Uredba (EU) 2024/1747

Uvodna izjava (24)

Odobalni obnovljivi izvori energije, kao što su energija vjetra na moru, energija oceana i energija iz plutajućih fotonaponskih sustava, imat će ključnu ulogu u izgradnji elektroenergetskog sustava koji se u velikoj mjeri temelji na obnovljivim izvorima energije i u osiguravanju klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, za njihovo šire i učinkovito uvođenje postoje značajne prepreke koje im onemogućavaju masivan razvoj potreban za postizanje tih ciljeva. Slične bi prepreke u budućnosti mogle nastati i za druge odobalne tehnologije. Kako bi se smanjio rizik ulaganja za nositelje odobalnih projekata, razvoj odobalnih projekata mogao bi se olakšati upotrebom instrumenata kao što su ugovori o kupnji električne energije („PPA-ovi”) ili dvosmjerni ugovori za kompenzaciju razlike. Što se tiče odobalnih hibridnih projekata povezanih s više tržišta u odobalnoj zoni trgovanja, postoji dodatni rizik povezan s jedinstvenom topografskom situacijom u vezi s pristupom tržištu. Kako bi se smanjili rizici za takve projekte, operatori prijenosnih sustava trebali bi platiti nadoknadu ako u potvrđenim rezultatima izračuna kapaciteta nisu stavili na raspolaganje kapacitet dogovoren u ugovorima o priključenju na interkonekcijskom vodu ili nisu stavili na raspolaganje kapacitet na ključnim elementima mreže na temelju pravila za izračun kapaciteta utvrđenih u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943, ili nisu stavili na raspolaganje nijedan od njih. Operatori prijenosnih sustava ne bi trebali plaćati nadoknadu ako su u potvrđenim rezultatima izračuna kapaciteta stavili na raspolaganje kapacitet interkonekcijskog voda na razini ili iznad zahtjeva iz ugovora o priključenju te kapacitet na ključnim elementima mreže u skladu s pravilima utvrđenima u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943. U odgovarajućem ugovoru o priključenju s operatorom odobalnog postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora operatori prijenosnih sustava trebali bi nastojati da dostava ukupnog dogovorenog kapaciteta bude pouzdana, nefleksibilna i u skladu s okvirom za ugovore o priključenju utvrđenim u Direktivi (EU) 2019/944. Države članice trebalo bi dovoljno unaprijed obavijestiti o ugovoru o priključenju. Nadoknadu bi trebalo platiti ako se raspoloživi prijenosni kapaciteti smanje u mjeri u kojoj se ukupna količina proizvodnje električne energije koju bi odobalno postrojenje za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora inače moglo izvoziti ne može isporučiti na okolna tržišta ili ako je, unatoč mogućnosti izvoza, došlo do odgovarajućeg smanjenja cijena u odobalnoj zoni trgovanja zbog smanjenja kapaciteta, u usporedbi sa slučajevima kad nema smanjenja kapaciteta, ili oboje. Nadoknadu bi trebalo isplatiti iz prihoda od zagušenja. Trebala bi se primjenjivati ako jedan ili više operatora prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje dostatan kapacitet raspoloživ za izvoz kapaciteta proizvodnje električne energije na svojim odgovarajućim interkonekcijskim vodovima do kapaciteta dogovorenoga u ugovoru o priključenju te bi je oni trebali isplatiti. Radi regionalne pravednosti, ako je do tog nedostatnog kapaciteta došlo zbog toga što drugi operatori prijenosnih sustava nisu stavili na raspolaganje kapacitet na svojim kritičnim elementima mreže, na temelju pravila za izračun kapaciteta utvrđenih u članku 16. stavku 8. Uredbe (EU) 2019/943, troškovi nadoknade trebali bi se razmjerno raspodijeliti među tim operatorima prijenosnih sustava u skladu s načelom „onečišćivač plaća”. Osim toga, svaka nadoknada koja nije obuhvaćena tom razmjernom raspodjelom može se podijeliti među relevantnim stranama u državama članicama uključenima u odobalni hibridni projekt u okviru njihovih aranžmana za podjelu troškova. Ta nadoknada ne bi trebala dovesti do prekomjerne nadoknade i namijenjena je uravnoteženju smanjenih prihoda operatora odobalnih postrojenja za proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora zbog smanjenog pristupa međusobno povezanim tržištima. Trebala bi biti povezana samo s proizvodnom sposobnošću dostupnom na tržištu, koja može ovisiti o vremenskim uvjetima i ne obuhvaća isključenje i održavanje odobalnih projekata. Nadoknadu u slučaju nemogućnosti pristupa prijenosnoj mreži ne bi trebalo tumačiti kao prioritetno dispečiranje i trebala bi biti usklađena s načelima nediskriminacije i najvećeg mogućeg povećanja prekograničnih kapaciteta za trgovinu na temelju članka 16. stavka 4. Uredbe (EU) 2019/943. Nadalje, ne bi trebala postojati dvostruka nadoknada za isti rizik obuhvaćen tom odredbom, na primjer ako je rizik već pokriven ugovorom za kompenzaciju razlike ili drugim odgovarajućim programom potpore. Pojedinosti o tom mehanizmu nadoknade i metodologiji za provedbu koju treba razviti, uključujući uvjete pod kojima mjera može isteći, kao što su postojanje dostatne potražnje u odobalnoj zoni trgovanja, primjerice za velik elektrolizator, ili izravan pristup dovoljnom broju tržišta da rizik nestane, trebali bi biti dodatno razrađeni u provedbenom aktu, među ostalim, ako je to relevantno, putem izmjena Uredbe Komisije (EU) 2015/1222(19).

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu