Uredba (EU) 2021/1058
Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu
Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.
Uvodna izjava (1)
Člankom 176. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) predviđa se da je Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) namijenjen pružanju pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neuravnoteženosti u Uniji. Na temelju tog članka i članka 174. drugog i trećeg stavka UFEU-a EFRR doprinosi smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, među kojima posebnu pozornost treba pokloniti regijama koje su izložene ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući osobito poteškoće koje proizlaze iz demografskog pada, kao što su najsjevernije regije s vrlo niskom gustoćom naseljenosti, otoci te pogranične i planinske regije.
Uvodna izjava (2)
Kohezijski fond osnovan je kako bi se doprinijelo općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije pružanjem financijskih doprinosa u područjima okoliša i transeuropskih mreža u području prometne infrastrukture (TEN-T), kako je utvrđeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(4).
Uvodna izjava (3)
Uredbom (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća(5) utvrđuju se zajednička pravila koja se primjenjuju na EFRR, Europski socijalni fond plus (ESF+), Kohezijski fond, Fond za pravednu tranziciju, Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA), Fond za azil, migracije i integraciju (FAMI), Fond za unutarnju sigurnost (FUS) i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (BMVI), koji funkcioniraju unutar zajedničkog okvira.
Uvodna izjava (4)
Kako bi se pojednostavnila pravila koja su bila primjenjiva i na EFRR i na Kohezijski fond tijekom programskog razdoblja 2014.–2020., jednom bi uredbom trebalo utvrditi primjenjiva pravila kojima se obuhvaćaju oba fonda.
Uvodna izjava (5)
Pri provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se poštovati horizontalna načela utvrđena u članku 3. Ugovora o Europskoj uniji (UEU) i članku 10. UFEU-a, uključujući načela supsidijarnosti i proporcionalnosti kako je utvrđeno u članku 5. UEU-a, uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima. Države članice trebale bi također poštovati obveze utvrđene u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima djeteta i u Konvenciji Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom, kao i načela europskog stupa socijalnih prava koji su Europski parlament, Vijeće i Komisija proglasili u 2017., te osigurati pristupačnost, u skladu s člankom 9. Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom i u skladu s pravom Unije kojim se usklađuju zahtjevi u pogledu pristupačnosti proizvoda i usluga. U tom kontekstu EFRR i Kohezijski fond, u sinergiji s fondom ESF+, trebali bi se provoditi na način kojim se promiče prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice te bi u okviru tih fondova trebalo ostvarivati njihove ciljeve kako bi se doprinijelo stvaranju kvalitetnih radnih mjesta, iskorjenjivanju siromaštva i promicanju socijalne uključenosti. Države članice i Komisija trebale bi imati za cilj uklanjanje nejednakosti i promicanje jednakosti između muškaraca i žena te integraciju rodne perspektive, kao i borbu protiv diskriminacije na temelju spola, rasnog ili etničkog podrijetla, vjere ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili spolne orijentacije. Iz nijednog od fondova ne bi se trebala podupirati djelovanja kojima se doprinosi bilo kojem obliku segregacije ili isključenosti te bi se pri financiranju infrastrukture trebala osigurati pristupačnost za osobe s invaliditetom.
Uvodna izjava (6)
Ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda trebali bi se ostvarivati u okviru održivog razvoja i promicanja cilja Unije koji se odnosi na očuvanje, zaštitu i unapređenje kvalitete okoliša, kako je utvrđeno u članku 11. i članku 191. stavku 1. UFEU-a, uzimajući u obzir načelo „onečišćivač plaća”. Uzimajući u obzir važnost borbe protiv klimatskih promjena u skladu s obvezama Unije u pogledu provedbe Pariškog sporazuma iz 2015. o klimatskim promjenama, nakon 21. konferencije stranaka, donesenog u sklopu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama i ostvarivanja ciljeva održivog razvoja Ujedinjenih naroda („UN-ovi ciljevi održivog razvoja”), obama fondovima doprinijet će se uključivanju djelovanjâ u području klime i ostvarivanju općeg cilja od 30 % proračunskih rashoda Unije za podupiranje klimatskih ciljeva. Očekuje se da će se u tu svrhu za operacije u okviru EFRR-a namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 30 % cjelokupne financijske omotnice EFRR-a. Očekuje se da će se za operacije u okviru Kohezijskog fonda namijenjene klimatskim ciljevima izdvojiti 37 % cjelokupne financijske omotnice Kohezijskog fonda. Nadalje, djelovanjima u okviru ove Uredbe trebalo bi se doprinijeti ambiciji da se 7,5 % godišnje potrošnje unutar višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) osigura za ciljeve u području bioraznolikosti u 2024., a 10 % godišnje potrošnje u okviru VFO-a za ciljeve u području bioraznolikosti u 2026. i 2027., uzimajući u obzir postojeća preklapanja između ciljeva u području klime i bioraznolikosti.
Iz oba fonda trebale bi se podupirati aktivnosti kojima se poštuju klimatski i okolišni standardi i prioriteti Unije i kojima se bitno ne ugrožavaju okolišni ciljevi u smislu članka 17. Uredbe (EU) 2020/852 Europskog parlamenta i Vijeća(6) i kojima se osigurava prijelaz na niskougljično gospodarstvo kako bi se postigla klimatska neutralnost do 2050. U programima EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi uzeti u obzir sadržaj integriranih nacionalnih energetskih i klimatskih planova donesenih u okviru upravljanja energetskom unijom i djelovanjem u području klime kako je utvrđeno Uredbom (EU) 2018/1999 Europskog parlamenta i Vijeća(7).
Uvodna izjava (7)
Kako bi se zaštitila cjelovitost unutarnjeg tržišta, operacije u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda od kojih koristi imaju poduzetnici moraju biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.
Uvodna izjava (8)
Načelo partnerstva ključna je značajka u provedbi EFRR-a i Kohezijskog fonda kojom se oslanja na pristup višerazinskog upravljanja i osigurava uključenost regionalnih, lokalnih, gradskih i drugih tijela javne vlasti, civilnog društva, gospodarskih i socijalnih partnera te, prema potrebi, istraživačkih organizacija i sveučilišta. Provedbom oba fonda trebale bi se osigurati koordinacija i komplementarnost s fondom ESF+, Fondom za pravednu tranziciju, EFPRA-om i Europskim poljoprivrednim fondom za ruralni razvoj (EPFRR).
Uvodna izjava (9)
Potrebno je utvrditi odredbe u vezi s potporom iz EFRR za cilj „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilj „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)”.
Uvodna izjava (10)
Radi utvrđivanja vrsta aktivnosti koje se mogu podupirati iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, trebalo bi utvrditi specifične ciljeve politike za pružanje potpore iz oba fonda kako bi se osiguralo da se njima doprinosi ostvarenju jednog ili više ciljeva zajedničke politike utvrđenih u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060.
Uvodna izjava (11)
S obzirom na to da su mala i srednja poduzeća (MSP-ovi) okosnica europskoga gospodarstva, EFRR bi trebao nastaviti s podupiranjem razvoja MSP-ova jačanjem njihova održivog rasta i konkurentnosti. Osim toga, uzimajući u obzir potencijalno dalekosežne posljedice pandemije bolesti COVID-19 ili takve posljedice koje bi druga moguća krizna situacija koja bi nastala u budućnosti mogla imati na poduzeća i zapošljavanje, iz EFRR-a bi trebalo podupirati oporavak od takvih kriznih situacija pružanjem potpore za otvaranje radnih mjesta u MSP-ovima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja.
Uvodna izjava (12)
Ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinijeti razvoju sveobuhvatne mreže digitalne infrastrukture velikih brzina i promicanju održive multimodalne mobilnosti bez onečišćenja s naglaskom na javnom prijevozu, dijeljenoj mobilnosti, hodanju i vožnji biciklom, kao dijelu prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika.
Uvodna izjava (13)
Kako bi se iskoristile mogućnosti digitalnog doba, iz EFRR-a bi trebalo doprinositi razvoju uključivog digitalnog društva u kojem građani, istraživačke organizacije, poduzeća i javne uprave u potpunosti iskorištavaju prilike koje pruža digitalizacija. Djelotvorna e-uprava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini uključuje razvoj alatâ te ponovno preispitivanje organizacije i procesa s ciljem djelotvornijeg, lakšeg, bržeg i jeftinijeg pružanja javnih usluga. Osobito bi digitalne i telekomunikacijske tehnologije trebalo upotrebljavati za jačanje tradicionalnih mreža i usluga u korist lokalnih zajednica kroz razvoj projekata kao što su pametni gradovi i sela.
Uvodna izjava (14)
Potpora iz EFRR-a u okviru cilja politike 1. trebala bi se temeljiti na izgradnji kapaciteta za strategije pametne specijalizacije, u kojima se utvrđuju prioriteti na nacionalnoj ili na regionalnoj razini, ili na obje razine, za povećanje njihove konkurentske prednosti razvojem i usklađivanjem jakih strana istraživanja i inovacija s poslovnim potrebama i potrebnim vještinama putem procesa poduzetničkog otkrivanja. Tim bi procesom poduzetničkim akterima, među ostalim i industriji, obrazovnim i istraživačkim organizacijama, javnoj upravi i civilnom društvu, trebalo omogućiti da utvrde najperspektivnija područja u pogledu održivoga gospodarskog razvoja na temelju specifičnih struktura i baze znanja u regiji. Budući da je postupak upravljanja pametnom specijalizacijom ključan za kvalitetu strategije, iz EFRR-a trebalo bi pružati potporu razvoju i jačanju kapaciteta potrebnih za učinkovit proces poduzetničkog otkrivanja i pripremu ili ažuriranje strategija pametne specijalizacije.
Uvodna izjava (15)
Kako bi se promicalo postizanje klimatske neutralnosti Unije do 2050., uzimajući u obzir socijalne i ekonomske posljedice koje iz toga proizlaze, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova i rješavanju problema energetskog siromaštva. U tom bi kontekstu posebno bila važna ulaganja u energetsku učinkovitost, uključujući programe uštede energije, u održivu obnovljivu energiju u skladu s kriterijima održivosti utvrđenima u Direktivi (EU) 2018/2001 Europskog parlamenta i Vijeća(8) te u pametne energetske sustave, kao i ulaganja čiji je cilj sprječavanje katastrofa, promicanje bioraznolikosti i zelene infrastrukture, uključujući očuvanje, vrednovanje i isticanje zaštićenih prirodnih područja, te druge mjere za smanjenje emisija stakleničkih plinova, kao što su očuvanje i obnova prirodnih područja s visokim potencijalom apsorpcije i skladištenja ugljika, među ostalim i ponovnom uspostavom močvarnog zemljišta, hvatanjem odlagališnog plina ili smanjenjem emisija u industrijskim procesima ili proizvodima. Nadalje, trebalo bi poduprijeti ulaganja usmjerena na smanjenje svih oblika onečišćenja kao što su onečišćenje zraka, vode i tla te onečišćenje bukom i svjetlosno onečišćenje.
Uvodna izjava (16)
Pri pripremi programa koji se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda potrebno je uzeti u obzir integrirane nacionalne energetske i klimatske planove u kojima se navode politike i mjere i u kojima se nastoje ponuditi rješenja za probleme energetskog siromaštva i emisija stakleničkih plinova. Kako bi se doprinijelo ostvarenju nacionalnih ciljeva koji se odnose na smanjenje energetskog siromaštva utvrđenih u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima, iz EFRR-a bi osobito trebalo podupirati poboljšanja energetske učinkovitosti stambenih objekata i zgrada u skladu s izmijenjenom Direktivom (EU) 2018/844 Europskog parlamenta i Vijeća(9) kako bi se doprinijelo postizanju dekarboniziranog fonda zgrada do 2050., čime bi se smanjila potrošnja energije i ostvarile uštede za kućanstva pogođena energetskim siromaštvom.
Uvodna izjava (17)
Kako bi se poboljšala prometna povezanost, EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati razvoj transeuropske prometne mreže, kako je navedeno u Uredbi (EU) br. 1315/2013, ulaganjem u infrastrukturu za željeznički promet, promet unutarnjim plovnim putovima, cestovni promet, pomorski promet i multimodalni prijevoz, uključujući mjere za smanjenje buke. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i nacionalnu, regionalnu i lokalnu te prekograničnu i gradsku mobilnost. Pritom bi u okviru oba fonda trebalo obratiti pozornost na poboljšanje sigurnosti, a osobito sigurnosti postojećih mostova i tunela.
Uvodna izjava (18)
U svijetu koji je sve više međusobno povezan i s obzirom na demografsku dinamiku i dinamiku migracija, jasno je da migracijska politika Unije zahtijeva zajednički pristup koji se oslanja na sinergije i komplementarnosti različitih instrumenata financiranja. Stoga bi u okviru EFRR-a pri pripremi i provedbi programâ trebalo obratiti pozornost na demografske izazove. Kako bi se osigurala koherentna, snažna i dosljedna potpora naporima u pogledu solidarnosti i podjele odgovornosti među državama članicama u upravljanju migracijama, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu, na najprimjerenijoj teritorijalnoj razini, za olakšavanje dugoročne i uključive integracije državljana trećih zemalja, među ostalim i migranata, u korist društvenog i gospodarskog razvoja, usvajanjem pristupa usmjerenog na zaštitu njihova dostojanstva i njihovih prava.
Uvodna izjava (19)
Kako bi se promicalo socijalne inovacije i uključiv pristup visokokvalitetnom zapošljavanju, iz EFRR-a bi trebalo podupirati subjekte „socijalne ekonomije”, kao što su zadruge, uzajamna društva, neprofitne udruge i socijalna poduzeća.
Uvodna izjava (20)
Kako bi se promicalo socijalnu uključenost i suzbijalo siromaštvo, osobito među marginaliziranim zajednicama, potrebno je unaprijediti pristup socijalnim, obrazovnim, kulturnim i rekreacijskim uslugama, uključujući sport, među ostalim i s pomoću infrastrukture, uzimajući u obzir posebne potrebe osoba s invaliditetom, djece i starijih osoba.
Uvodna izjava (21)
EFRR-om i Kohezijskim fondom trebalo bi promicati socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, uz posvećivanje posebne pozornosti nacionalnom strateškom političkom okviru za uključivanje Roma, kako je naveden u Prilogu IV. Uredbi (EU) 2021/1060, kojim se utvrđuju mjere integracije, kućanstava s niskim dohotkom, među ostalim i kućanstava izloženih riziku od siromaštva i socijalne isključenosti, te skupina u nepovoljnom položaju, među ostalim i osoba s posebnim potrebama. Osobito, u skladu s 19. načelom europskog stupa socijalnih prava, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebala bi se moći pružati potpora za socijalno stanovanje. Uzimajući u obzir izazove s kojima se suočavaju marginalizirane romske zajednice u pogledu pristupa osnovnim uslugama, EFRR i Kohezijski fond trebali bi doprinijeti poboljšanju njihovih životnih uvjeta i mogućnosti razvoja.
Uvodna izjava (22)
Kako bi se pripravnost u pogledu obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu ojačala na socijalno uključiv način, EFRR bi u okviru svoje zadaće poboljšanja jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja trebao posebno doprinositi jačanju otpornosti učenja na daljinu i na internetu. Nastojanja da se osigura kontinuitet obrazovanja i osposobljavanja tijekom pandemije bolesti COVID-19 razotkrila su važne nedostatke u pristupu potrebnoj opremi i povezanosti informacijske i komunikacijske tehnologije (IKT) u pogledu učenika u nepovoljnom položaju i u udaljenim regijama. U tom kontekstu EFRR bi trebao podupirati osiguravanje dostupnosti potrebne opreme IKT-a i povezanosti IKT-a, čime se jača otpornost sustavâ obrazovanja i osposobljavanja za učenje na daljinu i na internetu.
Uvodna izjava (23)
Kako bi se ojačala sposobnost sustava javnog zdravstva da spriječe zdravstvene krize, brzo odgovore na zdravstvene krize i oporave se od njih, EFRR bi trebao doprinositi i otpornosti zdravstvenih sustava. Osim toga, budući da je dosad nezabilježena pandemija bolesti COVID-19 pokazala važnost neposredne dostupnosti ključnih zaliha za djelotvoran odgovor na kriznu situaciju, područje primjene potpore iz EFRR-a trebalo bi proširiti kako bi se omogućila kupnja zaliha potrebnih za jačanje otpornosti na katastrofe i otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice. Kupnja zaliha radi jačanja otpornosti zdravstvenih sustava trebala bi biti usklađena s nacionalnom zdravstvenom strategijom i ne prelaziti njezine okvire te bi se njome trebala osigurati komplementarnost s programom „EU za zdravlje” uspostavljenim Uredbom (EU) 2021/522 Europskog parlamenta i Vijeća(10), kao i kapacitetima sustava rescEU u okviru Mehanizma Unije za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom br. 1313/2013/EU Europskog parlamenta i Vijeća(11).
Uvodna izjava (24)
Iz EFRR-a bi se trebao podupirati i promicati prijelaz s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji ili zajednice pružanjem potpore ustanovama kojima bi se nastojala spriječiti segregacija od zajednice, olakšala integracija osoba u društvo i nastojali osigurati uvjeti za samostalan život.
Uvodna izjava (25)
Trebalo bi predvidjeti zaseban specifični cilj radi pružanja potpore regionalnim gospodarstvima koja snažno ovise o turističkom i kulturnom sektoru. Time bi se omogućilo iskorištavanje punog potencijala kulture i održivog turizma za gospodarski oporavak, socijalnu uključenost i socijalne inovacije, ne dovodeći u pitanje mogućnosti pružanja potpore iz EFRR-a tim sektorima u okviru drugih specifičnih ciljeva.
Uvodna izjava (26)
Ulaganja kojima se podupiru kreativni i kulturni sektor, kulturne usluge i mjesta kulturne baštine mogla bi se financirati u okviru bilo kojeg cilja politike pod uvjetom da se njima doprinosi specifičnim ciljevima te da su obuhvaćena područjem primjene potpore iz EFRR-a.
Uvodna izjava (27)
Održivi turizam zahtijeva ravnotežu između gospodarske, društvene, kulturne i okolišne održivosti. Pristup potpori održivom turizmu trebao bi biti u skladu s Komunikacijom Komisije od 19. listopada 2007. naslovljenom „Program za održiv i konkurentan europski turizam”. U njemu bi posebno trebalo uzeti u obzir dobrobit turista, poštovati prirodno i kulturno okružje te osigurati socioekonomski razvoj i konkurentnost odredištâ i poduzećâ integriranim i cjelovitim pristupom u području politika.
Uvodna izjava (28)
Kako bi se poduprli napori država članica i regija u suočavanju s novim izazovima i osiguravanju visoke razine sigurnosti za njihove građane, kao i sprječavanju marginalizacije i radikalizacije, uz oslanjanje na sinergiju i komplementarnosti s drugim politikama Unije, ulaganjima u okviru EFRR-a trebalo bi doprinositi sigurnosti u područjima u kojima postoji potreba za osiguranjem sigurnih i pouzdanih javnih prostora i kritične infrastrukture, poput prijevoza i energije, čime se doprinosi izgradnji uključivijih i sigurnijih društava.
Uvodna izjava (29)
Iz EFRR-a bi trebalo na integriran način pružati potporu u okviru cilja politike 5. za gospodarski i društveni razvoj te razvoj u području okoliša na temelju međusektorskih teritorijalnih strategija primjenom alatâ integriranog teritorijalnog razvoja kako bi se osigurao skladan razvoj i urbanih i neurbanih područja. Nadalje, pri razvoju urbanih područja posebnu pozornost trebalo bi posvetiti podupiranju funkcionalnih urbanih područja zbog njihove važnosti za pokretanje suradnje između lokalnih tijela i partnera preko administrativnih granica te za jačanje urbano-ruralnih veza.
Uvodna izjava (30)
Iz EFRR-a bi trebalo podupirati održivi turizam na integriran način, posebno jačanjem suradnje unutar funkcionalnih područja. Kako bi se povećao učinak održivog turizma na gospodarstvo, poduzeća i tijela javne vlasti trebali bi sustavno surađivati radi učinkovitijeg pružanja kvalitetnih usluga na područjima s visokim turističkim potencijalom, vodeći računa o stvaranju stabilnog pravnog i administrativnog okružja koje pogoduje održivom rastu na tim područjima. U djelovanjima koja se podupiru u području održivog turizma mogle bi se uzeti u obzir najbolje prakse u tom području, primjerice pristup „turističkih okruga”.
Uvodna izjava (31)
S obzirom na opći cilj Kohezijskog fonda predviđen u UFEU-u, potrebno je utvrditi i ograničiti ciljeve politike kojima Kohezijski fond treba pružati potporu.
Uvodna izjava (32)
Kako bi se poboljšali ukupni administrativni kapaciteti institucija i upravljanje u državama članicama koje provode programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je omogućiti mjere potpore za programska tijela te sektorske ili teritorijalne aktere odgovorne za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru svih specifičnih ciljeva koji se nastoje postići, uzimajući u obzir horizontalna načela iz Uredbe (EU) 2021/1060, uključujući UN-ove ciljeve održivog razvoja.
Uvodna izjava (33)
Kako bi se ohrabrilo i potaknulo mjere suradnje u programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, potrebno je poboljšati mjere suradnje s partnerima, među ostalim i s partnerima na lokalnoj i regionalnoj razini, unutar određene države članice ili među različitim državama članicama u odnosu na potporu koja se pruža u okviru svih specifičnih ciljeva. Takva je poboljšana suradnja dodatak suradnji u okviru Interrega i njome bi se posebno trebala podupirati suradnja među strukturiranim partnerstvima s ciljem provedbe regionalnih strategija, kao što je navedeno u Komunikaciji Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljenoj „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”. Partneri bi stoga mogli biti iz bilo koje regije u Uniji, ali mogli bi uključivati i prekogranične regije i regije koje su obuhvaćene Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju u skladu s Uredbom (EZ) br. 1082/2006 Europskog parlamenta i Vijeća(12), makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju vrsta strategija.
Uvodna izjava (34)
EFRR bi trebao pomoći pri otklanjanju glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji i pri smanjivanju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju, uključujući one koje se suočavaju s izazovima zbog obveza koje se odnose na dekarbonizaciju, te time jačati regionalnu otpornost. Potpora iz EFRR-a u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” trebala bi stoga biti usmjerena na ključne prioritete Unije u skladu s ciljevima politike utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1060. Stoga bi potpora iz EFRR-a trebala biti usmjerena na ciljeve politike „kompetitivnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a” i „zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe tim promjenama, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti”. Sredstva namijenjena održivoj gradskoj mobilnosti i ulaganjima u širokopojasni pristup moglo bi se djelomično uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Države članice trebale bi u svojim sporazumima o partnerstvu odlučiti hoće li ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija ili na nacionalnoj razini za cijelo programsko razdoblje. Tematsku koncentraciju na nacionalnoj razini trebale bi uspostaviti tri skupine država članica formirane u skladu s odgovarajućim bruto nacionalnim dohotkom te bi njome trebalo omogućiti fleksibilnost na razini pojedinačnih programa. Budući da bi se potporom iz Kohezijskog fonda također moglo doprinijeti tematskoj koncentraciji, trebalo bi utvrditi uvjete za takav doprinos. Osim toga, metodologiju razvrstavanja država članica trebalo bi detaljno utvrditi uzimajući u obzir specifičnu situaciju najudaljenijih i sjevernih rijetko naseljenih regija.
Uvodna izjava (35)
Kako bi se potpora usmjerila na ključne prioritete Unije, također je primjereno da se zahtjeve u pogledu tematske koncentracije poštuje tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima.
Uvodna izjava (36)
Kako bi se omogućilo pružanje potpore iz EFRR-a u okviru Interrega u pogledu ulaganja u infrastrukturu i s time povezanih ulaganja, kao i u pogledu aktivnosti osposobljavanja i integracije, potrebno je predvidjeti da bi se i iz EFRR-a trebale moći podupirati aktivnosti u okviru specifičnih ciljeva fonda ESF+ uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća(13).
Uvodna izjava (37)
Kako bi se upotreba ograničenih resursa usmjerila na najučinkovitiji način, potpora iz EFRR-a za produktivna ulaganja u okviru relevantnog specifičnog cilja trebala bi biti ograničena na mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća u smislu Preporuke Komisije 2003/361/EZ(14), uz iznimku specifičnih ulaganja utvrđenih u ovoj Uredbi.
Uvodna izjava (38)
U kontekstu potpore iz EFRR-a za produktivna ulaganja svrhovito je pojasniti da bi produktivno ulaganje trebalo smatrati ulaganjem u fiksni kapital ili nematerijalnu imovinu poduzećâ, s ciljem proizvodnje robe i usluga, čime se doprinosi bruto investicijama i zapošljavanju. Trebalo bi predvidjeti i mogućnost da se pod određenim uvjetima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda podupiru ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi. Nadalje, na temelju iskustva iz prethodnih programskih razdoblja, iz EFRR-a i Kohezijskog fonda trebalo bi podupirati i ulaganja u poduzeća koja nisu MSP-ovi, uključujući osobito u poduzeća koja pružaju komunalne usluge, kada se to odnosi na ulaganja u infrastrukturu kojom se osigurava pristup uslugama dostupnima javnosti u području energetike, okoliša i bioraznolikosti, prometa i digitalne povezivosti.
Uvodna izjava (39)
Ovom bi Uredbom trebalo utvrditi različite vrste aktivnosti čiji bi se troškovi trebali moći podupirati ulaganjima iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, u skladu s njihovim ciljevima utvrđenima u UFEU-a, uključujući skupno financiranje. Iz Kohezijskog fonda trebala bi se moći podupirati ulaganja u TEN-T i okoliš, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš. U tom kontekstu, iz Kohezijskog fonda također bi se trebala moći podupirati kombinirana energetska i seizmička naknadna ugradnja. Kada je riječ o EFRR-u, popisom aktivnosti trebalo bi uzeti u obzir specifične nacionalne i regionalne razvojne potrebe, kao i endogeni potencijal te bi taj popis trebalo pojednostavniti. Iz EFRR-a bi se trebala moći podupirati ulaganja u infrastrukturu, među ostalim i u poslovnu infrastrukturu povezanu s istraživanjem i inovacijama za MSP-ove, ulaganja u stambene objekte za marginalizirane zajednice i skupine u nepovoljnom položaju, u kućanstva s niskim dohotkom i migrante, u kulturu i baštinu, u održivi turizam i usluge za poduzeća, ulaganja povezana s pristupom uslugama uz poseban naglasak na zajednicama u nepovoljnom položaju te marginaliziranim i segregiranim zajednicama, produktivna ulaganja u MSP-ove, opremu, softver i nematerijalnu imovinu, kao i mjere povezane s informacijama, komunikacijom, studijama, umrežavanjem, suradnjom i razmjenom iskustava među partnerima te aktivnosti koje uključuju klastere. Kako bi se pružila potpora provedbi programa, iz obaju bi se fondova također trebale moći podupirati aktivnosti tehničke pomoći. Naposljetku, kako bi se pružila potpora širem spektru intervencija za programe Interrega, područje primjene trebalo bi proširiti da bi se uključilo i dijeljenje širokog raspona objekata i ljudskih resursa te troškova povezanih s mjerama u okviru područja primjene fonda ESF+.
Uvodna izjava (40)
Projekte transeuropske prometne mreže na temelju Uredbe (EU) br. 1316/2013 Europskog parlamenta i Vijeća(15) treba i dalje financirati iz Kohezijskog fonda kako u okviru podijeljenog upravljanja tako i u okviru izravnog upravljanja na temelju Instrumenta za povezivanje Europe uspostavljenog Uredbom Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Instrumenta za povezivanje Europe („Uredba o Instrumentu za povezivanje Europe za razdoblje 2021.-2027.”) .
Uvodna izjava (41)
Istodobno, važno je pojasniti one aktivnosti koje ne ulaze u područje primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda, uključujući ulaganja za postizanje smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti navedenih u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(16) kako bi se izbjeglo udvostručavanje dostupnih financijskih sredstava, koja već postoje u okviru te direktive, i ulaganja u poduzetnike u teškoćama kako su definirani u Uredbi Komisije (EU) br. 651/2014(17), osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda također se ne bi trebala podupirati određena ulaganja u zračne luke, postrojenja za odlaganje otpada na odlagališta i obradu preostalog otpada ili fosilna goriva. Iz EFRR-a bi se stoga trebale moći podupirati ciljane mjere ublažavanja učinka na okoliš te sigurnosne i zaštitne mjere u regionalnim zračnim lukama pod uvjetom da je primarni cilj ulaganja jasno utvrđen u smislu Unijinih okolišnih i sigurnosnih standarda odnosno standarda zaštite te usklađen s pravilima o državnim potporama.
Kada je riječ o ulaganjima kojima se povećavaju kapaciteti postrojenja za obradu preostalog otpada, pod preostalim otpadom trebalo bi prije svega podrazumijevati komunalni otpad koji se ne prikuplja odvojeno i materijal odbačen nakon obrade otpada. Moglo bi se podupirati modernizaciju mreža centraliziranoga grijanja s ciljem poboljšanja energetske učinkovitosti učinkovitih sustava centraliziranoga grijanja, kako su definirani u Direktivi 2012/27/EU Europskog parlamenta i Vijeća(18), u skladu s ciljevima utvrđenima u integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. S ciljem promicanja obnovljive energije, mogla bi se pružati potpora za kotlove centraliziranoga grijanja koji upotrebljavaju kombinaciju plina i obnovljivih izvora energije. U takvim slučajevima potpora iz oba fonda trebala bi odgovarati proporcionalnom udjelu obnovljive energije koji se upotrebljava za takve kotlove. Osim toga, trebalo bi izričito utvrditi da prekomorske zemlje i područja navedeni u Prilogu II. UFEU-u nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda.
Uvodna izjava (42)
Države članice trebale bi Komisiji redovito dostavljati informacije o postignutom napretku upotrebom zajedničkih pokazatelja ostvarenja i zajedničkih pokazatelja rezultata utvrđenih u Prilogu I. Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata mogli bi se, kada je to relevantno, dopuniti pokazateljima ostvarenja i pokazateljima rezultata za pojedinačne programe. Na temelju informacija koje su dostavile države članice Komisija bi trebala izvješćivati o napretku prema ostvarenju specifičnih ciljeva tijekom cijelog programskog razdoblja, upotrebljavajući u tu svrhu temeljni skup pokazatelja utvrđenih u Prilogu II.
Uvodna izjava (43)
Na temelju stavaka 22. i 23. Međuinstitucijskog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.(19) trebalo bi provesti evaluaciju EFRR-a i Kohezijskog fonda na temelju informacija prikupljenih u skladu sa specifičnim zahtjevima u pogledu praćenja, izbjegavajući pritom administrativno opterećenje, osobito za države članice, i prekomjerne propise. Prema potrebi, ti zahtjevi trebali bi uključivati mjerljive pokazatelje kao temelj za evaluaciju učinaka obaju fondova u praksi.
Uvodna izjava (44)
U okviru relevantnih pravila predviđenih Paktom o stabilnosti i rastu, kako je pojašnjeno u Kodeksu ponašanja, države članice trebale bi moći podnijeti propisno obrazložen zahtjev za dodatnu fleksibilnost za javne ili jednakovrijedne strukturne rashode koje podupire javna uprava sufinanciranjem ulaganja koja su aktivirana u okviru EFRR-a i Kohezijskog fonda. Komisija bi trebala provesti evaluaciju takvog zahtjeva u skladu s Paktom o stabilnosti i rastu te Kodeksom ponašanja.
Uvodna izjava (45)
EFRR-om bi trebalo pristupiti rješavanju problema koji postoje na područjima u nepovoljnom položaju, posebno na ruralnim područja i na područjima koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama, uključujući demografski pad, u vezi s pristupom osnovnim uslugama, uključujući digitalne usluge, povećavanjem privlačnosti za ulaganja, među ostalim i s pomoću poslovnih ulaganja i povezivosti s velikim tržištima. Pritom bi u okviru EFRR-a trebalo posvetiti pozornost specifičnim izazovima u pogledu razvoja s kojima se suočavaju određene otočne, pogranične ili planinske regije. Nadalje, u okviru EFRR-a trebalo bi posvetiti posebnu pozornost specifičnim poteškoćama rijetko naseljenih područja na razini NUTS 3 i na razini lokalnih upravnih jedinica, kako su navedena u Uredbi (EZ) br. 1059/2003 Europskog parlamenta i Vijeća(20), u skladu s kriterijima iz točke 161. Smjernica za regionalne državne potpore za razdoblje 2014.–2020., to jest područja s gustoćom naseljenosti manjom od 12,5 stanovnika po kvadratnom kilometru, odnosno područja koja su u razdoblju 2007.–2017. pretrpjela prosječno godišnje smanjenje broja stanovnika od najmanje 1 %. Države članice trebale bi razmotriti izradu specifičnih dobrovoljnih akcijskih planova na lokalnoj razini za takva područja u cilju prevladavanja tih demografskih izazova.
Uvodna izjava (46)
Kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećao doprinos djelotvornijem suočavanju s gospodarskim, demografskim, okolišnim i socijalnim izazovima, osobito na područjima s prirodnim i demografskim poteškoćama, kako je predviđeno u članku 174. UFEU-a, djelovanja u području teritorijalnog razvoja trebala bi se temeljiti na integriranim teritorijalnim strategijama, među ostalim i u urbanim i ruralnim područjima, te bi se u njima trebala posvećivati pozornost urbano-ruralnim vezama. Stoga bi se potpora iz EFRR-a trebala pružati s pomoću obrazaca iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060, uz osiguravanje odgovarajućeg sudjelovanja lokalnih, regionalnih i gradskih tijela, gospodarskih i socijalnih partnera te predstavnikâ civilnog društva i nevladinih organizacija. Teritorijalne strategije također bi trebale moći ostvarivati koristi od integriranog pristupa koji obuhvaća više fondova, a koji uključuje EFRR, ESF+, EFPRA-u i EPFRR.
Uvodna izjava (47)
Kako bi se poboljšala otpornost zajednica u ruralnim područjima i njihovi gospodarski, socijalni i okolišni uvjeti, potpora iz EFRR-a trebala bi se upotrebljavati za razvoj projekata kao što su pametna sela, kako je navedeno u rezoluciji Europskog parlamenta od 3. listopada 2018. o rješavanju specifičnih potreba u ruralnim, planinskim i udaljenim područjima, osobito razvojem novih mogućnosti, kao što su decentralizirane usluge i energetska rješenja, digitalne tehnologije i inovacije.
Uvodna izjava (48)
U okviru održivog urbanog razvoja smatra se da je potrebno podupirati integrirani teritorijalni razvoj radi djelotvornijeg suočavanja s gospodarskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima koji utječu na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, istodobno uzimajući u obzir potrebu promicanja urbano-ruralnih veza. Potpora usmjerena na urbana područja mogla bi biti u obliku zasebnog programa ili zasebnog prioriteta te bi trebala moći ostvarivati koristi od pristupa financiranja iz više fondova. Načela za odabir urbanih područja na kojima se trebaju provoditi integrirana djelovanja za održivi urbani razvoj te okvirne iznose za ta djelovanja trebalo bi utvrditi u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, uz ciljnu vrijednost od najmanje 8 % sredstava EFRR-a dodijeljenih u tu svrhu na nacionalnoj razini. Također bi trebalo utvrditi da bi taj postotak trebalo poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja u slučaju prijenosa među prioritetima unutar pojedinog programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja.
Uvodna izjava (49)
Kako bi se pronašla ili pružila rješenja za izazove povezane s održivim urbanim razvojem na razini Unije, Inovativne mjere za gradove u području održivog urbanog razvoja trebalo bi zamijeniti Europskom urbanom inicijativom, koju treba provesti u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja. Tom inicijativom trebala bi biti obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, te bi njome trebalo podupirati plan Europske unije za gradove. Kako bi se potaknulo sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima u okviru plana za gradove, iz EFRR-a bi trebalo pružati potporu za organizacijske troškove povezane s takvim sudjelovanjem. Inicijativa bi mogla uključivati međudržavnu suradnju u urbanim pitanjima, posebno suradnju usmjerenu na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se postigli UN-ovi ciljevi održivog razvoja. Države članice te regionalna i lokalna tijela trebala bi biti aktivno uključena u upravljanje Europskom urbanom inicijativom i njezinu provedbu. Djelovanja dogovorena u okviru takvog modela upravljanja mogla bi uključivati razmjenu za regionalne i lokalne predstavnike. Djelovanjima poduzetima u okviru Europske urbane inicijative trebalo bi promicati urbano-ruralne veze unutar funkcionalnih urbanih područja. U tom je pogledu posebno važna suradnja s Europskom mrežom za ruralni razvoj.
Uvodna izjava (50)
Komercijalizaciju i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija trebalo bi promicati na cijelom području Unije novim ulaganjima u međuregionalne inovacije kojima treba upravljati Komisija. Podupiranjem inovacijskih projekata u područjima pametne specijalizacije, uključujući pilot-projekte i mjere za izgradnju kapaciteta, od njih će osobito imati koristi slabije razvijene regije te će se time poticati njihovi inovacijski ekosustavi i njihovi kapaciteti za integraciju u veće lance vrijednosti Unije. Njima bi se trebalo doprinijeti i provedbi Komunikacije Komisije od 18. srpnja 2017. naslovljene „Jačanje inovacija u europskim regijama: strategije za otporni, uključivi i održivi rast”, osobito kako bi se poduprle tematske platforme za pametnu specijalizaciju u kritičnim područjima.
Uvodna izjava (51)
Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti najudaljenijim regijama, i to donošenjem mjera na temelju članka 349. UFEU-a kojima se predviđaju dodatna dodijeljena sredstava za najudaljenije regije radi prijeboja dodatnih troškova nastalih u tim regijama kao rezultat jednog stalnog ograničenja ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a, to jest udaljenosti, izoliranosti, male površine, nepovoljne topografije i klime, gospodarske ovisnosti o malom broju proizvoda, kao i toga da postojanost i međudjelovanje tih uvjeta u velikoj mjeri ograničuju njihov razvoj. Tom dodjelom trebalo bi moći obuhvatiti ulaganja, operativne troškove i obveze pružanja javnih usluga s ciljem prijeboja dodatnih troškova uzrokovanih takvim ograničenjima. Operativnim potporama trebalo bi moći obuhvatiti rashode za usluge teretnog prijevoza i potporu za novoosnovana poduzeća za usluge prijevoza kao i rashode za postupke povezane s ograničenjima skladištenja, prevelikim proizvodnim alatima i njihovim održavanjem te s manjkom ljudskog kapitala na lokalnom tržištu. Ta dodjela ne bi trebala podlijegati zahtjevima u pogledu tematske koncentracije. Kako bi se zaštitio integritet unutarnjeg tržišta, i, kao što je slučaj za sve operacije koje se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda, sve potpore iz EFRR-a za financiranje operativne potpore i potpore za ulaganja u najudaljenijim regijama trebale bi biti u skladu s pravilima o državnim potporama kako su utvrđena u člancima 107. i 108. UFEU-a.
Uvodna izjava (52)
Kako bi se omogućio brz odgovor na izvanredne i neuobičajene okolnosti iz Pakta o stabilnosti i rastu koje bi mogle nastati tijekom programskog razdoblja, Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti za donošenje privremenih mjera za olakšavanje upotrebe potpore iz EFRR-a kako bi se odgovorilo na takve okolnosti. Komisija bi trebala donijeti mjere koje su najprikladnije s obzirom na izvanredne ili neuobičajene okolnosti s kojima se država članica suočava, uz istodobno očuvanje ciljeva fonda. Nadalje, provedbene odluke povezane s privremenom mjerom za upotrebu EFRR-a kako bi se odgovorilo na izvanredne ili neuobičajene okolnosti trebalo bi donositi bez primjene postupaka odbora s obzirom na to da je područje primjene određeno Paktom o stabilnosti i rastu i ograničeno na mjeru utvrđenu u ovoj Uredbi. Komisija bi također trebala pratiti provedbu i procjenjivati prikladnost mjera.
Uvodna izjava (53)
Kako bi se izmijenili određeni elementi ove Uredbe koji nisu ključni, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. UFEU-a u vezi s provedbom prilagodbi, kada je to opravdano, Priloga II. kojim se utvrđuje popis pokazatelja koji se upotrebljavaju kao temelj za pružanje informacija o uspješnosti programa Europskom parlamentu i Vijeću. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata.
Uvodna izjava (54)
S obzirom na to da cilj ove Uredbe, odnosno jačanje ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije otklanjanjem glavnih regionalnih neravnoteža u Uniji, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog opsega razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama i zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju te ograničenosti financijskih sredstava država članica i regija on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja.
Uvodna izjava (55)
S obzirom na donošenje ove Uredbe nakon početka programskog razdoblja i uzimajući u obzir potrebu za koordiniranom i usklađenom provedbom i EFRR-a i Kohezijskog fonda te kako bi se omogućila njezina brza provedba, ova bi Uredba trebala stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije,
POGLAVLJE I. ZAJEDNIČKE ODREDBE
Predmet
Članak 1.
1. Ovom se Uredbom utvrđuju specifični ciljevi i područje primjene potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR) u pogledu cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” i cilja „Europska teritorijalna suradnja (Interreg)” iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060.
2. Ovom se Uredbom također utvrđuju specifični ciljevi i područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda u pogledu cilja „ Ulaganje za radna mjesta i rast” iz članka 5. stavka 2. točke (a) Uredbe (EU) 2021/1060.
Zadaće EFRR-a i Kohezijskog fonda
Članak 2.
1. EFRR i Kohezijski fond doprinose općem cilju jačanja ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije Unije.
2. Iz EFRR-a se doprinosi smanjenju razlika u stupnju razvijenosti među različitim regijama unutar Unije i smanjenju zaostalosti regija u najnepovoljnijem položaju sudjelovanjem u strukturnoj prilagodbi regija koje zaostaju u razvoju i preobrazbi industrijskih regija u nazadovanju, među ostalim i promicanjem održivog razvoja te rješavanjem okolišnih izazova.
3. Iz Kohezijskog fonda doprinosi se projektima u području okoliša i transeuropskih mreža u sektoru prometne infrastrukture (TEN-T).
Specifični ciljevi EFRR-a i Kohezijskog fonda
Članak 3.
1. U skladu s ciljevima politike utvrđenima u članku 5. stavku 1. Uredbe (EU) 2021/1060 iz EFRR-a se pruža potpora za sljedeće specifične ciljeve:
(a) konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe te regionalne povezanosti IKT-a (cilj politike 1.):
i. razvojem i jačanjem istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjenom naprednih tehnologija;
ii. iskorištavanjem koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti;
iii. jačanjem održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranjem radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja;
iv. razvojem vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo;
v. jačanjem digitalne povezivosti;
vi. potporom ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima Platforme za strateške tehnologije za Europu (STEP) iz članka 2. Uredbe (EU) 2024/795 Europskog parlamenta Vijeća(1);
vii. jačanjem industrijskih kapaciteta za poticanje obrambenih sposobnosti, pri čemu se prednost daje sposobnostima dvojne namjene.
(b) zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, sprječavanja rizika i upravljanja rizicima te održive gradske mobilnosti (cilj politike 2.):
i. promicanjem energetske učinkovitosti i smanjenjem emisija stakleničkih plinova;
ii. promicanjem obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj;
iii. razvojem pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E);
iv. promicanjem prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima;
v. promicanjem sigurnog pristupa vodi, održivog upravljanja vodama, među ostalim integriranog upravljanja vodama, i otpornosti vodoopskrbe;
vi. promicanjem prijelaza na kružno i resursno učinkovito gospodarstvo;
vii. jačanjem zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim i u urbanim područjima, te smanjenjem svih oblika onečišćenja;
viii. promicanjem održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika;
ix. potporom ulaganjima kojima se doprinosi cilju STEP-a iz članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EU) 2024/795;
x. potporom ulaganjima usmjerenima na obnovu kao odgovor na prirodnu katastrofu koja se dogodi između 1. siječnja 2024. i 31. prosinca 2025.;
xi. promicanjem pristupa priuštivom i održivom stanovanju;
xii. promicanjem interkonekcijskih vodova i povezane infrastrukture za prijenos, distribuciju, skladištenje i potporu, kao i zaštite ključne energetske infrastrukture te uvođenja infrastrukture za punjenje.
(c) povezanija Europa jačanjem mobilnosti (cilj politike 3.):
i. razvojem pametne, sigurne, održive i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene;
ii. razvojem i jačanjem održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, među ostalim i poboljšanjem pristupa mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti;
iii. razvojem otporne obrambene infrastrukture, pri čemu se prednost daje obrambenoj infrastrukturi dvojne namjene, među ostalim radi poticanja vojne mobilnosti u Uniji, kao i jačanja civilne pripravnosti.
(d) uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4.):
i. unaprjeđenjem djelotvornosti i uključivosti tržištâ rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju kroz razvoj socijalne infrastrukture te promicanje socijalnoga gospodarstva;
ii. poboljšanjem jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu;
iii. promicanjem socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge;
iv. promicanjem socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, kroz integrirana djelovanja, uključujući stanovanje i socijalne usluge;
v. osiguravanjem jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanjem otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanjem prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice;
vi. jačanjem uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama;
vii. promicanjem pristupa priuštivom i održivom stanovanju.
(e) Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (cilj politike 5.):
i. poticanjem integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima;
ii. poticanjem integriranog i uključivog lokalnog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana;
iii. poticanjem integriranog teritorijalnog razvoja na temelju pristupa priuštivom i održivom stanovanju na svim vrstama područja;
iv. osiguravanjem civilne pripravnosti na svim vrstama područja.
Potpora u okviru cilja politike 5. pruža se putem teritorijalnih i lokalnih razvojnih strategija, s pomoću obrazaca utvrđenih u članku 28. točkama (a), (b) i (c) Uredbe (EU) 2021/1060.
Operacije koje se podupiru u okviru specifičnog cilja utvrđenog u prvom podstavku točki (c) podtočki iii. o poticanju vojne mobilnosti prvenstveno su usmjerene, prema potrebi, na jedan ili više od četiri prioritetna koridora za vojnu mobilnost koje su države članice utvrdile u Prilogu II. Vojnim zahtjevima za vojnu mobilnost unutar i izvan EU-a kako ih je Vijeće donijelo 18. ožujka 2025. Operacije koje se podupru i koje su dio tih koridora moraju biti u skladu sa zahtjevima za infrastrukturu utvrđenima u provedbenim aktima donesenima na temelju članka 12. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1153 Europskog parlamenta i Vijeća(2).
1.a Sredstva u okviru specifičnog cilja iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vi. i točke (b) podtočke ix. programiraju se u okviru posebnih prioriteta koji odgovaraju odgovarajućem cilju politike.
Ako je izmjena programa podnesena Komisiji do 31. prosinca 2025., Komisija isplaćuje 20 % dodijeljenih sredstava tim posebnim prioritetima kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa kao izvanredno jednokratno pretfinanciranje uz godišnje pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060 ili u članku 51. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća(3). Ako su takvi posebni prioriteti uključeni u izmjenu programa podnesenu Komisiji do 31. ožujka 2025., Komisija tim prioritetima isplaćuje izvanredno jednokratno pretfinanciranje u iznosu od 30 % dodijeljenih sredstava kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa. To izvanredno jednokratno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa.
U skladu s člankom 90. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060 i člankom 51. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1059 iznos isplaćen kao izvanredno pretfinanciranje poravnava se u računima Komisije najkasnije s konačnom obračunskom godinom.
U skladu s člankom 90. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/1060 sve kamate nastale izvanrednim pretfinanciranjem upotrebljavaju se za dotični program na jednak način kao EFRR i navode se u računovodstvenoj dokumentaciji za konačnu obračunsku godinu.
U skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 izvanredno pretfinanciranje se ne suspendira.
U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 pretfinanciranje koje se uzima u obzir za izračun iznosa koje treba opozvati uključuje isplaćeno izvanredno pretfinanciranje.
Odstupajući od članka 112. Uredbe (EU) 2021/1060, najviše stope sufinanciranja za namjenske prioritete utvrđene za potporu ciljevima STEP-a su 100 %.
1.b Za potrebe stavka 1. točke (b) podtočke x. ovog članka prirodnom katastrofom smatra se prirodna katastrofa velikih razmjera kako je definirana u članku 2. stavku 2. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002(4) ili regionalna prirodna katastrofa kako je definirana u članku 2. stavku 3. te uredbe. To može uključivati prirodnu katastrofu koja je prouzročila izravnu štetu nižu od pragova utvrđenih u članku 2. stavcima 2. i 3. te uredbe, pod uvjetom da ju je nadležno javno tijelo države članice priznalo kao prirodnu katastrofu.
Ako se prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu nižu od pragova utvrđenih u članku 2. stavcima 2. i 3. Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 dogodi nakon 24. prosinca 2024., smatra se prirodnom katastrofom pod uvjetom da je nadležno javno tijelo relevantne države članice prizna kao takvu u roku od 12 tjedana od datuma prvog nastanka štete kao posljedice te prirodne katastrofe.
Sredstva dodijeljena u okviru specifičnog cilja iz stavka 1. točke (b) podtočke x. ovog članka programiraju se u okviru posebnih prioriteta programa u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji odgovaraju pripadajućem cilju politike. Tijekom cijelog programskog radoblja sredstva dodijeljena u okviru tog specifičnog cilja i posebnih prioriteta utvrđenih u skladu s člankom 12.b stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1057 ograničena su na najviše 10 % početnih ukupnih nacionalnih dodijeljenih sredstava iz fonda ESF+ i EFRR-a. Predmetna izmjena programa podnosi se u roku od šest mjeseci od datuma prvog nastanka štete kao posljedice prirodne katastrofe ili, ako se prirodna katastrofa dogodila prije 24. prosinca 2024., do 25. lipnja 2025.
Komisija isplaćuje 25 % dodijeljenih sredstava za prioritete iz trećeg podstavka ovog stavka u skladu s odlukom o odobrenju izmjene programa kao izvanredno pretfinanciranje uz godišnje pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060. To izvanredno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa, podložno dostupnosti sredstava. Ako se sredstva dodijeljena tim prioritetima naknadno povećaju, isplaćuje se dodatni iznos pretfinanciranja koji odgovara iznosu od 25 % tog povećanja.
U skladu s člankom 90. stavkom 5. prvim podstavkom Uredbe (EU) 2021/1060 iznos isplaćen kao izvanredno pretfinanciranje poravnava se u računima Komisije najkasnije u konačnoj obračunskoj godini.
U skladu s člankom 90. stavkom 6. Uredbe (EU) 2021/1060 sve kamate nastale izvanrednim pretfinanciranjem upotrebljavaju se za dotični program na jednak način kao za fond EFRR ili Kohezijski fond i navode se u računovodstvenoj dokumentaciji za konačnu obračunsku godinu.
U skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 izvanredno pretfinanciranje se ne suspendira.
U skladu s člankom 105. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 pretfinanciranje koje se uzima u obzir za izračun iznosa koje treba opozvati uključuje isplaćeno izvanredno pretfinanciranje.
Odstupajući od članka 112. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za posebni prioritet utvrđen za potporu specifičnom cilju iz stavka 1. točke (b) podtočke x. ovog članka je 95 %.
Države članice osiguravaju da se potpora iz drugog instrumenta Unije, iz nacionalnog instrumenta ili iz privatnog sustava osiguranja primljena za operacije odabrane u okviru specifičnog cilja iz stavka 1. točke (b) podtočke x. ovog članka oduzme od rashoda uključenih u zahtjev za plaćanje podnesen Komisiji.
Odstupajući od članka 63. stavka 6. Uredbe (EU) 2021/1060, predmetno upravljačko tijelo može za potporu u okviru posebnog prioriteta odabrati operacije koje su fizički dovršene ili u cijelosti provedene prije podnošenja zahtjeva za financiranje upravljačkom tijelu, pod uvjetom da je operacija odgovor na prirodnu katastrofu koja se dogodi između 1. siječnja 2024. i 31. prosinca 2025.
1.c Sredstva u okviru specifičnog cilja iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vii., točke (b) podtočaka v., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočaka iii. i iv. programiraju se u okviru posebnih prioriteta koji odgovaraju odgovarajućem cilju politike.
Ako je izmjena programa podnesena Komisiji do 31. prosinca 2025., Komisija isplaćuje 20 % dodijeljenih sredstava tim posebnim prioritetima kako je utvrđeno u odluci o odobrenju izmjene programa kao izvanredno jednokratno pretfinanciranje uz godišnje pretfinanciranje za program predviđeno u članku 90. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) 2021/1060 te u članku 51. stavcima 2., 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1059. To izvanredno jednokratno pretfinanciranje isplaćuje se u roku od 60 dana od donošenja odluke Komisije kojom se odobrava izmjena programa.
Iznos isplaćen kao izvanredno jednokratno pretfinanciranje, na temelju članka 90. stavka 5. Uredbe (EU) 2021/1060, poravnava se u računima Komisije najkasnije u konačnoj obračunskoj godini.
Sve kamate nastale takvim izvanrednim jednokratnim pretfinanciranjem se, na temelju članka 90. stavka 6. Uredbe (EU) 2021/1060, upotrebljavaju za predmetni program na jednak način kao EFRR ili Kohezijski fond i navode se u računovodstvenoj dokumentaciji za konačnu obračunsku godinu.
U skladu s člankom 97. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/1060 takvo izvanredno jednokratno pretfinanciranje se ne suspendira.
Pretfinanciranje koje se uzima u obzir za potrebe izračuna iznosa koji treba opozvati uključuje, na temelju članka 105. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060, svako isplaćeno jednokratno izvanredno pretfinanciranje.
Odstupajući od članka 112. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za posebne prioritete utvrđene za potporu specifičnim ciljevima iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vii., točke (b) podtočaka v., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočke iii. i iv. ovog članka povećava se za 10 postotnih bodova iznad primjenjive stope sufinanciranja no ne smije premašiti 100 %.
2. U okviru dvaju specifičnih ciljeva iz stavka 1. točke (e) države članice mogu podupirati i operacije koje se mogu financirati u okviru specifičnih ciljeva utvrđenih u točkama od (a) do (d) tog stavka.
3. Iz Kohezijskog fonda podupiru se ciljevi politike 2. i 3., među ostalim specifični ciljevi utvrđene u stavku 1. prvom podstavku točki (b) podtočkama x., xi. i xii. i točki (c) podtočki iii. ovog članka, u mjeri u kojoj je takva potpora u skladu s područjem primjene potpore kako je utvrđeno u člancima 6. i 7.
4. U okviru specifičnih ciljeva utvrđenih u stavku 1. iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda mogu se, prema potrebi, podupirati i aktivnosti u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” ako se njima:
(a) poboljšava kapacitet programskih tijela;
(b) poboljšava kapacitet sektorskih ili teritorijalnih aktera odgovornih za provedbu aktivnosti relevantnih za provedbu EFRR-a i Kohezijskog fonda, pod uvjetom da se time doprinosi ciljevima programa; ili
(c) poboljšava suradnja s partnerima u određenoj državi članici i izvan nje.
Suradnja iz točke (c) obuhvaća suradnju s partnerima iz prekograničnih regija, iz nesusjednih regija ili iz regija koje se nalaze na području obuhvaćenom Europskom grupacijom za teritorijalnu suradnju, makroregionalnom strategijom ili strategijom morskih bazena ili kombinacijom tih dviju mogućnosti.
5. Odstupajući od članka 49. stavka 3. Uredbe (EU) 2021/1060, za operacije koje se podupiru u okviru specifičnih ciljeva iz stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vii. i točke (c) podtočke iii. ovog članka predmetna država članica nije obvezna objaviti podatke koji se odnose na takve operacije ako takvo otkrivanje nije dopušteno iz razloga sigurnosti ili javnog poretka u skladu s člankom 69. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060. U tu svrhu države članice obavješćuju Komisiju prije odabira dotične operacije za potporu. Ovim podstavkom ne dovode se u pitanje prava Komisije i Europskog revizorskog suda na pristup informacijama potrebnima za obavljanje njihovih funkcija u vezi s provjerama i revizijama te dužnost Europskog parlamenta da provodi politički nadzor na temelju članka 14. UEU-a i nadzire izvršenje proračuna Unije na temelju članka 319. UFEU-a.
Korisnici ne podliježu zahtjevima utvrđenima u članku 50. stavku 1. točkama (c), (d) i (e) Uredbe (EU) 2021/1060 za operacije povezane sa specifičnim ciljevima iz stavka 1. točke (a) podtočke vii. i točke (c) podtočke iii. ovog članka ako javno izlaganje informacija o potpori ili organizacija komunikacijskog događanja ili aktivnosti nije nužno iz razloga sigurnosti ili javnog poretka u skladu s člankom 69. stavkom 5. Uredbe (EU) 2021/1060.
Komisija najmanje jednom godišnje obavješćuje Europski parlament o broju operacija koje su podložne odstupanju predviđenom u drugom podstavku kao i o ukupnom trošku, u zbirnom obliku, uzimajući u obzir zahtjeve u pogledu povjerljivosti.
Tematska koncentracija potpore iz EFRR-a
Članak 4.
1. Kada je riječ o programima koji se provode u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, ukupna sredstva iz EFRR-a, osim za tehničku pomoć, u svakoj su državi članici koncentrirana na nacionalnoj razini ili na razini kategorija regija u skladu sa stavcima od 3. do 9.
2. Kada je riječ o tematskoj koncentraciji potpore za države članice u kojima se nalaze najudaljenije regije, razdvajaju se sredstva iz EFRR-a posebno dodijeljena za programe za najudaljenije regije od sredstava iz EFRR-a dodijeljenih svim ostalim regijama.
3. Države članice mogu se odlučiti za usklađenost s tematskom koncentracijom na nacionalnoj razini ili na razini kategorija regija. Svaka država članica navodi svoj odabir u svojem sporazumu o partnerstvu iz članka 10. Uredbe (EU) 2021/1060. Taj se odabir primjenjuje na ukupna sredstva iz EFRR-a iz stavka 1. ovog članka te države članice za cijelo programsko razdoblje.
4. Za potrebe tematske koncentracije na nacionalnoj razini, države članice razvrstavaju se prema omjeru svojeg bruto nacionalnog dohotka na sljedeći način:
(a) države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka na razini ili iznad 100 % prosjeka EU-a („1. skupina”);
(b) države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka na razini ili iznad 75 % prosjeka EU-a, a ispod 100 % tog prosjeka („2. skupina”);
(c) države članice s omjerom bruto nacionalnog dohotka ispod 75 % prosjeka EU-a („3. skupina”).
Za potrebe ovog članka, omjer bruto nacionalnog dohotka znači omjer između bruto nacionalnog dohotka po stanovniku države članice, izmjerenog prema standardu kupovne moći i izračunanog na temelju podataka Unije za razdoblje od 2015. do 2017., i prosječnog bruto nacionalnog dohotka po stanovniku prema standardu kupovne moći u 27 država članica u istom referentnom razdoblju.
Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za najudaljenije regije, te se regije razvrstavaju u 3. skupinu.
Kada je riječ o programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za otočne države članice koje primaju potporu iz Kohezijskog fonda, te se države članice razvrstavaju u 3. skupinu.
5. Za potrebe tematske koncentracije na razini kategorija regija, regije se razvrstavaju po kategorijama regija u skladu s člankom 108. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060, na sljedeći način:
(a) razvijenije regije;
(b) tranzicijske regije;
(c) slabije razvijene regije.
6. Države članice moraju na nacionalnoj razini ispunjavati sljedeće zahtjeve u pogledu tematske koncentracije:
(a) države članice iz 1. skupine ili razvijenije regije dodjeljuju najmanje 85 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i cilj politike 2. i najmanje 30 % za cilj politike 2.;
(b) države članice iz 2. skupine ili tranzicijske regije dodjeljuju najmanje 40 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i najmanje 30 % za cilj politike 2.;
(c) države članice iz 3. skupine ili slabije razvijene regije dodjeljuju najmanje 25 % svojih sredstava iz EFRR-a iz stavka 1. za cilj politike 1. i najmanje 30 % za cilj politike 2.
Ako država članica odluči ispuniti zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija, pragovi utvrđeni u prvom podstavku ovog stavka primjenjuju se na sredstva iz EFRR-a iz stavka 1. zbrojena skupa za sve regije koje pripadaju odgovarajućoj kategoriji regije.
7. Ako država članica za cilj politike 2. dodijeli više od 50 % svojih ukupnih sredstava iz Kohezijskog fonda, osim za tehničku pomoć, kako su izračunana nakon prijenosa iz članka 110. stavka 4. Uredbe (EU) 2021/1060, isključujući sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočke viii. ove Uredbe, dodijeljena sredstva koja premašuju tih 50 % mogu se uzeti u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije utvrđenima u stavku 6. ovog članka
Ako se država članica odluči za usklađenost s tematskom koncentracijom na razini kategorija regija, sredstva iz Kohezijskog fonda koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s prvim podstavkom dodjeljuju se proporcionalno različitim kategorijama regija na temelju njihova relativnog udjela u ukupnom broju stanovnika dotične države članice.
Države članice u svojem sporazumu o partnerstvu iz članka 10. Uredbe (EU) 2021/1060 utvrđuju hoće li se sredstva iz Kohezijskog fonda uzeti u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 2.
8. Sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke v. programiraju se u okviru posebnog prioriteta.
Odstupajući od stavka 6., 40 % takvih sredstava uzima se u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 1. utvrđenima u stavku 6.
Sredstva koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka ne smiju premašiti 40 % minimalnih zahtjeva u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 1. utvrđenih u stavku 6.
9. Sredstva u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočke viii. programiraju se u okviru posebnog prioriteta.
Odstupajući od stavka 6., 50 % takvih sredstava EFRR-a uzima se u obzir pri izračunu usklađenosti sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije za cilj politike 2. utvrđenima u stavku 6.
Sredstva koja se uzimaju u obzir kada je riječ o zahtjevima u pogledu tematske koncentracije u skladu s drugim podstavkom ovog stavka ne smiju premašiti 50 % minimalnih zahtjeva u pogledu tematske koncentraciju za cilj politike 2. utvrđenih u stavku 6.
10. Zahtjevi u pogledu tematske koncentracije utvrđeni u stavku 6. ovog članka moraju biti ispunjeni tijekom cijelog programskog razdoblja, među ostalim i prilikom prijenosa dodijeljenih sredstava iz EFRR-a među prioritetima programa ili među programima i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2021/1060. Ako država članica podnese zahtjev za izmjenu programa u skladu s člankom 24. Uredbe (EU) 2021/1060, iznosi programirani za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vi. i točke (b) podtočke ix. ove Uredbe te za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vii., točke (b) podtočaka v., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočaka iii. i iv. ove Uredbe mogu se uračunati u iznose potrebne za cilj politike 1. ili cilj politike 2. ili podijeliti između njih.
Ako država članica ispunjava zahtjeve u pogledu tematske koncentracije na razini kategorija regija, iznosi programirani za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vi. i točke (b) podtočke ix. te za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vii., točke (b) podtočaka v., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočaka iii. i iv. koji premašuju pragove za tematsku koncentraciju za kategoriju regije mogu se uračunati u pragove tematske koncentracije u drugim kategorijama regija u okviru istog cilja politike.
Ovaj se stavak primjenjuje samo pri prijenosu dodijeljenih sredstava za specifične ciljeve koji su u njemu navedeni iz razvijenijih regija ili tranzicijskih regija u slabije razvijene regije i iz razvijenijih regija u tranzicijske regije.
11. Ako je dodjela iz EFRR-a u pogledu cilja politike 1. ili cilja politike 2., ili i cilja politike 1. i cilja politike 2., određenog programa smanjena nakon opoziva na temelju članka 105. Uredbe (EU) 2021/1060 ili zbog financijskih ispravaka koje provodi Komisija u skladu s člankom 104. te uredbe, usklađenost sa zahtjevima u pogledu tematske koncentracije utvrđenima u stavku 6. ovog članka ne procjenjuje se ponovno.
12. Ovaj članak ne primjenjuje se na dodatno financiranje za sjeverne rijetko naseljene regije iz članka 110. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2021/1060.
Područje primjene potpore iz Kohezijskog fonda
Članak 6.
1. Iz Kohezijskog fonda podupire se sljedeće:
(a) ulaganja u području okoliša, uključujući ulaganja povezana s održivim razvojem i energijom koja donose koristi za okoliš, uz poseban naglasak na obnovljivoj energiji;
(b) ulaganja u TEN-T;
(c) tehnička pomoć;
(d) informacije, komunikacija i studije.
Države članice osiguravaju primjerenu ravnotežu između ulaganja u skladu s točkama (a) i (b) na temelju potreba za ulaganjem i infrastrukturom specifičnih za svaku državu članicu.
2. Iznos iz Kohezijskog fonda koji se prenosi u Instrument za povezivanje Europe upotrebljava se za projekte mreže TEN-T.
Isključenje iz područja primjene EFRR-a i Kohezijskog fonda
Članak 7.
1. Iz EFRR-a i Kohezijskog fonda ne podupiru se:
(a) razgradnja ili izgradnja nuklearnih elektrana;
(b) ulaganja radi postizanja smanjenja emisija stakleničkih plinova iz aktivnosti koje su navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ;
(c) proizvodnja, prerada i stavljanje na tržište duhana i duhanskih proizvoda;
(d) poduzetnici u teškoćama, kako su definirani u članku 2. točki 18. Uredbe (EU) br. 651/2014, osim ako je to odobreno na temelju de minimis potpore ili privremenih pravila o državnim potporama uspostavljenih radi suočavanja s izvanrednim okolnostima;
(e) ulaganja u infrastrukturu zračnih luka, osim u najudaljenijim regijama ili u postojećim regionalnim zračnim lukama kako su definirane u članku 2. točki 153. Uredbe (EU) br. 651/2014, u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
i. mjere za ublažavanje učinka na okoliš; ili
ii. sustavi za zaštitu i sigurnost zračnog prometa te upravljanje njime koji proizlaze iz Istraživanja i razvoja upravljanja zračnim prometom na jedinstvenom europskom nebu;
(f) ulaganja u zbrinjavanje otpada na odlagališta, osim:
i. u najudaljenijim regijama, samo u propisno opravdanim slučajevima; ili
ii. za ulaganja u stavljanje izvan pogona, pretvorbu ili osiguravanje postojećih odlagališta, pod uvjetom da se takvim ulaganjima ne povećavaju njihovi kapaciteti;
(g) ulaganja u povećanje kapaciteta postrojenjâ za obradu preostalog otpada, osim:
i. u najudaljenijim regijama, samo u propisno opravdanim slučajevima;
ii. za ulaganja u tehnologije za oporabu materijala iz preostalog otpada za potrebe kružnoga gospodarstva;
(h) ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, prijevozom, distribucijom, skladištenjem ili izgaranjem fosilnih goriva, osim u slučaju:
i. zamjene sustava grijanja koji se koriste krutim fosilnim gorivima, odnosno ugljenom, tresetom, lignitom ili naftnim škriljavcem, plinskim sustavima grijanja u svrhu:
— nadogradnje sustava centraliziranoga grijanja i hlađenja do statusa „učinkovitog centraliziranoga grijanja i hlađenja” kako je definirano u članku 2. točki 41. Direktive 2012/27/EU;
— nadogradnje kogeneracijskih postrojenja do statusa „visokoučinkovite kogeneracije” kako je definirana u članku 2. točki 34. Direktive 2012/27/EU;
— ulaganja u kotlove i sustave grijanja na prirodni plin u stambenim objektima i zgradama koji zamjenjuju postrojenja na bazi ugljena, treseta, lignita ili naftnog škriljavca;
ii. ulaganja u širenje i prenamjenu, pretvorbu ili naknadnu ugradnju mreža za prijenos i distribuciju plina, pod uvjetom da se takvim ulaganjima mreže opremaju za dodavanje u sustav plinova iz obnovljivih izvora i plinova s niskim emisijama ugljika, kao što su vodik, biometan i sintetski plin, i omogućuje zamjena postrojenja koja se koriste krutim fosilnim gorivima;
iii. ulaganja u:
— čista vozila, kako su definirana u Direktivi 2009/33/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(6), za javne namjene; i
— vozila, zrakoplove i plovila projektirane i izgrađene ili prilagođene kako bi se njima koristila civilna zaštita i vatrogasne službe.
2. Ukupan iznos potpore Unije za ulaganje Unije iz stavka 1. točke (h) podtočaka i. i ii. ne smije premašiti sljedeća ograničenja ukupne dodjele za programe iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” za dotičnu državu članicu:
(a) za države članice čiji je bruto nacionalni dohodak (BND) po stanovniku manji od 60 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku ili za države članice čiji je BND po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku i čiji udio krutih fosilnih goriva u bruto domaćoj potrošnji energije iznosi 25 % ili više, ograničenje iznosi 1,55 %;
(b) za države članice osim onih iz točke (a) čiji je BND po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a EU-a po stanovniku ograničenje iznosi 1 %;
(c) za države članice čiji je BND po stanovniku jednak ili veći od 90 % prosjeka BND-a EU-a po stanovniku ograničenje iznosi 0,2 %.
3. Za potrebe ovog članka, bruto nacionalni dohodak po stanovniku određene države članice mjeri se prema standardu kupovne moći i izračunava na temelju podataka Unije za razdoblje od 2015. do 2017., te se izražava kao postotak prosječnog nacionalnog dohotka po stanovniku prema standardu kupovne moći u 27 država članica u istom referentnom razdoblju.
Za potrebe ovog članka, udio krutih fosilnih goriva u potrošnji energije znači udio ugljena, lignita, treseta i naftnog škriljavca izmjeren 2018.
4. Operacije koje se podupire iz EFRR-a i Kohezijskog fonda u skladu sa stavkom 1. točkom (h) podtočkama i. i ii. upravljačko tijelo mora odabrati do 31. prosinca 2025. Takve se operacije ne mogu fazno prenijeti u sljedeće programsko razdoblje.
5. Potpora iz Kohezijskog fonda ne dodjeljuje se za ulaganja u stanovanje, osim ako su povezana s promicanjem energetske učinkovitosti i uporabe obnovljive energije.
6. Prekomorske zemlje i područja nisu prihvatljivi za potporu iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda, ali mogu sudjelovati u programima Interrega u skladu s uvjetima utvrđenima u Uredbi (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća(7).
Posebne odredbe povezane s preispitivanjem u sredini programskog razdoblja i s time povezana fleksibilnost
Članak 7.a.
1. Komisija 2026. isplaćuje 1,5 % ukupne potpore iz EFRR-a, Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju (FPT) uspostavljenog Uredbom (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća(8), na temelju odluke o odobrenju izmjene programa, kao dodatno jednokratno pretfinanciranje. Taj postotak dodatnog jednokratnog pretfinanciranja povećava se na 9,5 % za programe u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom, pod uvjetom da program ne obuhvaća cijelo državno područje predmetne države članice. Međutim, ako su regije razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom uključene samo u programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje predmetne države članice, povećani postotak primjenjuje se i na takve programe.
2. Dodatno jednokratno pretfinanciranje iz prvog stavka ovog članka primjenjuje se samo ako su u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja odobrene preraspodjele najmanje 10 % financijskih sredstava programa na jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočaka vi. i vii., točke (b) podtočaka v., ix., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočaka iii. i iv., pod uvjetom da je zahtjev za izmjenu programa podnesen Komisiji do 31. prosinca 2025. („prag od 10 %”).
U prag od 10 % uračunavaju se i sljedeće preraspodjele unutar istog programa:
(a) preraspodjele iz fonda ESF+ na jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih na temelju članaka 12.a, 12.c i 12.d Uredbe (EU) 2021/1057 u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja;
(b) preraspodjele iz FPT-a na posebne prioritete utvrđene za potporu ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a ili uspostavljene za promicanje pristupa priuštivom i održivom stanovanju u skladu s Uredbom (EU) 2021/1056 u kontekstu preispitivanja u sredini programskog razdoblja;
(c) preraspodjele iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda na posebne prioritete za specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočke vi. i točke (b) podtočke ix. ove Uredbe ili iz fonda ESF+ na posebne prioritete utvrđene na temelju članka 12.a Uredbe (EU) 2021/1057 ili iz FPT-a na posebne prioritete utvrđene za potporu ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a odobrene u izmjenama programa prije preispitivanja u sredini programskog razdoblja;
(d) preraspodjele iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda na prioritete utvrđene za specifični cilj iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (b) podtočke v. odobrene u izmjenama programa nakon 1. siječnja 2025.
3. Sljedeća sredstva ne uzimaju se u obzir u svrhe izračuna iznosa koji odgovara pragu od 10 %:
(a) sredstva iz Instrumenta Europske unije za oporavak iz članka 4. Uredbe (EU) 2021/1056;
(b) dodatno financiranje za najudaljenije regije iz članka 110. stavka 1. točke (e) Uredbe (EU) 2021/1060;
(c) sredstva preraspodijeljena na jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih za potporu odgovoru na prirodne katastrofe na temelju članka 12.b Uredbe (EU) 2021/1057 ili u okviru specifičnog cilja iz članka 3. stavka 1. točke (b) podtočke x. ove Uredbe.
4. Dodatno jednokratno pretfinanciranje na koje država članica ima pravo i koje proizlazi iz izmjena programa na temelju preraspodjele na prioritete iz stavka 2. ovog članka računa se kao plaćanje izvršeno 2025. za potrebe izračuna iznosa koji će biti opozvani na temelju članka 105. Uredbe (EU) 2021/1060, pod uvjetom da je zahtjev za izmjenu programa podnesen Komisiji do 31. prosinca 2025.
5. Odstupajući od članka 63. stavka 2. i članka 105. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060, krajnji datum za prihvatljivost rashoda i opoziv je 31. prosinca 2030. ako su odobrene izmjene programa kojima se najmanje 10 % financijskih sredstava programa preraspodjeljuje na jedan ili više posebnih prioriteta iz stavka 2. ovog članka.
6. Ako država članica ima samo jedan program koji obuhvaća njezino cijelo državno područje i taj se program financira iz EFRR-a, Kohezijskog fonda, fonda ESF+ i FPT-a, odstupanje iz stavka 5. primjenjuje se ako je najmanje 7 % financijskih sredstava programa preraspodijeljeno na jedan ili više posebnih prioriteta utvrđenih za specifične ciljeve iz stavka 2.
7. Kada je riječ o programima iz stavaka 5. i 6. ovog članka, ako je Uredbom (EU) 2021/1060 ili jednom od uredaba za pojedine fondove utvrđen krajnji datum za potrebe primjene zahtjeva u pogledu okvira uspješnosti, financijskog upravljanja, izvješćivanja i evaluacije, taj se datum tumači kao upućivanje na isti datum u sljedećoj godini. Osim toga, odstupajući od članka 2. točke 29. Uredbe (EU) 2021/1060, za takve programe konačna obračunska godina tumači se kao razdoblje od 1. srpnja 2030. do 30. lipnja 2031.
8. Države članice mogu, u zahtjevima za izmjene programa podnesenima na temelju članka 24. Uredbe (EU) 2021/1060, zatražiti da se sredstva iz EFRR-a programirana u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” preraspodijele na Europsku urbanu inicijativu i instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije iz članka 12. odnosno članka 13. ove Uredbe. Preraspodijeljena sredstva izvršavaju se u korist predmetne države članice. Takve preraspodjele ne smatraju se prijenosima u smislu članka 26. Uredbe (EU) 2021/1060.
9. U skladu s člankom 40. stavkom 2. točkom (d) i člankom 8. Uredbe (EU) 2021/1060 zahtjevi za izmjene programa radi preraspodjele sredstava u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja podnose se tek nakon odobrenja odbora za praćenje. Ako se takva preraspodjela odnosi na sredstva programirana u skladu s člankom 28. te Uredbe, prije nje se provodi savjetovanje s nadležnim lokalnim i regionalnim vlastima, u skladu s Europskim kodeksom ponašanja za partnerstvo.
10. Odstupajući od članka 112. stavaka 3. i 4. Uredbe (EU) 2021/1060, najviša stopa sufinanciranja za prioritete u programima u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast” koji obuhvaćaju jednu ili više regija razine NUTS 2 koje graniče s Rusijom, Bjelarusom ili Ukrajinom povećava se za 10 postotnih bodova iznad primjenjive stope sufinanciranja, no ne smije premašiti 100 %. Viša stopa sufinanciranja ne primjenjuje se na programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje predmetne države članice, osim ako su te regije razine NUTS 2 uključene samo u programe koji obuhvaćaju cijelo državno područje dotične države članice.
Odstupanje iz prvog podstavka ovog stavka primjenjuje se samo ako su odobrene preraspodjele najmanje 10 % financijskih sredstava programa na jedan ili više posebnih prioriteta iz stavka 2. ovog članka, pod uvjetom da je zahtjev za izmjenu programa podnesen Komisiji do 31. prosinca 2025.
11. Uz procjenu o ishodu preispitivanja u sredini programskog razdoblja za svaki program koju treba podnijeti u skladu s člankom 18. stavkom 2. Uredbe (EU) 2021/1060, države članice mogu do 31. prosinca 2025. Komisiji ponovno podnijeti dopunsku procjenu te povezane zahtjeve za izmjene programa, uzimajući u obzir specifične ciljeve iz članka 3. stavka 1. prvog podstavka točke (a) podtočaka vi. i vii., točke (b) podtočaka v., ix., xi. i xii., točke (c) podtočke iii., točke (d) podtočke vii. i točke (e) podtočaka iii. i iv. Primjenjuju se rokovi utvrđeni u članku 24. Uredbe (EU) 2021/1060.
12. Ako doprinos Kohezijskog fonda u području klime iz članka 6. stavka 1. Uredbe (EU) 2021/1060 premašuje ciljnu vrijednost od 37 % njegovih ukupnih dodijeljenih sredstava, iznos koji premašuje tu ciljnu vrijednost može se uzeti u obzir pri izračunu doprinosa EFRR-a u području klime za potrebe postizanja ciljne vrijednosti od 30 % njegovih ukupnih dodijeljenih sredstava. Iznosi koji premašuju ciljnu vrijednost doprinosa EFRR-a u području klime od 30 % njegovih ukupnih dodijeljenih sredstava mogu se uzeti u obzir pri izračunu doprinosa Kohezijskog fonda u području klime.
Pokazatelji
Članak 8.
1. Zajednički pokazatelji ostvarenja i zajednički pokazatelji rezultata, kako su utvrđeni u Prilogu I., u pogledu EFRR-a i Kohezijskog fonda i, ako je relevantno, pokazatelji ostvarenja i pokazatelji rezultata za pojedinačne programe upotrebljavaju se u skladu s člankom 16. stavkom 1. drugim podstavkom točkom (a), člankom 22. stavkom 3. točkom (d) podtočkom ii. i člankom 42. stavkom 2. točkom (b) Uredbe (EU) 2021/1060.
2. Za pokazatelje ostvarenja osnovne vrijednosti iznose nula. Ključne etape utvrđene za 2024. i ciljne vrijednosti utvrđene za 2029. kumulativne su.
3. U skladu sa zahtjevom u pogledu izvješćivanja na temelju članka 41. stavka 3. točke (h) Uredbe (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća(9) („Financijska uredba”) Komisija Europskom parlamentu i Vijeću podnosi informacije o uspješnosti u skladu s Prilogom II.
4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 16. radi izmjene Priloga II. kako bi izvršila relevantne prilagodbe informacija o uspješnosti koje se moraju dostaviti Europskom parlamentu i Vijeću.
5. Komisija procjenjuje kako se strateška važnost ulaganja koja se sufinanciraju iz EFRR-a i Kohezijskog fonda uzima u obzir u kontekstu provedbe Pakta o stabilnosti i rastu te podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću.
POGLAVLJE II. POSEBNE ODREDBE O POSTUPANJU S ODREĐENIM TERITORIJALNIM ZNAČAJKAMA I ULAGANJIMA U MEĐUREGIONALNE INOVACIJE
Integrirani teritorijalni razvoj
Članak 9.
1. Iz EFRR-a se može podupirati integrirani teritorijalni razvoj unutar programâ u okviru obaju ciljeva iz članka 5. stavka 2. Uredbe (EU) 2021/1060 u skladu s poglavljem II. glavom III. te uredbe.
2. Države članice provode integrirani teritorijalni razvoj, uz potporu iz EFRR-a, isključivo putem oblikâ iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060.
Potpora za područja u nepovoljnom položaju
Članak 10.
U skladu s člankom 174. UFEU-a u EFRR-u posebna se pozornost posvećuje rješavanju izazova regija i područja u nepovoljnom položaju, posebno ruralnih područja i područja koja su izložena ozbiljnim i trajnim prirodnim ili demografskim poteškoćama. Države članice prema potrebi u svojim sporazumima o partnerstvu utvrđuju integrirani pristup rješavanju demografskih izazova ili specifičnih potreba takvih regija i područja u skladu s člankom 11. prvim podstavkom točkom (i) Uredbe (EU) 2021/1060. Takav integrirani pristup može uključivati obvezu o namjenskom financiranju u tu svrhu.
Održivi urbani razvoj
Članak 11.
1. U cilju suočavanja s ekonomskim, okolišnim, klimatskim, demografskim i socijalnim izazovima, iz EFRR-a se podupire integrirani teritorijalni razvoj utemeljen na teritorijalnim strategijama lokalnog razvoja ili strategijama lokalnog razvoja pod vodstvom zajednice u skladu s člankom 29. odnosno člankom 32. Uredbe (EU) 2021/1060, usmjerenima na urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja („održivi urbani razvoj”), unutar programâ u okviru obaju ciljeva iz članka 5. stavka 2. te uredbe.
Posebna pozornost posvećuje se pronalasku rješenja za okolišne i klimatske izazove, posebno za prijelaz na klimatski neutralno gospodarstvo do 2050., iskorištavanju potencijala digitalnih tehnologija u inovacijske svrhe te podupiranju razvoja funkcionalnih urbanih područja. U tom kontekstu sredstva za održivi urbani razvoj programirana u okviru prioriteta koji odgovaraju ciljevima politike 1. i 2. uračunavaju se u zahtjeve u pogledu tematske koncentracije iz članka 4.
2. Najmanje 8 % sredstava iz EFRR-a na nacionalnoj razini u okviru cilja „Ulaganje za radna mjesta i rast”, osim za tehničku pomoć, dodjeljuje se za održivi urbani razvoj u jednom ili više oblika iz članka 28. Uredbe (EU) 2021/1060.
Odgovarajuća teritorijalna tijela vlasti ili tijela odabiru operacije ili sudjeluju u njihovu odabiru u skladu s člankom 29. stavkom 3. i člankom 32. stavkom 3. točkom (d) Uredbe (EU) 2021/1060.
U dotičnim programima utvrđuju se planirani iznosi za tu svrhu na temelju članka 22. stavka 3. točke (d) podtočke viii. Uredbe (EU) 2021/1060.
3. Postotak dodijeljen održivom urbanom razvoju na temelju stavka 2. ovog članka mora se poštovati tijekom cijelog programskog razdoblja prilikom prijenosa dodjela iz EFRR-a među prioritetima programa ili među programima, među ostalim i prilikom preispitivanja u sredini programskog razdoblja u skladu s člankom 18. Uredbe (EU) 2021/1060.
4. Ako je dodjela iz EFRR-a smanjena nakon opoziva na temelju članka 105. Uredbe (EU) 2021/1060 ili zbog financijskih ispravaka koje provodi Komisija u skladu s člankom 104. te uredbe, usklađenost sa stavkom 2. ovog članka ne procjenjuje se ponovno.
Europska urbana inicijativa
Članak 12.
1. Iz EFRR-a se podupire Europska urbana inicijativa koju Komisija provodi u okviru izravnog i neizravnog upravljanja.
Tom su inicijativom obuhvaćena sva urbana područja, uključujući funkcionalna urbana područja, i njome se podupire plan EU-a za gradove, što uključuje potporu za sudjelovanje lokalnih tijela u tematskim partnerstvima razvijenima u okviru plana EU-a za gradove.
2. Europska urbana inicijativa sastoji se, kada je riječ o održivom urbanom razvoju, od sljedećih dviju sastavnica:
(a) potpore inovativnim djelovanjima;
(b) potpore izgradnji kapaciteta i znanja, procjenama teritorijalnog učinka, razvoju politike i komunikaciji.
Na zahtjev jedne države članice ili više njih Europskom urbanom inicijativom može se podupirati i suradnja između vlada u urbanim pitanjima. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti suradnji usmjerenoj na izgradnju kapaciteta na lokalnoj razini kako bi se ostvarili UN-ovi ciljevi održivog razvoja.
Komisija svake dvije godine podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o kretanjima u okviru Europske urbane inicijative.
3. Modelom upravljanja Europske urbane inicijative obuhvaćeno je sudjelovanje država članica, regionalnih i lokalnih tijela i gradova te se njime osiguravaju odgovarajuća koordinacija i odgovarajuće komplementarnosti s namjenskim programom na temelju članka 3. stavka 3. točke (b) Uredbe (EU) 2021/1059 koji se odnosi na održivi urbani razvoj.
4. Komisija može dodijeliti pečat izvrsnosti inovativnim djelovanjima koja su procijenjena u pozivu na podnošenje prijedloga u okviru Europske urbane inicijative i koja su u skladu s minimalnim zahtjevima tog poziva u pogledu kvalitete, a ne mogu se financirati zbog proračunskih ograničenja.
Za potrebe pečata izvrsnosti Europska urbana inicijativa smatra se drugim izvorom Unije koji se razlikuje od programa koji se provode i pripremaju u skladu s člankom 7. Uredbe (EU) 2021/1060.
Ulaganja u međuregionalne inovacije
Članak 13.
1. Iz EFRR-a se podupire instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije.
2. Instrumentom za ulaganja u međuregionalne inovacije podupire se komercijalizacija i povećanje opsega projekata međuregionalnih inovacija koji imaju potencijal potaknuti razvoj europskih lanaca vrijednosti.
3. Instrument za ulaganja u međuregionalne inovacije sastoji se od sljedećih dviju sastavnica, kojima se potpora u jednakoj mjeri dijeli na:
(a) financijsku i savjetodavnu potporu za ulaganja u projekte međuregionalnih inovacija u zajedničkim područjima pametne specijalizacije;
(b) financijsku i savjetodavnu potporu te izgradnju kapaciteta za razvoj lanaca vrijednosti u slabije razvijenim regijama.
4. Do 2 % sredstava može se namijeniti za aktivnosti učenja i evaluacije kako bi se iskoristili i proširili rezultati projekata koji se podupiru u okviru tih dviju sastavnica.
5. Komisija provodi ta ulaganja u okviru izravnog ili neizravnog upravljanja.
6. Komisiji u njezinu radu pomaže skupina stručnjaka.
Skupina stručnjaka sastoji se od predstavnika država članica, regionalnih tijela i gradova te predstavnika poduzeća, istraživačkih tijela i organizacija civilnog društva. U sastavu skupine stručnjaka nastoji se osigurati rodna ravnoteža.
Skupina stručnjaka podupire Komisiju pri utvrđivanju dugoročnog programa rada i pripremi pozivâ na podnošenje prijedlogâ.
7. Pri provedbi ovog instrumenta Komisija osigurava koordinaciju i sinergiju s drugim Unijinim programima i instrumentima financiranja, a posebno u okviru sastavnice „Interreg C”, kako je definirano u članku 3. točki 3.Uredbe (EU) 2021/1059.
8. Instrumentom za ulaganja u međuregionalne inovacije obuhvaćeno je cijelo područje Unije.
Treće zemlje mogu sudjelovati u ovom instrumentu u skladu s mehanizmima utvrđenima u člancima 16. i 23. Uredbe (EU) 2021/695 Europskog parlamenta i Vijeća(10) („Uredba Obzor Europa”).
Najudaljenije regije
Članak 14.
1. Članak 4. ne primjenjuje se na posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije. Ta posebna dodatna dodijeljena sredstva za najudaljenije regije upotrebljavaju se za prijeboj dodatnih troškova koji su nastali u tim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a.
2. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka podupiru se:
(a) aktivnosti u okviru područja primjene kako je utvrđeno u članku 5. ove Uredbe;
(b) odstupajući od članka 5. ove Uredbe, mjere kojima se pokrivaju operativni troškovi u svrhu prijeboja dodatnih troškova koji su nastali u najudaljenijim regijama kao rezultat jednog trajnog ograničenja za njihov razvoj ili više takvih ograničenja iz članka 349. UFEU-a.
Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka mogu se također podupirati rashodi koji obuhvaćaju nadoknadu odobrenu za obveze pružanja javnih usluga i izvršavanja ugovora u vezi s tim uslugama u najudaljenijim regijama.
3. Dodijeljenim sredstvima iz stavka 1. ovog članka ne smiju se podupirati:
(a) operacije koje uključuju proizvode navedene u Prilogu I. UFEU-u;
(b) potpora za prijevoz osoba odobrena na temelju članka 107. stavka 2. točke (a) UFEU-a;
(c) oslobođenja od poreza i izuzeća od socijalnih davanja;
(d) obveze pružanja javnih usluga koje ne ispunjavaju poduzetnici i u odnosu na koje država djeluje kao nositelj javne ovlasti.
4. Odstupajući od članka 5. stavka 1. točke (d), iz EFRR-a se mogu podupirati produktivna ulaganja u poduzeća u najudaljenijim regijama, neovisno o veličini tih poduzeća.
POGLAVLJE III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Prijelazne odredbe
Članak 15.
Uredbe (EU) br. 1300/2013 i (EU) br. 1301/2013 ili svaki akt donesen u skladu s njima nastavljaju se primjenjivati na programe i operacije koji se podupiru iz EFRR-a ili Kohezijskog fonda u okviru programskog razdoblja 2014.–2020.
Izvršavanje delegiranja ovlasti
Članak 16.
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 8. stavka 4. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 1. srpnja 2021.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 8. stavka 4. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 8. stavka 4. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
Preispitivanje
Članak 17.
Europski parlament i Vijeće preispituju ovu Uredbu do 31. prosinca 2027. u skladu s člankom 177. UFEU-a.
Stupanje na snagu
Članak 18.
Ova Uredba stupa na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
TEMELJNI SKUP POKAZATELJA USPJEŠNOSTI ZA EFRR I KOHEZIJSKI FOND IZ ČLANKA 8. STAVKA 3. KOJE ĆE KOMISIJA UPOTREBLJAVATI U SKLADU SA ZAHTJEVIMA U POGLEDU IZVJEŠĆIVANJA NA TEMELJU ČLANKA 41. STAVKA 3. TOČKE (H) PODTOČKE III. FINANCIJSKE UREDBE
Prilog II
Cilj politike | Specifični cilj | Ostvarenja | Rezultati
1. | 2. | 3. | 4.
1.Konkurentnija i pametnija Europa promicanjem inovativne i pametne gospodarske preobrazbe i regionalne povezanosti IKT-a (cilj politike 1.) | i.Razvoj i jačanje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta te primjena naprednih tehnologija | CCO(1) 01 – Poduzeća koja su primila potporu za inovacijeCCO 02 – Istraživači koji rade u istraživačkim ustanovama koje su primile potporu | CCR(2) 01 – Mala i srednja poduzeća(3) (MSP-ovi) koja uvode inovacije u proizvode, procese, stavljanje na tržište ili organizaciju
ii.Iskorištavanje koristi digitalizacije za građane, poduzeća, istraživačke organizacije i tijela javne vlasti | CCO 03 – Poduzeća i javne ustanove koji su primili potporu za razvoj digitalnih proizvoda, usluga i procesa | CCR 02 – Godišnji broj korisnika novih ili poboljšanih digitalnih proizvoda, usluga i procesa
iii.Jačanje održivog rasta i konkurentnosti MSP-ova i otvaranje radnih mjesta u njima, među ostalim i kroz produktivna ulaganja | CCO 04 – MSP-ovi koji su primili potporu za jačanje rasta i konkurentnosti | CCR 03 – Stvorena radna mjesta u poduzećima koja su primila potporu
iv.Razvoj vještina za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo | CCO 05 – MSP-ovi koji ulažu u vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo | CCR 04 – Osoblje MSP-ova koje završava osposobljavanje za vještine za pametnu specijalizaciju, industrijsku tranziciju i poduzetništvo
v.Jačanje digitalne povezivosti | CCO 13 – Dodatni stambeni objekti i poduzeća sa širokopojasnim pristupom vrlo visokog kapaciteta | CCR 12 – Dodatni stambeni objekti i poduzeća s pretplatom na širokopojasni pristup mreži vrlo visokog kapaciteta
vi.Potpora ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a iz članka 2. Uredbe (EU) 2024/795 | Svi CCO-ovi navedeni za specifične ciljeve i., iii. i iv. u okviru cilja politike 1. | Svi CCR-ovi navedeni za specifične ciljeve i., iii. i iv. u okviru cilja politike 1.
2.Zelenija, otporna Europa s niskom razinom emisija ugljika koja prelazi na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika promicanjem prijelaza na čistu i pravednu energiju, zelenih i plavih ulaganja, kružnoga gospodarstva, prilagodbe klimatskim promjenama i ublažavanja klimatskih promjena, upravljanja rizikom i njegova sprječavanja te održive gradske mobilnosti (cilj politike 2.) | i.Promicanje mjera energetske učinkovitosti i smanjenje emisija stakleničkih plinova | CCO 06 – Ulaganja u mjere za poboljšanje energetskog učinka | CCR 05 – Uštede u godišnjoj potrošnji primarne energije
ii.Promicanje obnovljive energije u skladu s Direktivom (EU) 2018/2001, uključujući kriterije održivosti utvrđene u njoj | CCO 07 – Dodatni kapaciteti za proizvodnju obnovljive energije | CCR 06 – Dodatna obnovljiva energija koja je proizvedena
iii.Razvoj pametnih energetskih sustava, mreža i skladištenja izvan transeuropske energetske mreže (TEN-E) | CCO 08 – Digitalni upravljački sustavi za pametne energetske sustave | CCR 07 – Dodatni korisnici povezani na pametne energetske sustave
iv.Promicanje prilagodbe klimatskim promjenama i sprječavanja rizika od katastrofa te otpornosti, uzimajući u obzir pristupe utemeljene na ekosustavima | CCO 09 – Ulaganja u nove ili poboljšane sustave za praćenje katastrofa, pripravnost, upozorenje i odgovor na njih | CCR 08 – Dodatno stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera zaštite od poplava, šumskih požara i ostalih prirodnih katastrofa povezanih s klimatskim promjenama
v.Promicanje pristupa vodi i održivog upravljanja vodama | CCO 10 – Novi ili poboljšani kapacitet za pročišćavanje otpadnih voda | CCR 09 – Dodatno stanovništvo povezano barem na sekundarnu mrežu za pročišćavanje otpadnih voda
vi.Promicanje prijelaza na kružno i resursno učinkovitije gospodarstvo | CCO 11 – Novi ili poboljšani kapacitet za recikliranje otpada | CCR 10 – Dodatni reciklirani otpad
vii.Jačanje zaštite i očuvanja prirode, bioraznolikosti i zelene infrastrukture, među ostalim u urbanim područjima, te smanjenje svih oblika onečišćenja | CCO 12 – Površina zelene infrastrukture | CCR 11 – Stanovništvo koje ostvaruje koristi od mjera za kvalitetu zraka
viii.Promicanje održive multimodalne gradske mobilnosti kao dijela prijelaza na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija ugljika | CCO 16 – Proširenje i modernizacija tramvajskih linija i linija podzemne željeznice | CCR 15 – Godišnji broj putnika na novim i moderniziranim tramvajskim linijama i linijama podzemne željeznice
ix.Potpora ulaganjima kojima se doprinosi ciljevima STEP-a iz članka 2. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EU) 2024/795 | Svi CCO-ovi navedeni za specifične ciljeve i., iii. i iv. u okviru cilja politike 1. | Svi CCR-ovi navedeni za specifične ciljeve i., iii. i iv. u okviru cilja politike 1.
3.Povezanija Europa jačanjem mobilnosti (cilj politike 3.) | i.Razvoj održive, pametne, sigurne i intermodalne mreže TEN-T koja je otporna na klimatske promjene | CCO 14 – Cestovna mreža TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane cesteCCO 15 – Željeznička mreža TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane željeznice | CCR 13 – Uštede vremena zbog poboljšane cestovne infrastruktureCCR 14 – Godišnji broj putnika koji se služe poboljšanim željezničkim prijevozom
ii.Razvoj i jačanje održive, pametne i intermodalne nacionalne, regionalne i lokalne mobilnosti koja je otporna na klimatske promjene, uključujući bolji pristup mreži TEN-T i prekograničnoj mobilnosti | CCO 22 – Ceste izvan mreže TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane cesteCCO 23 – Željeznica izvan mreže TEN-T: nove, poboljšane, obnovljene ili modernizirane željeznice
4.Uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava (cilj politike 4.) | i.Unaprjeđenje djelotvornosti i uključivosti tržištâ rada i pristupa kvalitetnom zapošljavanju kroz razvoj socijalne infrastrukture te promicanje socijalnog gospodarstva | CCO 17 – Površina novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja | CCR 16 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za usluge zapošljavanja
ii.Poboljšanje jednakog pristupa uključivim i kvalitetnim uslugama obrazovanja, osposobljavanja i cjeloživotnog učenja kroz razvoj pristupačne infrastrukture, među ostalim i jačanjem otpornosti obrazovanja i osposobljavanja na daljinu i na internetu | CCO 18 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata za skrb o djeci i obrazovnih objekata | CCR 17 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za skrb o djeci i obrazovnih objekata
iii.Promicanje socioekonomske uključenosti marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju, uključujući osobe s posebnim potrebama, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge | CCO 19 – Novi ili modernizirani kapacitet socijalnih stanovaCCO 25 – Stanovništvo obuhvaćeno projektima u okviru integriranih djelovanja za socioekonomsku uključenost marginaliziranih zajednica, kućanstava s niskim dohotkom i skupina u nepovoljnom položaju | CCR 18 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih socijalnih stanova
iv.Promicanje socioekonomske integracije državljana trećih zemalja, uključujući migrante, putem integriranih djelovanja koja obuhvaćaju stanovanje i socijalne usluge | CCO 26 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata za privremeni prihvat | CCR 20 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih objekata za privremeni prihvat
v.Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj skrbi i poticanje otpornosti zdravstvenih sustava, uključujući primarnu skrb, te promicanje prijelaza s institucionalne skrbi na skrb unutar obitelji i zajednice | CCO 20 – Novi ili modernizirani kapacitet objekata zdravstvene zaštite | CCR 19 – Godišnji broj korisnika novih ili moderniziranih usluga zdravstvene skrbi
vi.Jačanje uloge kulture i održivog turizma u gospodarskom razvoju, socijalnoj uključenosti i socijalnim inovacijama | CCO24 – Kulturne i turističke lokacije za koje je primljena potpora | CCR21 – Posjetitelji kulturnih i turističkih lokacija za koje je primljena potpora
5.Europa bliža građanima poticanjem održivog i integriranog razvoja svih vrsta područja i lokalnih inicijativa (cilj politike 5.) | i.Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u urbanim područjima | CCO 21 – Stanovništvo obuhvaćeno strategijama za integrirani teritorijalni razvoj |
ii.Poticanje integriranog i uključivog društvenog i gospodarskog razvoja, lokalnog razvoja u području okoliša, kulture, prirodne baštine, održivog turizma i sigurnosti u područjima koja nisu urbana