Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/63 · ODJELJAK 2. METODOLOGIJA

Članak 5.e.

Učinci priznavanja netiranja kao činitelja smanjenja rizika

1. Institucije tretiraju sporazume o netiranju kako slijedi:

(a) u slučaju ugovora o obnovi, umjesto bruto iznosa institucije mogu ponderirati jedinstvene neto iznose određene u tim ugovorima.

Pri primjeni članka 5.b institucije mogu uzeti u obzir ugovor o obnovi pri određivanju:

— sadašnjeg troška zamjene iz članka 5.b stavka 1.;

— zamišljenih vrijednosti glavnice ili odnosnih vrijednosti iz članka 5.b stavka 2.

Pri primjeni pojednostavnjene metode izloženosti pri određivanju zamišljenog iznosa iz članka 5.c stavka 1. institucije mogu uzeti u obzir ugovor o obnovi za potrebe izračuna zamišljene vrijednosti glavnice. U tim slučajevima institucije primjenjuju postotke iz tablice 2;

(b) u slučaju drugih sporazuma o netiranju institucije primjenjuju članak 5.b kako slijedi:

i. sadašnji trošak zamjene iz članka 5.b. stavka 1. za ugovore obuhvaćene sporazumom o netiranju dobiva se na osnovi stvarnog hipotetskog neto troška zamjene koji rezultira iz sporazuma; ako iz netiranja proizlazi neto potraživanje za instituciju koja izračunava neto trošak zamjene, sadašnji trošak zamjene jednak je nuli;

ii. vrijednost potencijalne buduće kreditne izloženosti iz članka 5.b stavka 2. za sve ugovore obuhvaćene sporazumom o netiranju smanjuje se prema sljedećoj formuli:

PCEred = 0,4 • PCEgross + 0,6 • NGR • PCEgross

pri čemu je:

PCEred = umanjena vrijednost potencijalne buduće kreditne izloženosti za sve ugovore s drugom ugovornom stranom obuhvaćene valjanim dvostranim sporazumom o netiranju;

PCEgross = zbroj vrijednosti potencijalne buduće kreditne izloženosti za sve ugovore s drugom ugovornom stranom obuhvaćene valjanim dvostranim sporazumom o netiranju, a koje se izračunavaju množenjem njihovih zamišljenih vrijednosti glavnice postocima iz tablice 1;

NGR = omjer neto i bruto vrijednosti koji se izračunava kao količnik neto troška zamjene za sve ugovore obuhvaćene valjanim dvostranim sporazumom o netiranju s drugom ugovornom stranom (brojnik) i bruto vrijednosti troška zamjene za sve ugovore obuhvaćene valjanim dvostranim sporazumom o netiranju s tom drugom ugovornom stranom (nazivnik).

2. Pri izračunu potencijalne buduće kreditne izloženosti prema formuli iz stavka 1. točke (b) podtočke ii. institucije mogu potpuno usklađene ugovore o izvedenicama obuhvaćene sporazumom o netiranju tretirati kao jedinstveni ugovor sa zamišljenom vrijednosti glavnice jednakom neto primicima.

Pri primjeni članka 5.c stavka 1. institucije mogu potpuno usklađene ugovore o izvedenicama obuhvaćene sporazumom o netiranju tretirati kao jedinstveni ugovor sa zamišljenom vrijednosti glavnice jednakom neto primicima, pri čemu se zamišljene vrijednosti glavnice množe postocima iz tablice 2 u članku 5.c.

Za potrebe ovog stavka, potpuno usklađeni ugovori o izvedenicama su valutni unaprijedni ugovori ili slični ugovori u kojima je zamišljena vrijednost glavnice jednaka novčanim tokovima ako novčani tokovi dospijevaju na isti datum valute i ako su svi nominirani u istoj valuti.

3. Za sve ostale ugovore o izvedenicama uključene u sporazum o netiranju institucije mogu smanjiti primjenjive postotke u skladu s tablicom 3.

Tablica 3.

Izvorni rok dospijeća | Ugovori vezani uz kamatnu stopu | Ugovori koji se odnose na valute

1 godina ili kraći | 0,35 % | 1,50 %

Od 1 do 2 godine | 0,75 % | 3,75 %

Dodatak za svaku sljedeću godinu | 0,75 % | 2,25 %

4. U slučaju ugovora vezanih uz kamatnu stopu, institucije mogu izabrati hoće li primjenjivati izvorni rok dospijeća ili preostali rok do dospijeća.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu