaka;
ii. pomoćnim plamenikom koji treba upotrebljavati pri pokretanju postrojenja i prekidu rada kako bi se osiguralo da se tijekom tih djelatnosti i sve dok se u komori za izgaranje nalazi neizgorjeli materijal ispunjavaju zahtjevi za temperaturu utvrđeni u stavku 2. odjeljka 2. poglavlja IV.
4. Granične vrijednosti emisije i zahtjevi za praćenje:
(a) Emisije sumporova dioksida, dušikovih oksida (tj., zbroj dušikovog monoksida i dušikovog dioksida, izražen kao dušikov dioksid) i čestica ne smije prelaziti sljedeće granične vrijednosti emisije izražene u mg/Nm3 pri temperaturi od 273,15 K, tlaku od 101,3 kPa i sadržaju kisika od 11 %, nakon korekcije za sadržaj vodene pare u otpadnim plinovima:
Onečišćujuća tvar | Granična vrijednost emisije u mg/Nm3
sumporov dioksid | 50
dušikovi oksidi (kao NO2) | 200
čestice | 10
(b) Subjekt u poslovanju s postrojenjem za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu provodi mjerenja sumporova dioksida, dušikovih oksida i čestica barem jednom godišnje.
Nadležno tijelo može provjeriti i odobriti druge postupke kao alternativu mjerenjima navedenima u prvom podstavku te se oni mogu upotrebljavati pri određivanju emisija sumporova dioksida.
Subjekt provodi praćenje, ili se ono provodi u njegovo ime, u skladu s normama CEN-a. Ako norme CEN-a nisu dostupne, primjenjuju se ISO norme, nacionalne ili druge međunarodne norme kojima se osigurava dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.
(c) Svi se rezultati evidentiraju, obrađuju i prikazuju na način kojem se nadležnom tijelu omogućuje provjera usklađenosti s graničnim vrijednostima emisije.
(d) Kod postrojenja za izgaranje koja se nalaze na gospodarstvu, a primjenjuju sekundarnu opremu za smanjivanje emisija kako bi se pridržavali graničnih vrijednosti emisije, neprekidno se prati stvarni rad te opreme te se evidentiraju rezultati.
(e) U slučaju nesukladnosti s graničnim vrijednostima emisije iz točke (a) ili ako postrojenje za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu ne ispunjava zahtjeve iz poglavlja IV. odjeljka 2. točke 1., subjekt o tome odmah obavješćuje nadležno tijelo i poduzima mjere potrebne za osiguranje ponovne usklađenosti unutar najkraćeg mogućeg razdoblja. Ako se ne može ostvariti ponovna usklađenost, nadležno tijelo prekida rad postrojenja i povlači njegovo odobrenje za rad.
5. Promjene u radu i kvarovi:
(a) Subjekt obavješćuje nadležno tijelo o bilo kakvim planiranim promjenama u postrojenju za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu koje bi utjecale na njegove emisije barem mjesec dana prije datuma na koji dolazi do tih promjena.
(b) Subjekt poduzima potrebne mjere kako bi osigurao da razdoblja pokretanja i prekida rada postrojenja za izgaranje koje se nalazi na gospodarstvu i bilo kakve nepravilnosti traju što je kraće moguće. U slučaju nepravilnosti ili kvara sekundarne opreme za smanjivanje emisija, subjekt odmah obavješćuje nadležno tijelo.
C. Postrojenja za izgaranje u kojima se kao gorivo za izgaranje upotrebljava gnoj svih životinja iz uzgoja osim gnoja peradi utvrđenog u točki B
1. Vrsta postrojenja:
Postrojenja za izgaranje koja imaju ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu koja ne prelazi 50 MW.
2. Sirovine:
Isključivo gnoj životinja iz uzgoja osim gnoja peradi utvrđenog u točki B, namijenjen uporabi kao gorivo za izgaranje u skladu sa zahtjevima utvrđenima u točki 3.
Izgaranje drugih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda nije dopušteno za uporabu kao gorivo u postrojenjima za izgaranje navedenima u točki 1. Gnoj životinja iz uzgoja, osim gnoja peradi utvrđenog u točki B, koji je proizveden izvan gospodarstva ne bi trebao doći u kontakt sa životinjama iz uzgoja.
3. Metodologija:
Postrojenja za izgaranje u kojima se kao gorivo za izgaranje upotrebljava gnoj svih životinja iz uzgoja osim gnoja peradi utvrđenog u točki B moraju ispunjavati zahtjeve utvrđene u točkama B.3., B.4. i B.5.
4. Odstupanje i prijelazno razdoblje:
Nadležno tijelo države članice u području zaštite okoliša može:
(a) odstupajući od točke B.3 (b) ii. postrojenjima za izgaranje koja posluju na datum 2. kolovoza 2017. odobriti dodatno vremensko razdoblje od najviše 6 godina za usklađivanje s poglavljem IV. odjeljkom 2. točkom 2. prvim stavkom Priloga III. ovoj Uredbi;
(b) odstupajući od točke B.4. odobriti emisije čestica koje ne prelaze 50 mg/m3, uz uvjet da ukupna nazivna ulazna toplinska snaga postrojenjâ za izgaranje ne prelazi 5 MW;
(c) odstupajući od točke B.3 (b) i. odobriti ručno unošenje konjskog gnoja kao goriva u komoru za izgaranje ako ukupna nazivna ulazna toplinska snaga ne prelazi 0,5 MW.
D. Postrojenja za izgaranje u kojima se kao gorivo za izgaranje upotrebljava mesno-koštano brašno
1. Vrsta postrojenja:
Postrojenja za izgaranje koja imaju ukupnu nazivnu ulaznu toplinsku snagu do 50 MW.
2. Sirovine:
Samo mesno-koštano brašno od materijala kategorije 1. i 2., za uporabu kao gorivo za izgaranje u skladu sa zahtjevima iz točke 3. ili u smjesi mesno-koštanog brašna, topljene masti i gnoja.
3. Posebni zahtjevi za mesno-koštano brašno koje se upotrebljava kao gorivo za izgaranje:
(a) mesno-koštano brašno skladišti se u postrojenju za izgaranje na siguran način u zatvorenom skladišnom prostoru zaštićenom od pristupa životinja i ne smije se slati na drugo odredište osim ako to odobri nadležno tijelo u slučaju kvara ili neuobičajenih uvjeta rada;
(b) postrojenje za izgaranje mora biti opremljeno:
i. sustavom za automatsko ili kontinuirano raspolaganje gorivom kojim se komora za izgaranje izravno opskrbljuje gorivom bez daljnjih postupaka;
ii. pomoćnim plamenikom koji treba upotrebljavati pri pokretanju postrojenja i prekidu rada kako bi se osiguralo da se tijekom tih radnji i sve dok se u komori za izgaranje nalazi neizgorjeli materijal ispunjavaju zahtjevi za temperaturu utvrđeni u točki 2. odjeljka 2. poglavlja IV.
4. Metodologija:
Postrojenja za izgaranje u kojima se kao gorivo upotrebljava mesno-koštano brašno od materijala kategorije 1 i 2 moraju biti u skladu s općim zahtjevima iz poglavlja IV. i posebnim zahtjevima iz točaka B.4. i B.5. ovog poglavlja.
5. Odstupanje i prijelazno razdoblje:
Odstupajući od točke 3. podtočke (b) ii., nadležno tijelo države članice u području zaštite okoliša može postrojenjima za izgaranje koja posluju na datum 3. lipnja 2020. odobriti dodatno vremensko razdoblje od najviše četiri godine za usklađivanje s drugom podtočkom točke 2. odjeljka 2. poglavlja IV.
Prilog IV
PRERADA
POGLAVLJE I.
ZAHTJEVI ZA POGONE ZA PRERADU I ODREĐENE DRUGE POGONE I OBJEKTE
Odjeljak 1.
Opći uvjeti
1. Pogoni za preradu moraju ispuniti sljedeće zahtjeve u vezi s preradom sterilizacijom pod tlakom ili u skladu s metodama prerade iz članka 15. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) Pogoni za preradu ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao klaonice ili drugi objekti odobreni ili registrirani u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili Uredbom (EZ) br. 853/2004, osim ako su rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja zbog prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji dolaze iz takvih klaonica ili drugih objekata smanjeni ispunjenjem barem sljedećih uvjeta:
i. pogon za preradu mora biti fizički odvojen od klaonice ili drugoga objekta, prema potrebi tako da se pogon za preradu nalazi u zgradi koja je potpuno odvojena od klaonice ili drugoga objekta;
ii. u pogonu za preradu mora biti ugrađeno sljedeće i mora se koristiti pri radu:
— sustav s pokretnom trakom koji povezuje pogon za preradu s klaonicom ili drugim objektom, koji se ne može zaobići,
— odvojeni ulazi, prostori za prijem, oprema i izlazi za pogon za preradu i za klaonicu ili drugi objekt;
iii. potrebno je poduzeti mjere kako bi se spriječilo širenje rizika radom osoblja koje je zaposleno u pogonu za preradu i u klaonici ili drugome objektu;
iv. neovlaštene osobe i životinje ne smiju imati pristup pogonu za preradu.
Odstupajući od podtočaka i. do iv., a u slučaju pogona za preradu koji prerađuju materijal kategorije 3, nadležno tijelo može odobriti drukčije uvjete od onih navedenih u tim točkama s ciljem smanjenja rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, uključujući i rizike koji proizlaze iz prerade materijala kategorije 3, koji potječu iz objekata s druge lokacije odobrenih ili registriranih u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili Uredbom (EZ) br. 853/2004.
Države članice moraju obavijestiti Komisiju i druge države članice putem Stalnoga odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 52. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 o primjeni ovog odstupanja od strane njihovih nadležnih tijela;
(b) Pogon za preradu mora imati čisti i nečisti dio, koji moraju biti odvojeni na odgovarajući način. U nečistom se dijelu mora nalaziti natkriveni prostor za prijem nusproizvoda životinjskog podrijetla i mora biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina;
(c) Pogon za preradu mora imati odgovarajuće prostorije za osoblje, uključujući nužnike, garderobe i umivaonike;
(d) Pogon za preradu mora imati odgovarajući kapacitet opskrbe vrućom vodom i parom za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla;
(e) U nečistom sektoru mora, prema potrebi, biti prisutna oprema za smanjenje veličine nusproizvoda životinjskog podrijetla i oprema za utovar zdrobljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla u jedinicu za preradu;
(f) Ako je potrebna toplinska obrada, sve naprave moraju biti opremljene:
i. mjernom opremom za praćenje temperature tijekom vremena i, ako je to primjereno za metodu prerade koja se koristi, tlaka na kritičnim točkama;
ii. uređajima za bilježenje koji neprekidno bilježe rezultate tih mjerenja tako da su dostupni za preglede i službene kontrole;
iii. odgovarajućim sigurnosnim sustavom za sprečavanje nedostatnog zagrijavanja;
(g) Kako bi se izbjegla ponovna kontaminacija dobivenoga proizvoda unosom nusproizvoda životinjskog podrijetla, prostor pogona u kojemu se istovaruje dolazni materijal za preradu mora biti strogo odvojen od prostora namijenjenih za preradu tih proizvoda i za skladištenje dobivenih proizvoda.
2. Pogon za preradu mora imati primjerene prostore za čišćenje i dezinfekciju posuda ili spremnika u kojima su primljeni nusproizvodi životinjskog podrijetla i prijevoznog sredstva, osim broda, u kojemu su dovezeni.
3. Potrebno je osigurati primjerene prostore za dezinfekciju kotača i drugih dijelova vozila, ovisno o potrebi, prilikom izlaska iz nečistoga dijela pogona za preradu.
4. Svi pogoni za preradu moraju imati sustav za odvodnju otpadnih voda koji ispunjava zahtjeve koje je postavilo nadležno tijelo u skladu sa zakonodavstvom Unije.
5. Pogon za preradu mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti na temelju ocjene sposobnosti laboratorija za vršenje tih analiza, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati kako bi ocijenilo sposobnost toga laboratorija za vršenje tih analiza.
6. Ako je na temelju procjene rizika zbog značajnih količina proizvoda koji se prerađuju potrebna redovita ili stalna prisutnost nadležnoga tijela, pogon za preradu mora imati primjereno opremljenu prostoriju koju je moguće zaključati, namijenjenu isključivo za uporabu inspekcijske službe.
Odjeljak 2.
Pročišćavanje otpadnih voda
1. Pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 1 i drugi objekti u kojima se uklanja specificirani rizični materijal, klaonice i pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 2 moraju imati postupak predobrade za zadržavanje i sakupljanje materijala životinjskog podrijetla kao početni stupanj pročišćavanja otpadnih voda.
Oprema koja se koristi u postupku predobrade mora biti sastavljena od hvatača na odvodu ili sita s porama filtra ili otvorima ne većima od 6 mm na kraju postupka u nizvodnom smjeru, ili istovjetnih sustava kojima se osigurava da krute čestice u otpadnim vodama koje prolaze kroz njih nisu veće od 6 mm.
2. Otpadne vode iz objekata iz stavka 1. moraju ući u postupak predobrade, kojime se osigurava da se sve otpadne vode filtriraju u tom postupku prije odvodnje iz objekta. Mljevenje, maceracija ili druge obrade ili primjene tlaka, koje bi mogle olakšati prolazak krutih materijala životinjskog podrijetla kroz postupak predobrade, nisu dopuštene.
3. Sav materijal životinjskog podrijetla zadržan u postupku predobrade u objektima iz stavka 1. sakuplja se i prevozi kao materijal kategorije 1 ili kategorije 2, kako je primjenjivo, te se zbrinjava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
4. Otpadne vode koje su bile podvrgnute postupku predobrade u objektima iz stavka 1. i otpadne vode iz drugih objekata koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili ih prerađuju moraju se pročišćavati u skladu sa zakonodavstvom Unije bez ograničenja sukladno ovoj Uredbi.
5. Pored zahtjeva iz stavka 4., nadležno tijelo može zahtijevati od subjekata da pročišćavaju otpadne vode iz nečistoga dijela pogona za preradu ili iz pogona ili objekata koji vrše međuradnje s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2, ili koji skladište materijal kategorije 1 ili kategorije 2, i to u skladu s uvjetima kojima se osigurava smanjenje rizika koje uzrokuju uzročnici bolesti.
6. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 5., zabranjeno je uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla, uključujući krv i mlijeko, ili njihovih prerađevina putem otpadnih voda.
Međutim, materijal kategorije 3, uključujući talog iz centrifuge ili separatora, može se uklanjati putem otpadnih voda pod uvjetom da je podvrgnut jednoj od metoda obrade taloga iz centrifuge ili separatora iz dijela III. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi.
Odjeljak 3.
Posebni zahtjevi za preradu materijala kategorije 1 i kategorije 2
Pogoni za preradu materijala kategorije 1 i kategorije 2 moraju biti projektirani tako da se osigura potpuno odvajanje materijala kategorije 1 od materijala kategorije 2 od prijema sirovina do otpreme dobivenih proizvoda, osim ako se mješavina materijala kategorije 1 i kategorije 2 prerađuje kao materijal kategorije 1.
Odjeljak 4.
Posebni zahtjevi za preradu materijala kategorije 3
Pored općih uvjeta iz odjeljka 1. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
1. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao i pogoni za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako se nalaze u potpuno odvojenim zgradama.
2. Međutim, nadležno tijelo može odobriti preradu materijala kategorije 3 na mjestu na kojemu se postupa s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2 ili se takav materijal prerađuje ako je kros-kontaminacija spriječena:
(a) načinom na koji su projektirani objekti, a posebno uređenjem prijema materijala, te daljnjim postupanjem sa sirovinama;
(b) rasporedom i upravljanjem opremom koja se koristi za preradu, uključujući raspored i upravljanje odvojenim linijama za preradu ili postupcima čišćenja, čime se sprečava širenje svih mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja; i
(c) rasporedom i upravljanjem prostorima za privremeno skladištenje gotovih proizvoda.
3. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 moraju imati uređaje za otkrivanje prisutnosti stranih tijela, kao što su dijelovi ambalaže ili komadi kovina, u nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima ako se prerađuju materijali namijenjeni kao hrana za životinje. Takva je strana tijela potrebno ukloniti prije ili tijekom prerade.
POGLAVLJE II.
HIGIJENSKI ZAHTJEVI I ZAHTJEVI U VEZI S PRERADOM
Odjeljak 1.
Opći higijenski zahtjevi
Pored općih higijenskih zahtjeva iz članka 25. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pogoni za preradu moraju imati dokumentirani program suzbijanja štetočina za provedbu mjera zaštite protiv štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice, iz članka 25. stavka 1. točke (c) te Uredbe.
Odjeljak 2.
Opći zahtjevi u vezi s preradom
1. Potrebno je koristiti precizno umjerene mjerne uređaje/uređaje za bilježenje za neprekidno praćenje uvjeta u kojima se odvija prerada. Potrebno je voditi evidenciju kao dokaz o datumima umjeravanja mjernih uređaja/uređaja za bilježenje.
2. Materijale koji možda nisu podvrgnuti određenoj toplinskoj obradi, kao što je materijal koji se ispušta prilikom pokretanja strojeva ili koji istječe iz uređaja za kuhanje treba ponovno vratiti u toplinsku obradu ili prikupiti i ponovno preraditi ili odložiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
Odjeljak 3.
Metode prerade materijala kategorije1 i kategorije 2
Osim ako nadležno tijelo nalaže primjenu sterilizacije pod tlakom (metoda 1), materijal kategorije 1 i kategorije 2 prerađuje se u skladu s metodama prerade 2, 3, 4 ili 5, kako je navedeno u poglavlju III.
Odjeljak 4.
Prerada materijala kategorije 3
1. Za svaku metodu prerade, kako je navedena u poglavlju III., kritične kontrolne točke, koje određuju opseg toplinske obrade koja se primjenjuje u preradi, uključuju:
(a) veličinu čestica sirovine;
(b) temperaturu koja se postiže u postupku toplinske obrade;
(c) tlak, ako se primjenjuje na sirovinu;
(d) trajanje postupka toplinske obrade ili stopu unošenja u neprekinuti sustav. Za svaku primjenjivu kritičnu kontrolnu točku treba odrediti minimalne standarde prerade.
2. U slučaju kemijske obrade koju je nadležno tijelo odobrilo kao metodu prerade 7 u skladu s točkom G poglavlja III., kritične kontrolne točke koje određuju opseg upotrijebljenih kemijskih obrada uključuju postignutu prilagodbu pH.
3. Barem dvije godine potrebno je čuvati evidenciju kao dokaz da se za svaku kritičnu kontrolnu točku primjenjuju minimalne vrijednosti prerade.
4. Materijal kategorije 3 prerađuje se u skladu s nekom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od akvatičnih životinja, u skladu s bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako je navedeno u poglavlju III.
POGLAVLJE III.
STANDARDNE METODE PRERADE
A. Metoda prerade 1 (sterilizacija pod tlakom)
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 50 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 50 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 50 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nusproizvodi životinjskog podrijetla s veličinom čestica koja nije veća od 50 milimetara moraju se zagrijavati do temperature u središtu veće od 133 °C u trajanju od barem 20 minuta bez prekida pri apsolutnom tlaku od barem 3 bara. Tlak se postiže tako da se sav zrak ukloni iz sterilizacijske komore i zamijeni parom („zasićena para”); toplinska se obrada može primijeniti kao jedini postupak ili kao faza sterilizacije prije ili poslije same prerade.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
B. Metoda prerade 2
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 150 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 150 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 150 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 125 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 50 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se mora vršiti u serijama.
C. Metoda prerade 3
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 95 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 55 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 13 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
D. Metoda prerade 4
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno staviti u posudu s dodanom masti i zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 16 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 13 minuta, temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem osam minuta i temperatura u središtu veća od 130 °C u trajanju od barem 3 minute.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
E. Metoda prerade 5
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 20 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 20 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 20 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati dok ne koaguliraju i potom ih prešati kako bi se iz bjelančevinastoga materijala odstranili mast i voda. Potom treba bjelančevinasti materijal zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 80 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 60 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
F. Metoda prerade 6 (za nusproizvode kategorije 3 koji potječu od samo akvatičnih životinja ili akvatičnih beskralježnjaka).
Smanjenje veličine čestica
1. Čestice nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je smanjiti barem do:
(a) 50 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (a); ili
(a) 30 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (b).
Potrebno ih je pomiješati s mravljom kiselinom kako bi se pH smanjio i održavao na 4,0 ili manje. Mješavinu treba čuvati barem 24 sata do daljnje obrade.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine čestica mješavina se zagrijava na:
(a) temperaturu u središtu od barem 90 °C u trajanju od barem 60 minuta; ili
(a) temperaturu u središtu od barem 70 °C u trajanju od barem 60 minuta.
Pri uporabi sustava s neprekinutim protokom, kretanje proizvoda kroz izmjenjivač topline potrebno je kontrolirati putem mehaničkih uređaja za ograničavanje njegova pomicanja tako da na kraju postupka toplinske obrade proizvod prođe ciklus koji je dostatan po pitanju vremena i temperature.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
G. Metoda prerade 7
1. Metoda prerade koju je odobrilo nadležno tijelo i za koju je subjekt tom nadležnom tijelu dokazao sljedeće:
(a) identifikaciju odnosnih opasnosti povezanih s ulaznim materijalom s obzirom na njegovo podrijetlo i mogućih rizika s obzirom na zdravstveni status životinja u državi članici ili području ili zoni gdje će se primjenjivati metoda;
(b) mogućnosti da se metodom prerade smanje te opasnosti na razinu koja ne predstavlja ikoje značajnije rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja;
(c) svakodnevno uzorkovanje gotovoga proizvoda tijekom 30 proizvodnih dana u skladu sa sljedećim mikrobiološkim standardima:
i. uzorci materijala uzeti neposredno nakon obrade:
odsutnost Clostridium perfringens u 1 g proizvoda
ii. uzorci materijala uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta:
Salmonella : odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0
Enterobacteriaceae : n = 5, c = 2; m = 10; M = 300 u 1 g
gdje je:
n = broj uzoraka koje treba pretražiti;
m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi vrijednost m;
M = najveća vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra nezadovoljavajućim ako je broj bakterija u jednome ili više uzoraka jednak vrijednosti M ili viši; i
c = broj uzoraka u kojima broj bakterija može biti između m i M; uzorci se i dalje smatraju prihvatljivima ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak vrijednosti m ili manji.
2. Podatke o kritičnim kontrolnim točkama na temelju kojih svaki pogon za preradu zadovoljavajuće ispunjava mikrobiološke standarde treba evidentirati i čuvati kako bi subjekt i nadležno tijelo mogli pratiti rad pogona za preradu. Podaci koje je potrebno evidentirati i pratiti moraju uključivati veličinu čestica i prema potrebi kritičnu temperaturu, apsolutno vrijeme, profil tlaka, brzinu protoka sirovina i stopu recikliranja masti.
3. Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti uporabu metoda prerade koje su bile odobrene prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s poglavljem III. Priloga V. Uredbe (EZ) br. 1774/2002.
4. Nadležno tijelo mora trajno ili privremeno obustaviti primjenu metoda preradu uz stavaka 1. i 3. ako dobije dokaze da su se okolnosti iz stavka 1. točaka (a) ili (b) značajno promijenile.
5. Nadležno je tijelo dužno na zahtjev obavijestiti nadležno tijelo druge države članice o podacima koji su mu dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. u vezi s odobrenom metodom prerade.
POGLAVLJE IV.
ALTERNATIVNE METODE PRERADE
Odjeljak 1.
Opće odredbe
1. Materijali koje nastaju preradom materijala Kategorija 1 i 2 trajno se označuju u skladu sa zahtjevima za označivanje određenih dobivenih proizvoda navedenim u poglavlju V. Priloga VIII.
Međutim, takvo označivanje nije potrebno za sljedeće materijale iz odjeljka 2.:
(a) biodizel proizveden u skladu s točkom D;
(b) hidrolizirani materijali iz točke H;
(c) mješavine svinjskog gnoja i gnoja od peradi sa živim vapnom proizvedene u skladu s točkom I;
(d) obnovljiva goriva proizvedena od topljenih masti koje su dobivene od materijala kategorije 1 i 2, u skladu s točkama J i L.
2. Nadležno tijelo države članice mora na zahtjev staviti na raspolaganje rezultate službenih kontrola nadležnom tijelu druge države članice kada se alternativna metoda po prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi olakšalo uvođenje nove alternativne metode.
Odjeljak 2.
Standardi prerade
A. Postupak alkalne hidrolize
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti nusproizvodi životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Alkalna hidroliza vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Otopina natrijevog hidroksida (NaOH) ili kalijevog hidroksida (KOH) (ili njihova kombinacija) koriste se u količini kojom se postiže približna molarna ekvivalentnost s masom, vrstom i sastavom nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih preradi.
U slučaju visokoga udjela masti u nusproizvodima životinjskog podrijetla, koje neutraliziraju lužinu, dodatak se lužine mora prilagoditi tako da se postigne odgovarajuća molarna ekvivalentnost.
(b) Nusproizvodi životinjskog podrijetla stavljaju se u posudu od legiranog čelika. Izmjerena se količina lužine dodaje u krutom obliku ili u obliku otopine, kako je navedeno u točki (a).
(c) Posudu je potrebno zatvoriti i zagrijavati nusproizvode životinjskog podrijetla i alkalnu mješavinu do temperature u središtu od barem 150 °C pri tlaku (apsolutnom) od barem 4 bara u trajanju od barem:
i. tri sata bez prekida;
ii. šest sati bez prekida ako se radi o obradi nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 8. točke (a) podtočaka i. i ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Međutim, materijali dobiveni od materijala kategorije 1, koji uključuju materijale dobivene od životinja usmrćenih u okviru mjera iskorjenjivanja TSE-a, koje su preživači koje ne treba testirati na TSE ili preživači koji su testirani na TSE s negativnim rezultatom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001, mogu se prerađivati u skladu sa stavkom 2. točkom (c) podtočkom i. ovog odjeljka; ili
iii. jedan sat bez prekida ako se radi o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji se sastoje od materijala dobivenih od ribe ili peradi.
(d) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati kako bi se pospješio postupak digestije dok se tkivo ne raspadne, a kosti i zubi omekšaju; i
(e) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.
B. Postupak visokotlačne visokotemperaturne hidrolize
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak može koristiti materijal kategorije 2 i kategorije 3.
2. Metoda prerade
Visokotlačna visokotemperaturna hidroliza vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla zagrijavaju se na temperaturu u središtu od barem 180 °C u trajanju od barem 40 minuta bez prekida pri tlaku (apsolutnom) od barem 12 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši neizravnim uvođenjem pare u biolitički reaktor;
(b) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati; i
(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.
C. Postupak visokotlačne hidrolize za dobivanje bioplina
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti nusproizvodi životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Postupak visokotlačne hidrolize za dobivanje bioplina vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prvo obraditi metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III., u odobrenom pogonu za preradu;
(b) Nakon postupka iz točke (a) odmašćeni se materijali obrađuju na temperaturi od barem 220 °C u trajanju od barem 20 minuta pri tlaku (apsolutnom) od barem 25 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši u dvije faze: prvo izravnim uvođenjem pare, a potom neizravnim zagrijavanjem u koaksijalnom izmjenjivaču topline;
(c) Postupak se obavlja u šaržama ili u neprekinutom sustavu, a materijal treba neprestano miješati;
(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno;
(e) Dobiveni se materijal potom miješa s vodom i anaerobno se fermentira (pretvorba u bioplin) u reaktoru za bioplin;
(f) U slučaju ulaznog materijala kategorije 1, čitavi se postupak mora obavljati na istoj lokaciji i u zatvorenome sustavu, a bioplin proizveden ovim postupkom treba brzo podvrgnuti postupku izgaranja u istom pogonu na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”).
D. Postupak proizvodnje biodizela
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Proizvodnja se biodizela vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:
i. u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III.; i
ii. u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;
(b) Prerađena se mast potom dalje prerađuje jednom od sljedećih metoda:
i. postupkom kojime se prerađena mast odvaja od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača, uklanjaju se netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase, a prerađena se mast potom mora podvrgnuti esterifikaciji i transesterifikaciji.
Međutim, esterifikacija nije potrebna za prerađene masti dobivene od materijala kategorije 3. Za postupak se esterifikacije pH treba smanjiti ispod vrijednosti 1 dodavanjem sumporne kiseline (H2SO4) ili istovrijedne kiseline, a mješavina se mora zagrijavati do temperature od 72 °C barem dva sata tijekom kojih ju je potrebno intenzivno miješati.
Transesterifikacija se vrši povećanjem pH na oko 14 dodavanjem kalijevog hidroksida ili istovrijedne lužine na temperaturi od 35 °C do 50 °C u trajanju od barem 15 minuta. Transesterifikaciju treba izvršiti dva puta u uvjetima opisanima u ovoj točki uz uporabu nove bazne otopine. Nakon toga postupka slijedi rafinacija proizvoda, uključujući vakuumsku destilaciju na temperaturi od 150 °C, čiji je proizvod biodizel;
ii. postupkom za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo.
E. Brookesov postupak uplinjavanja
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak može koristiti materijal kategorije 2 i kategorije 3.
2. Metoda prerade
Brookesov se postupak uplinjavanja vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Komora za dogorijevanje zagrijava se pomoću prirodnoga plina;
(b) Primarnu komoru uplinjača treba napuniti nusproizvodima životinjskog podrijetla, te potom zatvoriti vrata. Primarna komora ne smije imati plamenike, te se umjesto toga zagrijava prijenosom topline kondukcijom iz komore za dogorijevanje, koja je mora nalaziti ispod primarne komore. Zrak se dovodi u primarnu komoru samo putem triju ulaznih ventila, koji su ugrađeni na glavnim vratima kako bi se pospješila učinkovitost postupka;
(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju se u plinovite složene ugljikovodike i nastali plinovi putuju iz primarne komore kroz uski otvor na vrhu stražnjega zida do zona za miješanje i drobljenje, u kojima se razbijaju na sastavne dijelove. Na kraju plinovi putuju u komoru za dogorijevanje, gdje u prisutnosti viška zraka izgaraju u prirodnom plinu iz plamenika;
(d) Svaka jedinica za preradu ima dva plamenika i dva sekundarna ventilatora za slučaj kvara na plameniku ili ventilatoru. Sekundarna komora mora biti izrađena tako da omogućuje najmanje vrijeme zadržavanja od dvije sekunde pri temperaturi od barem 850 °C u svim uvjetima izgaranja;
(e) Nakon što napuste sekundarnu komoru ispušni plinovi moraju proći kroz barometarski prigušivač na dnu dimnjaka, koji ih hladi i razrjeđuje zrakom iz okoliša, pri čemu se u primarnoj i sekundarnoj komori održava stalni tlak;
(f) Postupak se vrši unutar 24 sata, što uključuje punjenje, preradu, hlađenje i uklanjanje pepela. Na kraju se ciklusa preostali pepeo vakuumski uklanja iz primarne komore i puni u zatvorene vreće, koje treba zapečatiti prije odvoza;
(g) Nije dopušteno uplinjavanje materijala različitog od nusproizvoda životinjskog podrijetla.
F. Sagorijevanje životinjskih masti u postupku s toplinskim kotlom
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Izgaranje životinjskih masti u postupku s toplinskim kotlom vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:
i. u slučaju masnih frakcija od materijala kategorije 1 i 2 namijenjenih izgaranju u drugome pogonu,
— za masne frakcije dobivene od preživača koji su testirani s negativnim rezultatom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i od životinja različitih od preživača koje ne treba testirati na TSE, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga.
— za masne frakcije dobivene od drugih preživača, metodom prerade 1, kako je utvrđena u poglavlju III.; i
ii. u slučaju materijala kategorije 1 i 2 namijenjenog izgaranju u istome pogonu i u slučaju materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7; u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;
(b) Masne se frakcije odvajaju od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugome pogonu, moraju se ukloniti netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase;
(c) Nakon postupka iz točaka (a) i (b), masti treba:
i. vaporizirati u parnome kotlu i izgarati na temperaturi od barem 1100 °C barem 0,2 sekunde; ili
ii. podvrgnuti postupku za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo;
(d) Nije dopušteno izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti.
(e) Sagorijevanje masti dobivene od materijala kategorije 1 i kategorije 2 vrši se u istome pogonu u kojemu su masti otopljene kako bi se proizvedena energija iskoristila za postupak topljenja. Međutim, nadležno tijelo može odobriti odvoz te masti u druge pogone na izgaranje pod uvjetom:
i. da je odredišni pogon odobren za izgaranje;
ii. da se prerada hrane ili hrane za životinje u odobrenom pogonu na istoj lokaciji odvija u strogim uvjetima odvajanja;
(f) Izgaranje treba izvršiti u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.
G. Termo-mehanički postupak proizvodnje biogoriva
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti stajski gnoj, sadržaj probavnog trakta i materijal kategorije 3.
2. Metoda prerade
Termo-mehanički postupak proizvodnje biogoriva vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pune se u pretvarač i potom se obrađuju na temperaturi od 80 °C u trajanju od osam sati. Tijekom toga vremena veličina se čestica neprekidno smanjuje uporabom odgovarajuće opreme za mehaničku abraziju.
(b) Materijal se potom obrađuje na temperaturi od 100 °C u trajanju od barem dva sata.
(c) Čestice dobivenog materijala ne smiju biti veće od 20 milimetara.
(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka iz točaka (a) i (b) budu postignuti istodobno.
(e) Tijekom toplinske obrade materijala voda koja isparava mora se neprekidno uklanjati iz prostora za zrak iznad biogoriva i odvoditi u kondenzator od nehrđajućeg čelika. Kondenzat se održava na temperaturi od barem 70 °C barem jedan sat prije ispuštanja kao otpadne vode.
(f) Nakon toplinske obrade materijala dobiveno se biogorivo ispušta iz pretvarača i automatski prenosi potpuno prekrivenom pokretnom trakom zatvorenog kruga na spaljivanje ili suspaljivanje na istoj lokaciji.
(g) Postupak se mora vršiti u šaržama.
I. Obrada svinjskog gnoja i gnoja od peradi vapnom
1. Početni materijal
Za ovaj se proces može koristiti gnoj, kako je navedeno u članku 9. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, podrijetlom od svinja i peradi.
2. Metoda prerade
(a) Sadržaj suhe tvari u gnoju mora se odrediti primjenom metode CEN EN 12880:2000(4) „Karakterizacija muljeva. Određivanje suhog ostatka i sadržaja vode”.
Za taj proces sadržaj suhe tvari mora iznositi između 15 % i 70 %.
(b) Količinu vapna koje se treba dodati mora se odrediti tako da se postigne jedna od kombinacija vremena i temperature navedenih u točki (f).
(c) Veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla koji se prerađuju ne smije biti veća od 12 mm.
Ako je potrebno, veličina čestica gnoja mora se smanjiti tako da se postigne najveća dopuštena veličina čestica.
(d) Gnoj se mora pomiješati s živim vapnom (CaO) srednje do visoke reaktivnosti, kako bi se u skladu s kriterijima testa reaktivnosti 5.10 iz metode CEN EN 459-2:2002(5) u manje od šest minuta postiglo povećanje temperature od 40 °C.
Miješanje se mora izvesti s dvije miješalice s po dva vijka po miješalici, postavljene jedna iza druge.
Obje miješalice moraju:
i. imati vijak promjera 0,55 m i duljine 3,5 m;
ii. raditi snagom od 30 kW i brzinom rotacije vijka od 156 okretaja u minuti;
iii. imati kapacitet obrade od 10 tona po satu.
Srednje trajanje miješanja mora iznositi otprilike dvije minute.
(e) Mješavina se mora miješati u trajanju od najmanje šest sati dok se ne postigne konačna mješavina od najmanje dvije tone.
(f) Na nadzornim točkama koje se moraju uvesti u konačnoj mješavini, moraju se provoditi stalna mjerenja kako bi se dokazalo da je, tijekom jednog od sljedećih vremenskih razdoblja, pri odgovarajućoj temperaturi, proizvod miješanja u konačnoj mješavini dosegnuo pH vrijednost od najmanje 12:
i. 60 °C za 60 minuta; ili
ii. 70 °C za 30 minuta.
(g) Taj se proces mora obavljati u šaržama.
(h) Mora se uspostaviti trajni pisani postupak temeljen na načelima HACCP sustava.
(i) Subjekti moraju, postupkom validacije provedenim u skladu sa sljedećim zahtjevima, nadležnom tijelu dokazati da je proces, u kojemu se upotrijebio uređaj za miješanje različit od uređaja za miješanje iz točke (d) ili se umjesto živog vapna upotrijebio dolomit (CaOMgO), barem jednako učinkovit kao postupak utvrđen u točkama (a) do (h):
Taj postupak validacije mora:
— dokazati da se upotrebnom uređaja za miješanje koji je različit od onoga iz točke (d) ili upotrebom dolomita, već prema tome što je primjenjivo, može proizvesti takva mješavina s gnojem koja postiže parametre za pH vrijednost, vrijeme i temperaturu iz točke (f),
— biti utemeljen na praćenju vremena i temperature na dnu, u sredini i na vrhu konačne mješavine, uz reprezentativan broj nadzornih točaka (najmanje četiri nadzorne točke u području dna, smještene najviše 10 cm iznad dna i najviše 10 cm ispod najviše točke, jedna nadzorna točka u sredini na pola puta između dna i najviše točke konačne mješavine, i četiri nadzorne točke u rubnom području na vrhu konačne mješavine, smještene najviše 10 cm ispod površine i najviše 10 cm ispod najviše točke konačne mješavine),
— se provesti tijekom dvaju razdoblja od najmanje 30 dana, od kojih jedno mora biti tijekom hladnog razdoblja godine na zemljopisnoj lokaciji gdje će se uređaj za miješanje koristiti.
J. Višestupanjski katalitički proces za proizvodnju obnovljivih goriva
1. Početni materijali
(a) Za ovaj se proces smiju koristiti sljedeći materijali:
i. prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2, prerađene korištenjem metode prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);
ii. riblje ulje ili prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 3, prerađene korištenjem:
— bilo koje od metoda prerade 1 do 5 ili metode prerade 7, ili
— u slučaju materijala dobivenih od ribljeg ulja, bilo koje od metoda prerade 1 do 7;
iii. riblje ulje ili prerađena mast proizvedeni u skladu s odjeljcima VIII., ili XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004;
iv. korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3.
(b) U ovom procesu zabranjena je uporaba prerađenih masti dobivenih od materijala kategorije 1.
2. Metoda prerade
(a) Prerađena mast mora biti podvrgnuta prethodnoj obradi koja se sastoji od:
i. izbjeljivanja centrifugiranih materijala propuštanjem tih materijala kroz glineni filtar;
ii. uklanjanja preostalih netopivih nečistoća filtriranjem.
(b) Takav prethodno obrađeni materijal mora se podvrgnuti višestupanjskom katalitičkom procesu koji se sastoji od hidrodeoksigenacije nakon koje slijedi izomerizacija.
Materijali se moraju podvrgnuti tlaku od najmanje 20 bara, pri temperaturi od najmanje 250 °C, tijekom najmanje 20 minuta.
K. Siliranje materijala od riba
1. Ulazni materijali:
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati samo sljedeći nusproizvodi dobiveni od akvatičnih životinja:
(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. i iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) materijali kategorije 3.
2. Metoda prerade
2.1. Materijali koji se obrađuju sakupljaju se svakodnevno i bez nepotrebnih odgoda u akvakulturnim uzgajalištima i objektima za preradu hrane, usitnjavaju ili režu, a zatim se siliraju pri pH vrijednosti 4 ili manjoj, s mravljom kiselinom ili drugim organskim kiselinama odobrenima u skladu sa zakonodavstvom o hrani za životinje. Dobivena riblja silaža mora biti suspenzija dijelova akvatičnih životinja ukapljenih djelovanjem endogenih enzima u prisutnosti dodane kiseline. Bjelančevine akvatičnih životinja moraju se enzimima i kiselinom svesti na manje topive jedinice kako bi se spriječilo mikrobno kvarenje. Silirani se materijal prevozi u pogon za preradu.
2.2. U pogonu za preradu silirani materijal dobiven od akvatičnih životinja mora se puniti u zatvorene spremnike. Prije nego što se provede toplinska obrada, inkubacija mora trajati najmanje 24 sata pri pH vrijednosti 4 ili manjoj. Prije toplinske obrade pH vrijednost silaže akvatičnih životinja mora iznositi 4 ili manje, a veličina čestica nakon filtracije ili maceracije u pogonu mora biti manja od 10 mm. Silaža se tijekom obrade mora prethodno zagrijavati na temperaturi iznad 85 °C nakon čega slijedi inkubacija u izoliranom spremniku u trajanju od 25 minuta kako bi se dosegla temperatura od 85 °C u čitavom materijalu od ribe. Postupak se mora odvijati u zatvorenoj proizvodnoj liniji sa spremnicima i cijevima.
2.3. Prije davanja odobrenja nadležno tijelo mora ocijeniti stalni pisani postupak subjekta iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
L. Višestruko katalitičko hidrotretiranje za proizvodnju obnovljivih goriva
1. Ulazni materijali
Za ovaj postupak mogu se upotrebljavati sljedeći materijali:
(a) topljene masti dobivene od materijala kategorije 1, koje su obrađene metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);
(b) korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3, topljene masti i riblje ulje koji ispunjavaju standarde iz točke J. podtočke 1. podpodtočke (a) ovog odjeljka.
2. Metoda prerade
(a) Topljena mast mora se podvrgnuti predobradi koja se sastoji barem od bijeljenja ulaznog materijala, uključujući topljene masti, kiselinom u prisutnosti gline za bijeljenje, nakon čega slijedi uklanjanje upotrijebljene gline za bijeljenje i netopivih nečistoća filtriranjem.
Prije te obrade topljena mast može biti degumirana, s pomoću kiseline i/ili kaustične otopine, kako bi se iz topljene masti uklonile nečistoće formiranjem gume koja se potom odvoji centrifugiranjem.
(b) Materijali se nakon predobrade moraju podvrgnuti postupku hidrotretiranja koji se sastoji od tri koraka: katalitičkog hidrotretiranja, stripiranja i izomerizacije.
Materijali moraju biti podvrgnuti tlaku od najmanje 30 bara na temperaturi od najmanje 265 °C u trajanju od najmanje 20 minuta.
M. Proizvodnja biodizela iz prerađenih masti dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorija 1, 2 i 3
1. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati topljene masti dobivene od materijala kategorija 1, 2 ili 3 i korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3.
2. Metode prerade
Osim ako se upotrebljava riblje ulje koje je proizvedeno u skladu s odjeljkom VIII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004(6) ili ako se upotrebljavaju topljene masti koje su proizvedene u skladu s odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla najprije se prerađuju:
(a) u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III. ovog Priloga; odnosno
(b) u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga.
3. Nakon prerade u skladu s jednom od metoda prerade iz točke 2. na ulazne materijale iz točke 1. primjenjuju se sljedeći koraci:
(a) postupak prethodnog čišćenja radi uklanjanja netopivih nečistoća koje premašuju 0,15 %. Očišćene tekućine dobivene postupkom prethodnog čišćenja pumpaju se u spremnik za biodizel u objektu u kojem se očišćene tekućine do prerade skladište kao sirovine za biodizel;
(b) kisela esterifikacija / transesterifikacija (1,5 % masenog udjela metansulfonske kiseline; 140 °C; apsolutni tlak od 5,5 bara; 4 sata) za pretvorbu očišćene sirovine u biodizel; odnosno
(c) frakcijska destilacija: biodizel se frakcionira (≥ 220 °C; od 10 do 35 milibara (mbara)) u više rafiniranih proizvoda, od kojih svaki sadržava lance ugljika određene duljine, što rezultira serijama biodizela s različitim specifikacijama.
4. Nadležno tijelo ocjenjuje plan HACCP-a za provjeru i bilježenje glavnih parametara prerade iz koraka opisanih u točkama 1., 2. i 3.
N. Postupak proizvodnje biodizela uporabom topljenih masti dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorija 1, 2 i 3
1. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak moraju upotrebljavati masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla od materijala kategorija 1, 2 ili 3.
2. Metode prerade
(a) Osim ako se upotrebljava riblje ulje koje je proizvedeno u skladu s odjeljkom VIII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 ili ako se upotrebljavaju topljene masti koje su proizvedene u skladu s odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla najprije se prerađuju:
i. u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III. ovog Priloga; odnosno
ii. u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga; u slučaju masti podrijetlom od preživača uklanjaju se netopive nečistoće koje premašuju 0,15 % mase.
(b) Sljedeći postupak proizvodnje biodizela sastoji se od faze pretvorbe, tj. esterifikacije i transesterifikacije u jednom koraku pri temperaturi od najmanje 200 °C, tlaku od najmanje 70 bara s vremenom zadržavanja od najmanje 15 minuta, uz uporabu MgO kao katalizatora i uz prisutnost alkohola (metanol), nakon čega slijedi vakuumska destilacija (na ≥ 150 °C, ≤ 10 mbara) krajnjeg proizvoda, tj. biodizela.
3. Nadležno tijelo ocjenjuje plan HACCP-a za provjeru i bilježenje glavnih parametara prerade iz koraka opisanih u točkama 1. i 2.
Odjeljak 3.
Odlaganje i uporaba dobivenih proizvoda
1. Proizvodi dobiveni preradom:
(a) materijala kategorije 1:
i. odlažu se u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. odlažu se zakopavanjem na odobrenom odlagalištu;
iii. pretvaraju se u bioplin. U takvom slučaju ostaci digestije moraju se ukloniti u skladu s podtočkom i. ili ii., osim kada taj materijal nastaje preradom u skladu s točkom 2.(a) ili (b) u kom se slučaju ostaci mogu upotrebljavati u skladu s uvjetima navedenim u točki 2.(a) ili točki 2.(b) iii. ovisno o slučaju; ili
iv. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja.
(b) materijala kategorije 2 ili kategorije 3:
i. uklanjaju se kako je utvrđeno točkom 1.(a) i. ili ii., s prethodnom preradom ili bez nje u skladu s člankom 13. točkama (a) i (b) i člankom 14. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja;
iii. koriste se kao organska gnojiva ili poboljšivači tla; ili
iv. kompostiraju se ili pretvaraju u bioplin.
2. Materijali dobiveni preradom u skladu s:
(a) postupkom alkalne hidrolize iz točke A odjeljka 2. mogu se pretvoriti u pogonu za proizvodnju bioplina i potom brzo izgarati na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”); ako se kao ulazni materijal koristi materijal iz članka 8. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pretvorba u bioplin mora se vršiti na istome mjestu kao prerada i u zatvorenome sustavu;
(b) postupak proizvodnje biodizela iz odjeljka 2. točaka D., M. i N. može biti:
i. mogu se koristiti kao gorivo bez ograničenja na temelju ove Uredbe (krajnja točka) u slučaju biodizela i ostataka destilacije biodizela;
ii. u slučaju kalijevog sulfata, koji se koristi za izravnu primjenu na tlo ili za proizvodnju dobivenih proizvoda za primjenu na tlo;
iii. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorija 1 i 2 koji je prerađen u skladu s metodom prerade 1 kako je utvrđena u poglavlju III.:
— koji je namijenjen za tehničku uporabu,
— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo unutar državnog područja države članice proizvodnje, podložno odluci nadležnog tijela, ili
— koji se koristi za denitrifikaciju u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u kom se slučaju ostaci od nitrifikacije mogu primjenjivati na tlo u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ(7);
iv. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorije 3:
— koji je namijenjen za tehničku uporabu,
— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo, ili
— koji se koristi za hranidbu, pod uvjetom da taj glicerin nije dobiven od materijala Kategorije 3 navedenog u članku 10. točkama (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(c) višestupanjskim katalitičkim procesom za proizvodnju obnovljivih goriva, mogu se:
i. u slučaju benzina i ostalih goriva koji nastaju tim procesom, koristiti kao gorivo bez ograničenja iz ove Uredbe (završna točka);
ii. u slučaju gline korištene pri izbjeljivanju i mulja iz postupka prethodne obrade u točke J(2) podtočke (a) odjeljka 2.:
— ukloniti spaljivanjem ili kombiniranim spaljivanjem,
— pretvoriti u bioplin,
— kompostirati ili upotrijebiti za proizvodnju dobivenih proizvoda iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(d) mješavina svinjskog gnoja i gnoja peradi obrađena vapnom može se primjenjivati na zemljištu kao prerađeni gnoj;
(e) Konačni proizvod dobiven siliranjem materijala od riba može se:
i. za materijale kategorije 2, upotrebljavati u svrhe iz članka 13. točke (a) do (d) i (g) do (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 bez daljnje prerade ili u hrani za životinje iz članka 18. ili članka 36. točke (a) podtočke ii. te Uredbe; ili
ii. za materijale kategorije 3, upotrebljavati u svrhe iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(f) Višestruko katalitičko hidrotretiranje za proizvodnju obnovljivih goriva može biti:
i. u slučaju obnovljivog dizela, obnovljivog kerozina, obnovljivog propana i obnovljivog benzina kao rezultata postupka, upotrijebljeno kao gorivo bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom (završna točka);
ii. u slučaju preostalog taloga gume i preostale upotrijebljene gline za bijeljenje iz postupka predobrade iz odjeljka 2. točke L podtočke 2. podtočke (a):
— odloženo u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,
— odloženo zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,
— pretvoreno u bioplin uz uvjet da se ostaci digestije iz pretvorbe u bioplin zbrinu spaljivanjem, suspaljivanjem ili zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,
— upotrijebljeno u tehničke svrhe iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
3. Sav otpad osim nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda predviđenih u točki 2. nastao preradom nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s ovim odjeljkom, kao što su mulj, sadržaj filtara, pepeo i ostaci digestije, uklanja se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.
Prilog VI
POSEBNA PRAVILA O ISTRAŽIVANJIMA, HRANIDBI ŽIVOTINJA, TE SAKUPLJANJU I ODLAGANJU
POGLAVLJE I.
POSEBNA PRAVILA O UZORCIMA ZA ISTRAŽIVANJA I DRUGE SVRHE
Odjeljak 1.
Uzorci za istraživanja i dijagnostiku
1. Subjekti moraju osigurati da pošiljke uzoraka za istraživanja i dijagnostiku prati komercijalni dokument, u kojemu mora biti navedeno sljedeće:
(a) opis materijala i vrstu životinje od koje potječe;
(b) kategorija materijala;
(c) količina materijala;
(d) mjesto podrijetla i mjesto otpreme materijala;
(e) ime i adresa pošiljatelja;
(f) ime i adresa primatelja i/ili korisnika.
2. Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje tijekom postupanja s materijalima pod njihovim nadzorom, a posebno primjenom dobre laboratorijske prakse.
3. Zabranjena je svaka daljnja uporaba uzoraka za istraživanja i dijagnostiku za svrhe različite od onih navedenih u stavku 38. Priloga I.
4. Osim ako se čuvaju u referentne svrhe, uzorci za istraživanja i dijagnostiku, te svi proizvodi dobiveni uporabom tih uzoraka odlažu se:
(a) kao otpad spaljivanjem ili suspaljivanjem;
(b) u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda iz članka 8. točke (a) podtočke iv., članka 8. točaka (c) i (d) i članka 9. i članka 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koji su dio staničnih kultura, laboratorijske opreme ili laboratorijskih uzoraka, postupanjem u uvjetima koji su barem istovjetni potvrđenoj metodi za parne autoklave(8) i naknadnim odlaganjem kao otpad ili otpadne vode u skladu s odgovarajućim zakonodavstvom Unije;
(c) sterilizacijom pod tlakom i naknadnim odlaganjem ili uporabom u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
5. Korisnici koji postupaju s uzorcima za istraživanja i dijagnostiku moraju voditi evidenciju pošiljaka takvih uzoraka.
U toj evidenciji moraju biti navedeni podaci iz stavka 1. i datum i metoda odlaganja uzoraka i od njih dobivenih proizvoda.
6. Odstupajući od stavaka 1., 4. i 5. nadležno tijelo može odobriti postupanje s uzrocima za istraživanja i dijagnostiku za obrazovne svrhe i njihovo odlaganje pod drugim uvjetima kojima se sprečavaju svi neprihvatljivi rizici za javno zdravlje ili zdravlje životinja.
Odjeljak 2.
Trgovački uzorci i izložbeni predmeti
1. Trgovački se uzorci i izložbeni predmeti mogu prevoziti, upotrebljavati i odlagati u skladu sa stavcima 1. do 4. i stavkom 6. odjeljka 1,
2. Osim ako se trgovački uzorci čuvaju u referentne svrhe, nakon obavljenih posebnih studija ili analiza ti se uzorci:
(a) ponovno otpremaju u državu članicu podrijetla;
(b) otpremaju u drugu državu članicu ili treću zemlju ako je takvu otpremu unaprijed odobrilo nadležno tijelo odredišne države članice ili treće zemlje; ili
(c) odlažu ili koriste u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
3. Nakon izložbe ili umjetničke aktivnosti izložbeni se predmeti ponovno otpremaju u državu članicu podrijetla ili se otpremaju ili odlažu u skladu sa stavkom 2.
POGLAVLJE II.
POSEBNA PRAVILA O HRANIDBI ŽIVOTINJA
Odjeljak 1.
Opći zahtjevi
Materijalom kategorija 2 i 3, kako su navedene u članku 18. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, dopušteno je hraniti životinje iz stavka 1. točaka (a), (b), (d), (f), (g) i (h) toga članka ako su ispunjeni barem sljedeći uvjeti pored svih uvjeta koje je utvrdilo nadležno tijelo u skladu s člankom 18. stavkom 1. te Uredbe:
1. Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti do korisnika ili u sabirne centre u skladu s odjeljcima 1. i 3. poglavlja I. Priloga VIII.
2. Sabirališta moraju biti registrirana pri nadležnom tijelu pod uvjetom da:
(a) ispunjavaju zahtjeve za objekte koji obavljaju međuradnje iz poglavlja II. Priloga IX.; i
(b) imaju odgovarajuće objekte i opremu za uništavanje neiskorištenog materijala ili da šalju taj materijal u odobreni pogon za preradu ili odobrenu spalionicu ili suspalionicu u skladu s ovom Uredbom.
3. Države članice mogu odobriti uporabu pogona za preradu materijala kategorije 2 kao sabirni centri.
4. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u sabirnim centrima koji opskrbljuju krajnje korisnike materijalom, osim nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od akvatičnih životinja i akvatičnih beskralježnjaka, moraju osigurati da je taj materijal podvrgnut jednome od sljedećih postupaka:
(a) denaturaciji otopinom bojila; otopina mora biti toliko jaka da boja na obojanom materijalu bude jasno vidljiva i da ne nestane kada se obojani materijal smrzne ili rashladi, te čitava površina svih komada materijala mora biti prekrivena takvom otopinom, i to bilo uranjanjem materijala u otopinu ili prskanjem ili drugačijim nanošenjem te otopine na materijal;
(b) sterilizaciji kuhanjem ili parenjem pod tlakom dok svaki komad materijala ne bude u potpunosti prokuhan; ili
(c) drugom postupku ili obradi koje je odobrilo nadležno tijelo odgovorno za subjekta.
Odjeljak 2.
Hranidba određenih vrsta životinja na mjestima za hranidbu
1. Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 iz članka 18. stavka 2. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 za hranidbu sljedećih ugroženih i zaštićenih vrsta na mjestima za hranidbu pod sljedećim uvjetima:
(a) Materijalom je dopuštena hranidba:
i. jedne od sljedećih vrsta ptica lešinara u sljedećim državama članicama:
Oznaka zemlje | Država članica | Vrsta životinje
Lokalni naziv | Latinski naziv
BG | Bugarska | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri oraoorao krstašorao štekavaccrna lunjacrvena lunja | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetosAquila helíacaHaliaeetus albicillaMilvus migransMilvus milvus
EL | Grčka | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri oraoorao krstašorao štekavaccrna lunja | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetosAquila heliacaHaliaeetus albicillaMilvus migrans
ES | Španjolska | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri oraošpanjolski oraocrna lunjacrvena lunja | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetosAquila adalbertiMilvus migransMilvus milvus
FR | Francuska | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri oraoorao štekavaccrna lunjacrvena lunja | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetosHaliaeetus albicillaMilvus migransMilvus milvus
HR | Hrvatska | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi sup | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvus
IT | Italija | kostoberinasup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri oraocrna lunjacrvena lunja | Gypaetus barbatusAegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetosMilvus migransMilvus milvus
CY | Cipar | sup starješinabjeloglavi sup | Aegypius monachusGyps fulvus
PT | Portugal | sup starješinacrkavicabjeloglavi supsuri orao | Aegypius monachusNeophron percnopterusGyps fulvusAquila chrysaetos
SK | Slovačka | suri oraoorao krstašorao štekavaccrna lunjacrvena lunja | Aquila chrysaetosAquila heliacaHaliaeetus albicillaMilvus migransMilvus milvus
ii. jedne od vrsta iz reda zvijeri (Carnivora) s popisa iz Priloga II. Direktive 92/43/EEZ u posebnim područjima očuvanja koja su utvrđena u toj Direktivi; ili
iii. jedne od vrsta iz redova grabljivica (Falconiformes) ili sovki (Strigiformes) s popisa iz Priloga I. Direktive 2009/147/EZ u posebnim područjima zaštite koja su utvrđena u toj Direktivi;
(b) Nadležno je tijelo izdalo odobrenje subjektu odgovornom za mjesto za hranidbu.
Nadležno tijelo izdaje takva odobrenja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. hranidba se životinja ne koristi kao alternativni način odlaganja specificiranog rizičnog materijala ili uginulih preživača koji sadrže takav materijal koji predstavlja rizik od TSE-a;
ii. uspostavljen je odgovarajući sustav nadziranja TSE-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 999/2001, koji uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;
(c) Nadležno tijelo mora osigurati koordinaciju s drugim nadležnim tijelima odgovornima za nadzor nad poštovanjem zahtjeva iz odobrenja;
(d) Nadležno se tijelo mora na temelju ocjene posebnoga stanja u vezi s predmetnom životinjskom vrstom i njezinim staništem uvjeriti da će se poboljšati stanje očuvanosti te vrste;
(e) Odobrenje koje je dodijelilo nadležno tijelo:
i. mora sadržavati uputu na vrste životinja na koje se stvarno odnosi i njihove nazive;
ii. mora sadržavati podrobni opis lokacije na kojoj se nalazi mjesto za hranidbu u zemljopisnom području na kojemu će se hraniti životinje; i
iii. mora se istom privremeno obustaviti u slučaju:
— sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a dok se rizik ne isključi, ili
— neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe.
(f) Subjekt odgovoran za hranidbu mora:
i. namijeniti hranidbi područje koje mora biti zatvoreno i u koje je pristup moguć samo životinjama vrste koju treba očuvati, prema potrebi ogradom ili na koji drugi način ovisno o prirodnom obrascu hranjenja tih vrsta;
ii. osigurati da se prihvatljivi trupovi goveda i barem 4 % prihvatljivih trupova ovaca i koza namijenjenih hranidbi prije te uporabe pretraže na TSE s negativnim rezultatom u okviru programa nadziranja TSE-a koji se provodi u skladu s Prilogom III. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i, prema potrebi, u skladu s Odlukom donesenom na temelju drugoga podstavka članka 6. stavka 1.b te Uredbe; i
iii. voditi evidenciju barem o broju, prirodi, procijenjenoj masi i podrijetlu trupova životinja upotrijebljenih za hranidbu, datumu hranidbe, mjestu na kojemu je izvršena hranidba i, ako je primjenjivo, rezultatima pretraživanja na TSE.
2. Kada država članica podnosi Komisiji zahtjev za uvrštenje u popis iz stavka 1. točke (a), mora joj podnijeti:
(a) detaljno opravdanje proširenja popisa na određene vrste ptica lešinara u toj državi članici, uključujući razloge iz kojih je potrebno hraniti te ptice materijalom kategorije 1 umjesto materijalom kategorije 2 ili kategorije 3;
(b) objašnjenje mjera koje će se poduzeti kako bi se osigurala sukladnost sa stavkom 1.
Odjeljak 3.
Hranidba divljih životinja izvan mjesta za hranidbu
Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 koji uključuje čitave trupove ili dijelove trupova mrtvih životinja koji sadrže specificirani rizični materijal, prema potrebi bez prethodnoga sakupljanja mrtvih životinja, za hranidbu divljih životinja iz stavka 1. točke (a) odjeljka 2. izvan mjesta za hranidbu pod sljedećim uvjetima:
1. Nadležno se tijelo mora na temelju ocjene posebnoga stanja u vezi s predmetnom životinjskom vrstom i njezinim staništem uvjeriti da će se poboljšati stanje očuvanosti te vrste;
2. Nadležno tijelo mora u odobrenju utvrditi gospodarstva ili stada u zemljopisno određenom području hranidbe pod sljedećim uvjetima:
(a) Područje hranidbe ne smije zahvaćati područja na kojima se vrši intenzivni uzgoj životinja;
(b) Životinje iz uzgoja na gospodarstvima ili u stadima u području hranidbe moraju biti pod redovitim nadzorom službenog veterinara u pogledu raširenosti TSE-a i bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje;
(c) Hranidba se istom prekida u slučaju:
i. sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a na gospodarstvu ili u stadu dok se rizik ne isključi;
ii. sumnje ili potvrde izbijanja ozbiljne bolesti koja se može prenijeti na ljude ili životinje na gospodarstvu ili u stadu dok se rizik ne isključi; ili
iii. neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe;
(d) Nadležno tijelo mora u odobrenju navesti sljedeće:
i. odgovarajuće mjere za sprečavanje širenja TSE-a i prenosivih bolesti sa mrtvih životinja na ljude ili druge životinje, kao što su mjere usmjerene na obrasce hranidbe vrsta koje je potrebno očuvati, sezonska ograničenja hranidbe, ograničenja kretanja životinja iz uzgoja i druge mjere za nadzor nad mogućim rizicima od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje, kao što su mjere povezane s vrstama životinja koje su prisutne u području hranidbe, a za čiju se hranidbu ne koriste nusproizvodi životinjskog podrijetla;
ii. odgovornosti osoba ili subjekata u području hranidbe koji pomažu pri hranidbi ili koji su odgovorni za životinje iz uzgoja u vezi s mjerama iz podtočke i.;
iii. uvjete izricanja kazni, kako je navedeno u članku 53. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, koje se primjenjuju u slučaju nepoštovanja mjera iz podtočke i. od strane osoba ili subjekata iz podtočke ii. ove točke (d);
(e) Ako se hranidba vrši bez prethodnog sakupljanja mrtvih životinja, potrebno je izvršiti procjenu vjerojatne stope smrtnosti životinja iz uzgoja u području hranidbe i vjerojatnih potreba divljih životinja za hranidbom kao temelj za ocjenu mogućih rizika od širenja bolesti.
Odjeljak 4.
Hranidba životinja iz zooloških vrtova materijalom kategorije 1
Nadležno tijelo može odobriti uporabu materijala kategorije 1 koji uključuje čitave trupove ili dijelove trupova mrtvih životinja koji sadrže specificirani rizični materijal i uporabu materijala dobivenog od životinja iz zooloških vrtova za hranidbu životinja u zoološkim vrtovima pod sljedećim uvjetima:
(a) Nadležno je tijelo izdalo odobrenje subjektu odgovornom za hranidbu Nadležno tijelo izdaje takva odobrenja ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. hranidba se životinja ne koristi kao alternativni način odlaganja specificiranog rizičnog materijala ili uginulih preživača koji sadrže takav materijal koji predstavlja rizik od TSE-a;
ii. kada se upotrebljava materijal kategorije 1 koji uključuje čitave trupove ili dijelove trupova mrtvih goveda koji sadrže specificirani rizični materijal, uspostavljen je odgovarajući sustav nadziranja TSE-a, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 999/2001, koji uključuje redovito laboratorijsko pretraživanje uzoraka na TSE;
(b) Odobrenje koje je dodijelilo nadležno tijelo mora se istom povući u slučaju:
i. sumnje ili potvrđene povezanosti sa širenjem TSE-a dok se rizik ne isključi; ili
ii. neispunjenja bilo kojega pravila iz ove Uredbe;
(c) Subjekt odgovoran za hranidbu mora:
i. skladištiti materijal namijenjen hranidbi životinja i vršiti hranidbu u zatvorenom i ograđenom prostoru kako bi se osiguralo da materijal za hranidbu nije dostupan ikojim drugim mesojedima osim životinja iz zoološkoga vrta za koje je izdano odobrenje;
ii. osigurati da se preživači koji će se koristiti za hranidbu uključe u program praćenja TSE-a koji se provodi u skladu s Prilogom III. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i, ako je primjenjivo, u skladu s Odlukom donesenom na temelju drugoga podstavka članka 6. stavka 1.b te Uredbe;
iii. voditi evidenciju barem o broju, prirodi, procijenjenoj masi i podrijetlu trupova životinja upotrijebljenih za hranidbu, rezultatima pretraživanja na TSE i datumu hranidbe.
POGLAVLJE III.
POSEBNA PRAVILA O SAKUPLJANJU I ODLAGANJU
Odjeljak 1.
Posebna pravila o odlaganju nusproizvoda životinjskog podrijetla
1. Ako nadležno tijelo odobri odlaganje nusproizvoda životinjskog podrijetla na licu mjesta u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, to se odlaganje može izvršiti:
(a) spaljivanjem ili zakopavanjem u objektu iz kojega potječu nusproizvodi životinjskog podrijetla;
(b) na odobrenom odlagalištu otpada; ili
(c) spaljivanjem ili zakopavanjem na mjestu gdje je rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja, te za okoliš najmanji, pod uvjetom da se to mjesto nalazi dovoljno daleko da omogućuje nadležnom tijelu da spriječi rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja, te za okoliš.
2. Spaljivanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi spale:
(a) na propisno izrađenim lomačama, te da od njih ostane samo pepeo;
(b) bez ugrožavanja zdravlja ljudi;
(c) bez uporabe postupaka ili metoda koji bi mogli naštetiti okolišu, a posebno ako bi mogli ugroziti vodu, zrak, tlo, bilje i životinje, ili izazvati buku ili neugodne mirise;
(d) u uvjetima kojima se osigurava odlaganje nastaloga pepela zakopavanjem na odobrenom odlagalištu.
3. Zakopavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na mjestima iz članka 19. stavka 1. točaka (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 mora se vršiti tako da se ti nusproizvodi zakopaju:
(a) tako da mesojedi ili svejedi ne mogu do njih doći;
(b) na odobrenom odlagalištu ili drugome mjestu bez ugrožavanja zdravlja ljudi i uporabom postupaka ili metoda koji ne štete okolišu, a posebno ako bi mogli ugroziti vodu, zrak, tlo, bilje i životinje, ili izazvati buku ili neugodne mirise.
4. U slučaju odlaganja u skladu s člankom 19. stavkom 1. točkama (a), (b), (c) i (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti s mjesta podrijetla na mjesto odlaganja pod sljedećim uvjetima:
(a) nusproizvode životinjskog podrijetla treba prevoziti u sigurnim, nepropusnim spremnicima ili vozilima;
(b) utovar i istovar nusproizvoda životinjskog podrijetla mora prema potrebi nadzirati nadležno tijelo;
(c) kotače vozila potrebno je dezinficirati pri napuštanju mjesta podrijetla;
(d) spremnike i vozila koji se koriste za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je temeljito očistiti i dezinficirati nakon istovara nusproizvoda životinjskog podrijetla; i
(e) prema potrebi treba osigurati primjerenu pratnju vozila, ispitivanje nepropusnosti i dvostruki pokrov.
Odjeljak 2.
Spaljivanje i zakopavanje nusproizvoda životinjskog podrijetla u udaljenim područjima
Najveći postotak iz članka 19. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ne smije prijeći:
(a) 10 % populacije goveda odnosne države članice;
(b) 25 % populacije ovaca i koza odnosne države članice;
(c) 10 % populacije svinja odnosne države članice; i
(d) postotak populacije drugih vrsta koji utvrđuje nadležno tijelo na temelju ocjene mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja koji nastaju odlaganjem tih životinjskih vrsta spaljivanjem ili zakopavanjem na licu mjesta.
Odjeljak 3.
Spaljivanje i zakopavanje pčela i nusproizvoda pčelarstva
Nadležno tijelo može odobriti odlaganje pčela i nusproizvoda pčelarstva spaljivanjem ili zakopavanjem na licu mjesta, kako je utvrđeno u članku 19. stavku 1. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pod uvjetom da su poduzete sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da spaljivanje ili zakopavanje ne ugrožavaju zdravlje ljudi ili životinja ili okoliš.
POGLAVLJE IV.
ODLAGANJE NA DRUGE NAČINE
Odstupajući od članka 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, države članice mogu odobriti sakupljanje, prijevoz i odlaganje materijala kategorije 3 iz članka 10. točke (f) te Uredbe na načine različite od spaljivanja ili zakopavanja pod uvjetom:
(a) da ti materijali ne prelaze količinu od 20 kg tjedno iz objekta ili pogona u kojemu se sakupljaju, bez obzira na životinjsku vrstu podrijetla materijala;
(b) da se materijali sakupljaju, prevoze i odlažu tako da spriječi širenje neprihvatljivih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja;
(c) da nadležno tijelo vrši redovite kontrole, uključujući kontrole evidencije koju vode subjekti, u objektima ili pogonima u kojima se materijali sakupljaju kako bi osiguralo sukladnost s odredbama iz ovog odjeljka.
Prilog VII
STANDARDNI OBRAZAC ZAHTJEVA ZA ODOBRENJE ALTERNATIVNIH METODA
POGLAVLJE I.
Jezik podnošenja zahtjeva
1. Zahtjevi za odobrenje alternativne metode uporabe ili odlaganja nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda, kako je navedeno u članku 20. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 (zahtjevi), podnose se na jednome od službenih jezika Europske unije, kako je navedeno u članku 1. Uredbe br. 1. iz 1958.
2. Zainteresirane stranke koje podnose takve zahtjeve na jeziku koji nije engleski jezik, moraju prije ocjenjivanja ovjeriti službeni prijevod njihova zahtjeva, koji osigurava EFSA.
Rok iz članka 20. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 počinje teći nakon što zainteresirana stranka ovjeri službeni prijevod zahtjeva.
POGLAVLJE II.
Sadržaj zahtjeva
1. Zahtjevi moraju sadržavati sve potrebne informacije kako bi EFSA mogla procijeniti sigurnost predložene alternativne metode, te posebno moraju opisati:
— kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih podvrgavanju toj metodi,
— cjelokupni proces,
— povezane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja, i
— stupanj smanjenja rizika koji se treba postići tim procesom.
2. U zahtjevu iz stavka 1. dalje u tekstu
(a) moraju biti navedene primjenjive točke iz članaka 8., 9. i 10. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 uključujući fizičko stanje tih materijala te, ako je to primjenjivo, svaka prethodna obrada kojoj su materijali bili podvrgnuti, navodeći sve materijale koji nisu nusproizvodi životinjskog podrijetla koji će se koristiti u procesu.
(b) mora biti uključen HACCP protokol i dijagram tijeka u kojemu su jasno navedeni pojedini koraci procesa, utvrđeni parametri koji su od ključne važnosti za inaktivaciju relevantnih patogena, kao što su temperatura, tlak, vrijeme izloženosti, podešenje pH vrijednosti i veličina čestica, kojemu su priloženi sigurnosno-tehnički listovi za opremu koja se koristi tijekom procesa;
(c) moraju biti utvrđene i karakterizirane biološke opasnosti za zdravlje ljudi i životinja koje predstavljaju kategorije nusproizvoda životinjskog podrijetla koje će se povrgnuti toj metodi;
(d) mora biti razvidno da će se u svim proizvodima koji nastaju tijekom procesa smanjiti broj najotpornijih bioloških opasnosti povezanih s kategorijom materijala koji se prerađuju, uključujući otpadne vode, najmanje u onoj mjeri koja se postiže standardima prerade utvrđenim u ovoj Uredbi za istu kategoriju nusproizvoda životinjskog podrijetla. Stupanj smanjenja rizika mora se utvrditi pomoću validiranih izravnih mjerenja, osim ako je prihvatljiva izrada modela ili usporedba s drugim procesima.
3. Validirana izravna mjerenja iz gornjeg stavka 2. točke (d) znači:
(a) mjerenje smanjenja održivosti/infektivnosti: endogenih indikatorskih organizama tijekom procesa, u slučaju kada je indikator:
— stalno prisutan u sirovom materijalu u velikom broju,
— ne manje rezistentan prema letalnim aspektima procesa obrade, ali ne značajno rezistentniji od patogenih uzročnika za čije je praćenje korišten,
— relativno lagan za mjerenje i relativno lagan za identifikaciju i potvrđivanje; ili
(b) korištenje dobro označenog test organizma ili virusa uvedenog u prikladno testno tijelo u početnom materijalu.
Ako prerada uključuje više koraka, mora se ocijeniti stupanj do kojeg pojedini koraci za smanjenje titra funkcioniraju kumulativno, ili do kojeg prethodni koraci u procesu mogu ugroziti djelotvornost koraka koji slijede;
(c) podnošenje cjelovitih izvješća uz
i. detaljan opis primijenjene metodologije;
ii. opis vrste analiziranih uzoraka;
iii. dokaz o reprezentativnosti broja analiziranih uzoraka;
iv. obrazloženje broja obavljenih testova i odabira mjernih točaka;
v. navođenje osjetljivosti i specifičnosti primijenjenih metoda utvrđivanja;
vi. iznošenje podataka o ponovljivosti i statističkom varijabilitetu mjerenja dobivenih tijekom eksperimenata;
vii. obrazloženje važnosti upotrebe prionskih nadomjestaka, ako su korišteni;
viii. dokaz da su, u slučajevima kada se u odsutnosti izravnih mjerenja koristila izrada modela ili usporedba s drugim procesima, čimbenici koji uzrokuju smanjenje rizika dobro poznati i da je model smanjenja rizika dobro uspostavljen;
ix. pružanje podataka, za cijeli proces, o izravnim mjerenjima svih čimbenika koji uzrokuju smanjenje rizika, koji moraju dokazati su ti čimbenici homogeno primijenjeni u cijeloj obrađenoj šarži.
4. HACCP plan iz stavka 2. točke (b) mora se temeljiti na kritičnim parametrima koji se koriste za postizanje smanjenja rizika, posebno:
— temperaturi,
— tlaku,
— vremenu, i
— mikrobiološkim kriterijima.
Na temelju rezultata eksperimentalne validacije i/ili predloženog modela moraju se odrediti kritične granice u planu HACCP sustava.
Ako se uspješno funkcioniranje procesa može dokazati samo pozivanjem na tehničke parametre koji su posebno povezani s opremom korištenom tijekom procesa, HACCP plan mora uključiti i tehnička ograničenja koja se moraju poštovati, posebno u pogledu uporabe energije, broja obrtaja crpke ili doziranja kemikalija.
Moraju se dati informacije o kritičnim i tehničkim parametrima koje treba pratiti i bilježiti stalno ili u određenim intervalima i o metodama koje su primijenjene za mjerenje i praćenje.
Mora se uzeti u obzir promjenjivost parametara u uobičajenim uvjetima proizvodnje.
HACCP plan mora odražavati redovne i izvanredne/neuobičajene radne uvjete, uključujući raščlambu postupka i u njemu moraju biti naznačene moguće korektivne mjere koje se moraju poduzeti u slučaju izvanrednih/neuobičajenih uvjeta rada.
5. Zahtjevi također moraju sadržavati dovoljno informacija o:
(a) rizicima povezanim s međuzavisnim procesima, a posebno o ishodu ocjene mogućih neizravnih učinaka, koji mogu:
i. utjecati na razinu smanjenja rizika pojedinog procesa;
ii. proizaći iz prijevoza ili skladištenja bilo kakvih proizvoda koji nastaju tijekom procesa ili zbog sigurnog uklanjanja takvih proizvoda, uključujući otpadne vode.
(b) rizicima povezanima s planiranom krajnjom upotrebom proizvoda, a posebno:
i. mora biti navedena planirana krajnja upotreba svih proizvoda koji nastaju tijekom procesa;
ii. moraju se ocijeniti mogući rizici za zdravlje ljudi i životinja i mogući utjecaju na okoliš na temelju smanjenja rizika procijenjenog u skladu s točkom 2(d).
6. Zahtjevi se podnose zajedno s pisanim dokazima, a posebno s:
(a) dijagramom tijeka koji prikazuje odvijanje procesa;
(b) dokazima iz točke 2.d, kao i drugim dokazima kojima je cilj potkrijepiti informacije dane u okviru zahtjeva, kako je navedeno u točki 2.
7. U zahtjevu mora biti navedena i kontakt adresa zainteresirane strane, koja uključuje ime i punu adresu, broj telefona i/ili telefaksa i/ili adresu elektroničke pošte pojedine odgovorne osobe kao zainteresirane strane ili njezinog zastupnika.
Prilog IX
ZAHTJEVI KOJI SE PRIMJENJUJU NA ODREĐENE ODOBRENE I REGISTRIRANE OBJEKTE I POGONE
POGLAVLJE I.
PROIZVODNJA HRANE ZA KUĆNE LJUBIMCE
Objekti ili pogoni koji proizvode hranu za kućne ljubimce iz članka 24. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 moraju imati odgovarajuće prostore za:
(a) potpuno sigurno skladištenje i obradu ulaznog materijala; i
(b) odlaganje neupotrijebljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla koji zaostanu nakon proizvodnje proizvoda u skladu s ovom Uredbom, ili se takav materijal mora otpremiti u spalionicu, suspalionicu, pogon za preradu ili, u slučaju materijala kategorije 3, pogon za proizvodnju bioplina ili kompostanu u skladu s člancima 12., 13. i 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.
POGLAVLJE II.
POSTUPANJE S NUSPROIZVODIMA ŽIVOTINJSKOG PODRIJETLA NAKON NJIHOVA SAKUPLJANJA
Zahtjevi iz ovog poglavlja primjenjuju se na skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, i na sljedeće radnje koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla nakon njihova sakupljanja, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 1. točki (h) te Uredbe:
(a) sortiranje;
(b) rasjecanje;
(c) rashlađivanje;
(d) smrzavanje;
(e) soljenje ili konzerviranje drugim postupcima;
(f) uklanjanje koža;
(g) uklanjanje specificiranog rizičnog materijala;
(h) radnje koje uključuju postupanje s nusproizvodima životinjskog podrijetla, a koje se vrše u skladu s obvezama utvrđenima veterinarskim zakonodavstvom Unije, kao što su post-mortem pregled ili uzorkovanje;
(i) higijenizaciju/pasterizaciju nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih za pretvorbu u bioplin ili kompostiranje prije takve pretvorbe ili kompostiranja u drugome objektu ili pogonu u skladu s Prilogom V. ovoj Uredbi;
(j) prosijavanje;
(k) procesi faznog prijelaza (kao što su termokoagulacija krvi, centrifugiranje krvi, ograničenje iz poglavlja V. Prilogu IX., hidroliziranje papaka i kopita, svinjskih čekinja, perja i dlake) materijala kategorije 3, namijenjenih preradi u skladu s metodama prerade iz ove Uredbe.
Odjeljak 1.
Opći zahtjevi
1. Objekti i prostori u kojima se vrše međuradnje moraju ispunjavati barem sljedeće zahtjeve:
(a) Moraju biti primjereno odvojeni od putova kojima se može proširiti kontaminacija i drugih objekata, kao što su klaonice. Rasporedom pogona treba osigurati potpunu odvojenost materijala kategorije 1 i kategorije 2 od materijala kategorije 3, i to od prijema do otpreme, osim u slučaju potpuno odvojenih zgrada.
(b) Pogon mora imati natkriveni prostor za prijem i otpremu nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim ako se nusproizvodi životinjskog podrijetla istovaruju pomoću uređaja kojima se sprečava širenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, kao što su zatvorene cijevi za tekuće nusproizvode životinjskog podrijetla.
(c) Pogon mora biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina.
(d) Pogon mora imati odgovarajuće prostore, kao što su nužnici, garderobe i umivaonici za osoblje, te prema potrebi uredske prostorije koje se mogu staviti na raspolaganje osoblju koje obavlja službene kontrole.
(e) Pogon mora imati odgovarajuća sredstva zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice.
(f) Ako je to potrebno za postizanje ciljeva ove Uredbe, pogoni moraju imati skladišne prostore dostatnog kapaciteta s posebnim temperaturnim režimom za čuvanje nusproizvoda životinjskog podrijetla na odgovarajućoj temperaturi, te s opremom za praćenje i bilježenje te temperature.
2. Pogon mora imati odgovarajuće prostore i opremu za čišćenje i dezinfekciju kontejnera ili spremnika u kojima su nusproizvodi životinjskog podrijetla primljeni, te vozila, osim brodova, u kojima se prevoze. Moraju biti raspoloživi odgovarajući prostori i oprema za dezinfekciju kotača vozila.
Odjeljak 2.
Higijenski zahtjevi
1. Sortiranje nusproizvoda životinjskog podrijetla mora se obavljati na način kako bi se izbjegli svi rizici od širenja bolesti životinja.
2. Čitavo vrijeme tijekom skladištenja, s nusproizvodima se životinjskog podrijetla mora postupati i moraju se skladištiti odvojeno od druge robe i na način kako bi se spriječilo širenje patogenih organizama.
3. Nusproizvode životinjskog podrijetla treba do ponovne otpreme primjereno skladištiti, što uključuje i poseban temperaturni režim.
Odjeljak 3.
Standardi prerade za higijenizaciju/pasterizaciju
Higijenizacija/pasterizacija iz točke (i) početnoga stavka ovog poglavlja mora se obavljati u skladu sa standardima prerade iz stavka 1. odjeljka 1. poglavlja I. Priloga V. ili u skladu s alternativnim parametrima pretvorbe koji su odobreni u skladu sa stavkom 1. odjeljka 2. poglavlja III. toga Priloga.
POGLAVLJE III.
ZAHTJEVI ZA SKLADIŠTENJE DOBIVENIH PROIZVODA
Odjeljak 1.
Opći zahtjevi
Prostori i objekti u kojima se skladište dobiveni proizvodi moraju ispunjavati barem sljedeće zahtjeve:
1. Prostori i objekti u kojima se skladište dobiveni proizvodi od materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao prostori za skladištenje prerađevina od materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako je kros-kontaminacija spriječena zahvaljujući rasporedu i načinu upravljanja prostorima, kao što je skladištenje u potpuno odvojenim zgradama.
2. Pogon mora:
(a) imati natkriveni prostor za prijem i otpremu dobivenih proizvoda, osim ako se dobiveni proizvodi:
i. istovaruju pomoću uređaja kojima se sprečava širenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, kao što su zatvorene cijevi za tekuće proizvode; ili
ii. primaju u pakiranjima, kao što su velike vreće, ili prekrivenim nepropusnim spremnicima ili prijevoznim sredstvima;
(b) biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina;
(c) imati odgovarajuće prostorije za osoblje, uključujući nužnike, garderobe i umivaonike;
(d) imati odgovarajuća sredstva zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice.
3. Pogon mora imati odgovarajuće prostore i opremu za čišćenje i dezinfekciju kontejnera ili spremnika u kojima su dobiveni proizvodi primljeni, te vozila, osim brodova, u kojima se prevoze.
4. Dobivene proizvode treba do ponovne otpreme primjereno skladištiti.
Odjeljak 2.
Posebni zahtjevi za skladištenje određenog mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina
1. Proizvodi iz dijela II. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. moraju se skladištiti na odgovarajućoj temperaturi kako bi se izbjegli svi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja, i to u za to predviđenom odobrenom ili registriranom objektu ili pogonu za skladištenje, ili u za to predviđenom odvojenom skladišnom prostoru u sklopu odobrenog ili registriranog objekta ili pogona za skladištenje.
2. Uzorci gotovih proizvoda uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta moraju ispunjavati barem mikrobiološke standarde iz poglavlja I. Priloga X.
POGLAVLJE IV.
REGISTRIRANI SUBJEKTI
1. Subjekti u poslovanju s nusproizvodima u registriranim pogonima ili objektima ili drugi registrirani subjekti moraju postupati s nusproizvodima životinjskog podrijetla i od njih dobivenim proizvodima u skladu sa sljedećim uvjetima:
(a) prostori moraju biti izrađeni na način kojime se prema potrebi omogućavaju njihovo učinkovito čišćenje i dezinficiranje;
(b) prostori moraju imati odgovarajući program zaštite od štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice;
(c) uređaje i opremu treba prema potrebi održavati u higijenskom stanju;
(d) nusproizvodi životinjskog podrijetla i od njih dobiveni proizvodi moraju se skladištiti u uvjetima kojima se onemogućava kontaminacija.
2. Subjekti moraju voditi evidenciju u obliku dostupnom nadležnom tijelu.
3. Registrirani subjekti koji prevoze nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode, osim između prostora istoga subjekta, moraju posebno:
(a) imati na raspolaganju podatke za identifikaciju njihovih vozila, čime se omogućava provjera uporabe vozila za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili od njih dobivenih proizvoda;
(b) prema potrebi čistiti i dezinficirati vlastita vozila;
(c) poduzeti sve potrebne mjere za sprečavanje kontaminacije i širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.
POGLAVLJE V.
METODE OGRANIČENJA
Odjeljak 1.
Opće odredbe
1. Materijali dobiveni metodom ograničenja mogu se upotrebljavati ili odlagati samo u državi članici u kojoj je nadležno tijelo odobrilo tu metodu ograničenja.
2. Nadležno tijelo države članice nadležnom tijelu druge države članice na njegov zahtjev stavlja na raspolaganje rezultate službenih kontrola ako se metoda ograničenja prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi se olakšalo uvođenje nove metode ograničenja.
Odjeljak 2.
Metodologija
A. Aerobno zrenje i pohranjivanje svinja uginulih na gospodarstvu i određenog drugog materijala od svinja s naknadnim spaljivanjem ili suspaljivanjem.
1. Dotične države članice(14)
Postupak aerobnog zrenja i pohranjivanja svinja uginulih na gospodarstvu i određenog drugog materijala od svinja s naknadnim spaljivanjem ili suspaljivanjem može se primjenjivati u Francuskoj, Irskoj, Latviji, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom.
Nakon aerobnog zrenja i pohranjivanja materijala nadležno tijelo dotične države članice mora osigurati sakupljanje i odlaganje materijala na državnom području te države članice.
2. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati samo sljedeći materijali od svinja:
(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. do iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) materijali kategorije 3 iz članka 10. točke (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Ova se metoda primjenjuje samo za odlaganje svinja podrijetlom iz istog gospodarstva, pod uvjetom da se na to gospodarstvo ne primjenjuju ograničenja zbog sumnje na pojavu ili potvrđene pojave ozbiljne prenosive bolesti koja pogađa svinje. Ova se metoda ne smije primjenjivati za životinje koje su uginule zbog tih bolesti ili su ubijene u svrhu kontrole bolesti, ili za dijelove tih životinja.
3. Metodologija
3.1. Opća načela
Metoda je postupak koji odobrava nadležno tijelo.
Mjesto mora biti izrađeno i pripremljeno u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša kako bi se spriječili neugodni mirisi i rizici za tlo i podzemne vode.
Subjekt mora:
(a) poduzeti preventivne mjere zabrane pristupa životinjama i uspostaviti dokumentirani program suzbijanja štetočina;
(b) uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje bolesti;
(c) uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje upotrijebljene piljevine izvan zatvorenog sustava.
Postupak se mora vršiti u zatvorenom sustavu koji se sastoji od više ćelija s vodootpornim podom i razgraničenim čvrstim zidovima. Sve se otpadne vode moraju sakupljati; ćelije moraju biti povezane s odvodnom cijevi opremljenom 6-milimetarskom rešetkom za sakupljanje krutih tvari.
Veličina i broj ćelija mora se prilagoditi razini smrtnosti utvrđenoj u stalnom pisanom postupku iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 tako da kapacitet bude dostatan za životinje koje ugibaju na gospodarstvu tijekom razdoblja od najmanje osam mjeseci.
3.2. Faze
3.2.1. Faza punjenja i pohranjivanja
Uginule svinje i drugi materijal od svinja moraju se pojedinačno prekriti piljevinom i naslagati tako da je ćelija puna. Najprije se na tlo stavi sloj piljevine od najmanje 30 centimetara. Trupovi i drugi materijal od svinja mora se nakon toga staviti na taj prvi sloj piljevine i svaki sloj trupova i drugog materijala od svinja mora se prekriti slojem piljevine debljine najmanje 30 cm.
Osoblje ne smije hodati po pohranjenom materijalu.
3.2.2. Faza zrenja
Kada je ćelija puna, a razgradnja svih mekih tkiva omogućena porastom temperature, počinje razdoblje zrenja koje mora trajati najmanje 3 mjeseca.
Na kraju faze punjenja i pohranjivanja i tijekom cijele faze zrenja, subjekt mora nadzirati temperaturu u svakoj ćeliji s pomoću senzora temperature koji je postavljen od 40 do 60 cm ispod površine zadnjeg naslaganog sloja.
Subjekt mora bilježiti elektronička očitanja i elektroničko nadziranje temperature.
Nadziranje temperature na kraju faze punjenja i pohranjivanja pokazatelj je zadovoljavajuće pripreme naslaganih slojeva. Temperatura se mora mjeriti automatskim uređajem za bilježenje. Cilj je postići 55 °C tijekom 3 uzastopna dana, što pokazuje da se postupak zrenja aktivirao i da je priprema naslaganih slojeva učinkovita te da je faza zrenja počela.
Subjekt mora nadzirati temperaturu jednom dnevno i ovisno o ishodu navedenih mjerenja poduzimaju se sljedeće mjere:
(a) ako se temperatura od 55 °C ili viša održava tijekom 3 uzastopna dana, naslagani slojevi mogu se ukloniti nakon 3 uzastopna mjeseca zrenja ili mogu ostati pohranjeni u prostorima dok se ne uklone kasnije;
(b) ako se temperatura od 55 °C ne postigne tijekom 3 uzastopna dana, subjekt određuje mjere koje su utvrđene u stalnom pisanom postupku iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ako je potrebno, nadležno tijelo može zaustaviti metodu prerade i materijal se mora ukloniti u skladu s člankom 13. prethodno navedene Uredbe.
Nadležno tijelo može odrediti vremenski rok za fazu pohranjivanja.
3.2.3. Prijevoz i spaljivanje ili suspaljivanje
Prijevoz materijala nastalog nakon faze zrenja u odobrenu spalionicu ili suspalionicu podliježe nadzoru iz Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili Direktive 2008/98/EZ.
B. Hidroliza s naknadnim odlaganjem
1. Dotične države članice(15)
Postupak hidrolize s naknadnim odlaganjem može se primjenjivati u Irskoj, Španjolskoj, Latviji, Portugalu i Ujedinjenoj Kraljevini u vezi sa Sjevernom Irskom.
Tijelo nadležno za odobrenje mora osigurati da se nakon hidrolize materijali sakupljaju i odlažu u istoj prethodno navedenoj državi članici.
2. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati samo sljedeći materijali dobiveni od svinja, peradi ili dvojezubaca iz uzgoja:
(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i., ii. i iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) materijali kategorije 3 iz članka 10. točke (h) te uredbe.
Ova se metoda primjenjuje samo za odlaganje životinja vrstâ svinje, perad ili dvojezupci iz uzgoja podrijetlom s istog gospodarstva i to pod uvjetom da se na to gospodarstvo ne primjenjuje zabrana zbog sumnje na pojavu ili zbog potvrđene pojave ozbiljne prenosive bolesti koja pogađa životinje vrstâ svinje, perad ili dvojezupci iz uzgoja te da životinje nisu ubijene u svrhu kontrole bolesti.
3. Metodologija
Hidroliza s naknadnim odlaganjem privremeno je pohranjivanje na licu mjesta. Vrši se u skladu sa sljedećim standardima:
(a) Nakon njihova sakupljanja na gospodarstvu za koje je nadležno tijelo na temelju procjene gustoće životinja koje se nalaze na gospodarstvu, vjerojatne stope smrtnosti i mogućih rizika za zdravlje ljudi i životinja odobrilo primjenu metode prerade, nusproizvodi životinjskog podrijetla moraju se staviti u spremnik koji je izrađen u skladu s točkom (b) („spremnik”) i koji je stavljen na predviđeno mjesto u skladu s točkama (c) i (d) („predviđeno mjesto”).
(b) Spremnik mora:
i. imati uređaj za zatvaranje;
ii. biti vodootporan, nepropustan i hermetički zatvoren;
iii. biti premazan tako da se spriječi korozija;
iv. biti opremljen uređajem za nadzor nad emisijama u skladu s točkom (e).
(c) Spremnik mora biti postavljen na predviđenom mjestu koje je fizički odvojeno od gospodarstva.
To mjesto mora imati predviđene putove za pristup namijenjene za premještanje materijala i vozila za sakupljanje.
(d) Spremnik i mjesto moraju biti izrađeni i pripremljeni u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša kako bi se spriječili neugodni mirisi i rizici za tlo i podzemne vode.
(e) Spremnik mora biti povezan s cijevi za plinovite emisije koja mora biti opremljena odgovarajućim filtrima kako bi se spriječilo širenje bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.
(f) Tijekom postupka hidrolize spremnik mora biti zatvoren najmanje tri mjeseca na način da neovlašteno otvaranje nije moguće.
(g) Subjekt mora uspostaviti postupke kako bi se spriječilo širenje bolesti koje se tijekom premještanja osoblja mogu prenijeti na ljude ili životinje.
(h) Subjekt mora:
i. poduzeti preventivne mjere protiv ptica, glodavaca, kukaca i drugih štetočina;
ii. uspostaviti dokumentirani program suzbijanja štetočina.
(i) Subjekt mora voditi evidenciju o:
i. svakom odlaganju materijala u spremnik;
ii. svakom prikupljanju hidroliziranog materijala iz spremnika.
(j) Subjekt mora redovito prazniti spremnik radi provjere:
i. odsutnosti korozije;
ii. mogućeg istjecanja tekućeg materijala u tlo i njegova sprečavanja.
(k) Nakon hidrolize materijali se moraju sakupiti, upotrijebiti i ukloniti u skladu s člankom 13. točkom (a), (b), (c) ili člankom 13. točkom (e) podtočkom i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili člankom 14. te Uredbe za materijale kategorije 3.
(l) Postupak se mora vršiti u šaržama.
(m) Zabranjeno je svako drugo postupanje s hidroliziranim materijalima ili njihova uporaba, uključujući uporabu na tlu.
Prilog X
KRMIVA
POGLAVLJE I.
OPĆI ZAHTJEVI ZA PRERADU I STAVLJANJE NA TRŽIŠTE
Mikrobiološki standardi za prerađevine
Na dobivene proizvode se primjenjuju sljedeći mikrobiološki standardi:
Uzorci gotovih proizvoda uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta u pogonu za preradu moraju ispuniti sljedeće standarde:
Salmonella: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0
Enterobacteriaceae: n = 5, c = 2; m = 10; M = 300 u 1 g
gdje je:
n = broj uzoraka koje treba pretražiti;
m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi vrijednost m;
M = najveća vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra nezadovoljavajućim ako je broj bakterija u jednome ili više uzoraka jednak vrijednosti M ili viši; i
c = broj uzoraka u kojima broj bakterija može biti između m i M; uzorak se i dalje smatra prihvatljivim ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak vrijednosti m ili manji.
Međutim, mikrobiološki standardi iz ovog poglavlja ne primjenjuju se na topljene masti i riblje ulje koji su dobiveni preradom nusproizvoda životinjskog podrijetla ako se uzorkuju prerađene životinjske bjelančevine dobivene istom preradom kako bi se osigurala sukladnost s tim standardima.
POGLAVLJE II.
POSEBNI ZAHTJEVI ZA PRERAĐENE ŽIVOTINJSKE BJELANČEVINE I DRUGI DOBIVENI PROIZVODI
Odjeljak 1.
Posebni zahtjevi za prerađene životinjske bjelančevine
A. Sirovine
1. Za proizvodnju prerađenih životinjskih bjelančevina mogu se upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
2. Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od kukaca iz uzgoja namijenjene proizvodnji hrane za životinje iz uzgoja osim krznaša smiju se dobivati samo od kukaca sljedećih vrsta:
i. crna vojnička muha (Hermetia illucens) i kućna muha (Musca domestica);
ii. veliki brašnar (Tenebrio molitor) i manji brašnar (Alphitobius diaperinus);
iii. kućni šturak (Acheta domesticus), tropski kućni zrikavac (Gryllodes sigillatus) i livadski zrikavac (Gryllus assimilis);
iv. dudov svilac (Bombyx mori).
B. Standardi prerade
1. Prerađene životinjske bjelančevine dobivene od sisavca treba podvrgnuti metodi prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.
Međutim,
(a) svinjska se krv ili frakcije svinjske krvi za proizvodnju krvnoga brašna mogu umjesto toga podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom da se u slučaju metode prerade 7 čitav materijal ravnomjerno toplinski obradi na temperaturi od 80 °C;
(b) prerađene životinjske bjelančevine dobivene od sisavaca
i. mogu se podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom da se nakon toga odlože ili upotrijebe kao gorivo za izgaranje;
ii. ako su namijenjene isključivo za uporabu u hrani za kućne ljubimce, mogu se podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV., pod uvjetom:
— da se prevoze u za to predviđenim spremnicima koji se ne koriste za prijevoz nusproizvoda životinjskog podrijetla ili hrane za životinje iz uzgoja, i
— da se otpremaju izravno iz pogona za preradu materijala kategorije 3 u pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili odobreno skladište, iz kojega se izravno otpremaju u pogon za proizvodnju hrane za kućne ljubimce.
2. Prerađene životinjske bjelančevine koje nisu dobivene od sisavaca, uz iznimku ribljeg brašna, treba podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.
3. Riblje brašno treba podvrgnuti:
(a) bilo kojoj od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.; ili
(b) drugoj metodi kojom se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.
C. Skladištenje
1. Prerađene životinjske bjelančevine treba pakirati i skladištiti u novim ili steriliziranim vrećama, ili skladištiti u primjereno izrađenim spremnicima za rasuti teret ili skladišnim halama.
Potrebno je poduzeti zadovoljavajuće mjere kako bi se smanjila kondenzacija unutar spremnika, sustava s pokretnom trakom ili silosa.
2. Proizvodi u sustavima s pokretnom trakom, silosima i spremnicima moraju biti zaštićeni od slučajne kontaminacije.
3. Opremu za postupanje s prerađenim životinjskim bjelančevinama treba održavati u čistom i suhom stanju, te mora imati primjerene inspekcijske točke za provjeru čistoće opreme.
Sve skladišne prostore i opremu treba redovito prazniti i čistiti koliko je potrebno kako bi se spriječila kontaminacija.
4. Prerađene životinjske bjelančevine treba čuvati na suhom.
Potrebno je spriječiti istjecanja i kondenzaciju u skladišnim prostorima.
Odjeljak 2.
Posebni zahtjevi za proizvode od krvi
A. Sirovine
Za proizvodnju se proizvoda od krvi može upotrebljavati samo krv iz članka 10. točke (a) i članka 10. točke (b) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade
Proizvode od krvi treba podvrgnuti:
(a) bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.; ili
(b) drugoj metodi kojom se osigurava sukladnost proizvoda od krvi s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.
Odjeljak 3.
Posebni zahtjevi za topljene masti, riblje ulje i derivate masti od materijala kategorije 3
A. Sirovine
1. Topljene masti
Za proizvodnju topljenih masti može se upotrebljavati samo materijal kategorije 3, osim materijala kategorije 3 iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
2. Riblje ulje
Za proizvodnju ribljeg ulja smije se upotrebljavati samo materijal kategorije 3. iz članka 10. točaka (i), (j) i (l) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i materijal kategorije 3. dobiven od akvatičnih životinja iz članka 10. točaka (e) i (f) te uredbe.
B. Standardi prerade
Osim ako su riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljcima VIII. odnosno XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, topljene masti treba proizvoditi uporabom jedne od metoda prerade 1 do 5 ili metode prerade 7, a riblje ulje treba proizvoditi:
(a) uporabom metoda prerade 1 do 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.; ili
(b) u skladu s drugom metodom kojom se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I. ovog Priloga.
Topljene masti dobivene od preživača treba pročistiti tako da najveća razina ukupnih preostalih netopivih nečistoća ne premašuje 0,15 % mase.
Derivati masti od topljenih masti ili ribljega ulja kategorije 3 treba proizvoditi u skladu s jednom od metoda prerade iz poglavlja III. Priloga IV.
C. Higijenski zahtjevi
Ako se topljene masti ili riblje ulje pakiraju, potrebno ih je pakirati u nove spremnike ili spremnike koji su prema potrebi očišćeni i dezinficirani kako bi se spriječila kontaminacija, te je potrebno poduzeti sve zaštitne mjere za sprečavanje ponovne kontaminacije.
Ako se ti proizvodi prevoze u rasutom stanju, potrebno je prije uporabe očistiti cijevi, crpke i cisterne za rasuti teret, te sve ostale spremnike za rasuti teret ili cisterne za cestovni prijevoz proizvoda u rasutom stanju iz proizvodnog pogona izravno na brod ili u rezervoare na kopnu, ili izravno u pogone.
Odjeljak 4.
Posebni zahtjevi za mlijeko, kolostrum i određene druge proizvode dobivene od mlijeka ili kolostruma
Dio I.
Opći zahtjevi
A. Sirovine
Za proizvodnju se mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina može upotrebljavati samo mlijeko iz članka 10. točke (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, osim taloga iz centrifuge ili separatora, te mlijeko iz članka 10. točaka (f) i (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Kolostrum se može upotrebljavati samo ako je dobiven od živih životinja koje nisu pokazivale ikoje znakove bolesti koje se putem kolostruma mogu prenijeti na ljude ili životinje.
B. Standardi prerade
1. Mlijeko treba obraditi jednom od sljedećih metoda:
1.1. sterilizacijom pri vrijednosti F0(*1) tri ili više;
1.2. UHT(*2) u kombinaciji s jednim od sljedećeg:
(a) naknadnom fizičkom obradom s:
i. postupkom sušenja, zajedno s dodatnim zagrijavanjem na temperaturi od 72 °C ili više u slučaju mlijeka namijenjenog kao hrana za životinje; ili
ii. smanjivanjem vrijednost pH na manje od 6 u trajanju od barem 1 sata;
(b) uvjetom da su mlijeko, proizvod na bazi mlijeka ili mliječna prerađevina proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i da tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa;
1.3. HTST(*3) pasterizacijom primijenjenom dva puta;
1.4. HTST pasterizacijom u kombinaciji s jednim od sljedećeg:
(a) naknadnom fizičkom obradom s:
i. postupkom sušenja, zajedno s dodatnim zagrijavanjem na temperaturi od 72 °C ili više u slučaju mlijeka namijenjenog kao hrana za životinje; ili
ii. smanjivanjem vrijednost pH na manje od 6,0 u trajanju od barem 1 sata;
(b) uvjetom da su mlijeko, proizvod na bazi mlijeka ili mliječna prerađevina proizvedeni barem 21 dan prije otpreme i da tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.
2. Proizvode na bazi mlijeka i mliječne prerađevine treba podvrgnuti barem jednoj od metoda obrade iz stavka 1. ili moraju biti proizvedeni od mlijeka obrađenog u skladu sa stavkom 1.
3. Sirutka namijenjena hranidbi životinja vrsta koje su prijemljive na slinavku i šap, a koja se proizvodi od mlijeka obrađenog u skladu sa stavkom 1. mora:
(a) biti prikupljena barem 16 sati nakon grušanja mlijeka i njezina izmjerena vrijednost pH mora biti niža od 6,0 prije prijevoza na gospodarstva na kojima se drže životinje; ili
(b) mora biti proizvedena barem 21 dan prije otpreme, a tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.
4. Pored zahtjeva iz stavaka 1., 2. i 3., mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine moraju ispuniti sljedeće zahtjeve:
4.1. po završetku je prerade potrebno poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda;
4.2. gotovi je proizvod potrebno označiti tako da je vidljivo da sadrži materijal kategorije 3 i da nije namijenjen za prehranu ljudi, te ga je potrebno:
(a) pakirati u nove spremnike; ili
(b) prevoziti u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su prije uporabe bili temeljito očišćeni i dezinficirani.
5. Sirovo se mlijeko treba proizvoditi pod uvjetima kojima se pružaju primjerena jamstva u pogledu zdravlja životinja.
6. Kolostrum i proizvodi od kolostruma moraju:
6.1. biti dobiveni od goveda koja se uzgajaju na gospodarstvu na kojemu su sva stada goveda priznata kao službeno slobodna od tuberkuloze, službeno slobodna od bruceloze i službeno slobodna od enzootske leukoze goveda, kako je utvrđeno u članku 2. stavku 2. točkama (d), (f) i (j) Direktive 64/432/EEZ;
6.2. biti proizvedeni barem 21 dan prije otpreme, a tijekom toga razdoblja u državi članici podrijetla nije zabilježen ni jedan slučaj slinavke i šapa.
6.3. biti podvrgnuti jednoj HTST(*3) pasterizaciji;
6.4. ispunjavati zahtjeve iz stavka 4. ovog dijela.
Dio II.
Odstupanje za stavljanje na tržište mlijeka prerađenog u skladu s nacionalnim standardima
1. Zahtjevi utvrđeni u točkama 2. i 3. ovog dijela primjenjuju se na preradu, uporabu i skladištenje mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina koji predstavljaju materijal Kategorije 3 kako je utvrđen u članku 10. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, osim taloga iz centrifuge ili separatora i mlijeka, proizvoda na bazi mlijeka i mliječnih prerađevina iz članka 10. točaka (f) i (h) te Uredbe, koji nisu bili prerađeni u skladu s dijelom I. ovog odjeljka.
2. Nadležno tijelo će odobriti objektima za preradu mlijeka odobrenima ili registriranima u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 853/2004 da isporučuju mlijeko, proizvode na bazi mlijeka i mliječne prerađevina u svrhe navedene u stavku 3. ovog dijela pod uvjetom da odnosni objekti osiguraju sljedivost proizvoda.
3. Mlijeko, proizvodi na bazi mlijeka i mliječne prerađevine mogu se isporučivati i koristiti kao krmivo:
(a) u odnosnoj državi članici i prekograničnim područjima ako su predmetne države članice sklopile uzajamni sporazum u tom pogledu, u slučaju dobivenih proizvoda, uključujući bijelu vodu, koje su bile u doticaju sa sirovim mlijekom i/ili mlijekom pasteriziranim u skladu sa zahtjevima toplinske obrade iz točke II.1. podtočaka (a) ili (b) poglavlja II. odjeljka IX. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004 ako su ti dobiveni proizvodi bili podvrgnuti jednoj od sljedećih metoda obrade:
i. UHT postupku;
ii. postupku sterilizacije pri kojoj je postignuta vrijednost Fc bila jednaka ili veća od 3 ili koja je izvršena pri temperaturi od barem 115 °C u trajanju od 15 minuta, ili uz istovrijednu kombinaciju temperature i vremena;
iii. postupku pasterizacije ili sterilizacije različitom od onoga iz podtočke ii., nakon kojega slijedi:
— u slučaju mlijeka u prahu, ili proizvoda na bazi mlijeka ili mliječnih prerađevina u prahu, postupak sušenja;
— u slučaju kiselih mliječnih proizvoda, postupak kojime se pH smanjuje i održava barem jedan sat na vrijednosti manjoj od 6;
(b) u odnosnoj državi članici,
i. u slučaju dobivenih proizvoda, uključujući bijelu vodu, koje su bile u doticaju s mlijekom koje je samo pasterizirano u skladu sa zahtjevima toplinske obrade iz točke II.1. podtočke (a) poglavlja II. odjeljka IX. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, te sirutke proizvedene od proizvoda na bazi mlijeka koji nisu toplinski obrađeni, a koja je bila prikupljena barem 16 sati nakon grušanja mlijeka i čija je izmjerena pH vrijednost bila niža od 6,0 prije isporuke sirutke za hranidbu životinja, pod uvjetom da se isporučuju na ograničeni broj odobrenih stočarskih gospodarstava utvrđen na temelju procjene rizika za najbolji i najgori mogući scenarij, koju je izvršila odnosna država članica prilikom izrade kriznih planova u slučaju izbijanja epidemija, a posebno slinavke i šapa;
ii. u slučaju sirovina, uključujući bijelu vodu koja je bila u doticaju sa sirovim mlijekom i drugim proizvodima za koje nije moguće osigurati obrade iz točke (a) i točke (b) podtočke i., pod uvjetom da se isporučuju na ograničeni broj odobrenih gospodarstava na kojima se drže životinje utvrđen na temelju procjene rizika za najbolji i najgori mogući scenarij, koju je izvršila odnosna država članica prilikom izrade kriznih planova u slučaju izbijanja epizootskih bolesti, a posebno slinavke i šapa, te pod uvjetom da je životinje prisutne na odobrenim gospodarstvima moguće premještati samo
— izravno u klaonicu koja se nalazi u istoj državi članici, ili
— na drugo gospodarstvo u istoj državi članici, za koje nadležno tijelo jamči da životinje prijemljive na slinavku i šap mogu napustiti gospodarstvo samo tako da ih se otpremi izravno u klaonicu u istoj državi članici ili, ako su životinje otpremljene na gospodarstvo na kojemu se ne hrane proizvodima iz ove podtočke ii., nakon isteka karence u trajanju od 21 dana od primitka životinja.
4. Nadležno tijelo može odobriti isporuku kolostruma koji ne ispunjava uvjete iz točke B.6. dijela I. od strane jednoga poljoprivrednika drugome poljoprivredniku u istoj državi članici za hranidbu životinja pod uvjetima kojima se sprečava širenje zdravstvenih rizika.
Dio III.
Posebni zahtjevi za talog iz centrifuge ili separatora
Materijal kategorije 3 koji se sastoji od taloga iz centrifuge ili separatora treba podvrgnuti toplinskoj obradi pri temperaturi od barem 70 °C u trajanju od 60 minuta ili barem 80 °C u trajanju od 30 minuta prije stavljanja na tržište za hranidbu životinja iz uzgoja.
Odstupajući od prvog stavka, nadležno tijelo može odobriti alternativne parametre za toplinsku obradu taloga iz centrifuge ili separatora namijenjenog za uporabe u državama članicama koje su odobrile te alternativne parametre, pod uvjetom da subjekti mogu dokazati da se toplinskom obradom provedenom u skladu s alternativnim parametrima jamči barem isto smanjenje rizika kao i obradom provedenom u skladu s parametrima iz prvog stavka.
Odjeljak 5.
Posebni zahtjevi za želatinu i hidrolizirane bjelančevine
A. Sirovine
Za proizvodnju se želatine i hidroliziranih bjelančevina mogu upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala iz članka 10. točaka (m), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade za želatinu
1. Osim ako je želatina proizvedena u skladu s odjeljkom XIV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, treba je proizvoditi primjenom postupka kojime se osigurava obrada materijala kategorije 3 kiselinom ili lužinom, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja.
pH vrijednost se mora naknadno prilagoditi. Želatina se izlučuje jednim zagrijavanjem ili putem nekoliko uzastopnih zagrijavanja, nakon čega slijede pročišćavanje filtriranjem i sterilizacija.
2. Nakon obrade postupcima iz stavka 1., želatinu je moguće podvrgnuti postupku sušenja i, prema potrebi, postupku pretvaranja u prah ili u listiće.
3. Zabranjena je uporaba konzervansa, osim sumpor dioksida i vodikovog peroksida.
C. Ostali zahtjevi za želatinu
Želatinu treba omotati, pakirati, skladištiti i prevoziti u zadovoljavajućim higijenskim uvjetima.
Posebno je potrebno učiniti sljedeće:
(a) osigurati prostoriju ili poseban prostor za skladištenje materijala za omatanje i pakiranje;
(b) omatanje i pakiranje treba obavljati u prostoriji ili na mjestu predviđenom u tu svrhu.
D. Standardi prerade za hidrolizirane bjelančevine
Hidrolizirane bjelančevine treba proizvoditi primjenom proizvodnoga postupka koji uključuje odgovarajuće mjere kako bi se kontaminacija svela na najmanju moguću mjeru. Hidrolizirane bjelančevine dobivene od preživača moraju imati molekularnu masu manju od 10000 daltona.
Pored zahtjeva iz prvoga stavka, hidrolizirane bjelančevine dobivene u cijelosti ili djelomično od koža preživača treba proizvoditi u pogonu za preradu u kojemu se proizvode isključivo hidrolizirane bjelančevine, i to primjenom postupka koji uključuje pripremu sirovina od materijala kategorije 3 salamurenjem, obradom vapnom i intenzivnim pranjem, nakon čega se materijal izlaže:
(a) pH vrijednosti većoj od 11 u trajanju od više od tri sata pri temperaturi višoj od 80 °C, a potom toplinskoj obradi na temperaturi višoj od 140 °C u trajanju od 30 minuta pri tlaku većem od 3,6 bara; ili
(b) pH vrijednosti od 1 do 2, te potom pH vrijednosti većoj od 11, a nakon toga toplinskoj obradi na temperaturi od 140 °C u trajanju od 30 minuta pri tlaku od 3 bara.
Odjeljak 6.
Posebni zahtjevi za dikalcij fosfat
A. Sirovine
Za proizvodnju se dikalcij fosfata mogu upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala iz članka 10. točaka (m), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade
1. Dikalcij fosfat treba proizvoditi primjenom postupka koji čine sljedeće tri faze:
(a) prvo je potrebno osigurati da se sav koštani materijal kategorije 3 potpuno zdrobi i odmasti vrućom vodom, te obradi razrijeđenom klorovodičnom kiselinom (pri najmanjoj koncentraciji od 4 % i pH vrijednosti manjoj od 1,5) u trajanju od barem dva dana;
(b) potom se nakon faze opisane u točki (a) dobivena fosforna otopina obrađuje vapnom, čime nastaje talog dikalcij fosfata pH vrijednosti od 4 do 7;
(c) na kraju se talog dikalcij fosfata suši zrakom pri ulaznoj temperaturi između 65 i 325 °C i izlaznoj temperaturi između 30 i 65 °C.
2. Ako se dikalcij fosfat dobiva od odmašćenih kostiju, mora se raditi o kostima iz članka 10. točke (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Odjeljak 7.
Posebni zahtjevi za trikalcij fosfat
A. Sirovine
Za proizvodnju se trikalcij fosfata mogu upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala iz članka 10. točaka (m), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade
Trikalcij fosfat treba proizvoditi primjenom postupka kojime se osigurava:
(a) da se sav koštani materijal kategorije 3 potpuno zdrobi i odmasti vrućom vodom u protustruji (komadići kosti moraju biti manji od 14 mm);
(b) neprekidno kuhanje na pari na temperaturi od 145 °C pri tlaku od 4 bara tijekom 30 minuta;
(c) odvajanje proteinskog bujona od hidroksiapatita (tricalcij fosfata) centrifugiranjem;
(d) granuliranje trikalcij fosfata nakon sušenja u fluidiziranom sloju sa zrakom na temperaturi od 200 °C.
Odjeljak 8.
Posebni zahtjevi za kolagen
A. Sirovine
Za proizvodnju se kolagena mogu upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla koji su materijal kategorije 3 ili proizvodi dobiveni od takvih nusproizvoda životinjskog podrijetla, osim materijala iz članka 10. točaka (m), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade
1. Osim ako je kolagen proizveden u skladu sa zahtjevima za kolagen iz odjeljka XV. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, potrebno ga je proizvoditi primjenom postupka kojima se osigurava da se neprerađeni materijal kategorije 3 podvrgne postupku koji uključuje pranje, prilagodbu pH vrijednosti pomoću kiseline ili lužine, nakon čega slijedi jedno ili više ispiranja, filtriranje i ekstruzija.
Nakon te obrade kolagen se može podvrgnuti postupku sušenja.
2. Zabranjena je uporaba konzervansa, osim onih dopuštenih zakonodavstvom Unije.
C. Ostali zahtjevi
Kolagen treba omotati, pakirati, skladištiti i prevoziti u zadovoljavajućim higijenskim uvjetima. Posebno je potrebno učiniti sljedeće:
(a) osigurati prostoriju ili poseban prostor za skladištenje materijala za omatanje i pakiranje;
(b) pakiranje i ambalažiranje treba obavljati u prostoriji ili na mjestu predviđenom u tu svrhu.
Odjeljak 9.
Posebni zahtjevi za proizvode od jaja
A. Sirovine
Za proizvodnju se proizvoda od jaja mogu upotrebljavati samo nusproizvodi životinjskog podrijetla iz članka 10. točaka (e) i (f), te članka 10. točke (k) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
B. Standardi prerade
Proizvode od jaja treba:
(a) podvrgnuti bilo kojoj od metoda prerade 1 do 5 ili metodi prerade 7, kako je utvrđeno u poglavlju III. Priloga IV.;
(b) podvrgnuti drugoj metodi i parametrima kojima se osigurava sukladnost proizvoda s mikrobiološkim standardima za dobivene proizvode iz poglavlja I.; ili
(c) obraditi u skladu sa zahtjevima za jaja i proizvode od jaja iz poglavlja I., II. i III. odjeljka X. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004.
Odjeljak 10.
Posebni zahtjevi za hranidbu životinja iz uzgoja, osim krznaša, određenim materijalom Kategorije 3 iz članka 10. točke (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009
Materijal Kategorije 3 koji se sastoji od hrane koja sadrži proizvode životinjskog podrijetla podrijetlom iz država članica, a koji više nisu namijenjeni za prehranu ljudi iz komercijalnih razloga ili zbog poteškoća nastalih tijekom proizvodnje ili greške na ambalaži, ili zbog prisutnosti drugih nedostataka koji ne predstavljaju rizik za javno zdravlje ili zdravlje životinja, kako je navedeno u članku 10. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, mogu se staviti na tržište za hranidbu životinja iz uzgoja, osim krznaša, bez daljnje obrade, pod uvjetom da:
i. je taj materijal podvrgnut preradi kako je utvrđeno u članku 2. stavku 1. točki (m) Uredbe (EZ) br. 852/2004 ili u skladu s ovom Uredbom;
ii. se taj materija sastoji od jednog ili više sljedećih materijala Kategorije 3, navedenih u članku 10. točki (f) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili da ih sadrži:
— mlijeko,
— proizvodi na bazi mlijeka,
— mliječne prerađevine,
— jaja,
— proizvodi od jaja,
— med,
— prerađene masti,
— kolagen,
— želatina;
iii. da nije bio u kontaktu s bilo kojim drugim materijalima Kategorije 3; i
iv. da su poduzete sve potrebne mjere predostrožnosti kako bi se spriječila kontaminacija materijala.
POGLAVLJE III.
ZAHTJEVI ZA ODREĐENU HRANU ZA RIBE I RIBIČKE MAMCE
1. U pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla dobiveni od riba ili akvatičnih beskralježnjaka i od njih dobivenih proizvoda, koji su namijenjeni kao hrana za ribe iz uzgoja ili druge vrste iz akvakulture:
(a) s njima je potrebno postupati i prerađivati ih odvojeno od materijala koji nije odobren u tu svrhu;
(b) moraju potjecati od:
i. riba iz ulova ili drugih akvatičnih životinja, osim morskih sisavaca, ulovljenih u komercijalne svrhe, ili od nusproizvoda životinjskog podrijetla dobivenih od riba iz ulova u objektima za proizvodnju ribljih proizvoda za prehranu ljudi; ili
ii. riba iz uzgoja, pod uvjetom da se njima hrane ribe iz uzgoja drugih vrsta;
(c) moraju se prerađivati u pogonu za preradu u skladu s metodom kojom se osigurava mikrobiološki siguran proizvod, također i u pogledu uzročnika bolesti riba.
2. S ciljem sprečavanja neprihvatljivih rizika od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje nadležno tijelo može utvrditi uvjete za uporabu akvatičnih životinja, te akvatičnih i kopnenih beskralježnjaka:
(a) kao hrane za ribu iz uzgoja ili akvatične beskralježnjake ako nusproizvodi životinjskog podrijetla nisu prerađeni u skladu sa stavkom 1. točkom (c);
(b) kao ribičkih mamaca, uključujući mamce za akvatične beskralježnjake.
Prilog XII
MEĐUPROIZVODI
U skladu s člankom 34. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, na uvoz i provoz međuproizvoda kroz Uniju primjenjuju se sljedeći uvjeti:
1. Uvoz i provoz međuproizvoda je dopušten:
(a) ako su dobiveni od sljedećih materijala:
i. materijala kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (c), (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. proizvoda koje stvaraju životinje iz članka 10. točke (i), (l) i (m) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ili
iii. mješavina materijala iz točaka i. i ii.;
(b) u slučaju međuproizvoda namijenjenih proizvodnji medicinskih proizvoda, in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda i laboratorijskih reagensa, ako su dobiveni od:
i. materijala koji ispunjavaju mjerila iz točke (a), osim što mogu potjecati od životinja koje su bile predmet nezakonitog liječenja, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ;
ii. materijala kategorije 2 iz članka 9. točaka (f) i (h) Uredbe (EZ) br. 1069/2009; ili
iii. mješavina materijala iz točaka i. i ii.;
(c) u slučaju međuproizvoda namijenjenih proizvodnji aktivnih implatabilnih medicinskih proizvoda, lijekova i veterinarsko-medicinskih proizvoda, ako su dobiveni od materijala iz točke (b) pod uvjetom da nadležno tijelo smatra uporabu takvih materijala opravdanom radi zaštite javnoga zdravlja ili zdravlja životinja;
(d) ako potječu iz treće zemlje koja je navedena u biltenu OIE-a kao članica Svjetske organizacije za zdravlje životinja (OIE);
(e) ako potječu iz objekta ili pogona koji je registriralo ili odobrilo nadležno tijelo treće zemlje iz točke (d) u skladu s uvjetima iz stavka 2.;
(f) ako svaku pošiljku prati izjava uvoznika izrađena u skladu s obrascem izjave iz poglavlja 20. Priloga XV., koja mora biti napisana barem na jednome službenom jeziku države članice u kojoj se vrši pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji i odredišne države članice; te države članice mogu dopustiti uporabu drugih jezika i zatražiti službeni prijevod izjava ako su napisane na tim drugim jezicima;
(g) u slučaju materijala iz točke (b), ako uvoznik dokaže nadležnom tijelo da materijali:
i. ne predstavljaju ikoji rizik od širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje; ili
ii. prevoze se u uvjetima kojima se sprečava širenja bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje.
2. Nadležno tijelo treće zemlje može registrirati ili odobriti objekt ili pogon, kako je navedeno u stavku 1. točki (e), ako:
(a) subjekt ili vlasnik pogona, ili njegov predstavnik:
i. dokaže da pogon ima odgovarajuće prostore i opremu za pretvorbu materijala iz stavka 1. točaka (a), (b) ili (c), kako je primjenjivo, čime se osigurava dovršenje potrebnih faza oblikovanja, pretvorbe i proizvodnje;
ii. uvede i primjenjuje metode praćenja i provjere kritičnih kontrolnih točaka ovisno o postupku koji koristi;
iii. vodi evidenciju podataka dobivenih u skladu s podtočkom ii. barem dvije godine kako bi je stavio na raspolaganje nadležnom tijelu;
iv. obavijesti nadležno tijelo ako neki raspoloživi podatak ukaže na postojanje ozbiljnog rizika za zdravlje životinja ili javno zdravlje;
(b) nadležno tijelo treće zemlje u redovitim vremenskim razmacima vrši inspekcijske preglede objekta ili pogona i nadzire pogon u skladu sa sljedećim uvjetima:
i. učestalost inspekcijskih pregleda i nadzora ovise o veličini pogona, vrsti proizvoda koji se proizvode, procjeni rizika i pruženim jamstvima na temelju sustava kontrole uspostavljenog u skladu s načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točaka (HACCP);
ii. ako se inspekcijskim pregledom koji obavlja nadležno tijelo utvrdi da odredbe ove Uredbe nisu ispunjene, nadležno tijelo mora poduzeti potrebne mjere;
iii. nadležno tijelo izrađuje popis objekata ili pogona koji su odobreni ili registrirani u skladu s ovim Prilogom, te svakome pogonu dodjeljuje službeni broj kojime se identificira objekt ili pogon s obzirom na vrstu djelatnosti; taj je popis i njegove naknadne izmjene potrebno dostaviti državi članici u kojoj se vrši pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji i odredišnoj državi članici.
3. Međuproizvodi koji se uvoze u Uniju pregledavaju se na graničnoj inspekcijskoj postaji u skladu s člankom 4. Direktive 97/78/EZ i prevoze se izravno iz granične inspekcijske postaje u:
(a) registrirani objekt ili pogon za proizvodnju laboratorijskih reagensa, medicinskih proizvoda i in vitro dijagnostičkih medicinskih proizvoda u veterinarske svrhe ili od njih dobivenih proizvoda iz članka 33. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, gdje se međuproizvodi moraju dalje miješati, koristiti za premazivanje, sastavljati ili pakirati prije stavljanja na tržište ili u uporabu u skladu sa zakonodavstvom Unije koje se primjenjuje na odnosni dobiveni proizvod;
(b) objekt ili pogon koji je odobren za skladištenje nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, iz kojega ih je dopušteno otpremiti samo u objekt ili pogon iz točke (a) ovog stavka za uporabe iz točke (a).
4. Međuproizvodi u provozu kroz Uniju prevoze se u skladu s člankom 11. Direktive 97/78/EZ.
5. Službeni veterinar na odnosnoj graničnoj inspekcijskoj postaji dužan je obavijestiti tijelo nadležno za objekt ili pogon na mjestu odredišta o pošiljci putem sustava TRACES.
6. Subjekt ili vlasnik odredišnog objekta ili pogona, ili njegov predstavnik dužan je voditi evidenciju u skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 te na zahtjev pružiti nadležnom tijelu potrebne podatke o kupnji, prodaji, uporabi, zalihama i odlaganju viškova međuproizvoda radi provjere njegove sukladnost s ovom Uredbom.
7. U skladu s Direktivom 97/78/EZ nadležno tijelo mora osigurati da su pošiljke međuproizvoda otpremljene iz države članice u kojoj treba izvršiti inspekcijski pregled na graničnoj inspekcijskoj postaji u odredišni pogon, kako je utvrđeno u stavku 3., ili, u slučaju provoza, do izlazne granične inspekcijske postaje.
8. Nadležno tijelo mora vršiti pregled dokumentacije u redovitim vremenskim razmacima radi usklađivanja količina međuproizvoda koje su uvezene s količinama koje su uskladištene, upotrijebljene, otpremljene ili odložene kako bi provjerilo sukladnost s ovom Uredbom.
9. Za pošiljke međuproizvoda u provozu nadležna tijela odgovorna za ulazne i izlazne granične inspekcijske postaje moraju prema potrebi surađivati kako bi osigurala učinkovito obavljanje pregleda i sljedivost takvih pošiljaka.
Prilog XIII
HRANA ZA KUĆNE LJUBIMCE I DRUGI OD NJE DOBIVENI PROIZVODI
POGLAVLJE I.
Opći zahtjevi
Pogoni i objekti za proizvodnju hrane za kućne ljubimce ili pogoni koji proizvode dobivene proizvode iz ovog Priloga moraju imati odgovarajuće prostore i opremu za:
(a) skladištenje i obradu ulaznoga materijala u uvjetima kojima se sprečava unošenje rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja;
(b) odlaganje neupotrijebljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda, osim ako se neupotrijebljeni materijal otprema za preradu ili odlaganje u drugi objekt ili pogon u skladu s ovom Uredbom.
POGLAVLJE II.
Posebni zahtjevi za hranu za kućne ljubimce, uključujući žvakalice za pse
1. Sirova hrana za kućne ljubimce
Subjekti mogu proizvodi sirovu hranu za kućne ljubimce samo od materijala kategorije 3 iz članka 10. točke (a) i članka 10. točke (b) podtočaka i. i ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Sirova hrana za kućne ljubimce mora biti zapakirana u novu ambalažu kojom se onemogućava svako istjecanje sadržaja.
Potrebno je poduzeti učinkovite mjere kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda u čitavom proizvodnom lancu do prodajnoga mjesta.
2. Sirovi materijal za prerađenu hranu za kućne ljubimce i žvakalice za pse
Subjekti mogu proizvoditi prerađenu hranu za kućne ljubimce i žvakalice za pse samo od:
(a) materijala kategorije 3, osim materijala iz članka 10. točaka (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) 1069/2009; i
(b) u slučaju hrane za kućne ljubimce iz uvoza ili hrane za kućne ljubimce proizvedene od materijala iz uvoza, materijala kategorije 1 koji uključuje nusproizvode životinjskog podrijetla koji potječu od životinja koje su bile predmet nezakonitog liječenja, kako je utvrđeno člankom 1. stavkom 2. točkom (d) Direktive 96/22/EZ ili člankom 2. točkom (b) Direktive 96/23/EZ.
3. Prerađena hrana za kućne ljubimce
(a) Konzerviranu hranu za kućne ljubimce treba podvrgnuti toplinskoj obradi uz najmanju vrijednost Fo od 3.
(b) Prerađenu hrana za kućne ljubimce, osim konzervirane hrane za kućne ljubimce, treba:
i. podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C jednoliko u konačnom proizvodu;
ii. podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C za sastojke životinjskog podrijetla; ili
iii. u pogledu krmiva životinjskog podrijetla, proizvoditi koristeći isključivo:
— nusproizvode životinjskog podrijetla ili od njih dobivene proizvode od mesa ili mesnih proizvoda koji su podvrgnuti toplinskoj obradi na temperaturi od barem 90 °C jednoliko u čitavome proizvodu;
— sljedeće dobivene proizvode, koji su proizvedeni u skladu sa zahtjevima ove Uredbe: mlijeko i proizvode na bazi mlijeka, želatinu, hidrolizirane bjelančevine, proizvode od jaja, kolagen, proizvode od krvi iz odjeljka 2. poglavlja II. Priloga X., prerađene životinjske bjelančevine, uključujući riblje brašno, topljene masti, riblja ulja, dikalcij fosfat, trikalcij fosfat ili poboljšivače okusa;
iv. ako to odobri nadležno tijelo, podvrgnuti obradi kao što su sušenje ili fermentacija, kojom se osigurava da hrana za kućne ljubimce ne predstavlja ikoji neprihvatljivi rizik iz javno zdravlje i zdravlje životinja;
v. u slučaju nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 10. točaka (l) i (m) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i nusproizvoda životinjskog podrijetla koje stvaraju akvatične životinje, te akvatični i kopneni beskralježnjaci, te ako to odobri nadležno tijelo, podvrgnuti obradi kojom se osigurava da hrana za kućne ljubimce ne predstavlja ikoji neprihvatljivi rizik iz javno zdravlje i zdravlje životinja.
Nakon proizvodnje potrebno je poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija takve prerađene hrane za kućne ljubimce.
Prerađenu hranu za kućne ljubimce treba pakirati u novu ambalažu.
4.
Žvakalice za pse treba podvrgnuti obradi koja je dostatna kako bi se uništili patogeni organizmi, uključujući salmonelu.
Nakon svake obrade potrebno je poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija takvih žvakalica za pse.
Žvakalice za pse treba pakirati u novu ambalažu.
5.
Tijekom proizvodnje i/ili skladištenja (prije otpreme) potrebno je uzimati nasumične uzorke žvakalica za pse i prerađene hrane za kućne ljubimce, osim konzervirane hrane za kućne ljubimce i prerađene hrane za kućne ljubimce koja je obrađena u skladu sa stavkom 3. točkom (b) podtočkom v., kako bi se provjerila sukladnost sa sljedećim standardima:
Salmonella: odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0,
Enterobacteriaceae: n = 5, c = 2; m = 10; M = 300 u 1 g,
gdje je:
n = broj uzoraka koje treba pretražiti;
m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi vrijednost m;
M = najveća vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra nezadovoljavajućim ako je broj bakterija u jednome ili više uzoraka jednak vrijednosti M ili viši; i
c = broj uzoraka u kojima broj bakterija može biti između m i M; uzorak se i dalje smatra prihvatljivim ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak vrijednosti m ili manji.
6.
Tijekom proizvodnje i/ili skladištenja (prije otpreme) potrebno je uzimati slučajni uzorak sirove hrane za kućne ljubimce kako bi se provjerila neusklađenost sa sljedećim standardima:
Salmonella: odsutnost u 25 g, n = 5, c = 0, m = 0, M = 0.
Postupak proizvodnje sirove hrane za kućne ljubimce mora ispunjavati sljedeći kriterij higijene procesa:
enterobakterije: n = 5, c = 2, m = 500 u 1 g, M = 5000 u 1 g,
gdje je:
n = broj uzoraka za testiranje;
m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi vrijednost m;
M = najveća dopuštena vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra nezadovoljavajućim ako je broj bakterija u jednom uzorku ili više njih jednak vrijednosti M ili veći; i
c = broj uzoraka u kojima broj bakterija smije biti između m i M; uzorak se i dalje smatra prihvatljivim ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak vrijednosti m ili manji.
Subjekti u okviru svojih postupaka koji se temelje na načelima analize opasnosti i kritičnih kontrolnih točki (HACCP sustav) poduzimaju mjere kako bi se isporuka, postupanje i prerada sirovina i sirove hrane za kućne ljubimce provodili u skladu s prethodno navedenim sigurnosnim standardima i kriterijem higijene procesa. U slučaju nepoštovanja sigurnosnih standarda i kriterija higijene procesa subjekt poduzima proporcionalne korektivne mjere u skladu s pisanim postupkom iz uvodne rečenice članka 29. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 i postupcima utemeljenima na načelima HACCP sustava kako su utvrđeni u članku 29. stavku 2. točkama (e) i (f) te Uredbe.
O neusklađenosti i njezinu uzroku, ako se on utvrdi, te primijenjenim korektivnim mjerama i rezultatima kontrolnih mjera obavješćuje se nadležno tijelo. Ako nadležno tijelo nije uvjereno da su poduzete potrebne korektivne mjere, ono subjektu može naložiti poduzimanje dodatnih mjera, uključujući označivanje za rukovanje, i može od njega zatražiti da provede mikrobiološko ispitivanje dodatnih uzoraka.
7. Krajnja točka za prerađenu hranu za kućne ljubimce i žvakalice za pse
Sljedeće se može stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom:
(a) prerađena hrana za kućne ljubimce
i. koja je proizvedena i pakirana u Uniji u skladu sa stavkom 3. i koja je pretražena u skladu sa stavkom 5.; ili
ii. koja je bila podvrgnuta veterinarskim pregledima na graničnoj inspekcijskoj postaji u skladu s Direktivom 97/78/EZ.
(b) žvakalice za pse
i. koje su proizvedene i pakirane u Uniji u skladu sa stavkom 4. i koje su pretražene u skladu sa stavkom 5.; ili
ii. koje su bile podvrgnute veterinarskim pregledima na graničnoj inspekcijskoj postaji u skladu s Direktivom 97/78/EZ.
POGLAVLJE III.
Posebni zahtjevi za poboljšivače okusa za proizvodnju hrane za kućne ljubimce
1. Subjekti mogu koristiti samo nusproizvode životinjskog podrijetla koji se mogu koristiti kao sirovine za prerađenu hranu za kućne ljubimce i žvakalice za pse u skladu sa stavkom 2. poglavlja II. za proizvodnju tekućih ili dehidriranih dobivenih proizvoda kojima se poboljšava okus hrane za kućne ljubimce.
2. Poboljšivače okusa treba obraditi metodom uz parametre kojima se osigurava da proizvod ispunjava mikrobiološke standarde utvrđene u stavku 5. poglavlja II. ovog Priloga. Nakon obrade potrebno je poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda.
3. Gotovi je proizvod potrebno:
(a) pakirati u novu ili steriliziranu ambalažu; ili
(b) prevoziti u rasutom stanju u spremnicima ili drugim prijevoznim sredstvima koji su temeljito očišćeni i dezinficirani.
POGLAVLJE IV.
Posebni zahtjevi za krv i proizvode od krvi kopitara
Na stavljanje na tržište krvi i proizvoda od krvi kopitara za namjene različite od hranidbe životinja primjenjuju se sljedeći uvjeti:
1. Krv se može stavljati na tržite za takve namjene ako je prikupljena:
(a) od kopitara koji:
i. prilikom pregleda na dan prikupljanja krvi nisu pokazivali kliničke znakove bolesti koje se obvezno prijavljuju, a koje su navedene na popisu u Prilogu I. Direktive 2009/156/EZ, te influence konja, piroplazmoze konja, rinopneumonitisa konja i virusnog arteritisa konja navedenih u točki 4. članka 1.2.3. Priručnika za zdravlje kopnenih životinja OIE-a, izdanja iz 2010.;
ii. su barem 30 dana prije datuma prikupljanja krvi i tijekom prikupljanja krvi boravili na gospodarstvima pod veterinarskim nadzorom na koje se nije primjenjivala zabrana u skladu s člankom 4. stavkom 5. Direktive 2009/156/EZ ili ograničenja u skladu s člankom 5. te Direktive;
iii. tijekom razdoblja iz članka 4. stavka 5. Direktive 2009/156/EZ nisu bili u doticaju s kopitarima s gospodarstava na koje su se primjenjivale mjere zabrana povezane sa zdravljem životinja u skladu s tim člankom i tijekom razdoblja od barem 40 dana prije datuma prikupljanja krvi i tijekom prikupljanja krvi nisu bili u doticaju s kopitarima iz države članice ili treće zemlje koja se ne smatra slobodnom od konjske kuge u skladu s točkama (a) i (b) prvoga podstavka članka 5. stavka 2. te Direktive;
(b) pod veterinarskim nadzorom:
i. u klaonicama koje su registrirane ili odobrene u skladu s Uredbom (EZ) br. 853/2004; ili
ii. u objektima koje je nadležno tijelo odobrilo, dodijelilo im veterinarski broj odobrenja i koje to tijelo nadzire u vezi s prikupljanjem krvi od kopitara za proizvodnju proizvoda od krvi za namjene različite od hranidbe životinja.
2. Proizvodi od krvi mogu se stavljati na tržište za takve namjene pod uvjetom:
(a) da su poduzete sve mjere zaštite za sprečavanje kontaminacije proizvoda od krvi patogenim organizmima tijekom proizvodnje, postupanja s tim proizvodima i pakiranja;
(b) da su proizvodi od krvi proizvedeni od krvi koja:
i. ispunjava uvjete iz stavka 1. točke (a); ili
ii. je podvrgnuta barem jednoj od sljedećih obrada, nakon koje je izvršena provjera učinkovitosti postupka, za inaktivaciju mogućih uzročnika konjske kuge, encefalomijelitisa konja svih tipova, uključujući venezuelski encefalomijelitis konja, zarazne anemije kopitara, vezikularnog stomatitisa i maleusa (Burkholderia mallei):
— toplinskoj obradi na temperaturi od 65 °C u trajanju od barem tri sata,
— zračenju s 25 kGy gama zrakama,
— promjeni vrijednost pH na pH 5 u trajanju od dva sata,
— toplinskoj obradi na temperaturi od barem 80 °C jednoliko u čitavome proizvodu.
3. Krv i proizvode od krvi kopitara treba pakirati u zapečaćene nepropusne spremnike koji su u slučaju krvi kopitara označeni brojem odobrenja klaonice ili objekta iz stavka 1. točke (b) u kojemu je krv prikupljena.
POGLAVLJE V.
Posebni zahtjevi za kože papkara i kopitara i od njih dobivene proizvode
A. Objekti i pogoni
Nadležno tijelo može odobriti pogonima koji postupaju s kožama, uključujući kože obrađene vapnom, da isporučuju obreske i komade tih koža za proizvodnju želatine za hranidbu životinja, organskih gnojiva ili poboljšivača tla pod sljedećim uvjetima:
(a) pogon mora imati skladišne prostore s čvrstim podovima i glatkim zidovima, koji omogućavaju lako čišćenje i dezinficiranje, i prema potrebi opremu za hlađenje;
(b) skladišni prostori moraju biti zadovoljavajuće čistoće i treba ih zadovoljavajuće održavati kako ne bi predstavljali izvor kontaminacije sirovina;
(c) ako se u tim objektima skladište i/ili prerađuju sirovine koje ne ispunjavaju odredbe ovog poglavlja, moraju biti odvojene od sirovina koje ispunjavaju odredbe ovog poglavlja za čitavo vrijeme prijema, skladištenja, prerade i otpreme;
(d) u slučaju obrezaka i komada koža obrađenih vapnom, obresci i komadi moraju biti obrađeni na način kojime se uklanjaju svi rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja prije uporabe u proizvodnji:
i. želatine za hranidbu životinja; ili
ii. organskih gnojiva ili poboljšivača tla.
B. Stavljanje na tržište nusproizvoda životinjskog podrijetla od njih dobivenih proizvoda
1. Neobrađene kože mogu se stavljati na tržište ako su ispunjeni isti zdravstveni uvjeti koji vrijede za svježe meso iz Direktive 2002/99/EZ.
2. Obrađene kože mogu se stavljati na tržište pod sljedećim uvjetima:
(a) nisu bile u doticaju s drugim proizvodima životinjskog podrijetla ili živim životinjama koji predstavljaju rizik od širenja ozbiljne prenosive bolesti;
(b) komercijalni dokument utvrđen poglavljem III. Priloga VIII. sadrži izjavu u kojoj se navodi da su poduzete sve mjere zaštite za sprečavanje kontaminacije patogenim organizmima.
C. Krajnja točka za kože
1. Kože papkara i kopitara koje su na temelju odluke subjekta namijenjene za uporabe različite od prehrane ljudi, a koje ispunjavaju zahtjeve Uredbe (EZ) br. 853/2004 za sirovine za želatinu ili kolagen koji su namijenjeni za uporabu u hrani, mogu se stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.
2. Sljedeće se obrađene kože mogu stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom:
(a) kože obrađene cjelokupnim postupkom štavljenja;
(b) „wet blue” kože;
(c) piklovane kože;
(d) kože obrađene vapnom (obrađene vapnom i stavljene u salamuru pH vrijednosti 12 do 13 u trajanju od barem osam sati).
3. Odstupajući od točke C.2., nadležno tijelo može zatražiti da pošiljke obrađenih koža iz stavka 2. točaka (c) i (d) prati komercijalni dokument u skladu s obrascem iz stavka 6. poglavlja III. Priloga VIII. ako se isporučuju objektima ili pogonima koji proizvode hranu za kućne ljubimce, organska gnojiva ili poboljšivače tla, ili ako pretvaraju te materijale u bioplin.
POGLAVLJE VI.
Posebni zahtjevi za lovačke trofeje i druge preparate od životinja
A.
Odredbama ovog poglavlja ne dovode se u pitanje mjere za zaštitu divlje faune, koje se donose u skladu s Uredbom (EZ) br. 338/97.
B. Odabir sigurnoga izvora
Ako su nusproizvodi životinjskog podrijetla za prepariranje obrađeni ili prezentirani u stanju u kojemu ne predstavljaju ikoji zdravstveni rizik, lovački trofeji i drugi preparati od životinja mogu se stavljati na tržište pod uvjetom da potječu od:
(a) vrsta različitih od papkara i kopitara, ptica i životinja bioloških razreda kukaca (Insecta) ili paučnjaka (Arachnida); i
(b) životinja podrijetlom iz područja na koje se ne primjenjuju ograničenja zbog prisutnosti ozbiljnih prenosivih bolesti kojima su prijemljive životinje odnosnih vrsta.
C. Sigurna obrada
1. Ako su nusproizvodi životinjskog podrijetla za prepariranje obrađeni ili prezentirani u stanju u kojemu ne predstavljaju ikoji zdravstveni rizik, lovački trofeji ili drugi preparati od životinja mogu se stavljati na tržište pod sljedećim uvjetima:
(a) potječu od papkara ili kopitara ili ptica koji su obrađeni cjelokupnim postupkom taksidermije, čime se osigurava njihova održivost na sobnoj temperaturi;
(b) radi se o montiranim papkarima i kopitarima ili pticama, ili namještenim dijelovima tih životinja;
(c) podvrgnuti su postupku anatomskog prepariranja kao što je plastinacija;
(d) radi se o životinjama biološkoga razreda kukaca (Insecta) ili paučnjaka (Arachnida) koji su obrađeni postupkom kao što je sušenje kako bi se spriječilo svako širenje bolesti koje se mogu prenijeti na ljude ili životinje; ili
(e) radi se o predmetima u prirodoslovnim zbirkama ili za promidžbu znanosti koji su:
i. konzervirani u mediju kao što je alkohol ili formaldehid, koji omogućuju izlaganje tih predmeta;
ii. ugrađeni u cijelosti u mikroskopske preparate; ili
iii. sastavljeni od cijelih kostura ili njegovih dijelova, kostiju ili zubi i razmjenjuju se isključivo između muzeja i obrazovnih ustanova;
(f) radi se o prerađenim uzorcima DNA namijenjenim središnjim bazama za promicanje istraživanja biološke raznolikosti, ekologije, medicinske i veterinarske znanosti ili biologije.
2. Lovački trofeji i drugi preparati, osim onih iz točaka B i C.1, koji potječu od životinja podrijetlom iz područja na koje se primjenjuju ograničenja zbog prisutnosti ozbiljne prenosive bolesti kojima su prijemljive životinje odnosnih vrsta, mogu se stavljati na tržište pod sljedećim uvjetima:
(a) u slučaju lovačkih trofeja ili drugih preparata koje čine isključivo kosti, rogovi, kopita, papaka, kandže ili zubi,
i. dovoljno su dugo kuhani u kipućoj vodi kako bi se odstranila sva tkiva osim kosti, rogova, kopita, papaka, kandži ili zubi;
ii. dezinficirani su proizvodom koji je odobrilo nadležno tijelo, a posebno vodikovim peroksidom u slučaju dijelova koji se sastoje od kosti;
iii. zapakirani su u pojedinačna, prozirna i zatvorena pakiranja neposredno nakon obrade kako bi se spriječila njihova naknadna kontaminacija, i to bez doticaja s drugim proizvodima životinjskog podrijetla koji bi ih mogli kontaminirati; i
iv. prati ih zdravstveni certifikat kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti iz podtočaka i., ii. i iii.;
(b) u slučaju lovačkih trofeja ili drugih preparata koje čine isključivo kože,
i. bili su:
— osušeni,
— suho soljeni ili vlažno soljeni barem 14 dana prije otpreme, ili
— konzervirani postupkom različitim od štavljenja;
ii. zapakirani su u pojedinačna, prozirna i zatvorena pakiranja neposredno nakon obrade kako bi se spriječila njihova naknadna kontaminacija, i to bez doticaja s drugim proizvodima životinjskog podrijetla koji bi ih mogli kontaminirati; i
iii. prati ih komercijalni dokument ili zdravstveni certifikat kojom se potvrđuje da su ispunjeni uvjeti iz podtočaka i. i ii.
POGLAVLJE VII.
Posebni zahtjevi za vunu, dlaku, svinjske čekinje, perje, dijelove perja i paperje
A. Sirovine
1. Neobrađena vuna, neobrađena dlaka, neobrađene svinjske čekinje i neobrađeno perje, te dijelovi perja i paperje moraju biti materijal kategorije 3 iz članka 10. točke (b) podtočaka iii., iv. i v. i članka 10. točaka (h) i (n) Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Moraju biti sigurno zatvoreni u pakiranju i suhi.
Međutim, u slučaju neobrađenoga perja, dijelova perja i paperja koji se otpremaju izravno iz klaonice u pogon za preradu nadležno tijelo može odobriti odstupanje od zahtjeva za sušenjem materijala koji se prevoze na njezinome području pod sljedećim uvjetima:
(a) poduzete su sve potrebne mjere kako bi se spriječilo moguće širenje bolesti;
(b) materijal se prevozi u nepropusnim spremnicima i/ili vozilima, koje je potrebno očistiti i dezinficirati odmah nakon svake uporabe.
2. Zabranjena su premještanja svinjskih čekinja i vune i dlake svinja iz regija u kojima je afrička svinjska kuga endemska bolest osim svinjskih čekinja i vune i dlake svinja koje su:
(a) prokuhane, obojene ili izbijeljene; ili
(b) obrađene na drugi način kojime se osigurava uništavanje patogenih organizama pod uvjetom da se dokaz o tome učinku podnese u obliku certifikata koju izdaje veterinar odgovoran za mjesto podrijetla. Strojno se pranje ne smatra postupkom obrade u smislu ove odredbe.
3. Odredbe iz stavka 1. ne primjenjuju se na ukrasno perje ili perje:
(a) koje prevoze putnici za osobnu uporabu; ili
(b) u obliku pošiljaka namijenjenih pojedincima za neindustrijske namjene.
B. Krajnja točka za vunu i dlaku
Strojno oprana vuna i dlaka, te vuna i dlaka koje su obrađene drugim postupkom kojime se sprečavaju svi neprihvatljivi rizici mogu se stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.
Države članice mogu odobriti stavljanje na tržište neobrađene vune i dlake s gospodarstava ili iz objekata ili pogona koji su registrirani u skladu s člankom 23. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 ili odobreni u skladu s člankom 24. stavkom 1. točkom (i) te Uredbe na vlastitom državnom području bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom ako su utvrdile da ta vuna i dlaka ne predstavljaju ikoji neprihvatljivi rizik za javno zdravlje i zdravlje životinja.
Vuna i dlaka proizvedena od životinja koje nisu svinje može se stavljat na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom pod uvjetom:
(a) da je podvrgnuta tvorničkom pranju koje se sastoji od višekratnog uranjanja vune i dlake u otopinu vode, sapuna i natrijevog hidroksida ili kalijevog hidroksida; ili
(b) da je otpremljena izravno u objekt za proizvodnju dobivenih proizvoda od vune i dlake za tekstilnu industriju i bila je podvrgnut barem jednom od sljedećih tretmana:
i. kemijska depilacija s gašenim vapnom ili natrijevim sulfidom;
ii. fumigacija u formaldehidu u hermetički zatvorenoj komori tijekom najmanje 24 sata;
iii. industrijsko čišćenje koje uključuje uranjanje vune i dlake u deterdžent topiv u vodi pri temperaturi od 60-70 °C,
iv. skladištenje koje može uključivati vrijeme provedeno u prijevozu pri 37 °C tijekom osam dana, 18 °C tijekom 28 dana ili 4 °C tijekom 120 dana.
C. Krajnja točka za perje i paperje
Perje, dijelovi perja i paperje koji su strojno oprani i obrađeni vrućom parom na temperaturi od 100 °C u trajanju od barem 30 minuta mogu se stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.
POGLAVLJE VIII.
Posebni zahtjevi za krzno
Krajnja točka
Krzna koja su sušena na sobnoj temperaturi od 18 °C dva dana pri vlažnosti od 55 % mogu se stavljati na tržište bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.
POGLAVLJE IX.
Posebni zahtjevi za nusproizvode pčelarstva
Nusproizvodi pčelarstva namijenjeni isključivo za uporabu u pčelarstvu:
1. ne smiju potjecati iz područja na koje se primjenjuju mjere zabrane zbog pojave:
(a) američke gnjiloće (Paenibacillus larvae larvae), osim ako je nadležno tijelo procijenilo da je rizik zanemariv, izdalo posebno odobrenje za uporabu samo u toj državi članici i poduzelo sve ostale potrebne mjere kako bi spriječilo širenje te bolesti;
(b) akaroze pčela (Acarapis woodi (Rennie)), osim ako je odredišno područje primilo dodatna jamstva u skladu s člankom 14. stavkom 2. Direktive 92/65/EEZ;
(c) etinioze (Aethina tumida); ili
(d) tropileloze (Tropilaelaps spp.); i
2. ispunjavaju zahtjeve iz članka 8. točke (a) Direktive 92/65/EEZ.
POGLAVLJE X.
Posebni zahtjevi za topljene masti od materijala kategorije 1 ili kategorije 2 za oleokemijske namjene
1. Topljene masti dobivene od materijala kategorije 1 ili materijala kategorije 2 za oleokemijske namjene moraju se proizvoditi primjenom neke od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. Priloga IV.
2. Topljene masti dobivene od preživača treba pročistiti tako da najveća razina ukupnih preostalih netopivih nečistoća ne premašuje 0,15 % mase.
POGLAVLJE XI.
Posebni zahtjevi za derivate masti
1. Za proizvodnju derivata masti od topljenih masti dobivenih od materijala kategorije 1 i kategorije 2 mogu se primjenjivati sljedeći postupci:
(a) transesterifikacija ili hidroliza na temperaturi od barem 200 °C pod odgovarajućim tlakom u trajanju od najmanje 20 minuta (glicerol, masne kiseline i esteri);
(b) saponifikacija s NaOH 12M (glicerol i sapun):
i. u šaržama pri temperaturi od 95 °C u trajanju od tri sata; ili
ii. u okviru neprekinutoga sustava pri temperaturi od 140 °C i tlaku od 2 bara (2000 hPa) u trajanju od osam minuta); ili
(c) hidrogenacija pri temperaturi od 160 °C i tlaku od 12 bara (12000 hPa) u trajanju od 20 minuta.
2. Derivati masti proizvedeni u skladu s ovim poglavljem mogu se stavljati na tržište samo:
(a) za uporabe različite od uporabe u hranidbi životinja, kozmetičkim proizvodima i lijekovima;
(b) u slučaju derivata masti od materijala kategorije 1, također i za uporabe različite od uporabe u organskim gnojivima i poboljšivačima tla.
3. Završna točka za proizvode dobivene od prerađenih masti:
Derivati masti koji su prerađeni kako je navedeno u točki 1. mogu se bez ograničenja stavljati na tržište za upotrebe navedene u točki 2. sukladno ovoj Uredbi.
POGLAVLJE XII.
Posebni zahtjevi za rogove i proizvode od rogova, osim brašna od rogova, te za papke i kopita i proizvode od papaka i kopita, osim brašna od papaka i kopita, koji su namijenjeni za proizvodnju organskih gnojiva ili poboljšivača tla
Na stavljanje na tržište rogova i proizvoda od rogova, osim brašna od rogova, te papaka i kopita i proizvoda od papaka i kopita, osim brašna od papaka i kopita, koji su namijenjeni za proizvodnju organskih gnojiva ili poboljšivača tla, primjenjuju se sljedeći uvjeti:
(a) moraju potjecati od životinja koje:
i. su zaklane u klaonici nakon ante-mortem pregleda kojime je utvrđeno da su prikladne za klanje za prehranu ljudi u skladu sa zakonodavstvom Unije; ili
ii. nisu pokazivale kliničke znakove ikoje bolesti koja se može prenijeti putem toga proizvoda na ljude ili životinje;
(b) podvrgnuti su toplinskoj obradi u trajanju od jednoga sata s postignutom temperaturom u središtu od barem 80 °C;
(c) rogovi moraju biti odstranjeni bez otvaranja lubanjske šupljine;
(d) u svim je fazama prerade, skladištenja ili prijevoza potrebno poduzeti sve mjere zaštite kako bi se spriječila kros-kontaminacija;
(e) moraju biti pakirani u novu ambalažu ili spremnike, ili ih treba prevoziti u vozilima ili spremnicima za rasuti teret koji su prije utovara dezinficirani uporabom proizvoda koji je odobrilo nadležno tijelo;
(f) na ambalaži ili spremniku mora:
i. biti navedena vrsta proizvoda (na primjer rogovi, proizvodi od rogova, papci/kopita ili proizvodi od papaka/kopita);
ii. se nalaziti oznaka s imenom i adresom odobrenog ili registriranog odredišnog objekta ili pogona.
POGLAVLJE XIII.
Posebni zahtjevi za riblje ulje za proizvodnju lijekova
Završna točka za riblje ulje za proizvodnju lijekova
Riblje ulje dobiveno od materijala iz točke A.2 odjeljka 3. poglavlja II. Priloga X., koje je zaluženo otopinom NaOH pri temperaturi od 80 °C ili višoj i koje je naknadno pročišćeno destilacijom pri temperaturi od 200 °C ili višoj, može se staviti na tržište za proizvodnju lijekova bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom.