Uredba (EU) br. 1308/2013

Prilog II

DEFINICIJE IZ ČLANKA 3. STAVKA 1.

DIO I.

Definicije koje se odnose na sektor riže

I. Izrazi „neoljuštena riža”, „oljuštena riža”, „polubijela riža”, „bijela riža”, „riža okruglog zrna”, „riža srednjeg zrna”, „riža dugog zrna A ili B” i „lomljena riža” definiraju se kako slijedi:

1.

(a) „Neoljuštena riža” je riža na kojoj je ostala vanjska ljuska nakon mlaćenja.

(b) „Oljuštena riža” je neoljuštena riža s koje je odstranjena samo vanjska ljuska. Primjeri riže ove definicije komercijalno su opisani kao „smeđa riža”, „cargo riža”, „loonzain” i „riso sbramato”.

(c) „Polubijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, dio klice i cjelokupan vanjski sloj usplođa ili njegov dio, ali ne i unutarnji slojevi.

(d) „Bijela riža” je neoljuštena riža s koje su odstranjeni vanjska ljuska, cjelokupni vanjski i unutarnji slojevi usplođa, cijela klica kod riže dugog ili srednjeg zrna i barem dio klice kod riže okruglog zrna, a duguljaste bijele crte mogu ostati na najviše 10 % zrnja.

2.

(a) „Okruglozrnata riža” je riža s dužinom zrna do 5,2 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 2.

(b) „Srednjezrnata riža” je riža s dužinom zrna od 5,2 mm do 6 mm i omjerom između dužine i širine manjim od 3.

(c) „Dugozrnata riža” je

i. dugozrnata riža A, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine većim od 2, ali manjim od 3;

ii. dugozrnata riža B, riža s dužinom zrna većom od 6,0 mm i omjerom između dužine i širine jednakim ili većim od 3.

(d) „Mjerenja zrna” znači mjerenja zrna na bijeloj riži koja se izvode sljedećom metodom:

i. uzmite reprezentativni uzorak iz proizvodne serije;

ii. prosijte uzorak tako da ostanu samo cijela zrna, uključujući nezrela zrna;

iii. provedite po dva mjerenja na 100 zrna i izračunajte prosjek;

iv. izrazite rezultat u milimetrima, zaokružen na jednu decimalu.

3. „Lomljena riža” su dijelovi zrna čija je dužina manja od tri četvrtine prosječne dužine cijelog zrna.

II. Što se tiče zrna i lomljenih zrna koja nisu besprijekorne kvalitete, primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „Cijela zrna” su zrna s kojih je odstranjen samo dio vrha, bez obzira na značajke dobivene u svakoj fazi mljevenja.

2. „Oštećena zrna” su zrna s kojih je odstranjen cijeli vrh.

3. „Lomljena zrna ili dijelovi” su zrna s kojih je odstranjen dio obujma veći od vrha; lomljena zrna uključuju:

i. velika lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od polovine zrna, ali ne čini cijelo zrno),

ii. srednja lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina jednaka ili veća od četvrtine zrna, ali koji su manji od minimalne veličine „velikih lomljenih zrna”),

iii. fina lomljena zrna (dijelove zrna čija je duljina manja od četvrtine zrna, ali su preveliki da prođu kroz sito s mrežom od 1,4 mm),

iv. dijelove (male dijelove ili čestice zrna koji mogu proći kroz sito s mrežom od 1,4 mm); u ovu definiciju ulaze razlomljena zrna (dijelovi nastali uzdužnim lomom zrna).

4. „Nedozrela zrna” su zrna koja nisu u potpunosti dozrela.

5. „Zrna s prirodnim oštećenjima” su zrna s prirodnim oštećenjima, nasljednog ili nenasljednog podrijetla, u usporedbi s morfološkim karakteristikama tipičnima za sortu.

6. „Kredasta zrna” su zrna kod kojih najmanje tri četvrtine površine zrna izgleda mutno i kredasto.

7. „Zrna s crvenom prugicom” su zrna koja sadrže uzdužne crvene pruge različitog intenziteta i nijanse, zbog ostataka usplođa.

8. „Zrna s tamnom prugom” su zrna s dobro definiranim kružićem tamne boje i manje ili više pravilnog oblika; pod zrna s tamnom prugom ubrajaju se također zrna sa slabim crnim prugama samo na površini; pruge i mrlje ne smiju imati žuti ili tamni kolut.

9. „Zrna s mrljama” su zrna koja su na malom dijelu površine pretrpjela očitu promjenu svoje prirodne boje; mrlje mogu biti različitih boja (crnkaste, crvenkaste, smeđe); duboke crne pruge također se smatraju mrljama. Ako je boja mrlja dovoljno izražena (crna, ružičasta, crvenkasto-smeđa) i odmah vidljiva te ako prekriva površinu od najmanje pola zrna, zrna se moraju smatrati požutjelim zrnima.

10. „Požutjela zrna” su zrna koja su u cijelosti ili dijelom, osim sušenjem, pretrpjela promjenu svoje prirodne boje i poprimila žutu nijansu limuna ili naranče.

11. „Jantarna zrna” su zrna koja su pretrpjela, osim sušenjem, blagu jednoličnu promjenu boje na cijeloj površini; ova promjena mijenja boju zrna u svijetlu jantarno žutu.

DIO II.

Tehničke definicije koje se odnose na sektor šećera

Odjeljak A

Opće definicije

1. „Bijeli šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju 99,5 % ili veći, određeno polarimetrijskom metodom.

2. „Sirovi šećer” je šećer kojemu nisu dodane arome, tvari za bojenje, ni bilo koji drugi dodaci i čiji je maseni udio saharoze u suhom stanju manji od 99,5 %, određeno polarimetrijskom metodom.

3. „Izoglukoza” je proizvod dobiven od glukoze ili njezinih polimera čiji je maseni udio fruktoze u suhom stanju najmanje 10 %.

4. „Inulinski sirup” je proizvod dobiven neposredno hidrolizom inulina ili oligofruktoze, koji u suhom stanju sadrži najmanje 10 % fruktoze u slobodnom obliku ili u obliku saharoze, izražen kao ekvivalent šećera/izoglukoze.

5. „Ugovor o isporuci” je ugovor o isporuci šećerne repe namijenjene za proizvodnju šećera, zaključen između prodavatelja šećerne repe i šećerane.

6. „Sporazum unutar sektora” je jedno od sljedećeg:

(a) sporazum koji je prije zaključivanja bilo kojeg ugovora o isporuci zaključen između poduzeća ili udruženja poduzeća priznatih od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja poduzeća s jedne strane i udruženja prodavatelja priznatog od strane dotične države članice ili skupine takvih udruženja prodavatelja s druge strane;

(b) ako ne postoji sporazum iz točke (a), zakon o trgovačkim društvima i zakon o zadrugama, pod uvjetom da uređuju isporuku šećerne repe od strane dioničara ili članova trgovačkog društva ili zadruge koja proizvodi šećer.

DIO III.

Definicije koje se odnose na sektor hmelja

1. „Hmelj” je osušeni cvat, koji se naziva i češer, (ženske) biljke hmelja, penjačice (Humulus lupulus); taj cvat, zelenkasto žute boje i ovalnog oblika, ima cvjetnu stapku i njegova je najveća dužina između 2 i 5 cm.

2. „Hmelj u prahu” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja koji sadrži sve njegove prirodne sastojke.

3. „Hmelj u prahu s većim udjelom lupulina” je proizvod dobiven mljevenjem hmelja nakon prethodnog mehaničkog uklanjanja dijelova listova, stabljika, zalistaka i češernih vretena.

4. „Ekstrakt hmelja” je koncentrirani proizvod dobiven djelovanjem otapala na hmelj ili hmelj u prahu.

5. „Miješani proizvodi od hmelja” su mješavine dvaju ili više proizvoda iz točaka od 1. do 4.

DIO IV

Definicije koje se odnose na sektor vina

Pojmovi koji se odnose na vinovu lozu

1. „Krčenje” je potpuno uklanjanje svih trsova na površini zasađenoj vinovom lozom.

2. „Sadnja” je konačna sadnja vinove loze ili dijelova vinove loze, cijepljene ili ne, s namjerom proizvodnje grožđa ili podizanja matičnog nasada za proizvodnju plemki.

3. „Precjepljivanje” je cijepljenje vinove loze koja je već bila cijepljena.

Pojmovi koji se odnose na proizvod

4. „Svježe grožđe” je plod vinove loze koji se koristi za proizvodnju vina, dozreo ili djelomično prosušen, može biti muljan ili prešan uobičajenim postupcima u proizvodnji vina i može spontano započeti alkoholnu fermentaciju.

5. „Mošt od svježeg grožđa čije je vrenje zaustavljeno dodavanjem alkohola” je proizvod:

(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 12 % vol. do 15 % vol.;

(b) koji se dobiva od nefermentiranog mošta prirodne alkoholne jakosti od najmanje 8,5 % vol., dobivenog isključivo od sorata vinove loze sukladno članku 81. stavku 2., dodavanjem:

i. neutralnog alkohola vinskog podrijetla, uključujući alkohol dobiven destilacijom prosušenog grožđa alkoholne jakosti od najmanje 96 % vol.

ii. ili nerektificiranog proizvoda dobivenog destilacijom vina čija je alkoholna jakost od 52 % vol. do 80 % vol.

6. „Sok od grožđa” je tekući proizvod, nefermentiran, ali prikladan za fermentaciju, dobiven:

(a) odgovarajućim postupkom, odmah pogodan za potrošnju;

(b) od svježega grožđa ili od mošta ili razrjeđivanjem. U posljednjem slučaju dobiva se razrjeđivanjem koncentriranog mošta ili koncentriranog soka od grožđa.

Stvarna alkoholna jakost soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.

7. „Koncentrirani sok od grožđa” je nekaramelizirani sok od grožđa koji se dobiva djelomičnom dehidracijom soka od grožđa koja se provodi bilo kojim odobrenim postupkom, osim neposrednim zagrijavanjem, tako da vrijednost izmjerena na refraktometru pri temperaturi od 20 °C nije manja od 50,9 %.

Stvarna alkoholna jakost koncentriranog soka od grožđa ne smije biti veća od 1 % vol.

8. „Vinski talog” su ostaci:

(a) koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže vino nakon fermentacije, tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade;

(b) koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (a);

(c) koji se nagomilavaju u posudama koje sadrže mošt tijekom skladištenja ili nakon dopuštene obrade; ili

(d) koji nastanu filtriranjem ili centrifugiranjem proizvoda iz točke (c);

9. „Komina” su fermentirani ili nefermentirani ostaci nakon prešanja svježega grožđa

10. „Piquette” je proizvod dobiven:

(a) fermentacijom neobrađene komine macerirane u vodi, ili

(b) ispiranjem fermentirane komine vodom.

11. „Vino pojačano za destilaciju” je proizvod:

(a) koji ima stvarnu alkoholnu jakost od 18 % vol. do 24 % vol.;

(b) koji se dobiva isključivo tako da se vinu bez ostatka šećera doda nerektificirani proizvod dobiven destilacijom vina, stvarne alkoholne jakosti od maksimalno 86 % vol. ili

(c) ima sadržaj hlapljivih kiselina izraženih kao octena kiselina do maksimalno 1,5 g/L.

12. „Kupaža (Cuvée)” je

(a) mošt od grožđa;

(b) vino; ili

(c) mješavina više vrsta mošta i/ili vina različitih obilježja,

koji su namijenjeni pripremi posebne vrste pjenušavih vina.

Alkoholna jakost

13. „Stvarna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola sadržan u 100 volumnih dijelova proizvoda pri temperaturi od 20 °C.

14. „Potencijalna alkoholna jakost izražena volumenom” je volumni udio čistog alkohola pri temperaturi od 20 °C koji bi se dobio fermentacijom ukupne količine šećera sadržane u 100 volumnih dijelova proizvoda pri toj temperaturi.

15. „Ukupna alkoholna jakost izražena volumenom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.

16. „Prirodna alkoholna jakost izražena volumenom” je ukupna alkoholna jakost proizvoda izražena volumenom prije bilo kakvog pojačavanja.

17. „Stvarna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola sadržani u 100 kg proizvoda.

18. „Potencijalna alkoholna jakost izražena masom” su kilogrami čistog alkohola koji bi se dobili fermentacijom ukupne količine šećera koja je sadržana u 100 kg proizvoda.

19. „Ukupna alkoholna jakost izražena masom” je zbroj stvarne i potencijalne alkoholne jakosti.

DIO V.

Definicije koje se odnose na sektor govedine i teletine

„Goveda” su žive životinje domaćih vrsta goveda obuhvaćene oznakama KN 010221, ex01023100, 01029020, ex01022910 do ex01022999, 01023910, 01029091.

DIO VI.

Definicije koje se odnose na sektor mlijeka i mliječnih proizvoda

Za provedbu carinske kvote za maslac podrijetlom s Novog Zelanda, izraz „proizveden izravno od mlijeka ili vrhnja” ne isključuje maslac koji je proizveden od mlijeka ili vrhnja, bez korištenja uskladištenih materijala, u jednom samodostatnom i neprekinutom procesu u kojemu vrhnje može proći kroz fazu koncentrirane mliječne masti i/ili fazu frakcioniranja takve mliječne masti.

DIO VII.

Definicije koje se odnose na sektor jaja

1. „Jaja u ljusci” su jaja peradi u ljusci, svježa, konzervirana ili kuhana, osim rasplodnih jaja iz točke 2.

2. „Rasplodna jaja” su jaja peradi za rasplod.

3. „Cijeli proizvodi” su ptičja jaja bez ljuske, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.

4. „Odvojeni proizvodi” su žumanjci ptičjih jaja, s dodanim šećerom ili drugim sladilima ili bez njih, prikladni za prehranu ljudi.

DIO VIII.

Definicije koje se odnose na sektor mesa peradi

1. „Živa perad” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija je masa veća od 185 grama.

2. „Podmladak peradi” su žive kokoši, patke, guske, pure i biserke čija masa iznosi najviše 185 grama.

3. „Zaklana perad” su mrtve kokoši vrste Gallus domesticus, patke, guske, pure i biserke, cijele, s klaoničkim nusproizvodima ili bez njih.

4. „Dobiveni proizvodi” su sljedeći proizvodi:

(a) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (a);

(b) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b), osim zaklane peradi i jestivih klaoničkih nusproizvoda koji se zovu „komadi peradi”;

(c) jestivi klaonički nusproizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (b);

(d) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (c);

(e) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točkama (d) i (e);

(f) proizvodi navedeni u Prilogu I. dijelu XX. točki (f), osim onih koji su obuhvaćeni tarifnom oznakom KN 16022010.

DIO IX.

Definicije koje se odnose na sektor pčelarstva

1. Med je med u smislu Direktive Vijeća 2001/110 EZ(25), uključujući glavne tipove meda.

2. „Pčelarski proizvodi” su med, pčelinji vosak, matična mliječ, propolis ili pelud.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu