Prilog IV
PRERADA
POGLAVLJE I.
ZAHTJEVI ZA POGONE ZA PRERADU I ODREĐENE DRUGE POGONE I OBJEKTE
Odjeljak 1.
Opći uvjeti
1. Pogoni za preradu moraju ispuniti sljedeće zahtjeve u vezi s preradom sterilizacijom pod tlakom ili u skladu s metodama prerade iz članka 15. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009:
(a) Pogoni za preradu ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao klaonice ili drugi objekti odobreni ili registrirani u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili Uredbom (EZ) br. 853/2004, osim ako su rizici za javno zdravlje i zdravlje životinja zbog prerade nusproizvoda životinjskog podrijetla koji dolaze iz takvih klaonica ili drugih objekata smanjeni ispunjenjem barem sljedećih uvjeta:
i. pogon za preradu mora biti fizički odvojen od klaonice ili drugoga objekta, prema potrebi tako da se pogon za preradu nalazi u zgradi koja je potpuno odvojena od klaonice ili drugoga objekta;
ii. u pogonu za preradu mora biti ugrađeno sljedeće i mora se koristiti pri radu:
— sustav s pokretnom trakom koji povezuje pogon za preradu s klaonicom ili drugim objektom, koji se ne može zaobići,
— odvojeni ulazi, prostori za prijem, oprema i izlazi za pogon za preradu i za klaonicu ili drugi objekt;
iii. potrebno je poduzeti mjere kako bi se spriječilo širenje rizika radom osoblja koje je zaposleno u pogonu za preradu i u klaonici ili drugome objektu;
iv. neovlaštene osobe i životinje ne smiju imati pristup pogonu za preradu.
Odstupajući od podtočaka i. do iv., a u slučaju pogona za preradu koji prerađuju materijal kategorije 3, nadležno tijelo može odobriti drukčije uvjete od onih navedenih u tim točkama s ciljem smanjenja rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja, uključujući i rizike koji proizlaze iz prerade materijala kategorije 3, koji potječu iz objekata s druge lokacije odobrenih ili registriranih u skladu s Uredbom (EZ) br. 852/2004 ili Uredbom (EZ) br. 853/2004.
Države članice moraju obavijestiti Komisiju i druge države članice putem Stalnoga odbora za prehrambeni lanac i zdravlje životinja iz članka 52. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1069/2009 o primjeni ovog odstupanja od strane njihovih nadležnih tijela;
(b) Pogon za preradu mora imati čisti i nečisti dio, koji moraju biti odvojeni na odgovarajući način. U nečistom se dijelu mora nalaziti natkriveni prostor za prijem nusproizvoda životinjskog podrijetla i mora biti izrađen tako da ga je lako moguće očistiti i dezinficirati. Podovi moraju biti izrađeni tako da olakšavaju otjecanje tekućina;
(c) Pogon za preradu mora imati odgovarajuće prostorije za osoblje, uključujući nužnike, garderobe i umivaonike;
(d) Pogon za preradu mora imati odgovarajući kapacitet opskrbe vrućom vodom i parom za preradu nusproizvoda životinjskog podrijetla;
(e) U nečistom sektoru mora, prema potrebi, biti prisutna oprema za smanjenje veličine nusproizvoda životinjskog podrijetla i oprema za utovar zdrobljenih nusproizvoda životinjskog podrijetla u jedinicu za preradu;
(f) Ako je potrebna toplinska obrada, sve naprave moraju biti opremljene:
i. mjernom opremom za praćenje temperature tijekom vremena i, ako je to primjereno za metodu prerade koja se koristi, tlaka na kritičnim točkama;
ii. uređajima za bilježenje koji neprekidno bilježe rezultate tih mjerenja tako da su dostupni za preglede i službene kontrole;
iii. odgovarajućim sigurnosnim sustavom za sprečavanje nedostatnog zagrijavanja;
(g) Kako bi se izbjegla ponovna kontaminacija dobivenoga proizvoda unosom nusproizvoda životinjskog podrijetla, prostor pogona u kojemu se istovaruje dolazni materijal za preradu mora biti strogo odvojen od prostora namijenjenih za preradu tih proizvoda i za skladištenje dobivenih proizvoda.
2. Pogon za preradu mora imati primjerene prostore za čišćenje i dezinfekciju posuda ili spremnika u kojima su primljeni nusproizvodi životinjskog podrijetla i prijevoznog sredstva, osim broda, u kojemu su dovezeni.
3. Potrebno je osigurati primjerene prostore za dezinfekciju kotača i drugih dijelova vozila, ovisno o potrebi, prilikom izlaska iz nečistoga dijela pogona za preradu.
4. Svi pogoni za preradu moraju imati sustav za odvodnju otpadnih voda koji ispunjava zahtjeve koje je postavilo nadležno tijelo u skladu sa zakonodavstvom Unije.
5. Pogon za preradu mora imati vlastiti laboratorij ili koristiti se uslugama vanjskoga laboratorija. Laboratorij mora biti opremljen za vršenje potrebnih analiza i nadležno ga tijelo mora odobriti na temelju ocjene sposobnosti laboratorija za vršenje tih analiza, te mora biti akreditiran u skladu s međunarodno priznatim normama ili ga nadležno tijelo mora redovito kontrolirati kako bi ocijenilo sposobnost toga laboratorija za vršenje tih analiza.
6. Ako je na temelju procjene rizika zbog značajnih količina proizvoda koji se prerađuju potrebna redovita ili stalna prisutnost nadležnoga tijela, pogon za preradu mora imati primjereno opremljenu prostoriju koju je moguće zaključati, namijenjenu isključivo za uporabu inspekcijske službe.
Odjeljak 2.
Pročišćavanje otpadnih voda
1. Pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 1 i drugi objekti u kojima se uklanja specificirani rizični materijal, klaonice i pogoni za preradu koji prerađuju materijal kategorije 2 moraju imati postupak predobrade za zadržavanje i sakupljanje materijala životinjskog podrijetla kao početni stupanj pročišćavanja otpadnih voda.
Oprema koja se koristi u postupku predobrade mora biti sastavljena od hvatača na odvodu ili sita s porama filtra ili otvorima ne većima od 6 mm na kraju postupka u nizvodnom smjeru, ili istovjetnih sustava kojima se osigurava da krute čestice u otpadnim vodama koje prolaze kroz njih nisu veće od 6 mm.
2. Otpadne vode iz objekata iz stavka 1. moraju ući u postupak predobrade, kojime se osigurava da se sve otpadne vode filtriraju u tom postupku prije odvodnje iz objekta. Mljevenje, maceracija ili druge obrade ili primjene tlaka, koje bi mogle olakšati prolazak krutih materijala životinjskog podrijetla kroz postupak predobrade, nisu dopuštene.
3. Sav materijal životinjskog podrijetla zadržan u postupku predobrade u objektima iz stavka 1. sakuplja se i prevozi kao materijal kategorije 1 ili kategorije 2, kako je primjenjivo, te se zbrinjava u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
4. Otpadne vode koje su bile podvrgnute postupku predobrade u objektima iz stavka 1. i otpadne vode iz drugih objekata koji postupaju s nusproizvodima životinjskog podrijetla ili ih prerađuju moraju se pročišćavati u skladu sa zakonodavstvom Unije bez ograničenja sukladno ovoj Uredbi.
5. Pored zahtjeva iz stavka 4., nadležno tijelo može zahtijevati od subjekata da pročišćavaju otpadne vode iz nečistoga dijela pogona za preradu ili iz pogona ili objekata koji vrše međuradnje s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2, ili koji skladište materijal kategorije 1 ili kategorije 2, i to u skladu s uvjetima kojima se osigurava smanjenje rizika koje uzrokuju uzročnici bolesti.
6. Ne dovodeći u pitanje stavke 1. do 5., zabranjeno je uklanjanje nusproizvoda životinjskog podrijetla, uključujući krv i mlijeko, ili njihovih prerađevina putem otpadnih voda.
Međutim, materijal kategorije 3, uključujući talog iz centrifuge ili separatora, može se uklanjati putem otpadnih voda pod uvjetom da je podvrgnut jednoj od metoda obrade taloga iz centrifuge ili separatora iz dijela III. odjeljka 4. poglavlja II. Priloga X. ovoj Uredbi.
Odjeljak 3.
Posebni zahtjevi za preradu materijala kategorije 1 i kategorije 2
Pogoni za preradu materijala kategorije 1 i kategorije 2 moraju biti projektirani tako da se osigura potpuno odvajanje materijala kategorije 1 od materijala kategorije 2 od prijema sirovina do otpreme dobivenih proizvoda, osim ako se mješavina materijala kategorije 1 i kategorije 2 prerađuje kao materijal kategorije 1.
Odjeljak 4.
Posebni zahtjevi za preradu materijala kategorije 3
Pored općih uvjeta iz odjeljka 1. primjenjuju se sljedeći zahtjevi:
1. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 ne smiju se nalaziti na istoj lokaciji kao i pogoni za preradu materijala kategorije 1 ili kategorije 2, osim ako se nalaze u potpuno odvojenim zgradama.
2. Međutim, nadležno tijelo može odobriti preradu materijala kategorije 3 na mjestu na kojemu se postupa s materijalom kategorije 1 ili kategorije 2 ili se takav materijal prerađuje ako je kros-kontaminacija spriječena:
(a) načinom na koji su projektirani objekti, a posebno uređenjem prijema materijala, te daljnjim postupanjem sa sirovinama;
(b) rasporedom i upravljanjem opremom koja se koristi za preradu, uključujući raspored i upravljanje odvojenim linijama za preradu ili postupcima čišćenja, čime se sprečava širenje svih mogućih rizika za javno zdravlje i zdravlje životinja; i
(c) rasporedom i upravljanjem prostorima za privremeno skladištenje gotovih proizvoda.
3. Pogoni za preradu materijala kategorije 3 moraju imati uređaje za otkrivanje prisutnosti stranih tijela, kao što su dijelovi ambalaže ili komadi kovina, u nusproizvodima životinjskog podrijetla ili od njih dobivenim proizvodima ako se prerađuju materijali namijenjeni kao hrana za životinje. Takva je strana tijela potrebno ukloniti prije ili tijekom prerade.
POGLAVLJE II.
HIGIJENSKI ZAHTJEVI I ZAHTJEVI U VEZI S PRERADOM
Odjeljak 1.
Opći higijenski zahtjevi
Pored općih higijenskih zahtjeva iz članka 25. Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pogoni za preradu moraju imati dokumentirani program suzbijanja štetočina za provedbu mjera zaštite protiv štetočina, kao što su kukci, glodavci i ptice, iz članka 25. stavka 1. točke (c) te Uredbe.
Odjeljak 2.
Opći zahtjevi u vezi s preradom
1. Potrebno je koristiti precizno umjerene mjerne uređaje/uređaje za bilježenje za neprekidno praćenje uvjeta u kojima se odvija prerada. Potrebno je voditi evidenciju kao dokaz o datumima umjeravanja mjernih uređaja/uređaja za bilježenje.
2. Materijale koji možda nisu podvrgnuti određenoj toplinskoj obradi, kao što je materijal koji se ispušta prilikom pokretanja strojeva ili koji istječe iz uređaja za kuhanje treba ponovno vratiti u toplinsku obradu ili prikupiti i ponovno preraditi ili odložiti u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009.
Odjeljak 3.
Metode prerade materijala kategorije1 i kategorije 2
Osim ako nadležno tijelo nalaže primjenu sterilizacije pod tlakom (metoda 1), materijal kategorije 1 i kategorije 2 prerađuje se u skladu s metodama prerade 2, 3, 4 ili 5, kako je navedeno u poglavlju III.
Odjeljak 4.
Prerada materijala kategorije 3
1. Za svaku metodu prerade, kako je navedena u poglavlju III., kritične kontrolne točke, koje određuju opseg toplinske obrade koja se primjenjuje u preradi, uključuju:
(a) veličinu čestica sirovine;
(b) temperaturu koja se postiže u postupku toplinske obrade;
(c) tlak, ako se primjenjuje na sirovinu;
(d) trajanje postupka toplinske obrade ili stopu unošenja u neprekinuti sustav. Za svaku primjenjivu kritičnu kontrolnu točku treba odrediti minimalne standarde prerade.
2. U slučaju kemijske obrade koju je nadležno tijelo odobrilo kao metodu prerade 7 u skladu s točkom G poglavlja III., kritične kontrolne točke koje određuju opseg upotrijebljenih kemijskih obrada uključuju postignutu prilagodbu pH.
3. Barem dvije godine potrebno je čuvati evidenciju kao dokaz da se za svaku kritičnu kontrolnu točku primjenjuju minimalne vrijednosti prerade.
4. Materijal kategorije 3 prerađuje se u skladu s nekom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od akvatičnih životinja, u skladu s bilo kojom od metoda prerade 1 do 7, kako je navedeno u poglavlju III.
POGLAVLJE III.
STANDARDNE METODE PRERADE
A. Metoda prerade 1 (sterilizacija pod tlakom)
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 50 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 50 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 50 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nusproizvodi životinjskog podrijetla s veličinom čestica koja nije veća od 50 milimetara moraju se zagrijavati do temperature u središtu veće od 133 °C u trajanju od barem 20 minuta bez prekida pri apsolutnom tlaku od barem 3 bara. Tlak se postiže tako da se sav zrak ukloni iz sterilizacijske komore i zamijeni parom („zasićena para”); toplinska se obrada može primijeniti kao jedini postupak ili kao faza sterilizacije prije ili poslije same prerade.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
B. Metoda prerade 2
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 150 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 150 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 150 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 125 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 50 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se mora vršiti u serijama.
C. Metoda prerade 3
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 95 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 55 minuta i temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem 13 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
D. Metoda prerade 4
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 30 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 30 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 30 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno staviti u posudu s dodanom masti i zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 16 minuta, temperatura u središtu veća od 110 °C u trajanju od barem 13 minuta, temperatura u središtu veća od 120 °C u trajanju od barem osam minuta i temperatura u središtu veća od 130 °C u trajanju od barem 3 minute.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
E. Metoda prerade 5
Smanjenje veličine čestica
1. Ako je veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla za preradu veća od 20 milimetara, potrebno je smanjiti veličinu nusproizvoda životinjskog podrijetla odgovarajućom opremom kako veličina čestica nakon smanjenja ne bi bila veća od 20 milimetara. Učinkovitost je opreme potrebno provjeravati svakodnevno i bilježiti njezino stanje. Ako se provjerama otkriju čestice veće od 20 milimetara, potrebno je zaustaviti postupak i izvršiti popravke prije njegova ponovnoga pokretanja.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine nusproizvode je životinjskog podrijetla potrebno zagrijavati dok ne koaguliraju i potom ih prešati kako bi se iz bjelančevinastoga materijala odstranili mast i voda. Potom treba bjelančevinasti materijal zagrijavati tako da se postigne temperatura u središtu veća od 80 °C u trajanju od barem 120 minuta i temperatura u središtu veća od 100 °C u trajanju od barem 60 minuta.
Temperature se u središtu mogu postići uzastopno ili istovremenim kombiniranjem navedenih vremenskih razdoblja.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
F. Metoda prerade 6 (za nusproizvode kategorije 3 koji potječu od samo akvatičnih životinja ili akvatičnih beskralježnjaka).
Smanjenje veličine čestica
1. Čestice nusproizvoda životinjskog podrijetla potrebno je smanjiti barem do:
(a) 50 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (a); ili
(a) 30 mm u slučaju toplinske obrade u skladu sa stavkom 2. točkom (b).
Potrebno ih je pomiješati s mravljom kiselinom kako bi se pH smanjio i održavao na 4,0 ili manje. Mješavinu treba čuvati barem 24 sata do daljnje obrade.
Vrijeme, temperatura i tlak
2. Nakon smanjenja veličine čestica mješavina se zagrijava na:
(a) temperaturu u središtu od barem 90 °C u trajanju od barem 60 minuta; ili
(a) temperaturu u središtu od barem 70 °C u trajanju od barem 60 minuta.
Pri uporabi sustava s neprekinutim protokom, kretanje proizvoda kroz izmjenjivač topline potrebno je kontrolirati putem mehaničkih uređaja za ograničavanje njegova pomicanja tako da na kraju postupka toplinske obrade proizvod prođe ciklus koji je dostatan po pitanju vremena i temperature.
3. Postupak se može vršiti u šaržama ili u neprekinutom sustavu.
G. Metoda prerade 7
1. Metoda prerade koju je odobrilo nadležno tijelo i za koju je subjekt tom nadležnom tijelu dokazao sljedeće:
(a) identifikaciju odnosnih opasnosti povezanih s ulaznim materijalom s obzirom na njegovo podrijetlo i mogućih rizika s obzirom na zdravstveni status životinja u državi članici ili području ili zoni gdje će se primjenjivati metoda;
(b) mogućnosti da se metodom prerade smanje te opasnosti na razinu koja ne predstavlja ikoje značajnije rizike za javno zdravlje i zdravlje životinja;
(c) svakodnevno uzorkovanje gotovoga proizvoda tijekom 30 proizvodnih dana u skladu sa sljedećim mikrobiološkim standardima:
i. uzorci materijala uzeti neposredno nakon obrade:
odsutnost Clostridium perfringens u 1 g proizvoda
ii. uzorci materijala uzeti tijekom skladištenja ili prilikom iznošenja iz skladišta:
Salmonella : odsutnost u 25 g: n = 5, c = 0, m = 0, M = 0
Enterobacteriaceae : n = 5, c = 2; m = 10; M = 300 u 1 g
gdje je:
n = broj uzoraka koje treba pretražiti;
m = granična vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra zadovoljavajućim ako broj bakterija u svim uzorcima ne prelazi vrijednost m;
M = najveća vrijednost broja bakterija; rezultat se smatra nezadovoljavajućim ako je broj bakterija u jednome ili više uzoraka jednak vrijednosti M ili viši; i
c = broj uzoraka u kojima broj bakterija može biti između m i M; uzorci se i dalje smatraju prihvatljivima ako je broj bakterija u drugim uzorcima jednak vrijednosti m ili manji.
2. Podatke o kritičnim kontrolnim točkama na temelju kojih svaki pogon za preradu zadovoljavajuće ispunjava mikrobiološke standarde treba evidentirati i čuvati kako bi subjekt i nadležno tijelo mogli pratiti rad pogona za preradu. Podaci koje je potrebno evidentirati i pratiti moraju uključivati veličinu čestica i prema potrebi kritičnu temperaturu, apsolutno vrijeme, profil tlaka, brzinu protoka sirovina i stopu recikliranja masti.
3. Odstupajući od stavka 1., nadležno tijelo može odobriti uporabu metoda prerade koje su bile odobrene prije datuma početka primjene ove Uredbe u skladu s poglavljem III. Priloga V. Uredbe (EZ) br. 1774/2002.
4. Nadležno tijelo mora trajno ili privremeno obustaviti primjenu metoda preradu uz stavaka 1. i 3. ako dobije dokaze da su se okolnosti iz stavka 1. točaka (a) ili (b) značajno promijenile.
5. Nadležno je tijelo dužno na zahtjev obavijestiti nadležno tijelo druge države članice o podacima koji su mu dostupni u skladu sa stavcima 1. i 2. u vezi s odobrenom metodom prerade.
POGLAVLJE IV.
ALTERNATIVNE METODE PRERADE
Odjeljak 1.
Opće odredbe
1. Materijali koje nastaju preradom materijala Kategorija 1 i 2 trajno se označuju u skladu sa zahtjevima za označivanje određenih dobivenih proizvoda navedenim u poglavlju V. Priloga VIII.
Međutim, takvo označivanje nije potrebno za sljedeće materijale iz odjeljka 2.:
(a) biodizel proizveden u skladu s točkom D;
(b) hidrolizirani materijali iz točke H;
(c) mješavine svinjskog gnoja i gnoja od peradi sa živim vapnom proizvedene u skladu s točkom I;
(d) obnovljiva goriva proizvedena od topljenih masti koje su dobivene od materijala kategorije 1 i 2, u skladu s točkama J i L.
2. Nadležno tijelo države članice mora na zahtjev staviti na raspolaganje rezultate službenih kontrola nadležnom tijelu druge države članice kada se alternativna metoda po prvi put primjenjuje u toj državi članici kako bi olakšalo uvođenje nove alternativne metode.
Odjeljak 2.
Standardi prerade
A. Postupak alkalne hidrolize
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti nusproizvodi životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Alkalna hidroliza vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Otopina natrijevog hidroksida (NaOH) ili kalijevog hidroksida (KOH) (ili njihova kombinacija) koriste se u količini kojom se postiže približna molarna ekvivalentnost s masom, vrstom i sastavom nusproizvoda životinjskog podrijetla namijenjenih preradi.
U slučaju visokoga udjela masti u nusproizvodima životinjskog podrijetla, koje neutraliziraju lužinu, dodatak se lužine mora prilagoditi tako da se postigne odgovarajuća molarna ekvivalentnost.
(b) Nusproizvodi životinjskog podrijetla stavljaju se u posudu od legiranog čelika. Izmjerena se količina lužine dodaje u krutom obliku ili u obliku otopine, kako je navedeno u točki (a).
(c) Posudu je potrebno zatvoriti i zagrijavati nusproizvode životinjskog podrijetla i alkalnu mješavinu do temperature u središtu od barem 150 °C pri tlaku (apsolutnom) od barem 4 bara u trajanju od barem:
i. tri sata bez prekida;
ii. šest sati bez prekida ako se radi o obradi nusproizvoda životinjskog podrijetla iz članka 8. točke (a) podtočaka i. i ii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
Međutim, materijali dobiveni od materijala kategorije 1, koji uključuju materijale dobivene od životinja usmrćenih u okviru mjera iskorjenjivanja TSE-a, koje su preživači koje ne treba testirati na TSE ili preživači koji su testirani na TSE s negativnim rezultatom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001, mogu se prerađivati u skladu sa stavkom 2. točkom (c) podtočkom i. ovog odjeljka; ili
iii. jedan sat bez prekida ako se radi o nusproizvodima životinjskog podrijetla koji se sastoje od materijala dobivenih od ribe ili peradi.
(d) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati kako bi se pospješio postupak digestije dok se tkivo ne raspadne, a kosti i zubi omekšaju; i
(e) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.
B. Postupak visokotlačne visokotemperaturne hidrolize
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak može koristiti materijal kategorije 2 i kategorije 3.
2. Metoda prerade
Visokotlačna visokotemperaturna hidroliza vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla zagrijavaju se na temperaturu u središtu od barem 180 °C u trajanju od barem 40 minuta bez prekida pri tlaku (apsolutnom) od barem 12 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši neizravnim uvođenjem pare u biolitički reaktor;
(b) Postupak se obavlja u šaržama, a materijal u posudi treba neprestano miješati; i
(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno.
C. Postupak visokotlačne hidrolize za dobivanje bioplina
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti nusproizvodi životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Postupak visokotlačne hidrolize za dobivanje bioplina vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvode životinjskog podrijetla treba prvo obraditi metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđeno u poglavlju III., u odobrenom pogonu za preradu;
(b) Nakon postupka iz točke (a) odmašćeni se materijali obrađuju na temperaturi od barem 220 °C u trajanju od barem 20 minuta pri tlaku (apsolutnom) od barem 25 bara, pri čemu se zagrijavanje vrši u dvije faze: prvo izravnim uvođenjem pare, a potom neizravnim zagrijavanjem u koaksijalnom izmjenjivaču topline;
(c) Postupak se obavlja u šaržama ili u neprekinutom sustavu, a materijal treba neprestano miješati;
(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka budu postignuti istodobno;
(e) Dobiveni se materijal potom miješa s vodom i anaerobno se fermentira (pretvorba u bioplin) u reaktoru za bioplin;
(f) U slučaju ulaznog materijala kategorije 1, čitavi se postupak mora obavljati na istoj lokaciji i u zatvorenome sustavu, a bioplin proizveden ovim postupkom treba brzo podvrgnuti postupku izgaranja u istom pogonu na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”).
D. Postupak proizvodnje biodizela
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Proizvodnja se biodizela vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:
i. u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III.; i
ii. u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;
(b) Prerađena se mast potom dalje prerađuje jednom od sljedećih metoda:
i. postupkom kojime se prerađena mast odvaja od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača, uklanjaju se netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase, a prerađena se mast potom mora podvrgnuti esterifikaciji i transesterifikaciji.
Međutim, esterifikacija nije potrebna za prerađene masti dobivene od materijala kategorije 3. Za postupak se esterifikacije pH treba smanjiti ispod vrijednosti 1 dodavanjem sumporne kiseline (H2SO4) ili istovrijedne kiseline, a mješavina se mora zagrijavati do temperature od 72 °C barem dva sata tijekom kojih ju je potrebno intenzivno miješati.
Transesterifikacija se vrši povećanjem pH na oko 14 dodavanjem kalijevog hidroksida ili istovrijedne lužine na temperaturi od 35 °C do 50 °C u trajanju od barem 15 minuta. Transesterifikaciju treba izvršiti dva puta u uvjetima opisanima u ovoj točki uz uporabu nove bazne otopine. Nakon toga postupka slijedi rafinacija proizvoda, uključujući vakuumsku destilaciju na temperaturi od 150 °C, čiji je proizvod biodizel;
ii. postupkom za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo.
E. Brookesov postupak uplinjavanja
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak može koristiti materijal kategorije 2 i kategorije 3.
2. Metoda prerade
Brookesov se postupak uplinjavanja vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Komora za dogorijevanje zagrijava se pomoću prirodnoga plina;
(b) Primarnu komoru uplinjača treba napuniti nusproizvodima životinjskog podrijetla, te potom zatvoriti vrata. Primarna komora ne smije imati plamenike, te se umjesto toga zagrijava prijenosom topline kondukcijom iz komore za dogorijevanje, koja je mora nalaziti ispod primarne komore. Zrak se dovodi u primarnu komoru samo putem triju ulaznih ventila, koji su ugrađeni na glavnim vratima kako bi se pospješila učinkovitost postupka;
(c) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pretvaraju se u plinovite složene ugljikovodike i nastali plinovi putuju iz primarne komore kroz uski otvor na vrhu stražnjega zida do zona za miješanje i drobljenje, u kojima se razbijaju na sastavne dijelove. Na kraju plinovi putuju u komoru za dogorijevanje, gdje u prisutnosti viška zraka izgaraju u prirodnom plinu iz plamenika;
(d) Svaka jedinica za preradu ima dva plamenika i dva sekundarna ventilatora za slučaj kvara na plameniku ili ventilatoru. Sekundarna komora mora biti izrađena tako da omogućuje najmanje vrijeme zadržavanja od dvije sekunde pri temperaturi od barem 850 °C u svim uvjetima izgaranja;
(e) Nakon što napuste sekundarnu komoru ispušni plinovi moraju proći kroz barometarski prigušivač na dnu dimnjaka, koji ih hladi i razrjeđuje zrakom iz okoliša, pri čemu se u primarnoj i sekundarnoj komori održava stalni tlak;
(f) Postupak se vrši unutar 24 sata, što uključuje punjenje, preradu, hlađenje i uklanjanje pepela. Na kraju se ciklusa preostali pepeo vakuumski uklanja iz primarne komore i puni u zatvorene vreće, koje treba zapečatiti prije odvoza;
(g) Nije dopušteno uplinjavanje materijala različitog od nusproizvoda životinjskog podrijetla.
F. Sagorijevanje životinjskih masti u postupku s toplinskim kotlom
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla svih kategorija.
2. Metoda prerade
Izgaranje životinjskih masti u postupku s toplinskim kotlom vrši se u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Osim ako se koriste riblje ulje ili topljene masti proizvedeni u skladu s odjeljkom VIII., odnosno odjeljkom XII. Priloga III. Uredbe (EZ) br. 853/2004, masne se frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla prvo prerađuju:
i. u slučaju masnih frakcija od materijala kategorije 1 i 2 namijenjenih izgaranju u drugome pogonu,
— za masne frakcije dobivene od preživača koji su testirani s negativnim rezultatom u skladu s člankom 6. stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 999/2001 i od životinja različitih od preživača koje ne treba testirati na TSE, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga.
— za masne frakcije dobivene od drugih preživača, metodom prerade 1, kako je utvrđena u poglavlju III.; i
ii. u slučaju materijala kategorije 1 i 2 namijenjenog izgaranju u istome pogonu i u slučaju materijala kategorije 3, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7; u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III.;
(b) Masne se frakcije odvajaju od bjelančevina i, u slučaju masti dobivene od preživača namijenjene izgaranju u drugome pogonu, moraju se ukloniti netopive nečistoće u količini koja premašuje 0,15 % mase;
(c) Nakon postupka iz točaka (a) i (b), masti treba:
i. vaporizirati u parnome kotlu i izgarati na temperaturi od barem 1100 °C barem 0,2 sekunde; ili
ii. podvrgnuti postupku za koji se koriste istovrijedni parametri prerade koje je odobrilo nadležno tijelo;
(d) Nije dopušteno izgaranje materijala životinjskog podrijetla različitog od životinjske masti.
(e) Sagorijevanje masti dobivene od materijala kategorije 1 i kategorije 2 vrši se u istome pogonu u kojemu su masti otopljene kako bi se proizvedena energija iskoristila za postupak topljenja. Međutim, nadležno tijelo može odobriti odvoz te masti u druge pogone na izgaranje pod uvjetom:
i. da je odredišni pogon odobren za izgaranje;
ii. da se prerada hrane ili hrane za životinje u odobrenom pogonu na istoj lokaciji odvija u strogim uvjetima odvajanja;
(f) Izgaranje treba izvršiti u skladu sa zakonodavstvom Unije o zaštiti okoliša, a posebno normi iz toga zakonodavstva o najboljim raspoloživim tehnikama za nadzor nad emisijama i njihovo praćenje.
G. Termo-mehanički postupak proizvodnje biogoriva
1. Ulazni materijal
Za ovaj se postupak mogu koristiti stajski gnoj, sadržaj probavnog trakta i materijal kategorije 3.
2. Metoda prerade
Termo-mehanički postupak proizvodnje biogoriva vrši u skladu sa sljedećim standardima prerade:
(a) Nusproizvodi životinjskog podrijetla pune se u pretvarač i potom se obrađuju na temperaturi od 80 °C u trajanju od osam sati. Tijekom toga vremena veličina se čestica neprekidno smanjuje uporabom odgovarajuće opreme za mehaničku abraziju.
(b) Materijal se potom obrađuje na temperaturi od 100 °C u trajanju od barem dva sata.
(c) Čestice dobivenog materijala ne smiju biti veće od 20 milimetara.
(d) Nusproizvodi životinjskog podrijetla obrađuju se tako da zahtjevi u pogledu vremena, temperature i tlaka iz točaka (a) i (b) budu postignuti istodobno.
(e) Tijekom toplinske obrade materijala voda koja isparava mora se neprekidno uklanjati iz prostora za zrak iznad biogoriva i odvoditi u kondenzator od nehrđajućeg čelika. Kondenzat se održava na temperaturi od barem 70 °C barem jedan sat prije ispuštanja kao otpadne vode.
(f) Nakon toplinske obrade materijala dobiveno se biogorivo ispušta iz pretvarača i automatski prenosi potpuno prekrivenom pokretnom trakom zatvorenog kruga na spaljivanje ili suspaljivanje na istoj lokaciji.
(g) Postupak se mora vršiti u šaržama.
I. Obrada svinjskog gnoja i gnoja od peradi vapnom
1. Početni materijal
Za ovaj se proces može koristiti gnoj, kako je navedeno u članku 9. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, podrijetlom od svinja i peradi.
2. Metoda prerade
(a) Sadržaj suhe tvari u gnoju mora se odrediti primjenom metode CEN EN 12880:2000(4) „Karakterizacija muljeva. Određivanje suhog ostatka i sadržaja vode”.
Za taj proces sadržaj suhe tvari mora iznositi između 15 % i 70 %.
(b) Količinu vapna koje se treba dodati mora se odrediti tako da se postigne jedna od kombinacija vremena i temperature navedenih u točki (f).
(c) Veličina čestica nusproizvoda životinjskog podrijetla koji se prerađuju ne smije biti veća od 12 mm.
Ako je potrebno, veličina čestica gnoja mora se smanjiti tako da se postigne najveća dopuštena veličina čestica.
(d) Gnoj se mora pomiješati s živim vapnom (CaO) srednje do visoke reaktivnosti, kako bi se u skladu s kriterijima testa reaktivnosti 5.10 iz metode CEN EN 459-2:2002(5) u manje od šest minuta postiglo povećanje temperature od 40 °C.
Miješanje se mora izvesti s dvije miješalice s po dva vijka po miješalici, postavljene jedna iza druge.
Obje miješalice moraju:
i. imati vijak promjera 0,55 m i duljine 3,5 m;
ii. raditi snagom od 30 kW i brzinom rotacije vijka od 156 okretaja u minuti;
iii. imati kapacitet obrade od 10 tona po satu.
Srednje trajanje miješanja mora iznositi otprilike dvije minute.
(e) Mješavina se mora miješati u trajanju od najmanje šest sati dok se ne postigne konačna mješavina od najmanje dvije tone.
(f) Na nadzornim točkama koje se moraju uvesti u konačnoj mješavini, moraju se provoditi stalna mjerenja kako bi se dokazalo da je, tijekom jednog od sljedećih vremenskih razdoblja, pri odgovarajućoj temperaturi, proizvod miješanja u konačnoj mješavini dosegnuo pH vrijednost od najmanje 12:
i. 60 °C za 60 minuta; ili
ii. 70 °C za 30 minuta.
(g) Taj se proces mora obavljati u šaržama.
(h) Mora se uspostaviti trajni pisani postupak temeljen na načelima HACCP sustava.
(i) Subjekti moraju, postupkom validacije provedenim u skladu sa sljedećim zahtjevima, nadležnom tijelu dokazati da je proces, u kojemu se upotrijebio uređaj za miješanje različit od uređaja za miješanje iz točke (d) ili se umjesto živog vapna upotrijebio dolomit (CaOMgO), barem jednako učinkovit kao postupak utvrđen u točkama (a) do (h):
Taj postupak validacije mora:
— dokazati da se upotrebnom uređaja za miješanje koji je različit od onoga iz točke (d) ili upotrebom dolomita, već prema tome što je primjenjivo, može proizvesti takva mješavina s gnojem koja postiže parametre za pH vrijednost, vrijeme i temperaturu iz točke (f),
— biti utemeljen na praćenju vremena i temperature na dnu, u sredini i na vrhu konačne mješavine, uz reprezentativan broj nadzornih točaka (najmanje četiri nadzorne točke u području dna, smještene najviše 10 cm iznad dna i najviše 10 cm ispod najviše točke, jedna nadzorna točka u sredini na pola puta između dna i najviše točke konačne mješavine, i četiri nadzorne točke u rubnom području na vrhu konačne mješavine, smještene najviše 10 cm ispod površine i najviše 10 cm ispod najviše točke konačne mješavine),
— se provesti tijekom dvaju razdoblja od najmanje 30 dana, od kojih jedno mora biti tijekom hladnog razdoblja godine na zemljopisnoj lokaciji gdje će se uređaj za miješanje koristiti.
J. Višestupanjski katalitički proces za proizvodnju obnovljivih goriva
1. Početni materijali
(a) Za ovaj se proces smiju koristiti sljedeći materijali:
i. prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 2, prerađene korištenjem metode prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);
ii. riblje ulje ili prerađene masti dobivene od materijala Kategorije 3, prerađene korištenjem:
— bilo koje od metoda prerade 1 do 5 ili metode prerade 7, ili
— u slučaju materijala dobivenih od ribljeg ulja, bilo koje od metoda prerade 1 do 7;
iii. riblje ulje ili prerađena mast proizvedeni u skladu s odjeljcima VIII., ili XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004;
iv. korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3.
(b) U ovom procesu zabranjena je uporaba prerađenih masti dobivenih od materijala kategorije 1.
2. Metoda prerade
(a) Prerađena mast mora biti podvrgnuta prethodnoj obradi koja se sastoji od:
i. izbjeljivanja centrifugiranih materijala propuštanjem tih materijala kroz glineni filtar;
ii. uklanjanja preostalih netopivih nečistoća filtriranjem.
(b) Takav prethodno obrađeni materijal mora se podvrgnuti višestupanjskom katalitičkom procesu koji se sastoji od hidrodeoksigenacije nakon koje slijedi izomerizacija.
Materijali se moraju podvrgnuti tlaku od najmanje 20 bara, pri temperaturi od najmanje 250 °C, tijekom najmanje 20 minuta.
K. Siliranje materijala od riba
1. Ulazni materijali:
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati samo sljedeći nusproizvodi dobiveni od akvatičnih životinja:
(a) materijali kategorije 2 iz članka 9. točke (f) podtočaka i. i iii. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(b) materijali kategorije 3.
2. Metoda prerade
2.1. Materijali koji se obrađuju sakupljaju se svakodnevno i bez nepotrebnih odgoda u akvakulturnim uzgajalištima i objektima za preradu hrane, usitnjavaju ili režu, a zatim se siliraju pri pH vrijednosti 4 ili manjoj, s mravljom kiselinom ili drugim organskim kiselinama odobrenima u skladu sa zakonodavstvom o hrani za životinje. Dobivena riblja silaža mora biti suspenzija dijelova akvatičnih životinja ukapljenih djelovanjem endogenih enzima u prisutnosti dodane kiseline. Bjelančevine akvatičnih životinja moraju se enzimima i kiselinom svesti na manje topive jedinice kako bi se spriječilo mikrobno kvarenje. Silirani se materijal prevozi u pogon za preradu.
2.2. U pogonu za preradu silirani materijal dobiven od akvatičnih životinja mora se puniti u zatvorene spremnike. Prije nego što se provede toplinska obrada, inkubacija mora trajati najmanje 24 sata pri pH vrijednosti 4 ili manjoj. Prije toplinske obrade pH vrijednost silaže akvatičnih životinja mora iznositi 4 ili manje, a veličina čestica nakon filtracije ili maceracije u pogonu mora biti manja od 10 mm. Silaža se tijekom obrade mora prethodno zagrijavati na temperaturi iznad 85 °C nakon čega slijedi inkubacija u izoliranom spremniku u trajanju od 25 minuta kako bi se dosegla temperatura od 85 °C u čitavom materijalu od ribe. Postupak se mora odvijati u zatvorenoj proizvodnoj liniji sa spremnicima i cijevima.
2.3. Prije davanja odobrenja nadležno tijelo mora ocijeniti stalni pisani postupak subjekta iz članka 29. stavaka 1. do 3. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
L. Višestruko katalitičko hidrotretiranje za proizvodnju obnovljivih goriva
1. Ulazni materijali
Za ovaj postupak mogu se upotrebljavati sljedeći materijali:
(a) topljene masti dobivene od materijala kategorije 1, koje su obrađene metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom);
(b) korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3, topljene masti i riblje ulje koji ispunjavaju standarde iz točke J. podtočke 1. podpodtočke (a) ovog odjeljka.
2. Metoda prerade
(a) Topljena mast mora se podvrgnuti predobradi koja se sastoji barem od bijeljenja ulaznog materijala, uključujući topljene masti, kiselinom u prisutnosti gline za bijeljenje, nakon čega slijedi uklanjanje upotrijebljene gline za bijeljenje i netopivih nečistoća filtriranjem.
Prije te obrade topljena mast može biti degumirana, s pomoću kiseline i/ili kaustične otopine, kako bi se iz topljene masti uklonile nečistoće formiranjem gume koja se potom odvoji centrifugiranjem.
(b) Materijali se nakon predobrade moraju podvrgnuti postupku hidrotretiranja koji se sastoji od tri koraka: katalitičkog hidrotretiranja, stripiranja i izomerizacije.
Materijali moraju biti podvrgnuti tlaku od najmanje 30 bara na temperaturi od najmanje 265 °C u trajanju od najmanje 20 minuta.
M. Proizvodnja biodizela iz prerađenih masti dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorija 1, 2 i 3
1. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak mogu upotrebljavati topljene masti dobivene od materijala kategorija 1, 2 ili 3 i korišteno ulje za kuhanje dobiveno od materijala kategorije 3.
2. Metode prerade
Osim ako se upotrebljava riblje ulje koje je proizvedeno u skladu s odjeljkom VIII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004(6) ili ako se upotrebljavaju topljene masti koje su proizvedene u skladu s odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla najprije se prerađuju:
(a) u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III. ovog Priloga; odnosno
(b) u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga.
3. Nakon prerade u skladu s jednom od metoda prerade iz točke 2. na ulazne materijale iz točke 1. primjenjuju se sljedeći koraci:
(a) postupak prethodnog čišćenja radi uklanjanja netopivih nečistoća koje premašuju 0,15 %. Očišćene tekućine dobivene postupkom prethodnog čišćenja pumpaju se u spremnik za biodizel u objektu u kojem se očišćene tekućine do prerade skladište kao sirovine za biodizel;
(b) kisela esterifikacija / transesterifikacija (1,5 % masenog udjela metansulfonske kiseline; 140 °C; apsolutni tlak od 5,5 bara; 4 sata) za pretvorbu očišćene sirovine u biodizel; odnosno
(c) frakcijska destilacija: biodizel se frakcionira (≥ 220 °C; od 10 do 35 milibara (mbara)) u više rafiniranih proizvoda, od kojih svaki sadržava lance ugljika određene duljine, što rezultira serijama biodizela s različitim specifikacijama.
4. Nadležno tijelo ocjenjuje plan HACCP-a za provjeru i bilježenje glavnih parametara prerade iz koraka opisanih u točkama 1., 2. i 3.
N. Postupak proizvodnje biodizela uporabom topljenih masti dobivenih od nusproizvoda životinjskog podrijetla kategorija 1, 2 i 3
1. Ulazni materijali
Za ovaj se postupak moraju upotrebljavati masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla od materijala kategorija 1, 2 ili 3.
2. Metode prerade
(a) Osim ako se upotrebljava riblje ulje koje je proizvedeno u skladu s odjeljkom VIII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004 ili ako se upotrebljavaju topljene masti koje su proizvedene u skladu s odjeljkom XII. Priloga III. Uredbi (EZ) br. 853/2004, masne frakcije dobivene od nusproizvoda životinjskog podrijetla najprije se prerađuju:
i. u slučaju materijala kategorije 1 ili 2, metodom prerade 1 (sterilizacija pod tlakom), kako je utvrđena u poglavlju III. ovog Priloga; odnosno
ii. u slučaju materijala kategorije 3, osim korištenog ulja za kuhanje, bilo kojom od metoda prerade 1 do 5 ili metodom prerade 7 ili, u slučaju materijala dobivenog od ribe, metodama prerade 1 do 7, kako su utvrđene u poglavlju III. ovog Priloga; u slučaju masti podrijetlom od preživača uklanjaju se netopive nečistoće koje premašuju 0,15 % mase.
(b) Sljedeći postupak proizvodnje biodizela sastoji se od faze pretvorbe, tj. esterifikacije i transesterifikacije u jednom koraku pri temperaturi od najmanje 200 °C, tlaku od najmanje 70 bara s vremenom zadržavanja od najmanje 15 minuta, uz uporabu MgO kao katalizatora i uz prisutnost alkohola (metanol), nakon čega slijedi vakuumska destilacija (na ≥ 150 °C, ≤ 10 mbara) krajnjeg proizvoda, tj. biodizela.
3. Nadležno tijelo ocjenjuje plan HACCP-a za provjeru i bilježenje glavnih parametara prerade iz koraka opisanih u točkama 1. i 2.
Odjeljak 3.
Odlaganje i uporaba dobivenih proizvoda
1. Proizvodi dobiveni preradom:
(a) materijala kategorije 1:
i. odlažu se u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. odlažu se zakopavanjem na odobrenom odlagalištu;
iii. pretvaraju se u bioplin. U takvom slučaju ostaci digestije moraju se ukloniti u skladu s podtočkom i. ili ii., osim kada taj materijal nastaje preradom u skladu s točkom 2.(a) ili (b) u kom se slučaju ostaci mogu upotrebljavati u skladu s uvjetima navedenim u točki 2.(a) ili točki 2.(b) iii. ovisno o slučaju; ili
iv. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja.
(b) materijala kategorije 2 ili kategorije 3:
i. uklanjaju se kako je utvrđeno točkom 1.(a) i. ili ii., s prethodnom preradom ili bez nje u skladu s člankom 13. točkama (a) i (b) i člankom 14. točkama (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
ii. dalje se prerađuju u derivate masti koji nisu namijenjeni za hranidbu životinja;
iii. koriste se kao organska gnojiva ili poboljšivači tla; ili
iv. kompostiraju se ili pretvaraju u bioplin.
2. Materijali dobiveni preradom u skladu s:
(a) postupkom alkalne hidrolize iz točke A odjeljka 2. mogu se pretvoriti u pogonu za proizvodnju bioplina i potom brzo izgarati na temperaturi od najmanje 900 °C, nakon čega slijedi brzo hlađenje („gašenje”); ako se kao ulazni materijal koristi materijal iz članka 8. točaka (a) i (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009, pretvorba u bioplin mora se vršiti na istome mjestu kao prerada i u zatvorenome sustavu;
(b) postupak proizvodnje biodizela iz odjeljka 2. točaka D., M. i N. može biti:
i. mogu se koristiti kao gorivo bez ograničenja na temelju ove Uredbe (krajnja točka) u slučaju biodizela i ostataka destilacije biodizela;
ii. u slučaju kalijevog sulfata, koji se koristi za izravnu primjenu na tlo ili za proizvodnju dobivenih proizvoda za primjenu na tlo;
iii. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorija 1 i 2 koji je prerađen u skladu s metodom prerade 1 kako je utvrđena u poglavlju III.:
— koji je namijenjen za tehničku uporabu,
— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo unutar državnog područja države članice proizvodnje, podložno odluci nadležnog tijela, ili
— koji se koristi za denitrifikaciju u uređaju za pročišćavanje otpadnih voda, u kom se slučaju ostaci od nitrifikacije mogu primjenjivati na tlo u skladu s Direktivom Vijeća 91/271/EEZ(7);
iv. u slučaju glicerina dobivenog od materijala Kategorije 3:
— koji je namijenjen za tehničku uporabu,
— koji se pretvara u bioplin, u kom se slučaju ostaci digestije mogu primjenjivati na tlo, ili
— koji se koristi za hranidbu, pod uvjetom da taj glicerin nije dobiven od materijala Kategorije 3 navedenog u članku 10. točkama (n), (o) i (p) Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(c) višestupanjskim katalitičkim procesom za proizvodnju obnovljivih goriva, mogu se:
i. u slučaju benzina i ostalih goriva koji nastaju tim procesom, koristiti kao gorivo bez ograničenja iz ove Uredbe (završna točka);
ii. u slučaju gline korištene pri izbjeljivanju i mulja iz postupka prethodne obrade u točke J(2) podtočke (a) odjeljka 2.:
— ukloniti spaljivanjem ili kombiniranim spaljivanjem,
— pretvoriti u bioplin,
— kompostirati ili upotrijebiti za proizvodnju dobivenih proizvoda iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(d) mješavina svinjskog gnoja i gnoja peradi obrađena vapnom može se primjenjivati na zemljištu kao prerađeni gnoj;
(e) Konačni proizvod dobiven siliranjem materijala od riba može se:
i. za materijale kategorije 2, upotrebljavati u svrhe iz članka 13. točke (a) do (d) i (g) do (i) Uredbe (EZ) br. 1069/2009 bez daljnje prerade ili u hrani za životinje iz članka 18. ili članka 36. točke (a) podtočke ii. te Uredbe; ili
ii. za materijale kategorije 3, upotrebljavati u svrhe iz članka 14. Uredbe (EZ) br. 1069/2009;
(f) Višestruko katalitičko hidrotretiranje za proizvodnju obnovljivih goriva može biti:
i. u slučaju obnovljivog dizela, obnovljivog kerozina, obnovljivog propana i obnovljivog benzina kao rezultata postupka, upotrijebljeno kao gorivo bez ograničenja u skladu s ovom Uredbom (završna točka);
ii. u slučaju preostalog taloga gume i preostale upotrijebljene gline za bijeljenje iz postupka predobrade iz odjeljka 2. točke L podtočke 2. podtočke (a):
— odloženo u skladu s člankom 12. točkama (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 1069/2009,
— odloženo zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,
— pretvoreno u bioplin uz uvjet da se ostaci digestije iz pretvorbe u bioplin zbrinu spaljivanjem, suspaljivanjem ili zakopavanjem na odobrenom odlagalištu,
— upotrijebljeno u tehničke svrhe iz članka 36. točke (a) podtočke i. Uredbe (EZ) br. 1069/2009.
3. Sav otpad osim nusproizvoda životinjskog podrijetla i od njih dobivenih proizvoda predviđenih u točki 2. nastao preradom nusproizvoda životinjskog podrijetla u skladu s ovim odjeljkom, kao što su mulj, sadržaj filtara, pepeo i ostaci digestije, uklanja se u skladu s Uredbom (EZ) br. 1069/2009 i ovom Uredbom.