Prilog II
BIOLOŠKI I IMUNOLOŠKI PROIZVODI
I. PODRUČJE PRIMJENE
I.1. Dodatni zahtjevi utvrđeni u ovom Prilogu primjenjuju se na proizvodnju, kontrolu i ispitivanje bioloških i imunoloških veterinarskih lijekova, uz iznimku inaktiviranih imunoloških veterinarskih lijekova koji se proizvode od patogena i antigena dobivenih od životinje ili životinja u epidemiološkoj jedinici i koji se koriste za liječenje te životinje ili tih životinja u istoj epidemiološkoj jedinici ili za liječenje životinje ili životinja u jedinici koja ima potvrđenu epidemiološku vezu.
U cijelom Prilogu upućivanje na „biološke veterinarske lijekove” ili „biološke lijekove” treba tumačiti tako da obuhvaćaju i imunološke lijekove.
I.2. Antibiotici se općenito ne smatraju biološkim lijekovima. Međutim, proizvođačima se savjetuje da poštuju zahtjeve utvrđene u ovom Prilogu u pogledu proizvodnih postupaka opisanih u ovom dokumentu koji se primjenjuju u proizvodnji takvih veterinarskih lijekova.
I.3. U tablici 1. navedene su proizvodne aktivnosti koje su općenito obuhvaćene područjem primjene ovog Priloga.
Tablica 1.
Vrsta i izvor materijala | Primjer proizvoda | Faze proizvodnje obuhvaćene ovim Prilogom označene su sivom bojomZahtjevi dobre proizvođačke prakse povećavaju se od početnih faza (npr. prikupljanje) do završnih faza proizvodnje (formulacija, punjenje). U početnim fazama proizvodnje poštuju se barem načela dobre proizvođačke prakse.
Ljudski izvor | Enzimi dobiveni iz urina, hormoni | Prikupljanje materijala(1) | Miješanje i/ili početna obrada | Izoliranje i pročišćavanje | Formulacija, punjenje
Životinjski ili biljni izvori (ne genetski modificirani/uređeni) | Heparini, inzulin, enzimi, proteini, ekstrakt alergena, imunoserumi | Prikupljanje materijala biljnog ili životinjskog podrijetla(2) | Rezanje, miješanje i/ili početna obrada | Izoliranje i pročišćavanje | Formulacija, punjenje
Virusna ili bakterijska kultura / fermentacija / stanična kultura itd. | Virusna ili bakterijska cjepiva; enzimi, proteini | Uspostava i održavanje matične banke stanica, radne banke stanica, matične sjemenske serije, radne sjemenske serije(3) | Stanična kultura i/ili fermentacija | Inaktivacija, ako je primjenjivo, izoliranje i pročišćavanje | Formulacija, punjenje
Biotehnologija – fermentacija / stanična kultura | Rekombinantni proizvodi, monoklonska protutijela, alergeni, cjepiva | Uspostava i održavanje matične banke stanica, radne banke stanica, matične sjemenske serije, radne sjemenske serije(4) | Stanična kultura i/ili fermentacija | Izoliranje, pročišćavanje, modificiranje | Formulacija, punjenje
Životinjski izvori (genetski modificirani/uređeni) | Rekombinantni proteini | Matična i radna banka (genetski modificirana/uređena) | Prikupljanje, rezanje, miješanje i/ili početna obrada | Izoliranje, pročišćavanje, modificiranje | Formulacija, punjenje
Biljni izvori: (genetski modificirani/uređeni) | Rekombinantni proteini, cjepiva, alergeni | Matična i radna banka (genetski modificirana/uređena) | Uzgoj, berba(5) | Početna ekstrakcija, izoliranje, pročišćavanje, modificiranje | Formulacija, punjenje
I.4. U slučajevima kad postoji kontinuirani postupak od dobivanja/izoliranja djelatne tvari iz biološkog izvora do proizvodnje gotovog proizvoda (npr. veterinarski lijekovi koji se sastoje od stanica, cjepiva na bazi virusa, fagi), zahtjevi iz ove Uredbe primjenjuju se na cijeli proizvodni proces.
II. OSOBLJE
II.1. Osoblje (uključujući ono koje radi na čišćenju i održavanju) koje radi u prostoru u kojem se proizvode i ispituju biološki proizvodi mora proći početnu izobrazbu i periodičnu dodatnu izobrazbu relevantnu za proizvode koji se proizvode i njihove radne zadatke, uključujući mjere za zaštitu proizvoda, osoblja i okoliša te, prema potrebi, izobrazbu iz mikrobiologije.
II.2. Osoblje mora biti zaštićeno od moguće infekcije biološkim agensima koji se upotrebljavaju u proizvodnji. U slučaju bioloških agensa za koje je poznato da uzrokuju bolest kod ljudi, poduzimaju se odgovarajuće mjere za sprečavanje infekcije osoblja koje radi s agensom ili pokusnim životinjama. Osoblju se prema potrebi nudi odgovarajuće cijepljenje i praćenje zdravstvenog stanja, uzimajući u obzir posebne značajke proizvoda koji se proizvodi (npr. BCG cjepivo(39), proizvodi protiv bjesnoće, bakterija iz roda Brucella i Leptospira i tuberkulinski proizvodi) i radne zadatke osoblja.
II.3. Ako relevantno osoblje to prijavi ili se na drugi način otkrije zdravstveno stanje koje može nepovoljno utjecati na kakvoću proizvoda, zabranjuje se pristup proizvodnom ili kontrolnom prostoru.
II.4. Ako je to potrebno kako bi se mogućnost unakrsne kontaminacije svela na najmanju moguću mjeru, primjenjuju se ograničenja kretanja sveg osoblja (uključujući osoblje koje radi na kontroli kakvoće, održavanju i čišćenju) na temelju načela upravljanja rizikom u kakvoći(40). Općenito, osoblje ne smije prelaziti iz prostora u kojima je izloženo živim mikroorganizmima, genetski modificiranim organizmima / organizmima uređenog genoma, toksinima ili životinjama u prostore u kojima se rukuje drugim proizvodima ili organizmima. Ako je takav prelazak nužan, provode se odgovarajuće mjere za kontrolu kontaminacije razmjerne rizicima.
II.5. Provode se odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo iznošenje bioloških agensa izvan proizvodnog pogona preko osoblja kao prijenosnika. Ovisno o vrsti biološkog agensa, takve mjere mogu uključivati presvlačenje odjeće i obvezno tuširanje prije napuštanja proizvodnog prostora.
III. PROSTORI I OPREMA
III.1. Prostori
III.1.1. Prostori moraju biti projektirani tako da se omogućava kontrola rizika za proizvod i okoliš. To se može postići korištenjem izoliranih, čistih ili kontroliranih prostora. Posebno:
(a) visokopatogenim živim biološkim agensima rukuje se u izoliranim prostorima (uključujući operacije kontrole kakvoće, istraživačke i dijagnostičke usluge itd.). Razina izolacije prilagođava se prema patogenosti agensa;
(b) ne dovodeći u pitanje mjere izolacije koje se mogu zahtijevati za određene biološke organizme kako je predviđeno točkom (a), proizvodnja bioloških agensa općenito se može odvijati u kontroliranim prostorima pod uvjetom da se provodi u potpuno zatvorenoj i steriliziranoj opremi te da su svi odgovarajući priključci izvedeni u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I.;
(c) inaktiviranim biološkim agensima rukuje se u čistim prostorima. Čisti prostori također se upotrebljavaju pri rukovanju nezaraženim stanicama izoliranima iz višestaničnih organizama i, prema potrebi, hranjivim podlogama steriliziranima filtracijom;
(d) operacije otvorenog sustava koje uključuju proizvode ili komponente koji se naknadno ne steriliziraju obavljaju se u skladu sa zahtjevima utvrđenima u Prilogu I., ako je relevantno;
(e) uz iznimku operacija miješanja i naknadnog punjenja (ili ako se upotrebljavaju zatvoreni sustavi), u određenom prostoru se u isto vrijeme rukuje samo jednim biološkim agensom;
(f) proizvodne operacije kao što su održavanje stanica, priprema hranjivih podloga, virusna kultura itd., koji bi mogli uzrokovati kontaminaciju, provode se u odvojenim prostorima, osim ako se mogu uvesti odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere za sprečavanje kontaminacije.
(g) proizvodni prostori u kojima se rukuje biološkim agensima posebno otpornima na dezinfekciju (npr. sporogene bakterije) moraju biti odvojeni i namijenjeni samo toj posebnoj namjeni sve dok se biološki agensi ne inaktiviraju, osim ako se mogu uvesti odgovarajuće organizacijske i tehničke mjere za sprečavanje kontaminacije.
III.1.2. Kao dio strategije kontrole kontaminacije, stupanj kontrole okoline u pogledu kontaminacije česticama i mikrobiološke kontaminacije u proizvodnim prostorima prilagođava se prema djelatnoj tvari, međuproizvodu ili gotovom proizvodu te fazi proizvodnje, imajući na umu moguću razinu kontaminacije ishodišnih materijala i rizike za proizvod. Ako je relevantno u skladu s načelima upravljanja rizikom u kakvoći, program za praćenje okoline dopunjuje se uključivanjem metoda za otkrivanje prisutnosti određenih mikroorganizama (tj. organizma domaćina, gljivica, plijesni, anaerobnih organizama itd.).
III.1.3. Proizvodni i skladišni objekti, procesi i klasifikacija okoline moraju biti osmišljeni tako da se spriječi vanjska kontaminacija proizvoda. Ako procesi nisu zatvoreni i stoga je proizvod izložen neposrednom okruženju prostorije (npr. pri dodavanju dodataka, hranjivih podloga, pufera, plinova), primjenjuju se odgovarajuće mjere kontrole, uključujući tehničke kontrole i kontrole okoline. Primjenjuju se relevantni aspekti navedeni u Prilogu I., uključujući aspekte povezane s potrebnim klasama čistoće okoline i povezanim kontrolama.
III.1.4. Centralne jedinice za pripremu zraka projektiraju se, izvode i održavaju tako da se rizik od unakrsne kontaminacije između različitih proizvodnih prostora svede na najmanju moguću mjeru i osigura odgovarajuću izolaciju, ako je primjenjivo, te se prema potrebi za pojedini prostor koriste zasebne jedinice. Na temelju načela upravljanja rizikom u kakvoći mora se razmotriti upotreba sustava za filtriranje zraka bez recirkulacije.
III.1.5. Za obradu sterilnih proizvoda upotrebljavaju se prostori s pozitivnim tlakom zraka (nadlatkom), ali je u određenim prostorima na mjestu izlaganja patogenima prihvatljiv negativan tlak zraka (podtlak) radi izolacije. Ako se za aseptičnu obradu materijala s posebnim rizicima (npr. patogeni) upotrebljavaju prostori s negativnim tlakom zraka ili zaštitni kabineti, okruženje mora biti čista zona odgovarajuće klase čistoće s pozitivnim tlakom zraka. Te tlačne kaskade moraju biti jasno definirane i moraju se kontinuirano nadzirati podešavanjem odgovarajućih alarma.
III.1.6. Odzračni filtri moraju biti hidrofobni i validirani za predviđeni vijek trajanja, uz ispitivanje cjelovitosti u odgovarajućim vremenskim razmacima na temelju odgovarajućih načela upravljanja rizikom u kakvoći.
III.1.7. Ako je to potrebno za uklanjanje rizikâ od kontaminacije, prolazi za opremu i garderobne prostorije moraju imati sustav sigurnosnog zatvaranja ili drugi odgovarajući sustav kako bi se spriječilo istovremeno otvaranje više vrata. Garderobne prostorije moraju se opskrbljivati zrakom filtriranim prema istom standardu koji vrijedi za radni prostor i moraju biti opremljene uređajima za odvod zraka kako bi se postigla odgovarajuća cirkulacija zraka neovisna o radnom prostoru. Prolazi za opremu u pravilu se moraju prozračivati na isti način, ali prihvatljivi su i prolazi bez ventilacije ili oni koji imaju samo dovod zraka.
III.1.8. Odvodni sustavi moraju biti projektirani tako da se otpadni materijali mogu djelotvorno neutralizirati ili dekontaminirati kako bi se rizik od unakrsne kontaminacije sveo na najmanju moguću mjeru. Moraju se poštovati nacionalni propisi kako bi se rizik od kontaminacije vanjske okoline sveo na najmanju moguću mjeru u skladu s rizikom povezanim s biološki opasnom prirodom otpadnih materijala.
Izolacija
III.1.9. Prostori za izolaciju moraju biti projektirani tako da se mogu jednostavno dezinficirati i moraju imati sljedeće značajke:
(a) nemaju izravno odzračivanje prema vanjskom prostoru;
(b) ventilacija je izvedena s negativnim tlakom zraka: zrak se odvodi kroz HEPA filtre i smije se recirkulirati samo u istom prostoru i pod uvjetom da se provodi daljnje HEPA filtriranje (obično se taj uvjet ispunjava usmjeravanjem recirkuliranog zraka kroz uobičajene HEPA filtre za dovod zraka u taj prostor). Recikliranje zraka između prostora prihvatljivo je samo ako zrak prolazi kroz dva izlazna HEPA filtra, uz stalno praćenje cjelovitosti prvog filtra, te postoje odgovarajuće mjere za sigurno odvođenje izlaznog zraka u slučaju kvara tog filtra.
Ako se prostori s negativnim tlakom koriste za izolaciju radi aseptične obrade materijala s posebnim rizicima, kombiniraju se s čistom zonom s pozitivnim tlakom odgovarajuće klase čistoće (zračna komora s pozitivnim ili negativnim tlakom). Te tlačne kaskade moraju biti jasno definirane i moraju se kontinuirano nadzirati podešavanjem odgovarajućih alarma.
(c) odstupajući od točke (b), zrak iz proizvodnih prostora koji se koriste za rukovanje egzotičnim organizmima(41) odsisava se kroz dva kompleta HEPA filtara postavljenih u nizu, a zrak iz proizvodnih prostora ne smije se recirkulirati.
(d) uspostavljen je sustav za prikupljanje i dezinfekciju tekućih otpadnih materijala, uključujući kontaminirani kondenzat iz sterilizatora, biogeneratora itd. Osim toga, kruti otpad, uključujući životinjska trupla, prema potrebi se dezinficira, sterilizira ili spaljuje. Kontaminirani filtri uklanjaju se na siguran način;
(e) garderobne prostorije projektirane su i služe kao zračne komore te su, prema potrebi, opremljene umivaonicima i tuševima. Razlike tlaka zraka moraju biti takve da ne postoji mogućnost protoka zraka između radnog prostora i vanjske okoline ili rizik od kontaminacije vanjske odjeće koja se nosi izvan tog prostora;
(f) postoji sustav zračne komore za opremu koji je osmišljen tako da ne postoji mogućnost protoka kontaminiranog zraka između radnog prostora i vanjske okoline ili opasnost od kontaminacije opreme unutar komore. Zračna komora je odgovarajućih dimenzija koje omogućuju djelotvornu površinsku dekontaminaciju materijala koji kroz nju prolaze. Razmatra se ugradnja uređaja za mjerenje vremena na sigurnosnim vratima kako bi se osiguralo dovoljno vremena za djelotvornu dekontaminaciju;
(g) prema potrebi, za sigurno uklanjanje otpadnih materijala i unošenje sterilnih predmeta upotrebljava se autoklav s dvostrukim vratima smješten na barijeri.
III.1.10. Mjere i postupci koji se provode za izolaciju radi postizanja sigurnosti operatera i okoliša ne smiju biti u suprotnosti s mjerama i postupcima potrebnima za osiguravanje kakvoće proizvoda.
Objekt za proizvodnju više proizvoda
III.1.11. Proizvodnja bioloških lijekova u objektu za proizvodnju više proizvoda prihvatljiva je ako se provode odgovarajuće mjere za sprečavanje unakrsne kontaminacije, na primjer:
— mjere za sprečavanje unakrsne kontaminacije nepovezanih prostora ili opreme (npr. upotreba komponenti za jednokratnu upotrebu i tehničkih mjera kao što su zatvoreni sustavi),
— validirani postupci čišćenja i dekontaminacije prije proizvodnje drugih proizvoda, uključujući sustav grijanja, ventilacije i klimatizacije (HVAC),
— praćenje okoline u susjednim prostorima – tijekom proizvodnje i nakon završetka čišćenja i dekontaminacije – ovisno o mikroorganizmu koji se proizvodi. U obzir se moraju uzeti rizici koji proizlaze iz upotrebe određene opreme za praćenje (npr. brojač čestica u zraku) u prostorima u kojima se rukuje živim i/ili sporogenim organizmima,
— kontrola unošenja/iznošenja proizvoda, opreme, pomoćne opreme (npr. opreme za umjeravanje i validaciju) i predmeta za jednokratnu upotrebu kako bi se spriječila kontaminacija drugih prostora, proizvoda ili faza proizvoda (npr. sprečavanje kontaminacije inaktiviranih proizvoda ili toksoida neinaktiviranim proizvodima),
— kampanjska proizvodnja.
Ako se proizvodi više malih serija s različitim ishodišnim materijalima, pri razmatranju odobrenja istodobnog rada u obzir se uzimaju čimbenici kao što su zdravstveno stanje donora i rizik od potpunog gubitka proizvoda.
III.1.12. Kod završnih operacija (formulacija, punjenje i pakiranje), pri procjeni jesu li potrebni namjenski objekti u obzir se uzimaju i posebna svojstva biološkog proizvoda i svojstva drugih proizvoda, uključujući nebiološke proizvode kojima se rukuje u istom objektu.
Druge mjere za kontrole završne operacije mogu uključivati potrebu za posebnim redoslijedom dodavanja, posebnim brzinama miješanja, kontrolom vremena i temperature, granicama izlaganja svjetlosti te postupcima izolacije i čišćenja u slučaju izlijevanja.
III.2. Oprema
III.2.1. Oprema koja se upotrebljava pri rukovanju živim organizmima i stanicama, uključujući opremu za uzorkovanje, mora biti prikladna za sprečavanje kontaminacije tijekom obrade, olakšavanje dekontaminacije i sterilizacije (ako je primjenjivo) te izbjegavanje miješanja različitih organizama ili proizvoda.
Posebna pozornost posvećuje se mjerama kontrole za izbjegavanje unakrsne kontaminacije dijelova opreme koji nisu fiksni, kao što su cijevi, ventili i filtri (npr. odgovarajuća identifikacija prema njihovoj funkciji).
III.2.2. Oprema koja se upotrebljava za skladištenje bioloških agensa ili proizvoda mora biti prikladna i koristiti se tako da se spriječi mogućnost zamjene. Svi uskladišteni materijali moraju biti u nepropusnim spremnicima koji su jasno i nedvosmisleno označeni.
III.2.3. Ako je relevantno, oprema mora imati sustave za evidentiranje podataka i/ili alarme (npr. oprema za koju je potrebna kontrola temperature). Kako bi se izbjegli kvarovi, primjenjuje se sustav preventivnog održavanja i analize trendova zabilježenih podataka.
III.2.4. Zatvorena oprema koja se upotrebljava za primarnu izolaciju mora biti projektirana i periodično testirana kako bi se spriječilo širenje biološkog agensa u neposredno radno okruženje. Dovodi i odvodi za plinove moraju biti zaštićeni radi postizanja odgovarajuće izolacije, npr. upotrebom hidrofobnih filtara za sterilizaciju. Dodavanje ili uklanjanje materijala provodi se s pomoću zatvorenog sustava koji se može sterilizirati ili, po mogućnosti, uz odgovarajuće laminarno strujanje zraka.
III.2.5. Prema potrebi, oprema se mora pravilno sterilizirati validiranom metodom. Oprema koja se upotrebljava za pročišćavanje, razdvajanje ili koncentriranje mora se sterilizirati ili dezinficirati barem između svake upotrebe za različite proizvode. Ispituje se učinak metoda sterilizacije na djelotvornost i valjanost opreme kako bi se odredio njezin životni vijek.
III.2.6. Prema potrebi, upotrebljavaju se sustavi „čišćenja na mjestu”(42) (clean in place) i „sterilizacije na mjestu”(43) (sterilisation in place). Ventili na posudama za fermentaciju moraju se moći u potpunosti sterilizirati parom.
III.2.7. Za punjenje liofilizatora potreban je odgovarajući čisti/izolirani prostor. Pražnjenjem liofilizatora kontaminira se neposredno okruženje. Stoga se za liofilizatore s jednim otvorom čista prostorija mora dekontaminirati prije uvođenja nove proizvodne serije u taj prostor, osim ako ta serija uključuje iste organizme. Liofilizatori s dvostrukim vratima moraju se sterilizirati nakon svakog ciklusa, osim ako se otvaraju u čisti prostor. Sterilizacija liofilizatora provodi se u skladu s Prilogom I. U slučaju kampanjske proizvodnje, liofilizatori se steriliziraju barem nakon svake kampanje.
IV. ŽIVOTINJE
Upotreba životinja ili životinjskih materijala u proizvodnji veterinarskih lijekova podliježe posebnim dodatnim zahtjevima:
(a) biološke tvari i proizvodi moraju biti u skladu s najnovijom verzijom Uputa o smanjivanju rizika prijenosa uzročnika životinjske spongiformne encefalopatije putem humanih i veterinarskih lijekova;
(b) u specifikacijama za materijale životinjskog podrijetla uzimaju se u obzir aspekti kao što su dob, težina i zdravstveni status životinja, prema potrebi, te one moraju biti u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet;
(c) ako je primjenjivo, moraju se ispuniti zahtjevi farmakopeje, uključujući potrebu za posebnim ispitivanjima u definiranim fazama;
(d) uspostavlja se zdravstveni program za praćenje stranih agensa koji izazivaju zabrinutost (zoonotske bolesti, bolesti izvornih životinja). Za uspostavu takvog programa potrebno je zatražiti savjet stručnjaka. Pri procjeni čimbenika rizika i ublažavanja rizika posebno se uzimaju u obzir izvješća iz pouzdanih izvora o pojavnosti bolesti na nacionalnoj razini. Takvi izvori uključuju Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja (WOAH)(44) te informacije o programima praćenja i kontrole zdravlja na nacionalnoj i lokalnoj razini;
(e) slučajevi pojave bolesti kod izvornih životinja / životinja donora istražuju se u pogledu njihove prikladnosti i prikladnosti životinja koje s njima dolaze u kontakt za daljnje korištenje (u proizvodnji, kao izvor ishodišnih materijala i sirovina, u kontroli kakvoće i ispitivanju sigurnosti). Odluke se dokumentiraju.
Uspostavlja se postupak istraživanja koji pruža informacije potrebne u procesu donošenja odluka o daljnjoj prikladnosti biološke djelatne tvari ili lijeka u kojima su korišteni ili u koje su dodani ishodišni materijali ili sirovine iz životinjskog izvora. Taj proces donošenja odluka može obuhvaćati ponovno ispitivanje zadržanih uzoraka iz prethodno prikupljenog materijala od iste životinje donora (ako je primjenjivo) kako bi se utvrdila posljednja negativna donacija.
Karencija terapijskih sredstava koja se upotrebljavaju za tretiranje izvornih životinja / životinja donora dokumentira se i koristi za donošenje odluke o isključenju tih životinja iz programa na određeno razdoblje;
(f) posebna se pozornost posvećuje sprečavanju i praćenju infekcija kod izvornih životinja / životinja donora, uključujući aspekte povezane s nabavom, objektima, uzgojem, postupcima biološke sigurnosti, režimima ispitivanja ili kontrolom stelje i krmiva. To je od posebnog značaja za životinje slobodne od specifičnih patogena(45), pri čemu se moraju ispuniti zahtjevi iz monografije Europske farmakopeje. Za druge kategorije životinja (npr. zdrava jata i stada) definira se prostor za smještaj i praćenje zdravstvenog stanja;
(g) za proizvode koji se proizvode od genetski modificiranih životinja ili životinja uređenog genoma, pri stvaranju takvih životinja od izvornih životinja održava se sljedivost;
(h) prostor za smještaj životinja koje se koriste u proizvodnji i kontroli bioloških djelatnih tvari i lijekova mora biti odvojen od proizvodnog prostora i prostora kontrole. Takve nastambe moraju imati uvedene odgovarajuće mjere izolacije i/ili mjere čistog prostora te moraju biti odvojene od drugih prostora za smještaj životinja. Posebno je važno osigurati adekvatnu izolaciju nastamba za životinje u kojima su smještene životinje koje se koriste za kontrolu kakvoće koja uključuje upotrebu patogenih bioloških agensa;
(i) na mjestu proizvodnje životinje, biološki agensi i ispitivanja koja se provode na njima moraju biti propisno identificirani kako bi se spriječio rizik od zabune i kontrolirale sve utvrđene opasnosti;
(j) provode se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala kakvoća i sljedivost materijala životinjskog podrijetla koji potječu iz klaonica. Posebno, u ugovoru / sporazumu o opskrbi s klaonicom navode se potrebne mjere kako bi se osigurala sljedivost nabavljenog materijala te provedba odgovarajućih higijenskih i drugih potrebnih mjera kontrole u klaonici;
(k) odgovarajuće kontrole (na temelju načela upravljanja rizikom u kakvoći) provode se u cijelom lancu opskrbe i pri prijevozu životinja ili životinjskih materijala koji se upotrebljavaju u proizvodnji veterinarskih lijekova, uključujući izradu detaljne dokumentacije radi osiguranja sljedivosti. Osigurava se sljedivost, među ostalim, premještanja materijala između mjesta početnog prikupljanja, djelomičnog i završnog pročišćavanja, skladišnih prostora, distribucijskih centara, konsolidatora i posrednika. Pojedinosti o takvim postupcima bilježe se i sva se kršenja evidentiraju, istražuju te se u pogledu njih poduzimaju mjere.
V. ISHODIŠNI MATERIJALI I SIROVINE
V.1. Izvor, podrijetlo i prikladnost bioloških ishodišnih materijala i sirovina (npr. krioprotektori, hraniteljske stanice, reagensi, hranjive podloge, puferi, serumi, enzimi, citokini, faktori rasta) moraju se jasno definirati u pisanim specifikacijama. Specifikacije uključuju zahtjeve kakvoće koji su potrebni kako bi se osigurala prikladnost materijala za predviđenu upotrebu i kako bi se varijabilnost svela na najmanju moguću mjeru (što obuhvaća relevantne aspekte proizvodnje i kontrole). Posebno su važne mikrobiološke kontrole. Utvrđene specifikacije moraju biti u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet. Ishodišni materijali i sirovine moraju se propisno identificirati u različitim fazama proizvodnje.
V.2. Ako dobivanje rezultata ispitivanja potrebnih za odobravanje upotrebe ishodišnih materijala traje dugo (npr. ispitivanje sterilnosti), obrada ishodišnih materijala može se odobriti prije nego što rezultati ispitivanja budu dostupni, pod uvjetom da se rizik od upotrebe potencijalno neodobrenog materijala i njegov mogući utjecaj na druge serije razumije i procijeni u skladu s načelima upravljanja rizikom u kakvoći. U takvim slučajevima zadovoljavajući rezultati tih ispitivanja uvjet su za puštanje gotovog proizvoda u promet.
V.3. Procjenjuje se rizik od kontaminacije ishodišnih materijala i sirovina tijekom njihova prolaska lancem opskrbe, s posebnim naglaskom na transmisivne spongiformne encefalopatije. U obzir treba uzeti i materijale koji dolaze u izravan kontakt s opremom za proizvodnju ili s proizvodom (kao što su hranjive podloge koje se koriste za simulaciju procesa (media fill) i maziva koji mogu doći u kontakt s proizvodom).
V.4. Provodi se strategija kontrole radi zaštite proizvoda i pripreme otopina, pufera i drugih dodataka na temelju načela utvrđenih u Prilogu 1. Kontrole potrebne za kakvoću ishodišnih materijala i sirovina i aseptični proces proizvodnje posebno su važne za proizvode za koje nije moguće provesti završnu sterilizaciju.
V.5. Ako je potrebna sterilizacija ishodišnih materijala i sirovina, treba je po mogućnosti provesti toplinom. Ako je potrebno, mogu se primijeniti i druge odgovarajuće metode inaktivacije bioloških materijala (npr. ozračivanje i filtriranje).
V.6. Upotreba antibiotika u ranim fazama proizvodnje radi smanjenja biološkog opterećenja (npr. biološko opterećenje povezano s prikupljanjem živih tkiva i stanica) općenito se izbjegava. Njihova upotreba mora biti propisno obrazložena. U takvim slučajevima antibiotici se uklanjaju iz proizvodnog procesa u fazi navedenoj u odobrenju za stavljanje u promet.
V.7. U cijelom lancu opskrbe provode se odgovarajuće mjere kako bi se osigurala sljedivost tvari životinjskog i ljudskog podrijetla koje se upotrebljavaju u proizvodnji veterinarskih lijekova.
Informacije o zdravlju donora (ljudski ili životinjski) koje utječu na kakvoću veterinarskog lijeka, a koje postanu dostupne nakon prikupljanja, uzimaju se u obzir u postupcima povlačenja iz prometa.
VI. SUSTAV SJEMENSKIH SERIJA I BANAKA STANICA
VI.1. Kako bi se spriječila neželjena odstupanja svojstava koja mogu nastati zbog ponovljenih subkultiviranja ili višestrukih umnažanja generacija proizvodnja tvari biološkog podrijetla i proizvoda dobivenih uzgojem mikroorganizama, staničnom kulturom ili umnažanjem na zamecima i životinjama mora biti utemeljena na sustavu matičnih i radnih sjemenskih serija(46) i/ili banaka stanica(47).
VI.2. Broj generacija (udvostručenja, pasaže) između sjemenske serije ili banke stanica, djelatne biološke tvari i gotovog proizvoda mora biti u skladu sa specifikacijama iz odobrenja za stavljanje u promet.
VI.3. U okviru upravljanja životnim ciklusom proizvoda, uspostava sjemenskih serija i banaka stanica, uključujući matične i radne generacije, provodi se u uvjetima koji su dokazano prikladni, uključujući kontroliranu okolinu koja je adekvatna za zaštitu sjemenske serije i banke stanica te osoblja koje njima rukuje. Osim toga, tijekom uspostave sjemenske serije i banke stanica iste osobe ne smiju istovremeno u istom prostoru rukovati drugim živim ili infektivnim materijalom (npr. virus, stanične linije ili stanični sojevi).
VI.4. U fazama koje prethode uspostavljanju sjemenske serije ili banke stanica, kad se primjenjuju samo načela dobre proizvođačke prakse, mora biti dostupna dokumentacija kojom se osigurava sljedivost, među ostalim u pogledu komponenata koje se upotrebljavaju tijekom razvoja i koje mogu utjecati na sigurnost proizvoda (npr. reagensi biološkog podrijetla), od njihova početnog dobivanja iz izvora i, ako je primjenjivo, genetskog razvoja. Za cjepiva se primjenjuju zahtjevi iz monografije Europske farmakopeje o Cjepivima za veterinarsku primjenu, 01/2023:0062.
VI.5. Nakon uspostave matičnih i radnih banaka stanica te matičnih i radnih sjemenskih serija primjenjuju se postupci karantene i odobravanja upotrebe, uključujući odgovarajuću karakterizaciju i ispitivanje kontaminanata. Njihova stalna prikladnost za upotrebu dodatno se dokazuje dosljednošću svojstava i kakvoće uzastopnih serija proizvoda. Dokazi o stabilnosti i obnavljanju sjemena i banaka dokumentiraju se, a evidencija se vodi na način koji omogućuje procjenu trendova.
VI.6. Sjemenske serije i banke stanica skladište se i upotrebljavaju tako da se rizik od kontaminacije (npr. čuvanje u zatvorenim spremnicima u parnoj fazi tekućeg dušika) ili zamjene svede na najmanju moguću mjeru. Kod čuvanja različitog sjemena i/ili stanica u istom prostoru ili opremi primjenjuju se mjere kontrole radi sprečavanja zamjene i unakrsne kontaminacije uzimajući u obzir infektivnu prirodu materijala.
VI.7. Spremnici za skladištenje moraju se zapečatiti, jasno označiti i čuvati na odgovarajućoj temperaturi. Mora se voditi popis zaliha. Temperatura skladištenja kontinuirano se bilježi i prati se razina tekućeg dušika ako se koristi. Evidentira se svako odstupanje od utvrđenih graničnih vrijednosti i poduzete korektivne i preventivne mjere.
VI.8. Zalihe je poželjno podijeliti i razdvojene zalihe skladištiti na različitim lokacijama kako bi se smanjio rizik od potpunog gubitka. Kontrole na tim lokacijama moraju pružiti jamstva opisana u prethodnim odjeljcima.
VI.9. Uvjetima skladištenja i rukovanja zalihama upravlja se u skladu s istim postupcima i parametrima. Nakon što se uklone iz sustava upravljanja sjemenskim serijama / bankama stanica, spremnici se ne smiju vratiti u skladište.
VII. PROIZVODNJA
VII.1. Načela upravljanja rizikom u kakvoći provode se u svim fazama proizvodnje bioloških veterinarskih lijekova kako bi se varijabilnost procesa svela na najmanju moguću mjeru i povećala ponovljivost. Djelotvornost provedenih mjera ponovno se ocjenjuje tijekom preispitivanja kakvoće proizvoda.
VII.2. Kritični operativni (procesni) parametri i drugi ulazni parametri koji utječu na kakvoću proizvoda moraju se identificirati, validirati i dokumentirati te se mora dokazati da se održavaju unutar propisanih parametara.
VII.3. Promjene uvedene u proizvodni proces moraju biti u skladu sa zahtjevima utvrđenima u članku 26. stavku 3. Osim toga, kumulativni učinci promjena uvedenih u proizvodni proces na kakvoću, sigurnost i djelotvornost gotovog proizvoda periodično se ocjenjuju.
VII.4. Ako se upotrebljavaju ishodišni materijali od različitih donora, provode se odgovarajuće kontrole kako bi se rizik od unakrsne kontaminacije ili zamjene sveo na najmanju moguću mjeru.
VII.5. Za biološke materijale koji se ne mogu sterilizirati (npr. filtriranjem), obrada se provodi aseptično kako bi se unošenje kontaminanata svelo na najmanju moguću mjeru. Primjenjuju se zahtjevi u pogledu aseptične proizvodnje navedeni u Prilogu I.
VII.6. Uvjeti odobrenja za stavljanje u promet ili, prema potrebi, monografije farmakopeje određuju mogu li i do koje faze tvari i materijali koji se upotrebljavaju u proizvodnji bioloških veterinarskih lijekova imati definiranu razinu biološkog opterećenja ili moraju biti sterilni. Provode se odgovarajuće kontrole kako bi se osiguralo poštovanje utvrđenih graničnih vrijednosti.
VII.7. Tijekom svih faza proizvodnje i kontrola provode se odgovarajuće mjere kako bi se pojava neželjenog biološkog opterećenja i povezanih metabolita i endotoksina spriječila ili svela na najmanju moguću mjeru.
VII.8. Provodi se strategija kontrole unošenja predmeta i materijala u proizvodni prostor na temelju načela upravljanja rizikom u kakvoći. Ako je primjenjivo, provodi se sljedeće:
(a) Za aseptične procese, unošenje termostabilnih predmeta i materijala u čisti/izolirani prostor(48) po mogućnosti se mora odvijati kroz prolazni autoklav ili peć. Termolabilni proizvodi i materijali unose se kroz zračnu komoru s blokirajućim vratima u kojoj se podvrgavaju djelotvornim postupcima sanitizacije površina. Sterilizacija predmeta i materijala na drugim mjestima prihvatljiva je pod uvjetom da se upotrebljava višestruko pakiranje, ovisno o broju faza ulaska u čisti prostor, te da se unose kroz zračnu komoru uz odgovarajuću sanitizaciju površina.
(b) Oprema, stakleno posuđe, vanjske površine spremnika za proizvode i drugi slični materijali dezinficiraju se prije prijenosa iz izoliranog prostora validiranom metodom. U prostor se unosi ili iz njega iznosi samo apsolutni minimum materijala.
(c) Tekući ili kruti otpad, kao što je otpad nakon prikupljanja jaja, bočice za kulturu za jednokratnu upotrebu, neželjene kulture ili biološki agensi, po mogućnosti treba sterilizirati ili dezinficirati prije prijenosa iz izoliranog prostora. Međutim, u nekim slučajevima mogu biti prikladne alternativne metode kao što je upotreba zapečaćenih spremnika ili cijevi.
(d) Ako se relevantne/kritične sirovine (kao što su hranjive podloge i puferi) moraju mjeriti ili vagati tijekom proizvodnog procesa (npr. zbog varijabilnosti), male zalihe tih sirovina mogu se čuvati u proizvodnom prostoru tijekom utvrđenog razdoblja na temelju definiranih kriterija (npr. tijekom trajanja proizvodnje serije ili kampanje).
VII.9. Mora se dokazati da su svojstva hranjivih podloga koja potiču rast prikladna za predviđenu namjenu. Ako je moguće, hranjive podloge se steriliziraju in situ.
VII.10. Dodavanje materijala ili kultura u fermentatore i druge posude te uzorkovanje provodi se u pažljivo kontroliranim uvjetima kako bi se spriječila kontaminacija i, u slučaju živih mikroorganizama, njihov izlazak. Pri dodavanju ili uzorkovanju provjerava se jesu li posude pravilno spojene. Plinovi, hranjive podloge, kiseline ili lužine, sredstva protiv pjenjenja i drugi materijali koji se unose u sterilne biogeneratore prema potrebi moraju biti sterilni.
VII.11. Možda će biti potrebno stalno praćenje nekih proizvodnih procesa, kao što je npr. fermentacija (npr. stalno praćenje parametara kao što su temperatura, pH, pO2, CO2 i brzina dotoka hranjivih tvari ili ugljika u odnosu na rast stanica), a ti podaci moraju se zabilježiti u evidenciju o proizvodnji serije. Pri upotrebi kontinuirane kulture posebna se pozornost posvećuje propisanim kontrolama kakvoće.
VII.12. Tijekom proizvodnje stvaranje kapljica i pjene mora se izbjegavati ili svesti na najmanju moguću mjeru. Centrifugiranje i miješanje proizvoda može dovesti do stvaranja aerosola. Stoga se takve aktivnosti moraju na odgovarajući način izolirati kako bi se rizik od unakrsne kontaminacije ili, ako je relevantno, rizici za operatere i okoliš sveli na najmanju moguću mjeru.
VII.13. Slučajno izlijevanje, posebno živih organizama, mora se brzo i sigurno sanirati. Za svaki organizam ili skupine srodnih organizama dostupne su validirane mjere dekontaminacije. U slučaju različitih sojeva pojedinačnih vrsta bakterija ili vrlo sličnih virusa, proces dekontaminacije može se validirati na jednom reprezentativnom soju, osim ako postoji razlog zbog kojeg se smatra da se njihova otpornost na agense može znatno razlikovati.
VII.14. Materijali iz proizvodnje ili kontrole, uključujući dokumentaciju, koji su očigledno kontaminirani, primjerice izlijevanjem ili aerosolima, ili ako je riječ o potencijalno opasnom organizmu, na odgovarajući se način dekontaminiraju ili se informacije prenose drugim sredstvima.
VII.15. Poduzimaju se mjere opreza kako bi se izbjegla kontaminacija ili zabuna tijekom inkubacije. Za infektivne i neinfektivne spremnike te općenito za različite organizme ili stanice upotrebljavaju se zasebni inkubatori. Inkubatori koji sadržavaju više od jednog organizma ili vrste stanica prihvatljivi su samo ako se spremnici na odgovarajući način zapečate i odvoje te površine dekontaminiraju. Posude s kulturama i svi drugi spremnici pažljivo su i jasno označeni. Za inkubatore se utvrđuju posebni postupci čišćenja/dekontaminacije.
VII.16. U slučajevima kad se tijekom proizvodnje provodi proces inaktivacije ili uklanjanja virusa, poduzimaju se mjere kako bi se izbjegao rizik od ponovne kontaminacije tretiranih proizvoda netretiranim proizvodima. Posude koje sadržavaju inaktivirane proizvode ne smiju se otvarati ni uzorkovati u prostorima koji sadržavaju žive biološke agense. U slučaju sterilnih proizvoda i aseptične proizvodnje postupa se u skladu s Prilogom I.
VII.17. Proces inaktivacije živih organizama se validira. Za proizvode koji se inaktiviraju dodavanjem reagensa (npr. mikroorganizmi tijekom proizvodnje cjepiva) procesom se osigurava potpuna inaktivacija živog organizma i sprečava svaka kontaminacija putem površine bilo kojeg komada opreme.
VII.18. Ako se u kampanjskoj proizvodnji i u okruženjima s više proizvoda koristi oprema za kromatografiju, mora se provoditi odgovarajuća strategija kontrole (na temelju načela upravljanja rizikom) za matrice, kućišta i pripadajuću opremu. Ponovna upotreba iste matrice u različitim fazama obrade se ne preporučuje. Ako do nje ipak dođe, ponovna upotreba mora se potkrijepiti odgovarajućim validacijskim podacima. Definiraju se kriteriji prihvatljivosti, radni uvjeti, metode regeneracije, životni vijek i metode sanitizacije ili sterilizacije kromatografskih kolona.
VII.19. Zahtjevi primjenjivi za upotrebu ozračene opreme i materijala utvrđeni su u Prilogu VII.
VII.20. Punjenje se provodi što je prije moguće nakon proizvodnje. Spremnici proizvoda u bulku prije punjenja se zapečaćuju, na odgovarajući način označuju i skladište u utvrđenim uvjetima temperature.
VII.21. Ako se punjenje u završne spremnike i njihovo označivanje i pakiranje ne provode u isto vrijeme, utvrđuju se postupci za skladištenje neoznačenih spremnika kako bi se spriječila zabuna i zajamčili zadovoljavajući uvjeti skladištenja. Posebna pozornost posvećuje se skladištenju termolabilnih ili fotoosjetljivih proizvoda. Utvrđuju se temperature skladištenja.
VII.22. Primjenjuje se sustav za osiguravanje cjelovitosti i zatvaranja spremnika nakon punjenja ako konačni proizvodi ili međuproizvodi predstavljaju posebne rizike te se uspostavljaju postupci za zbrinjavanje svih istjecanja ili izlijevanja. Tijekom operacija punjenja i pakiranja također se moraju primjenjivati postupci za održavanje proizvoda unutar utvrđenih graničnih vrijednosti, npr. vremena i/ili temperature.
VII.23. Rukovanje bočicama (uključujući postavljanje čepova) koje sadržavaju žive biološke agense obavlja se tako da se spriječi kontaminacija drugih proizvoda ili izlazak živih agensa u radno okruženje ili vanjsku okolinu. Pri upravljanju tim rizicima u obzir se uzima vijabilnost takvih organizama i njihova biološka klasifikacija.
VII.24. Osigurava se prikladnost primarnih materijala za pakiranje s obzirom na svojstva proizvoda i uvjete skladištenja (npr. proizvodi koji se trebaju skladištiti na vrlo niskoj temperaturi). Ako se primjenjuju vrlo niske temperature skladištenja, provjerava se kompatibilnost oznaka s takvim temperaturama.
VIII. KONTROLA KAKVOĆE
VIII.1. Budući da kontrole bioloških proizvoda obično uključuju biološke analitičke tehnike, koje u pravilu imaju veću varijabilnost od fizikalno-kemijskih analiza, posebna pozornost posvećuje se procesnim kontrolama. Ispitivanje u okviru procesne kontrole provodi se u odgovarajućim fazama proizvodnje kako bi se kontrolirali uvjeti koji su bitni za kakvoću gotovog proizvoda. Pri upotrebi kontinuirane kulture posebna se pozornost posvećuje kontrolama kakvoće.
VIII.2. Tijekom proizvodnog procesa može biti potrebno kontinuirano praćenje podataka, na primjer praćenje fizičkih parametara tijekom fermentacije.
VIII.3. Može biti potrebno sačuvati uzorke međuproizvoda u dovoljnoj količini i u odgovarajućim uvjetima skladištenja kako bi se omogućilo ponavljanje ili potvrda kontrole serije.
VIII.4. Ako se međuproizvodi mogu skladištiti dulje razdoblje (više dana, tjedana ili dulje), razmatra se uključivanje serija gotovih proizvoda proizvedenih od materijala koji se drže tijekom maksimalnog razdoblja u program kontinuiranog praćenja stabilnosti.
VIII.5. Kontinuirano praćenje stabilnosti može zahtijevati testiranje na životinjama. U takvim slučajevima, ako nisu dostupne alternativne metode ispitivanja i kako bi se smanjila upotreba životinja u svrhu testiranja, učestalost ispitivanja može se prilagoditi pristupom koji se temelji na riziku. Može se primijeniti i bracketing i matrixing dizajn ispitivanja ako je to znanstveno opravdano u protokolu stabilnosti.
VIII.6. U slučaju staničnih proizvoda provode se testovi sterilnosti na kulturama stanica ili bankama stanica koje ne sadržavaju antibiotike kako bi se dokazalo nepostojanje bakterijske i gljivične kontaminacije te, prema potrebi, omogućilo otkrivanje zahtjevnih organizama.
VIII.7. Za biološke lijekove s kratkim rokom trajanja (14 dana ili manje) za koje je potrebno potvrđivanje serije prije završetka svih ispitivanja kontrole kakvoće gotovog proizvoda (npr. ispitivanja sterilnosti) uspostavlja se odgovarajuća strategija kontrole uzimajući u obzir posebna svojstva proizvoda i proizvodnog procesa te uzimajući u obzir kontrole i atribute ishodišnih materijala i sirovina. Potreban je detaljan opis postupka puštanja u promet, uključujući odgovornosti različitog osoblja uključenog u procjenu podataka o proizvodnji i analitičkih podataka. Uspostavlja se kontinuirano ocjenjivanje djelotvornosti sustava osiguravanja kakvoće, uključujući evidenciju koja se vodi na način koji omogućuje procjenu trendova.
Ako ispitivanja gotovog proizvoda nisu dostupna zbog njihova kratkog roka trajanja, mogu se razmotriti alternativne metode dobivanja jednakovrijednih podataka kako bi se omogućilo početno potvrđivanje serije (npr. brze mikrobiološke metode). Postupak potvrđivanja serije i puštanja u promet može se provesti u dvije ili više faza:
— procjena (od strane imenovane osobe) evidencije o proizvodnji serije, rezultata praćenja okoline (ako su dostupni), svih odstupanja od standardnih postupaka i dostupnih analitičkih rezultata,
— procjena završnih analitičkih ispitivanja i drugih informacija dostupnih za konačno potvrđivanje koje provodi kvalificirana osoba. Uspostavlja se postupak za opisivanje mjera koje treba poduzeti ako su rezultati ispitivanja izvan specifikacije. Takvi se događaji u potpunosti istražuju i dokumentiraju se poduzete korektivne i preventivne mjere za sprečavanje njihova ponavljanja.
IX. POSEBNI ZAHTJEVI ZA POJEDINE VRSTE PROIZVODA
IX.1. Proizvodi alergena
Na proizvode alergena primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) izvor materijala detaljno se opisuje kako bi se osigurala dosljednost u njihovoj opskrbi, npr. navodi se uobičajeni i znanstveni naziv, podrijetlo, priroda, granične vrijednosti za kontaminante i način prikupljanja. Materijali dobiveni od životinja moraju potjecati iz zdravog izvora. Uspostavljaju se odgovarajuće kontrole biološke sigurnosti za kolonije (npr. grinje, životinje) koje se koriste za ekstrakciju alergena. Proizvodi alergena moraju se skladištiti u definiranim uvjetima kako bi se propadanje svelo na najmanju moguću mjeru;
(b) faze proizvodnog procesa, uključujući faze prethodne obrade, ekstrakcije, filtriranja, dijalize, koncentracije ili liofilizacije, moraju se detaljno opisati i validirati;
(c) opisuju se procesi modifikacije za proizvodnju modificiranih ekstrakata alergena (npr. alergoidi(49), konjugati). Međuproizvodi u proizvodnom procesu također se identificiraju i kontroliraju;
(d) mješavine ekstrakata alergena pripremaju se od pojedinačnih ekstrakata iz jednog izvora. Svaki pojedinačni ekstrakt smatra se jednom djelatnom tvari.
Za rekombinantne alergene primjenjuju se i dodatni zahtjevi iz odjeljka IV.4.
IX.2. Proizvodi iz životinjskih imunoseruma
Za proizvode iz životinjskih imunoseruma primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) posebna se pažnja posvećuje kontroli antigena biološkog podrijetla kako bi se osigurala njihova kakvoća, dosljednost i odsutnost kontaminacije stranim agensima. Priprema materijala koji se koriste za imunizaciju izvornih životinja (npr. antigeni, nosači haptena(50), adjuvansi, stabilizatori) i uvjeti skladištenja takvog materijala neposredno prije imunizacije u skladu su s dokumentiranim postupcima;
(b) raspored imunizacije, uzimanja krvi za testiranje i uzimanja krvi za dobivanje materijala moraju biti u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet;
(c) proizvodni uvjeti za pripremu fragmenata protutijela (npr. Fab ili F(ab’)2) i sve daljnje modifikacije moraju biti u skladu s validiranim parametrima. Ako se takvi enzimi sastoje od nekoliko komponenti, mora se osigurati njihova dosljednost.
IX.3. Cjepiva
Na cjepiva se primjenjuju sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) ako se koriste jaja, mora se potvrditi zdravstveni status svih izvornih jata od kojih su jaja dobivena (bilo da je riječ o jatima slobodnima od specifičnih patogena ili zdravim jatima);
(b) mora se validirati cjelovitost spremnika koji se upotrebljavaju za skladištenje međuproizvoda i razdoblja skladištenja;
(c) redoslijed dodavanja djelatnih sastojaka, adjuvansa i pomoćnih tvari tijekom formulacije međuproizvoda ili konačnog proizvoda mora biti u skladu sa specifikacijama;
(d) u slučaju kad proizvodnja ili ispitivanja uključuju rukovanje organizmima koji zahtijevaju višu razinu biološke sigurnosti (npr. pandemijski cijepni sojevi), moraju se uspostaviti odgovarajuće mjere izolacije u skladu s primjenjivim nacionalnim zahtjevima. Odgovarajuća odobrenja moraju biti dostupna za provjeru.
IX.4. Rekombinantni proizvodi
Na rekombinantne proizvode primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) uvjeti procesa tijekom rasta stanica, ekspresije proteina i pročišćavanja moraju se održavati unutar validiranih parametara kako bi se osigurala ujednačena proizvodnja s definiranim rasponom nečistoća. Ovisno o vrsti stanice koja se koristi u proizvodnji, mogu biti potrebne dodatne mjere kako bi se zajamčila virusna sigurnost. Ako proizvodni proces uključuje višestruko izdvajanje, razdoblje kontinuirane kultivacije mora biti unutar utvrđenih graničnih vrijednosti;
(b) procesi pročišćavanja radi uklanjanja neželjenih proteina stanica domaćina, nukleinskih kiselina, ugljikohidrata, virusa i drugih nečistoća moraju biti unutar propisanih validiranih graničnih vrijednosti.
IX.5. Proizvodi monoklonskih protutijela
Na proizvode monoklonskih protutijela primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) monoklonska protutijela mogu se proizvoditi iz hibridoma ili tehnologijom rekombinantne DNA. Kako bi se zajamčila sigurnost i kakvoća proizvoda moraju se uvesti mjere kontrole primjerene za različite izvorne stanice (uključujući hraniteljske stanice ako se koriste) i materijale koji se koriste za uspostavljanje hibridoma / stanične linije, kojima se provjerava jesu li unutar odobrenih graničnih vrijednosti. Osobito je važna virusna sigurnost. Podaci o proizvodima koje generira ista proizvodna tehnološka platforma mogu biti prihvatljivi za dokazivanje prikladnosti;
(b) utvrđuju se i prate parametri proizvodnje i proizvoda na kraju proizvodnog ciklusa (npr. temperatura, pH, gustoća, kisik, vijabilnost stanica) i prilikom prijevremenog završetka proizvodnih ciklusa;
(c) proizvodni uvjeti za pripremu fragmenata protutijela (npr. Fab ili F(ab’)2, scFv) i sve daljnje izmjene (npr. radioaktivno obilježavanje, konjugacija, kemijsko vezivanje) moraju biti u skladu s validiranim parametrima.
IX.6. Veterinarski lijekovi dobiveni od genetski modificiranih životinja / životinja uređenog genoma
Na veterinarske lijekove dobivene od genetski modificiranih životinja / životinja uređenog genoma primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) životinje koje se koriste za proizvodnju jasno su označene jedinstvenom oznakom te se za slučaj gubitka primarne oznake uspostavlja sigurnosni sustav;
(b) dokumentira se genealogija životinja osnivača do životinja za proizvodnju. Budući da će genetski modificirana / genomski uređena linija biti dobivena od jedne životinje genetskog osnivača, materijali različitih genetski modificiranih / genomski uređenih linija ne smiju se miješati;
(c) uvjeti u kojima se proizvod izdvaja moraju biti u skladu s uvjetima odobrenja za stavljanje u promet. Raspored izdvajanja i uvjeti pod kojima se životinje mogu ukloniti iz proizvodnje moraju biti u skladu s odobrenim postupcima i granicama prihvatljivosti;
(d) posebna pozornost posvećuje se dosljednosti od serije do serije.
IX.7. Veterinarski lijekovi dobiveni od genetski modificiranog bilja / bilja uređenog genoma
Na veterinarske lijekove dobivene od genetski modificiranog bilja / bilja uređenog genoma primjenjuju se sljedeći dodatni zahtjevi:
(a) mogu se zahtijevati dodatne posebne mjere kako bi se spriječila kontaminacija matičnih i radnih genetski modificiranih / genomski uređenih banaka stranim biljnim materijalima i relevantnim stranim agensima. Prati se stabilnost gena unutar utvrđenog broja generacija;
(b) bilje se označuje jasnom i jedinstvenom oznakom, a ključna obilježja bilja, uključujući zdravstveni status, provjeravaju se u utvrđenim vremenskim razmacima tijekom razdoblja uzgoja kako bi se osigurala ujednačenost prinosa usjeva;
(c) kad god je to moguće, utvrđuju se sigurnosne mjere za zaštitu usjeva kako bi se izloženost kontaminaciji mikrobiološkim agensima i unakrsna kontaminacija s nepovezanim biljem svela na najmanju moguću mjeru. Uvode se mjere kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda materijalima kao što su pesticidi i gnojiva. Uspostavlja se program praćenja i dokumentiraju svi rezultati. Svaki se incident istražuje i utvrđuje se njegov učinak na nastavak korištenja usjeva u programu proizvodnje;
(d) definiraju se uvjeti pod kojima se bilje može ukloniti iz proizvodnje. Granice prihvatljivosti utvrđuju se za materijale (npr. bjelančevine stanice domaćina) koji mogu ometati postupak pročišćavanja. Provjerava se jesu li rezultati unutar odobrenih graničnih vrijednosti;
(e) dokumentiraju se okolišni uvjeti (temperatura, kiša) koji mogu utjecati na atribute kakvoće i prinos rekombinantnih proteina od sadnje i uzgoja do berbe te privremenog skladištenja pobranog materijala. Pri utvrđivanju takvih uvjeta uzimaju se u obzir načela iz dokumenata kao što su „Smjernice o dobroj poljoprivrednoj i sakupljačkoj praksi za ishodišne materijale biljnog podrijetla”(51);
(f) posebna pozornost posvećuje se dosljednosti od serije do serije.