Uredba (EU) 2024/1747

Europskog parlamenta i Vijeća od 13. lipnja 2024. o izmjeni uredaba (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 u pogledu poboljšanja modela tržišta električne energije u Uniji

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 16. studenoga 2026.

Uvodna izjava (1)

Od rujna 2021. zabilježene su vrlo visoke cijene i nestabilnost na tržištima električne energije. Kako je Agencija Europske unije za suradnju energetskih regulatora (ACER) navela u svojoj konačnoj ocjeni modela veleprodajnog tržišta električne energije u EU-u iz travnja 2022., to je uglavnom posljedica visoke cijene plina, koji se upotrebljava kao ulazno gorivo za proizvodnju električne energije.

Uvodna izjava (2)

Eskalacija ruskog agresivnog rata protiv Ukrajine, koja je ugovorna stranka Ugovora o Energetskoj zajednici(4), i povezane međunarodne sankcije uvedene od veljače 2022. dovele su do plinske krize, poremetile globalna energetska tržišta, pogoršale problem visokih cijena plina i znatno utjecale na cijene električne energije. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine rezultirao je i nesigurnošću u opskrbi drugim sirovinama, kao što su ugljen i sirova nafta, koje se upotrebljavaju u postrojenjima za proizvodnju električne energije. Ta nesigurnost dovela je do znatnog dodatnog povećanja nestabilnosti cijena električne energije. Smanjena dostupnost nekoliko nuklearnih reaktora i niska proizvodnja hidroenergije dodatno su pojačale povećanje cijena električne energije.

Uvodna izjava (3)

Kao odgovor na tu situaciju, Komisija je u svojoj komunikaciji od 13. listopada 2021. naslovljenoj „Paket mjera za djelovanje i potporu za suočavanje s rastom cijena energije” predložila paket mjera koje bi Unija i njezine države članice mogle primijeniti za ublažavanje neposrednog učinka visokih cijena energije na kupce iz kategorije kućanstvo i na poduzeća, uključujući potpore dohotku, porezne olakšice, uštedu energije i mjere skladištenja, te za jačanje otpornosti na buduće cjenovne šokove. U svojoj komunikaciji od 8. ožujka 2022. naslovljenoj „REPowerEU: zajedničko europsko djelovanje za povoljniju, sigurniju i održiviju energiju” Komisija je predstavila niz dodatnih mjera za jačanje paketa instrumenata i odgovor na rastuće cijene energije. Komisija je 23. ožujka 2022. uspostavila i privremeni okvir državnih potpora kako bi se omogućile određene subvencije za ublažavanje učinaka visokih cijena energije.

Uvodna izjava (4)

U svojoj komunikaciji od 18. svibnja 2022. Komisija je predstavila svoj plan REPowerEU, kojim su uvedene dodatne mjere usmjerene na uštedu energije, diversifikaciju opskrbe energijom, ambiciozniji cilj povećanja energetske učinkovitosti i ubrzano uvođenje energije iz obnovljivih izvora s ciljem smanjenja ovisnosti Unije o ruskim fosilnim gorivima, uključujući prijedlog da se cilj o udjelu energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji do 2030. poveća na 45 %. Nadalje, u komunikaciji Komisije od 18. svibnja 2022. naslovljenoj „Kratkoročne intervencije na tržištu električne energije i dugoročna poboljšanja modela tržišta električne energije – tijek daljnjeg djelovanja”, uz utvrđivanje dodatnih kratkoročnih mjera za rješavanje problema visokih cijena energije, utvrđena su potencijalna područja za poboljšanje modela tržišta električne energije te je najavljena namjera da se ta područja procijene s ciljem izmjene zakonodavnog okvira.

Uvodna izjava (5)

Kako bi hitno odgovorila na krizu u pogledu cijena energije i sigurnosne bojazni te ublažila povećanje cijena za građane, Unija je donijela nekoliko pravnih akata, među njima Uredbu (EU) 2022/1032 Europskog parlamenta i Vijeća(5), kojom je uspostavljen strog sustav skladištenja plina, te Uredbu Vijeća (EU) 2022/1369(6), kojom su predviđene učinkovite mjere za smanjenje potražnje za plinom i električnom energijom, Uredbu Vijeća (EU) 2022/1854(7), kojom su uspostavljeni sustavi ograničavanja cijena kako bi se izbjegla neočekivana dobit na tržištu plina i električne energije, i Uredbu Vijeća (EU) 2022/2577(8), kojom su uspostavljene mjere za ubrzavanje postupaka izdavanja dozvola za postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora.

Uvodna izjava (6)

Dobro integrirano energetsko tržište koje se temelji na uredbama (EU) 2018/1999(9), (EU) 2019/942(10) i (EU) 2019/943(11) Europskog parlamenta i Vijeća te direktivama (EU) 2018/2001(12), (EU) 2018/2002(13) i (EU) 2019/944(14) Europskog parlamenta i Vijeća, koje se obično nazivaju paket „Čista energija za sve Europljane”, donesen 2018. i 2019. („paket za čistu energiju”), omogućuje Uniji da iskoristi gospodarske prednosti jedinstvenog energetskog tržišta u svim okolnostima, osiguravajući sigurnost opskrbe i održavajući proces dekarbonizacije kako bi se postigao cilj klimatske neutralnosti Unije. Prekogranična povezanost osigurava i sigurniji, pouzdaniji i učinkovitiji rad elektroenergetskih sustava te bolju otpornost na kratkoročne cjenovne šokove.

Uvodna izjava (7)

Za jačanje unutarnjeg energetskog tržišta i postizanje ciljeva klimatske i energetske tranzicije potrebno je znatno unapređenje elektroenergetske mreže Unije kako bi se mogla ostvariti velika povećanja kapaciteta proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, uz promjenjive količine proizvodnje ovisno o vremenskim uvjetima te promjene obrazaca protoka električne energije u cijeloj Uniji, te kako bi se moglo odgovoriti na novu potražnju, na primjer za električna vozila i dizalice topline. Ulaganje u mreže, unutar i preko granica, ključno je za pravilno funkcioniranje unutarnjeg tržišta električne energije, uključujući sigurnost opskrbe. Takvo ulaganje potrebno je kako bi se energija iz obnovljivih izvora i potražnja integrirale u kontekstu u kojem su udaljenije nego u prošlosti te kako bi se u konačnici ostvarili klimatski i energetski ciljevi Unije. Stoga bi svaka reforma tržišta električne energije Unije trebala doprinijeti integriranijoj europskoj elektroenergetskoj mreži kako bi se osiguralo da svaka država članica postigne razinu elektroenergetske međupovezanosti u skladu s ciljem elektroenergetske međupovezanosti od najmanje 15 % do 2030. u skladu s člankom 4. točkom (d) podtočkom 1. Uredbe (EU) 2018/1999, da se taj kapacitet međupovezanosti u najvećoj mogućoj mjeri upotrebljava za prekograničnu trgovinu te da se elektroenergetska mreža i infrastruktura za povezivost Unije grade ili nadograđuju, primjerice s pomoću Unijinih projekata od zajedničkog interesa utvrđenih u skladu s Uredbom (EU) 2022/869 Europskog parlamenta i Vijeća(15). Svim građanima i poduzećima Unije trebalo bi omogućiti odgovarajuću povezivost jer to može dovesti do znatnih prilika kojima bi im se omogućilo sudjelovanje u energetskoj tranziciji i digitalnoj transformaciji Unije. Potrebno je posebno uzeti u obzir najudaljenije regije iz članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), u kojem se prepoznaju njihova specifična ograničenja i predviđa donošenje posebnih mjera u tom pogledu.

Uvodna izjava (8)

Trenutačni model tržišta električne energije pomogao je, među ostalim, u nastanku novih i inovativnih proizvoda, usluga i mjera na maloprodajnim tržištima električne energije, čime se podupire energetska učinkovitost i veća upotreba energije iz obnovljivih izvora te povećava izbor kako bi se potrošačima pomoglo da smanje svoje račune za energiju, među ostalim s pomoću malih proizvodnih postrojenja te novonastalih usluga za upravljanje potrošnjom. Nadogradnja i iskorištavanje potencijala digitalizacije energetskog sustava, kao što je aktivno sudjelovanje potrošača, ključni je element budućih tržišta i sustava električne energije u Uniji. Istodobno je potrebno poštovati izbore potrošača i omogućiti im da iskoriste različite ponude ugovora te zaštititi kupce iz kategorije kućanstvo od visokih cijena tijekom energetske krize. Integracija energetskog sustava zamišljena je kao planiranje i rad energetskog sustava u cjelini, u okviru više nositelja energije, energetske infrastrukture i sektora potrošnje, stvaranjem snažnijih veza među njima, u međusobnoj sinergiji i uz potporu digitalizacije, radi osiguravanja sigurne, cjenovno pristupačne, pouzdane i održive energije.

Uvodna izjava (9)

U kontekstu energetske krize, trenutačni model tržišta električne energije otkrio je i niz nedostataka i neočekivanih posljedica povezanih s utjecajem visokih i nestabilnih cijena fosilnih goriva na kratkoročna tržišta električne energije, zbog čega su kućanstva i poduzeća izložena znatnim porastima cijena i posljedicama koje ti porasti imaju na njihove račune za električnu energiju.

Uvodna izjava (10)

Brže uvođenje energije iz obnovljivih izvora i čistih fleksibilnih tehnologija najodrživiji je i troškovno najučinkovitiji način strukturnog smanjenja potražnje za fosilnim gorivima za proizvodnju električne energije i omogućivanja izravne potrošnje električne energije putem elektrifikacije potražnje za energijom i integracije energetskog sustava. Zbog niskih operativnih troškova obnovljivi izvori mogu pozitivno utjecati na cijene električne energije u cijeloj Uniji i smanjiti potrošnju fosilnih goriva.

Uvodna izjava (11)

Promjenama u modelu tržišta električne energije trebalo bi osigurati da potrošači, uključujući one najugroženije, iskoriste prednosti sve veće primjene energije iz obnovljivih izvora i energetske tranzicije u cjelini, da ih se u konačnici zaštiti od energetskih kriza i da se izbjegne padanje većeg broja kupaca iz kategorije kućanstvo u zamku energetskog siromaštva. Tim bi se promjenama trebao ublažiti učinak visokih cijena fosilnih goriva, posebno plina, na cijene električne energije kako bi se kupcima iz kategorije kućanstvo i poduzećima omogućilo da dugoročno iskoriste prednosti cjenovno pristupačne i sigurne energije iz održivih obnovljivih izvora i izvora s niskim emisijama ugljika, kao i energetski učinkovitih rješenja u smanjenju ukupnih troškova energije, što može smanjiti potrebu za proširivanjem električne mreže i proizvodnih kapaciteta.

Uvodna izjava (12)

Cilj je reforme modela tržišta električne energije ostvariti pristupačne i konkurentne cijene električne energije za sve potrošače. Kao takva, ta bi reforma trebala koristiti ne samo kupcima iz kategorije kućanstvo nego i potaknuti konkurentnost industrija Unije olakšavajući ulaganja u čistu tehnologiju koja su im potrebna kako bi dovršile prelazak na nultu neto stopu emisija. Energetsku tranziciju u Uniji potrebno je poduprijeti snažnim temeljima za proizvodnju čistih tehnologija. Tim će se reformama poduprijeti cjenovno pristupačna elektrifikacija industrije i pozicioniranje Unije kao globalnog predvodnika kad je riječ o istraživanju i inovacijama u području tehnologija čiste energije.

Uvodna izjava (13)

Učinkovita kratkoročna tržišta koja dobro funkcioniraju ključan su instrument za integraciju energije iz obnovljivih izvora i izvora fleksibilnosti na tržište električne energije, te omogućuju integraciju energetskog sustava na troškovno učinkovit način.

Uvodna izjava (14)

Unutardnevna tržišta posebno su važna za integraciju promjenjivih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav uz najmanji trošak jer sudionicima na tržištu omogućuju trgovanje manjkom ili viškom električne energije bliže vremenu isporuke. Budući da proizvođači energije iz promjenjivih obnovljivih izvora mogu točno procijeniti svoju proizvodnju tek blizu vremenu isporuke, ključno je da putem pristupa likvidnom tržištu maksimiziraju mogućnosti trgovanja što je bliže moguće vremenu isporuke električne energije. Vrijeme zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta trebalo bi stoga skratiti i utvrditi bliže stvarnom vremenu kako bi se sudionicima na tržištu maksimalno povećale mogućnosti trgovanja manjkom i viškom električne energije te doprinijelo boljoj integraciji promjenjivih obnovljivih izvora energije u elektroenergetski sustav. Ako se tom promjenom stvaraju rizici za sigurnost opskrbe te kako bi se omogućio troškovno učinkovit prijelaz na kraće vrijeme zatvaranja prekozonskog tržišta, operatori prijenosnih sustava trebali bi imati mogućnost zatražiti odstupanje, na temelju procjene učinka i podložno odobrenju dotičnog regulatornog tijela, kako bi dobili produljenje roka provedbe. Taj bi zahtjev trebao uključivati akcijski plan s konkretnim koracima prema uspostavi novog vremena zatvaranja unutardnevnog prekozonskog tržišta.

Uvodna izjava (15)

Stoga je važno da se unutardnevna tržišta prilagode tehnologijama za proizvodnju energije iz promjenjivih obnovljivih izvora, kao što su solarna energija i energija vjetra, kao i uključivanju upravljanja potrošnjom i skladištenja energije. Likvidnost unutardnevnih tržišta trebalo bi poboljšati dijeljenjem knjiga naloga među operatorima tržišta unutar zone trgovanja, među ostalim i kad su prekozonski kapaciteti postavljeni na nulu ili nakon vremena zatvaranja unutardnevnog tržišta. Kako bi se osiguralo da nominirani operatori tržišta električne energije dijele knjige naloga u razdoblju tržišta povezivanja dan unaprijed i unutardnevnog tržišta, nominirani operatori tržišta električne energije trebali bi dostaviti sve naloge za proizvode za dan unaprijed i unutardnevne proizvode i proizvode istih obilježja jedinstvenom povezivanju dan unaprijed i jedinstvenom unutardnevnom povezivanju te ne bi trebali organizirati trgovanje proizvodima za dan unaprijed ni unutardnevnim proizvodima ni proizvodima istih obilježja izvan jedinstvenog povezivanja dan unaprijed i jedinstvenog unutardnevnog povezivanja. Radi ublažavanja inherentnog rizika od diskriminacije u trgovanju proizvodima dan unaprijed i unutardnevnim proizvodima unutar i izvan jedinstvenog povezivanja dan unaprijed i jedinstvenog unutardnevnog povezivanja te posljedičnog iscrpljivanja likvidnosti na povezanim Unijinim tržištima električne energije, ta bi se obveza trebala primjenjivati na nominirane operatore tržišta električne energije, poduzeća koja izravno ili neizravno provode kontrolu nad nominiranim operatorom tržišta električne energije i poduzeća koja su pod izravnom ili neizravnom kontrolom nominiranog operatora tržišta električne energije. Kako bi se poboljšala transparentnost na tržištima, sudionici na tržištu trebali bi, ako je to primjenjivo, dostaviti informacije po proizvodnim jedinicama, ne dovodeći u pitanje podnošenje ponuda u skladu s relevantnim okvirom u svakoj državi članici.

Uvodna izjava (16)

Osim toga, trebalo bi se osigurati sudjelovanje malih pružatelja usluga fleksibilnosti na kratkoročnim tržištima električne energije smanjenjem minimalne količine za koju se može dati ponuda.

Uvodna izjava (17)

Kako bi se osigurala učinkovita integracija električne energije proizvedene iz promjenjivih obnovljivih izvora energije i smanjila potreba za proizvodnjom električne energije iz fosilnih goriva u situacijama kad dođe do krize cijena električne energije na regionalnoj razini ili razini Unije, države članice trebale bi moći od operatora sustava zatražiti da predlože nabavu proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima koji omogućuje dodatno upravljanje potrošnjom kako bi se doprinijelo smanjenju potrošnje u elektroenergetskom sustavu. Dotično regulatorno tijelo trebalo bi ocijeniti prijedlog proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima u pogledu ostvarenja smanjenja potražnje za električnom energijom i smanjenja učinka na veleprodajnu cijenu električne energije tijekom vršnih sati. Budući da je cilj proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima smanjiti i preusmjeriti potrošnju električne energije te kako bi se izbjeglo povećanje emisija stakleničkih plinova, aktivacija proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima ne bi trebala podrazumijevati pokretanje proizvodnje na temelju fosilnih goriva koja se nalazi iza mjernog mjesta. S obzirom na to da bi se proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima trebao primjenjivati samo u ograničenim situacijama kad dođe do krize cijena električne energije na regionalnoj razini ili razini Unije, njegova nabava može se provesti do tjedan dana prije oslobađanja dodatnih kapaciteta za upravljanje potrošnjom. Operatori sustava trebali bi moći aktivirati proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima prije otvaranja ili tijekom razdoblja tržišta dan unaprijed. Alternativno, proizvod za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima trebao bi se moći automatski aktivirati na temelju unaprijed utvrđene cijene električne energije. Kako bi se provjerile količine smanjenja potrošnje električne energije, operator sustava trebao bi upotrijebiti osnovnu vrijednost koja odražava očekivanu potrošnju električne energije bez aktivacije proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima te bi, nakon savjetovanja sa sudionicima na tržištu, trebao razviti osnovnu metodologiju. Tu bi metodologiju trebalo odobriti dotično regulatorno tijelo. ACER bi trebao procijeniti učinak upotrebe proizvodâ za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima na tržištu električne energije Unije, uzimajući u obzir potrebu da se proizvodima za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima neopravdano ne narušava funkcioniranje tržišta električne energije ili da se ne uzrokuje preusmjeravanje upravljanja potrošnjom na proizvode za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima, te bi trebao moći izdati preporuke regulatornim tijelima koje treba uzeti u obzir pri njihovoj procjeni na nacionalnoj razini. Nadalje, ACER bi trebao procijeniti učinak razvoja proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima na tržište električne energije Unije u normalnim okolnostima. Na temelju te procjene Komisija bi, prema potrebi, trebala moći podnijeti zakonodavni prijedlog za izmjenu Uredbe (EU) 2019/943 radi uvođenja proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima izvan situacija krize cijena električne energije.

Uvodna izjava (18)

Kako bi mogli aktivno sudjelovati na tržištima električne energije i osigurati fleksibilnost, potrošače se postupno oprema pametnim brojilima. Međutim, u brojnim državama članicama pametni sustavi mjerenja još uvijek se sporo uvode, pa je nužno da države članice poboljšaju uvjete za ugradnju pametnih sustava mjerenja kako bi se što prije postigla potpuna pokrivenost. Međutim, operatori prijenosnih sustava, operatori distribucijskih sustava i relevantni sudionici na tržištu, uključujući neovisne agregatore, trebali bi moći, uz pristanak krajnjeg kupca, upotrebljavati podatke iz namjenskih mjernih uređaja, u skladu s člancima 23. i 24. Direktive (EU) 2019/944 i drugim relevantnim pravom Unije, uključujući pravo o zaštiti podataka i privatnosti, posebno s Uredbom (EU) 2016/679 Europskog parlamenta i Vijeća(16). Osim toga, samo u slučajevima u kojima pametni sustavi mjerenja još nisu ugrađeni te u slučajevima kad pametni sustavi mjerenja ne osiguravaju dovoljnu razinu granularnosti podataka, operatori prijenosnih sustava i operatori distribucijskih sustava trebali bi, uz pristanak krajnjeg kupca, upotrebljavati podatke iz namjenskih mjernih uređaja za praćenje i obračun usluga fleksibilnosti kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije. Omogućivanjem upotrebe podataka iz namjenskih mjernih uređaja za praćenje i obračun trebalo bi se olakšati aktivno sudjelovanje krajnjih kupaca na tržištu i razvoj njihova upravljanja potrošnjom. Upotreba podataka iz tih namjenskih mjernih uređaja trebala bi biti u skladu sa zahtjevima kvalitete koji se odnose na podatke.

Uvodna izjava (19)

Ovom se Uredbom uspostavlja pravna osnova za obradu osobnih podataka u skladu s Uredbom (EU) 2016/679. Države članice trebale bi osigurati da se poštuju sva načela i obveze u pogledu obrade osobnih podataka utvrđeni u Uredbi (EU) 2016/679, među ostalim o smanjenju količine podataka. Ako se cilj ove Uredbe može postići bez obrade osobnih podataka, voditelji obrade podataka trebali bi se oslanjati na anonimizirane i zbirne podatke.

Uvodna izjava (20)

Potrošačima i opskrbljivačima potrebna su djelotvorna i učinkovita dugoročna tržišta kako bi se obuhvatila njihova dugotrajna izloženost cijenama i smanjila ovisnost o kratkoročnim cijenama. Kako bi se osiguralo da kupci energije diljem Unije mogu u potpunosti iskoristiti prednosti integriranih tržišta električne energije i tržišnog natjecanja diljem Unije, Komisija bi trebala procijeniti učinak mogućih mjera za poboljšanje funkcioniranja dugoročnih tržišta električne energije Unije, kao što su učestalost dodjele, dospijeće i priroda dugoročnih prava prijenosa, načini jačanja sekundarnog tržišta i moguće uvođenje regionalnih virtualnih čvorišta.

Uvodna izjava (21)

Dio procjene koji se odnosi na moguće uvođenje regionalnih virtualnih čvorišta trebao bi, među ostalim, obuhvaćati posljedice u pogledu postojećih međuvladinih sporazuma povezanih s prekograničnim zajedničkim vlasništvom elektrana. Ako se uvedu, virtualna čvorišta odražavala bi zbirnu cijenu više zona trgovanja i pružala referentnu cijenu koju bi operatori tržišta trebali upotrebljavati za ponudu dugoročnih proizvoda za zaštitu od rizika. U tom pogledu regionalna virtualna čvorišta ne bi trebalo smatrati subjektima koji dogovaraju ili izvršavaju transakcije. Osiguravanjem indeksa referentnih cijena regionalna virtualna čvorišta omogućila bi udruživanje sredstava za očuvanje likvidnosti te sudionicima na tržištu pružila dodatne mogućnosti zaštite od rizika. Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu ove Uredbe Komisiji bi trebalo dodijeliti provedbene ovlasti kako bi dodatno utvrdila, ako je to potrebno, mjere i alate za izradu modela dugoročnog tržišta električne energije Unije, među ostalim u pogledu uvođenja regionalnih virtualnih čvorišta. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća(17).

Uvodna izjava (22)

Kako bi se povećale mogućnosti sudionika na tržištu za zaštitu od rizika, trebalo bi proširiti ulogu jedinstvene platforme za dodjelu utvrđenu u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2016/1719(18). Jedinstvena platforma za dodjelu trebala bi djelovati kao subjekt koji nudi dodjelu i olakšava trgovanje financijskim dugoročnim pravima prijenosa u ime operatora prijenosnih sustava između različitih zona trgovanja i, prema potrebi, regionalnih virtualnih čvorišta.

Uvodna izjava (23)

Mrežnim tarifama trebalo bi se poticati operatore prijenosnih sustava i operatore distribucijskih sustava da upotrebljavaju usluge fleksibilnosti daljnjim razvojem inovativnih rješenja za optimiranje postojeće mreže i nabavu usluga fleksibilnosti, posebno upravljanja potrošnjom ili skladištenja energije. U tu bi svrhu mrežne tarife trebale biti osmišljene tako da se uzmu u obzir operativni i kapitalni izdaci operatora sustava ili njihova učinkovita kombinacija kako bi mogli upravljati elektroenergetskim sustavom na troškovno učinkovit način. Zahtjev u pogledu odražavanja troškova ne bi trebao ograničavati mogućnost učinkovite preraspodjele troškova ako se primjenjuju naknade za upotrebu mreže koje se prilagođavaju prema lokaciji ili vremenu. Time bi se dodatno doprinijelo integraciji energije iz obnovljivih izvora uz najmanji trošak za elektroenergetski sustav te omogućilo krajnjim kupcima da procijene vrijednost svojih rješenja za fleksibilnost. Regulatorna tijela imat će središnju ulogu u osiguravanju dostatnog ulaganja za potreban razvoj, proširenje i jačanje mreže. Regulatorna tijela trebala bi promicati javno prihvaćanje i upotrebu anticipativnih ulaganja, potičući ubrzanje razvoja mreže kako bi se odgovorilo na ubrzano uvođenje proizvodnje energije iz obnovljivih izvora, među ostalim, prema potrebi, u određenim područjima za brži razvoj obnovljivih izvora energije, te pametne elektrificirane potražnje.

Uvodna izjava (24)

Odobalni obnovljivi izvori energije, kao što su energija vjetra na moru, energija oceana i energija iz plutajućih fotonaponskih sustava, imat će ključnu ulogu u izgradnji elektroenergetskog sustava koji se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije i u osiguravanju klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, za njihovo šire i učinkovito uvođenje postoje značajne prepreke koje im onemogućavaju masivan razvoj potreban za postizanje tih ciljeva. Slične bi prepreke u budućnosti mogle nastati i za druge odobalne tehnologije. Kako bi se smanjio rizik ulaganja za nositelje odobalnih projekata, razvoj odobalnih projekata mogao bi se olakšati upotrebom instrumenata kao što su ugovori o kupnji električne energije („PPA-ovi”) ili dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike. Što se tiče odobalnih hibridnih projekata povezanih s više tržišta u odobalnoj zoni trgovanja, postoji dodatni rizik povezan s jedinstvenom topografskom situacijom u vezi s pristupom tržištu. Kako bi se smanjili rizici za takve projekte, operatori prijenosnih sustava trebali bi platiti nadoknadu ako u potvrđenim rezultatima izračuna kapaciteta nisu stavili na raspolaganje kapacitet dogovoren u ugovorima o priključenju na interkonekcijskom vodu ili nisu stavili na raspolaganje kapacitet na ključnim elementima mreže na temelju pravila za izračun kapaciteta utvrđenih u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943, ili nisu stavili na raspolaganje nijedan od njih. Operatori prijenosnih sustava ne bi trebali plaćati nadoknadu ako su u potvrđenim rezultatima izračuna kapaciteta stavili na raspolaganje kapacitet interkonekcijskog voda na razini ili iznad zahtjeva iz ugovora o priključenju te kapacitet na ključnim elementima mreže u skladu s pravilima utvrđenima u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943. U odgovarajućem ugovoru o priključenju s operatorom odobalnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora operatori prijenosnih sustava trebali bi nastojati da dostava ukupnog dogovorenog kapaciteta bude pouzdana, nefleksibilna i u skladu s okvirom za ugovore o priključenju utvrđenim u Direktivi (EU) 2019/944. Države članice trebalo bi dovoljno unaprijed obavijestiti o ugovoru o priključenju. Nadoknadu bi trebalo platiti ako se raspoloživi prijenosni kapaciteti smanje u mjeri u kojoj se ukupna količina proizvodnje električne energije koju bi odobalno postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora inače moglo izvoziti ne može isporučiti na okolna tržišta ili ako je, unatoč mogućnosti izvoza, došlo do odgovarajućeg smanjenja cijena u odobalnoj zoni trgovanja zbog smanjenja kapaciteta, u usporedbi sa slučajevima kad nema smanjenja kapaciteta, ili oboje. Nadoknadu bi trebalo isplatiti iz prihoda od zagušenja. Trebala bi se primjenjivati ako jedan ili više operatora prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje dostatan kapacitet raspoloživ za izvoz kapaciteta proizvodnje električne energije na svojim odgovarajućim interkonekcijskim vodovima do kapaciteta dogovorenoga u ugovoru o priključenju te bi je oni trebali isplatiti. Radi regionalne pravednosti, ako je do tog nedostatnog kapaciteta došlo zbog toga što drugi operatori prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje kapacitet na svojim kritičnim elementima mreže, na temelju pravila za izračun kapaciteta utvrđenih u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943, troškovi nadoknade trebali bi se razmjerno raspodijeliti među tim operatorima prijenosnih sustava u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Osim toga, svaka nadoknada koja nije obuhvaćena tom razmjernom raspodjelom može se podijeliti među relevantnim stranama u državama članicama uključenima u odobalni hibridni projekt u okviru njihovih aranžmana za podjelu troškova. Ta nadoknada ne bi trebala dovesti do prekomjerne nadoknade i namijenjena je uravnoteženju smanjenih prihoda operatora odobalnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora zbog smanjenog pristupa međusobno povezanim tržištima. Trebala bi biti povezana samo s proizvodnom sposobnošću dostupnom na tržištu, koja može ovisiti o vremenskim uvjetima i ne obuhvaća isključenje i održavanje odobalnih projekata. Nadoknadu u slučaju nemogućnosti pristupa prijenosnoj mreži ne bi trebalo tumačiti kao prioritetno dispečiranje i trebala bi biti usklađena s načelima nediskriminacije i najvećeg mogućeg povećanja prekograničnih kapaciteta za trgovinu na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/943. Nadalje, ne bi trebala postojati dvostruka nadoknada za isti rizik obuhvaćen tom odredbom, na primjer ako je rizik već pokriven ugovorom za kompenzaciju razlike ili drugim odgovarajućim programom potpore. Pojedinosti o tom mehanizmu nadoknade i metodologiji za provedbu koju treba razviti, uključujući uvjete pod kojima mjera može isteći, kao što su postojanje dostatne potražnje u odobalnoj zoni trgovanja, primjerice za velik elektrolizator, ili izravan pristup dovoljnom broju tržišta da rizik nestane, trebali bi biti dodatno razrađeni u provedbenom aktu, među ostalim, ako je to relevantno, putem izmjena Uredbe Komisije (EU) 2015/1222(19).

Uvodna izjava (25)

Na veleprodajnom tržištu dan unaprijed prvo se dispečiraju elektrane s nižim graničnim troškovima, ali cijenu koju dobivaju svi sudionici na tržištu određuje posljednja elektrana potrebna za pokrivanje potražnje, a to je elektrana s najvišim graničnim troškovima kad se tržišta poravnaju. U tom je kontekstu energetska kriza pokazala da nagli rast cijene plina i kamenog ugljena može dovesti do iznimnog i trajnog povećanja cijena po kojima postrojenja za proizvodnju na plin i ugljen daju ponude na veleprodajnom tržištu dan unaprijed. To je pak dovelo do iznimno visokih cijena na tržištu dan unaprijed u cijeloj Uniji jer su postrojenja za proizvodnju na plin i ugljen često elektrane s najvišim graničnim troškovima potrebnima za zadovoljavanje potražnje za električnom energijom.

Uvodna izjava (26)

S obzirom na ulogu cijene na tržištu dan unaprijed kao referentne cijene na drugim veleprodajnim tržištima električne energije i činjenicu da svi sudionici na tržištu dobivaju ravnotežnu cijenu, tehnologije sa znatno nižim graničnim troškovima dosljedno bilježe visoke prihode.

Uvodna izjava (27)

Kako bi ostvarila ciljeve Unije u pogledu dekarbonizacije i ciljeve utvrđene u planu REPowerEU da postane energetski neovisnija, Unija mora znatno ubrzati uvođenje obnovljivih izvora energije. S obzirom na potrebe za ulaganjem koje su potrebne za postizanje tih ciljeva tržište bi trebalo osigurati uspostavu dugoročnog cjenovnog signala.

Uvodna izjava (28)

U okviru toga države članice trebale bi nastojati stvoriti odgovarajuće tržišne uvjete za dugoročne tržišne instrumente, kao što su ugovori o kupnji električne energije. Ugovori o kupnji električne energije bilateralni su ugovori o kupnji između proizvođača i kupaca električne energije koji su sklopljeni dobrovoljnoj osnovi i temelje se na tržišnim cijenama bez regulatornih intervencija u određivanju cijena. Ugovori o kupnji električne energije osiguravaju dugoročnu stabilnost cijena za kupca i sigurnost potrebnu proizvođaču da donese odluku o ulaganju. Međutim, samo nekoliko država članica ima aktivna tržišta ugovora o kupnji električne energije, a kupci su obično ograničeni na velika poduzeća, među ostalim zbog toga što se ugovori o kupnji električne energije suočavaju s nizom prepreka, posebno zbog poteškoća u pokrivanju rizika od neplaćanja kupca u tim dugoročnim ugovorima. Države članice trebale bi uzeti u obzir potrebu za stvaranjem dinamičnog tržišta ugovora o kupnji električne energije pri određivanju politika za postizanje ciljeva dekarbonizacije energije utvrđenih u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima. Pri osmišljavanju mjera koje izravno utječu na ugovore o kupnji električne energije države članice trebale bi poštovati moguća legitimna očekivanja i uzeti u obzir učinke tih mjera na postojeće i buduće ugovore o kupnji električne energije.

Uvodna izjava (29)

U skladu s Direktivom (EU) 2018/2001 države članice procjenjuju regulatorne i administrativne prepreke dugoročnim ugovorima o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora te uklanjaju neopravdane prepreke i nerazmjerne ili diskriminirajuće postupke ili naknade, te promiču primjenu takvih ugovora. Osim toga, države članice u svojim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima opisuju politike i mjere kojima se olakšava primjena ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora. Ne dovodeći u pitanje tu obvezu izvješćivanja o regulatornom kontekstu koji utječe na tržište ugovora o kupnji električne energije, države članice trebale bi osigurati da su instrumenti za smanjenje financijskih rizika povezanih s kupcem koji ne ispunjava svoje dugoročne obveze plaćanja u okviru ugovora o kupnji električne energije dostupni kupcima koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište ugovora o kupnji električne energije i koji nisu u financijskim poteškoćama. Države članice trebale bi moći odlučiti uspostaviti program jamstava po tržišnim cijenama ako privatna jamstva nisu dostupna ili nisu dovoljno dostupna. Ako država članica uspostavi takav program jamstava, trebala bi uključiti odredbe za izbjegavanje smanjenja likvidnosti na tržištima električne energije, primjerice upotrebom financijskih ugovora o kupnji električne energije. Države članice mogle bi odlučiti olakšati objedinjavanje potražnje za ugovorima o kupnji električne energije među kupcima koji individualno nailaze na prepreke ulasku na tržište ugovora o kupnji električne energije, ali bi zajedno trebali moći proizvođačima dati privlačnu ponudu ugovora o kupnji električne energije. Države članice ne bi trebale podupirati ugovore o kupnji električne energije za kupnju električne energije proizvedene iz fosilnih goriva. Države članice trebale bi se moći ograničiti na podupiranje samo programa jamstava kojima se pruža potpora za novu proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, u skladu sa svojim politikama dekarbonizacije, posebno ako tržište ugovora o kupnji električne energije iz obnovljivih izvora nije dovoljno razvijeno. Iako bi zadani pristup trebao biti utemeljen na nediskriminaciji među potrošačima, države članice mogle bi odlučiti usmjeriti te instrumente na određene kategorije potrošača primjenjujući pritom objektivne i nediskriminirajuće kriterije. U tom bi okviru države članice trebale osigurati odgovarajuću koordinaciju, među ostalim s pomoću instrumenata osiguranih na razini Unije, koje pruža, na primjer, Europska investicijska banka (EIB).

Uvodna izjava (30)

Prilikom osmišljavanja i dodjele javne potpore države članice imaju na raspolaganju nekoliko instrumenata za potporu razvoju tržišta ugovora o kupnji električne energije. Dopuštanjem nositeljima projekata u području energije iz obnovljivih izvora koji sudjeluju u javnom natječaju za potporu da rezerviraju dio proizvodnje za prodaju putem ugovora o kupnji električne energije doprinijelo bi se razvoju i rastu tržišta ugovora o kupnji električne energije. Osim toga, u okviru te evaluacije natječaja države članice trebale bi nastojati primjenjivati kriterije kojima bi se poticao pristup tržištu ugovora o kupnji električne energije sudionicima koji se suočavaju s preprekama ulasku, kao što su mala i srednja poduzeća, dajući prednost ponuditeljima koji predoče potpisani ugovor o kupnji električne energije ili dokaz o tome da se jedan ili više potencijalnih kupaca koji se suočavaju s preprekama ulasku na tržište ugovora o kupnji električne energije obvezalo potpisati ugovor o kupnji električne energije za dio proizvodnje projekta.

Uvodna izjava (31)

Kako bi se doprinijelo transparentnosti i razvoju tržišta ugovora o kupnji električne energije na razini Unije i država članica, ACER bi trebao objavljivati godišnju procjenu tih tržišta, procijeniti potrebu za izradom i izdavanjem dobrovoljnih predložaka za ugovore o kupnji električne energije te ih izraditi ako se u procjeni zaključi da postoji takva potreba.

Uvodna izjava (32)

Države članice trebale bi obratiti posebnu pozornost na prekogranične ugovore o kupnji električne energije i ukloniti neopravdane prepreke koje se posebno odnose na njih, čime bi se potrošačima u državama članicama s ograničenim kapacitetom bez diskriminacije omogućio pristup električnoj energiji proizvedenoj u drugim regijama.

Uvodna izjava (33)

Ako Komisija na temelju relevantne procjene zaključi da je državama članicama potrebna potpora za uklanjanje prepreka na tržištima ugovora o kupnji električne energije, trebala bi moći izraditi posebne smjernice. Takve smjernice trebale bi biti ponajprije usmjerene na uklanjanje prepreka koje sprečavaju širenje tržišta ugovora o kupnji električne energije, uključujući prekogranične ugovore o kupnji električne energije. Takve prepreke mogu poprimiti različite oblike, od regulatornih prepreka, posebno nerazmjernih ili diskriminirajućih postupaka ili naknada, do uloge jamstava o podrijetlu ili postupanja s ugovorima o kupnji električne energije u pristupu potencijalnih kupaca financijskim rješenjima.

Uvodna izjava (34)

Uredbom (EU) 2018/1999 predviđa se upotreba mehanizma Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora kao alata za lakše postizanje obvezujućeg cilja Unije u pogledu energije iz obnovljivih izvora do 2030. Na temelju Direktive (EU) 2018/2001, kako je izmijenjena Direktivom (EU) 2023/2413 Europskog parlamenta i Vijeća(20), države članice zajednički nastoje povećati udio energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji do 2030. na 45 % dodatno uz obvezujući cilj Unije od 42,5 %. Stoga bi Komisija trebala procijeniti bi li mjere na razini Unije mogle doprinijeti postizanju dodatnog 2,5 %-tnog udjela energije iz obnovljivih izvora u konačnoj bruto potrošnji energije u Uniji, čime bi se nadopunile nacionalne mjere. U tom kontekstu Komisija bi trebala analizirati mogućnost upotrebe mehanizma Unije za financiranje energije iz obnovljivih izvora za organiziranje dražbi za energiju iz obnovljivih izvora na razini Unije u skladu s relevantnim regulatornim okvirom.

Uvodna izjava (35)

Ako države članice odluče „neposrednim programima zaštite cijena” podupirati javno financirana ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije s niskim emisijama ugljika iz nefosilnih goriva radi postizanja ciljeva Unije u pogledu dekarbonizacije, ti bi programi trebali biti strukturirani kao dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike ili jednakovrijedni programi s istim učincima tako da uključuju, uz jamstvo prihoda, ograničenje visine tržišnih prihoda od dotičnih proizvodnih sredstava. Iako bi se obveza na temelju ove Uredbe trebala primjenjivati samo na potporu ulaganjima u nova postrojenja za proizvodnju električne energije, države članice trebale bi moći odlučiti odobriti programe potpore u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima i za nova ulaganja usmjerena na znatnu obnovu kapaciteta postojećih postrojenja za proizvodnju električne energije ili na znatno povećanje kapaciteta ili produljenje životnog vijeka takvih postrojenja.

Uvodna izjava (36)

Kako bi se osigurale pravna sigurnost i predvidljivost, obveza strukturiranja neposrednih programa zaštite s pomoću dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima trebala bi se primjenjivati samo na ugovore u okviru neposrednih programa zaštite cijena za ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije koji se sklope 17. srpnja 2027. ili nakon tog datuma. To prijelazno razdoblje trebalo bi biti pet godina za odobalnu hibridnu imovinu koja je povezana s dvije ili više zona trgovanja zbog složenosti takvih projekata.

Uvodna izjava (37)

Sudjelovanje sudionika na tržištu u neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima trebalo bi biti dobrovoljno.

Uvodna izjava (38)

Obvezom upotrebe dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima ne dovodi se u pitanje članak 6. stavak 1. Direktive (EU) 2018/2001.

Uvodna izjava (39)

Iako se Direktivom (EU) 2024/1711 Europskog parlamenta i Vijeća(21) mijenja članak 4. stavak 3. drugi podstavak Direktive (EU) 2018/2001, druge odredbe članka 4. te direktive u kojima se utvrđuju načela oblikovanja programâ potpore za energiju iz obnovljivih izvora, i dalje se primjenjuju.

Uvodna izjava (40)

Dvosmjernim ugovorima za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednim programima s istim učincima osiguralo bi se da prihodi proizvođača koji proizlaze iz novih ulaganja u proizvodnju električne energije koji primaju javnu potporu postanu manje ovisni o nestabilnim cijenama proizvodnje koja se temelji na fosilnim gorivima i kojom se obično određuje cijena na tržištu dan unaprijed.

Uvodna izjava (41)

Načela oblikovanja kako su utvrđena u ovoj Uredbi trebala bi se primjenjivati na neposredne programe zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima. Pri procjeni takvih dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima na temelju pravilâ o državnim potporama Komisija bi trebala provjeriti usklađenost tih ugovora ili programa s pravom Unije koje je neodvojivo povezano s pravilima o državnim potporama, kao što su načela oblikovanja dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima kako je utvrđeno u ovoj Uredbi. Pri oblikovanju tih dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima trebalo bi zadržati poticaje za učinkovit rad i sudjelovanje postrojenja za proizvodnju električne energije na tržištima električne energije, posebno kako bi ono bilo prilagođeno tržišnim okolnostima. Komisija bi u svojoj procjeni trebala osigurati da oblikovanje dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima ne dovede do neopravdanog narušavanja tržišnog natjecanja i trgovine na unutarnjem tržištu. Komisija bi osobito trebala osigurati da se raspodjelom prihoda poduzećima ne narušavaju jednaki uvjeti na unutarnjem tržištu, posebno ako se ne može primijeniti konkurentni natječajni postupak. Dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike ili jednakovrijedni programi s istim učincima mogli bi se razlikovati u trajanju i uključivati, među ostalim, ugovore za kompenzaciju razlike koji se temelje na injekciji s jednom ili više izvršnih cijena, minimalnu cijenu, ili ugovore za kompenzaciju razlike koji se temelje na kapacitetu ili mjerilu. Obveza upotrebe dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima ne primjenjuje se na programe potpore koji nisu izravno povezani s proizvodnjom električne energije, kao što je skladištenje energije, i u kojima nema neposredne zaštite cijene, kao što je potpora za ulaganje u obliku unaprijed dodijeljenih bespovratnih sredstava, poreznih mjera ili zelenih certifikata. Kako bi se potaknulo druge ugovorne strane da ispunjavaju svoje ugovorne obveze, dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike ili jednakovrijedni programi s istim učincima trebali bi uključivati klauzule o sankcijama primjenjive u slučaju neopravdanog jednostranog prijevremenog raskida ugovora.

Uvodna izjava (42)

Međutim, u mjeri u kojoj se ograničenjem koje se sastoji od utvrđivanja neposrednih programa zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima smanjuju vrste neposrednih programa zaštite cijena koje države članice mogu donijeti u pogledu obnovljivih izvora energije, ono bi trebalo biti ograničeno na tehnologije nefosilnih goriva s niskim emisijama ugljika čiji su operativni troškovi niski i stabilni te na tehnologije koje obično ne pružaju fleksibilnost elektroenergetskom sustavu, isključujući pritom tehnologije koje su u ranim fazama uvođenja na tržište. To je potrebno kako bi se osiguralo da se ne ugrozi gospodarska održivost proizvodnih tehnologija s visokim graničnim troškovima i kako bi se održali poticaji za tehnologije koje elektroenergetskom sustavu mogu ponuditi fleksibilnost za davanje ponuda na tržištu električne energije na temelju njihovih oportunitetnih troškova. Osim toga, ograničenje koje se sastoji od utvrđivanja neposrednih programa zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima ne bi se trebalo primjenjivati na tehnologije u nastajanju ako bi za poticanje njihove primjene mogle biti prikladnije druge vrste neposrednih programa zaštite cijena. Ograničenjem se ne bi trebalo dovoditi u pitanje moguće izuzeće za mala postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora i demonstracijske projekte na temelju Direktive (EU) 2018/2001 te bi se trebalo uzeti u obzir posebnosti zajednica obnovljive energije u skladu s tom direktivom. S obzirom na potrebu da se proizvođačima pruži regulatorna sigurnost, obveza država članica da primjenjuju neposredne programe zaštite cijena za proizvodnju električne energije u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima trebala bi se primjenjivati samo na ulaganja u nova postrojenja za proizvodnju električne energije koja se služe izvorima navedenima u ovoj uvodnoj izjavi.

Uvodna izjava (43)

Zbog ograničenja visine tržišnih prihoda neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima trebao bi se osigurati dodatni izvor prihoda za države članice u razdobljima visokih cijena energije. Kako bi se dodatno ublažio učinak visokih cijena električne energije na račune potrošača za energiju, države članice trebale bi osigurati da se svi prihodi prikupljeni od proizvođača koji podliježu neposrednim programima zaštite cijena u obliku dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima, ili jednakovrijedna financijska vrijednost tih prihoda, prenose na krajnje kupce, uključujući kupce iz kategorije kućanstvo, mala i srednja poduzeća te energetski intenzivna poduzeća. Pri raspodjeli prihoda kupcima iz kategorije kućanstvo države članice posebno bi trebale moći dati prednost ugroženim kupcima i kupcima pogođenima energetskim siromaštvom. S obzirom na šire koristi za kupce električne energije koje proizlaze iz ulaganja u energiju iz obnovljivih izvora, energetsku učinkovitost i uvođenje niskougljične energije, države članice trebale bi također moći iskoristiti prihode od dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima, ili jednakovrijednu financijsku vrijednost tih prihoda, za financiranje ulaganja za smanjenje troškova električne energije za krajnje kupce i, među ostalim za posebne gospodarske djelatnosti kao što su ulaganja u razvoj distribucijske mreže, obnovljive izvore energije i infrastrukturu za punjenje električnih vozila. Države članice također bi trebale moći takve prihode ili jednakovrijednu financijsku vrijednost tih prihoda, iskoristiti za financiranje troškova neposrednih programa zaštite cijena. Preraspodjela prihoda trebala bi se provoditi na način kojim se osigurava da su kupci i dalje u određenoj mjeri izloženi cjenovnom signalu kako bi smanjili svoju potrošnju kad su cijene visoke ili je preusmjerili na razdoblja nižih cijena, što su obično razdoblja s većim udjelom proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije. Države članice osobito bi trebale moći uzeti u obzir potrošnju izvan vršnog opterećenja kako bi se očuvali poticaji za fleksibilnost. Države članice trebale bi osigurati da preraspodjela prihoda krajnjim potrošačima električne energije ne utječe na jednake uvjete i tržišno natjecanje među različitim opskrbljivačima. Ta načela ne bi trebala biti obvezna za prihode ostvarene ugovorima u okviru neposrednih programa zaštite cijena sklopljenima prije datuma početka primjene obveze upotrebe dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima. Države članice mogu raspodijeliti prihode od dvosmjernih ugovora za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednih programa s istim učincima tako da ta raspodjela ne predstavlja reguliranje maloprodajnih cijena na temelju članka 5. Direktive (EU) 2019/944.

Uvodna izjava (44)

Nadalje, države članice trebale bi osigurati da neposredni programi zaštite cijena ili jednakovrijedni programi s istim učincima, bez obzira na njihov oblik, ne narušavaju učinkovito, konkurentno i likvidno funkcioniranje tržišta električne energije te da se zadrže poticaji za proizvođače da reagiraju na tržišne signale, uključujući prestanak proizvodnje kad su cijene električne energije niže od njihovih operativnih troškova, i za krajnje kupce da smanje potrošnju kad su cijene električne energije visoke. Države članice trebale bi osigurati da programi potpore ne predstavljaju prepreku razvoju komercijalnih ugovora kao što su ugovori o kupnji električne energije.

Uvodna izjava (45)

Stoga se dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike ili jednakovrijedni programi s istim učincima i ugovori o kupnji električne energije međusobno nadopunjuju i doprinose poticanju energetske tranzicije i osiguravaju da potrošači imaju koristi od obnovljivih izvora energije i energije s niskim emisijama ugljika. Podložno zahtjevima uvedenima ovom Uredbom države članice trebale bi moći slobodno odlučiti koje će instrumente upotrebljavati za postizanje svojih ciljeva u pogledu dekarbonizacije. Ugovorima o kupnji električne energije privatni ulagači doprinose dodatnom uvođenju energije iz obnovljivih izvora i energije s niskim emisijama ugljika dok istodobno dugoročno zadržavaju niske i stabilne cijene električne energije. Isto tako, dvosmjernim ugovorima za kompenzaciju razlike ili jednakovrijednim programima s istim učincima isti cilj ostvaruju javni subjekti u ime potrošača. Oba su instrumenta potrebna za postizanje ciljeva Unije u pogledu dekarbonizacije uvođenjem energije iz obnovljivih izvora i energije s niskim emisijama ugljika, uz istodobno promicanje koristi jeftine proizvodnje električne energije za potrošače.

Uvodna izjava (46)

Ubrzano uvođenje obnovljivih izvora energije zahtijeva sve veću dostupnost rješenja za fleksibilnost kako bi se osigurala njihova integracija u mrežu i kako bi se elektroenergetskom sustavu i mreži omogućilo da se prilagode promjenjivosti proizvodnje i potrošnje električne energije u različitim razdobljima. Kako bi se potaknula nefosilna rješenja za fleksibilnost, regulatorno tijelo ili drugo tijelo ili subjekt koje je imenovala država članica trebali bi periodično procjenjivati potrebu za fleksibilnošću u elektroenergetskom sustavu na nacionalnoj razini na temelju ulaznih podataka operatora prijenosnih sustava i operatora distribucijskih sustava te zajedničke europske metodologije koja je predmet javnog savjetovanja i odobrenja ACER-a. U procjeni potreba za fleksibilnošću elektroenergetskog sustava trebalo bi uzeti u obzir sva postojeća i planirana ulaganja, uključujući postojeća sredstva koja još nisu priključena na mrežu, u pogledu izvora fleksibilnosti kao što su fleksibilna proizvodnja električne energije, interkonekcijski vodovi, upravljanje potrošnjom, skladištenje energije ili proizvodnja obnovljivih goriva, zbog potrebe za dekarbonizacijom energetskog sustava. ACER bi trebao periodično ocjenjivati nacionalna izvješća i sastavljati izvješće na razini Unije u kojem bi dao preporuke o pitanjima od prekogranične važnosti. Na temelju nacionalnog izvješća o potrebama za fleksibilnošću države članice trebale bi utvrditi okvirni nacionalni cilj za nefosilno rješenje za fleksibilnost, uključujući odgovarajuće posebne doprinose upravljanja potrošnjom i skladištenja energije tom cilju, što bi se trebalo odražavati i u njihovim integriranim nacionalnim energetskim i klimatskim planovima u skladu s Uredbom (EU) 2018/1999. S obzirom na te planove Komisija bi trebala moći izraditi strategiju Unije za fleksibilnost s posebnim naglaskom na upravljanju potrošnjom i skladištenju energije, koja je u skladu s energetskim i klimatskim ciljevima Unije do 2030. te ciljem klimatske neutralnosti do 2050. Komisija bi trebala moći izdati zakonodavni prijedlog koji bi bio priložen toj strategiji Unije.

Uvodna izjava (47)

Kako bi se postigao okvirni nacionalni cilj u pogledu nefosilnih rješenja za fleksibilnost, uključujući odgovarajuće posebne doprinose upravljanja potrošnjom i skladištenja energije, te ako se na potrebe za fleksibilnošću ne odgovara uklanjanjem tržišnih prepreka i postojećim ulaganjima, države članice trebale bi moći primijeniti programe potpore nefosilnim rješenjima za fleksibilnost koji se sastoje od plaćanja za raspoloživi kapacitet nefosilnih rješenja za fleksibilnost. Nadalje, države članice koje već primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta trebale bi razmotriti promicanje sudjelovanja u nefosilnim rješenjima za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije, s pomoću preoblikovanja kriterija ili značajki ne dovodeći pritom u pitanje primjenu članka 22. Uredbe (EU) 2019/943. Države članice koje već primjenjuju mehanizam za razvoj kapaciteta također bi trebale moći primjenjivati programe potpore nefosilnim rješenjima za fleksibilnost ako su ti programi potrebni za postizanje okvirnog nacionalnog cilja za nefosilna rješenja za fleksibilnost, posebno uz prilagodbu svojih mehanizama za razvoj kapaciteta kako bi dodatno promicale sudjelovanje u nefosilnim rješenjima za fleksibilnost, kao što su upravljanje potrošnjom i skladištenje energije. Ti bi programi trebali obuhvaćati nova ulaganja u nefosilna rješenja za fleksibilnost, uključujući ulaganja u postojeća sredstva, među ostalim ona usmjerena na daljnji razvoj fleksibilnosti upravljanja potrošnjom.

Uvodna izjava (48)

Kako bi se poduprli ciljevi zaštite okoliša, graničnu vrijednost emisija CO2, utvrđenu u članku 22. stavku 4. Uredbe (EU) 2019/943, trebalo bi smatrati gornjom granicom. Stoga bi države članice mogle utvrditi tehničke standarde učinkovitosti i granične vrijednosti emisija CO2 kojima se sudjelovanje u mehanizmima za razvoj kapaciteta ograničava na fleksibilne tehnologije bez fosilnih goriva, potpuno u skladu s komunikacijom Komisije od 18. veljače 2022. naslovljenom „Smjernice o državnim potporama za klimu, zaštitu okoliša i energiju” kojima se države članice potiču na uvođenje zelenih kriterija u mehanizme za razvoj kapaciteta.

Uvodna izjava (49)

Budući da nekoordinirani mehanizmi za razvoj kapaciteta mogu znatno utjecati na unutarnje tržište električne energije, paketom za čistu energiju uveden je sveobuhvatan okvir kojim će se bolje procijeniti potrebe i poboljšati oblikovanje mehanizama za razvoj kapaciteta. Neovisno o potrebi za ograničavanjem narušavanja tržišnog natjecanja i unutarnjeg tržišta, zajedno s odgovarajućim regulatornim okvirom, mehanizmi za razvoj kapaciteta mogu imati važnu ulogu u osiguravanju adekvatnosti resursa, posebno tijekom prijelaza na sustav bez emisija ugljika i za međusobno nedovoljno povezane energetske sustave. Stoga, iako se mehanizmi za razvoj kapaciteta više ne bi trebali smatrati krajnjim mjerama, njihovu nužnost i oblikovanje trebalo bi periodično procjenjivati s obzirom na promjene regulatornog okvira i okolnosti na tržištu. Međutim, postupak donošenja mehanizama za razvoj kapaciteta pokazao se složenim. Radi razmatranja eventualnih mogućnosti racionalizacije i pojednostavnjenja postupka primjene mehanizma za razvoj kapaciteta te kako bi se osiguralo da države članice pravodobno mogu otkloniti zabrinutosti u pogledu adekvatnosti pružajući pritom potrebnu kontrolu za sprečavanje štete za međunarodno tržište, Komisija bi do 17. siječnja 2025. trebala podnijeti detaljno izvješće u kojem se procjenjuju takve mogućnosti. U tom kontekstu Komisija bi trebala zatražiti da ACER izmijeni metodologiju za europsku procjenu adekvatnosti resursa u skladu s primjenjivim postupkom, prema potrebi. Nakon savjetovanja s državama članicama Komisija bi do 17. travnja 2025. trebala podnijeti prijedloge u cilju racionalizacije i pojednostavnjenja postupka za procjenu mehanizama za razvoj kapaciteta, prema potrebi.

Uvodna izjava (50)

Priključivanje novih postrojenja za proizvodnju i potrošnju na mrežu, posebno postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora, često je suočeno s kašnjenjima u postupcima priključenja na mrežu. Jedan od razloga tih kašnjenja nedostatak je raspoloživog kapaciteta mreže na lokaciji koju je odabrao ulagač, što podrazumijeva potrebu za proširenjem ili jačanjem mreže kako bi se postrojenja sigurno povezala sa sustavom. Novi zahtjev za operatore elektroenergetskih sustava, i na razini prijenosa i na razini distribucije, da objavljuju i ažuriraju informacije o kapacitetu raspoloživom za nova priključivanja u njihovim područjima rada ulagačima bi omogućio lakši pristup informacijama o dostupnosti kapaciteta mreže unutar sustava čime bi se ubrzao proces donošenja odluka, što bi pak ubrzalo potrebno uvođenje energije iz obnovljivih izvora. Operatori prijenosnih sustava te bi informacije trebali redovito ažurirati, barem svaki mjesec. Operatori prijenosnih sustava trebali bi također objaviti kriterije za određivanje raspoloživih mrežnih kapaciteta, kao što su postojeći kapaciteti za upravljanje potražnjom i proizvodni kapaciteti, pretpostavke za procjenu moguće daljnje integracije dodatnih korisnika sustava, relevantne informacije o mogućem ograničavanju energije i očekivanja u vezi s relevantnim budućim razvojem mreže.

Uvodna izjava (51)

Nadalje, kako bi se riješio problem dugog vremena odgovora na zahtjeve za priključenje na mrežu, operatori prijenosnih sustava trebali bi korisnicima sustava pružiti jasne i transparentne informacije o statusu i obradi njihovih zahtjeva za priključenje. Operatori prijenosnih sustava trebali bi takve informacije pružiti u roku od tri mjeseca od datuma podnošenja zahtjeva te bi ih trebali redovito ažurirati, a najmanje jednom u tri mjeseca.

Uvodna izjava (52)

Budući da Estonija, Latvija i Litva još nisu sinkronizirane s elektroenergetskim sustavom Unije, suočavaju se s vrlo specifičnim izazovima pri organizaciji tržištâ uravnoteženja i tržišno utemeljene nabave pomoćnih usluga. Iako je napredak prema sinkronizaciji u tijeku, jedan od ključnih preduvjeta za stabilan sinkroni rad sustava jest dostupnost dostatnog rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava za regulaciju frekvencije. Međutim, s obzirom na to da baltičke države ovise o ruskom sinkronom području za upravljanje frekvencijama, još nisu bile u mogućnosti razviti vlastito funkcionalno tržište uravnoteženja. Agresivni rat Rusije protiv Ukrajine znatno je povećao rizik za sigurnost opskrbe koji je posljedica nepostojanja vlastitih tržišta uravnoteženja. Stoga zahtjevi iz članka 6. stavaka 9., 10. i 11. Uredbe (EU) 2019/943 i članka 41. stavka 2. Uredbe Komisije (EU) 2017/2195(22), koji su osmišljeni tako da se primjenjuju na postojeća tržišta uravnoteženja, još uvijek ne odražavaju stanje u Estoniji, Latviji i Litvi, osobito zato što su za razvoj tržišta uravnoteženja potrebni vrijeme i nova ulaganja u rezervirani kapacitet za uravnoteženje sustava. Estonija, Latvija i Litva stoga bi, odstupajući od tih zahtjeva, trebale imati pravo da tijekom prijelaznog razdoblja sklapaju dugoročne financijske ugovore o nabavi rezerviranog kapaciteta za uravnoteženje sustava.

Uvodna izjava (53)

Prijelazna razdoblja za Estoniju, Latviju i Litvu trebalo bi nakon sinkronizacije što prije postupno ukinuti i trebalo bi ih iskoristiti za razvoj odgovarajućih tržišnih instrumenata koji nude kratkoročne rezerve za uravnoteženje i druge neophodne pomoćne usluge, a trebalo bi ih ograničiti na vrijeme potrebno za taj proces.

Uvodna izjava (54)

Baltičke države namjerava se sinkronizirati sa sinkronim područjem kontinentalne Europe jednim dvosistemskim vodom koji povezuje Poljsku i Litvu. Nakon sinkronizacije kapacitet tog voda velikim će se dijelom morati rezervirati za granice pouzdanosti u slučaju neočekivanog ispada u baltičkom sustavu i posljedičnih nenamjernih odstupanja. Operatori prijenosnih sustava trebali bi nastaviti nuditi maksimalni kapacitet za prekogranično trgovanje, u skladu s graničnim vrijednostima pogonskih veličina i uzimajući u obzir moguće nepredviđene događaje u poljskom i litavskom sustavu, uključujući one koji su posljedica ispada visokonaponskih vodova istosmjerne struje ili isključenja baltičkih država iz sinkronog područja kontinentalne Europe. Specifične okolnosti u vezi s tim interkonekcijskim vodom trebalo bi uzeti u obzir pri izračunu ukupnog kapaciteta i nepredviđenih događaja na temelju članka 16. stavka 8. Uredbe (EU) 2019/943.

Uvodna izjava (55)

Mehanizmi za razvoj kapaciteta trebali bi biti otvoreni za sudjelovanje svih resursa koji mogu osigurati potrebnu tehničku izvedbu, što može uključivati elektrane na plin, pod uvjetom da zadovoljavaju graničnu vrijednost emisija iz članka 22. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/943, kao i sve nacionalne granične vrijednosti emisija ili druge objektivne okolišne kriterije koje države članice možda žele primijeniti kako bi se ubrzalo napuštanje fosilnih goriva.

Uvodna izjava (56)

Kako bi se poduprli ciljevi u području zaštite okoliša, člankom 22. stavkom 4. Uredbe (EU) 2019/943 utvrđuju se zahtjevi u pogledu graničnih vrijednosti emisija CO2 za mehanizme za razvoj kapaciteta. Međutim, tijekom prelaska na sustav bez emisija ugljika i nakon energetske krize, države članice koje primjenjuju mehanizme za razvoj kapaciteta koji su odobreni prije 4. srpnja 2019.trebale bi iznimno moći, i to samo u krajnjoj nuždi, odstupiti od te granične vrijednosti emisija CO2 tijekom ograničenog razdoblja. Međutim, takvo bi odstupanje trebalo ograničiti na postojeće proizvodne kapacitete koji su započeli s komercijalnom proizvodnjom prije 4. srpnja 2019.,to jest prije datuma stupanja na snagu Uredbe (EU) 2019/943. Zahtjevu za odstupanje trebalo bi priložiti izvješće dotične države članice u kojem bi se trebao procijeniti učinak odstupanja na emisije stakleničkih plinova i na energetsku tranziciju. Takvo bi izvješće trebalo sadržavati i plan s ključnim etapama za odmak od sudjelovanja proizvodnih kapaciteta koji ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisija CO2 u mehanizmima za razvoj kapaciteta. Nakon odobrenja odstupanja državama članicama trebalo bi dopustiti da organiziraju postupke nabave koji i dalje moraju ispunjavati sve zahtjeve iz poglavlja IV. Uredbe (EU) 2019/943, osim onih koji se odnose na granične vrijednosti emisija CO2. Proizvodni kapacitet koji ne zadovoljava granične vrijednosti emisija CO2 ne bi se smio nabavljati za razdoblje dulje od godine dana, niti se nabavljati za razdoblje isporuke koje je dulje od trajanja odstupanja. Dodatnom postupku nabave otvorenom za sudjelovanje proizvodnih kapaciteta koji ne zadovoljavaju granične vrijednosti emisija CO2 trebao bi prethoditi postupak javne nabave čiji je cilj u najvećoj mogućoj mjeri povećati sudjelovanje kapaciteta koji zadovoljava granične vrijednosti emisija CO2, među ostalim dopuštanjem da cijene kapaciteta narastu dovoljno da potaknu ulaganja u takav kapacitet.

Uvodna izjava (57)

Komisija bi trebala preispitati ovu Uredbu kako bi se osigurala otpornost modela tržišta električne energije u kriznim vremenima i njegova sposobnost podupiranja ciljeva Unije u pogledu dekarbonizacije, daljnjeg poboljšanja integracije tržišta i promicanja potrebnih ulaganja u infrastrukturu, kao i razvoja tržišta ugovora o kupnji električne energije. Na temelju takvog preispitivanja Komisija bi trebala dostaviti sveobuhvatno izvješće Europskom parlamentu i Vijeću te bi mu prema potrebi trebala priložiti zakonodavni prijedlog. U tom bi izvješću Komisija posebno trebala procijeniti učinkovitost trenutačne strukture i funkcioniranja kratkoročnih tržišta električne energije, kao i njihove moguće neučinkovitosti te moguće korektivne mjere i alate koje treba primijeniti u kriznim ili izvanrednim situacijama te prikladnost pravnog i financijskog okvira Unije za distribucijske mreže. To izvješće trebalo bi obuhvaćati i sposobnost postizanja ciljeva Unije u pogledu obnovljivih izvora energije i unutarnjeg energetskog tržišta te potencijal i održivost uspostave jedne ili više tržišnih platformi Unije za ugovore o kupnji električne energije.

Uvodna izjava (58)

Ako bilo koja od mjera predviđenih ovom Uredbom predstavlja državnu potporu, odredbama koje se odnose na takve mjere ne dovodi se u pitanje primjena članaka 107. i 108. UFEU-a. Komisija je nadležna za ocjenjivanje spojivosti državne potpore s unutarnjim tržištem.

Uvodna izjava (59)

Mjerama predviđenima ovom Uredbom ne dovodi se u pitanje primjena uredaba (EU) 2016/1011(23) i (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća(24) te Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(25).

Uvodna izjava (60)

Uredbe (EU) 2019/942 i (EU) 2019/943 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti.

Uvodna izjava (61)

S obzirom na to da cilj ove Uredbe, to jest poboljšanje modela integriranog tržišta električne energije, osobito radi sprečavanja neopravdano visokih cijena električne energije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se on na bolji način može ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tog cilja,

Izmjene Uredbe (EU) 2019/942

Članak 1.

Uredba (EU) 2019/942 mijenja se kako slijedi:

1. članak 2. mijenja se kako slijedi:

(a) umeće se sljedeća točka:

„(aa) izdaje mišljenja i preporuke upućene jedinstvenoj platformi za dodjelu uspostavljenoj u skladu s Uredbom Komisije (EU) 2016/1719(*1);

(*1) Uredba Komisije (EU) 2016/1719 od 26. rujna 2016. o uspostavljanju smjernica za dugoročnu dodjelu kapaciteta (SL L 259, 27.9.2016., str. 42.).”;

(b) točka (d) zamjenjuje se sljedećim:

„(d) donosi pojedinačne odluke o pružanju informacija u skladu s člankom 3. stavkom 2., člankom 7. stavkom 2. točkom (b) i člankom 8. točkom (c); o odobravanju metodologija i uvjeta u skladu s člankom 4. stavkom 4., člankom 5. stavcima 2., 3. i 4.; o preispitivanju zona trgovanja kako je navedeno u članku 5. stavku 7.; o tehničkim pitanjima kako je navedeno u članku 6. stavku 1.; o arbitraži među regulatorima u skladu s člankom 6. stavkom 10.; u vezi s regionalnim koordinacijskim centrima kako je navedeno u članku 7. stavku 2. točki (a); o odobravanju i izmjeni metodologija i izračuna i tehničkim specifikacijama kako je navedeno u članku 9. stavku 1.; o odobravanju i izmjeni metodologija kako je navedeno u članku 9. stavku 3.; o izuzećima kako je navedeno u članku 10.; o infrastrukturi kako je navedeno u članku 11. točki (d); o pitanjima povezanima s cjelovitošću i transparentnošću veleprodajnog tržišta na temelju članka 12.; te o odobravanju i izmjeni zajedničkog prijedloga ENTSO-a za električnu energiju i tijela EU-a za ODS-ove u pogledu vrste i oblika podataka i metodologije povezane s analizom koje treba dostaviti, a koji se odnose na potrebe za fleksibilnošću na temelju članka 5. stavka 9.”

;

2. u članku 3. stavku 2. dodaje se sljedeći podstavak:

„Ovaj stavak primjenjuje se i na jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”

;

3. u članku 4. dodaje se sljedeći stavak:

„9. Stavci 6., 7. i 8. ovog članka primjenjuju se i na jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”

;

4. članak 5. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 8. dodaje se sljedeći podstavak:

„ACER prati jedinstvenu platformu za dodjelu uspostavljenu u skladu s Uredbom (EU) 2016/1719.”

;

(b) dodaje se sljedeći stavak:

„9. ACER odobrava i prema potrebi mijenja zajednički prijedlog ENTSO-a za električnu energiju i tijela EU-a za ODS-ove u pogledu vrste i oblika podataka i metodologije povezane s analizom koje treba dostaviti, a koji se odnose na potrebe za fleksibilnošću na temelju članka 19.e stavka 6. Uredbe (EU) 2019/943.”

;

5. u članku 6. stavak 9. zamjenjuje se sljedećim:

„9. ACER podnosi mišljenja dotičnom regulatornom tijelu i Komisiji na temelju članka 8. stavka 1.b i članka 16. stavka 3. Uredbe (EU) 2019/943.”

;

6. članak 15. mijenja se kako slijedi:

(a) u stavku 4. dodaje se sljedeći podstavak:

„ACER izdaje izvješće o učinku uporabe proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima na tržištu električne energije Unije tijekom krize nakon procjene na temelju članka 7.a stavka 7. Uredbe (EU) 2019/943 i izvješće o učinku razvoja proizvoda za smanjenje potrošnje u vršnim razdobljima na tržištu električne energije Unije u uobičajenim tržišnim okolnostima nakon procjene na temelju članka 7.a stavka 8. te uredbe.”

;

(b) dodaje se sljedeći stavak:

„5. ACER izdaje izvješće na temelju članka 19.e stavka 7. Uredbe (EU) 2019/943 u kojem analizira nacionalna izvješća o procijenjenim potrebama za fleksibilnošću i daje preporuke o pitanjima od prekogranične važnosti u pogledu nalaza regulatornog tijela ili drugog tijela ili subjekta koje je imenovala država članica.”.

Stupanje na snagu

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu