Direktiva 2010/75/EU

Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprječavanje i kontrola onečišćenja) (preinaka)

Izvornik u Službenom listu EU

Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.

Uvodna izjava (1)

Potrebno je izvršiti brojne značajne izmjene Direktive Vijeća 78/176/EEZ od 20. veljače 1978. o otpadu iz industrije titan-dioksida(4), Direktive Vijeća 82/883/EEZ od 3. prosinca 1982. o postupcima nadzora i praćenja okoliša na koji djeluje otpad iz industrije titan-dioksida(5), Direktive Vijeća 92/112/EEZ od 15. prosinca 1992. o postupcima usklađivanja programa za smanjenje i konačno potpuno uklanjanje onečišćenja uzrokovanog otpadom iz industrije titan-dioksida(6), Direktive Vijeća 1999/13/EZ od 11. ožujka 1999. o ograničenju emisija hlapljivih organskih spojeva koji nastaju pri uporabi organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima(7), Direktive 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 4. prosinca 2000. o spaljivanju otpada(8), Direktive 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o ograničenju emisija određenih onečišćujućih tvari u zrak iz velikih uređaja za loženje(9) i Direktive 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. siječnja 2008. o integriranom sprečavanju i kontroli onečišćenja(10). S ciljem jasnoće, te Direktive trebao bi preurediti.

Uvodna izjava (2)

Kako bi se spriječilo, smanjilo i što je moguće više uklonilo onečišćenje nastalo zbog industrijskih aktivnosti u skladu s načelom „onečišćivač plaća” i načelom sprečavanja onečišćenja, potrebno je uspostaviti opći okvir za kontrolu glavnih industrijskih aktivnosti dajući prioritet intervenciji na izvoru, osiguravajući razborito upravljanje prirodnim resursima i prema potrebi vodeći računa o gospodarskoj situaciji i specifičnim lokalnim značajkama mjesta na kojem se odvija industrijska aktivnost.

Uvodna izjava (3)

Različiti pristupi odvojenim kontrolama emisija u zrak, zemlju ili tlo mogu potaknuti prebacivanje onečišćenja iz jednog okolišnog medija u drugi, umjesto postizanja zaštite okoliša kao cjeline. Stoga je prikladno osigurati integrirani pristup u sprečavanju i kontroli emisija u zrak, vodu i tlo, u upravljanju otpadom, u energetskoj učinkovitosti i sprečavanju nezgoda. Takav pristup također će doprinijeti ostvarenju jednakih pravila igre za sve u Uniji usklađivanjem zahtjeva za djelovanjem u zaštiti okoliša industrijskih postrojenja.

Uvodna izjava (4)

Prikladno je revidirati zakonodavstvo koje se odnosi na industrijska postrojenja, kako bi se pojednostavnile i pojasnile postojeće odredbe, smanjilo nepotrebno administrativno opterećenje i proveli zaključci Priopćenja Komisije od 21. rujna 2005. o Tematskoj strategiji o onečišćenju zraka (dalje u tekstu Tematska strategija o onečišćenju zraka), od 22. rujna 2006. o Tematskoj strategiji za zaštitu tla i od 21. prosinca 2005. o Tematskoj strategiji o sprečavanju i recikliranju otpada, doneseni kao nastavak Odluke br. 1600/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. srpnja 2002. o utvrđivanju Šestog okolišnog akcijskog programa Zajednice za okoliš(11). Tim su priopćenjima utvrđeni ciljevi za zaštitu zdravlja ljudi i okoliša koji se ne mogu postići bez daljnjeg smanjenja emisija nastalih zbog industrijskih aktivnosti.

Uvodna izjava (5)

Kako bi se osiguralo sprečavanje i kontrola onečišćenja, svako postrojenje trebalo bi raditi samo ako posjeduje dozvolu ili, u slučaju određenih postrojenja i aktivnosti u kojima se koriste organska otapala, samo ako posjeduje dozvolu ili je registrirano.

Uvodna izjava (6)

Države članice same bi trebale odrediti pristup za utvrđivanje odgovornosti operatera postrojenja, pod uvjetom da je osigurana usklađenost s ovom Direktivom. Države članice mogu birati hoće li dozvolu izdati jednom odgovornom operateru za svako postrojenje ili će podijeliti odgovornost na nekoliko operatera koji upravljaju različitim dijelovima postrojenja. Ako njezin važeći pravni sustav predviđa samo jednog odgovornog operatera za svako postrojenje, država članica može odlučiti da zadrži takav sustav.

Uvodna izjava (7)

Kako bi olakšale izdavanje dozvola, države članice trebale bi utvrditi zahtjeve za određene kategorije postrojenja u općim obvezujućim pravilima.

Uvodna izjava (8)

Važno je spriječiti nesreće i nezgode te ograničiti njihove posljedice. Odgovornost vezana za posljedice nesreća i nezgoda na okoliš predmet je odgovarajućeg nacionalnog zakonodavstva i prema potrebi drugog relevantnog zakonodavstva Unije.

Uvodna izjava (9)

Da bi se izbjeglo dupliciranje propisa, dozvola za postrojenje obuhvaćena Direktivom 2003/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. listopada 2003. o uspostavi sustava trgovanja emisijskim jedinicama stakleničkih plinova unutar Zajednice(12) ne bi smjela obuhvaćati granične vrijednosti emisije za izravne emisije stakleničkih plinova iz Priloga I. toj Direktivi, osim kada je potrebno osigurati da ne dođe do nikakvog značajnog lokalnog onečišćenja ili kada je postrojenje isključeno iz te sheme.

Uvodna izjava (10)

U skladu s člankom 193. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU), ova Direktiva ne sprečava države članice da zadrže ili uvedu strože zaštitne mjere, kao što su zahtjevi za emisijom stakleničkih plinova, pod uvjetom da su takve mjere usklađene s Ugovorima i da je obaviještena Komisija.

Uvodna izjava (11)

Operateri bi trebali podnijeti zahtjeve za dozvolu koji sadrže podatke koji su nadležnom tijelu potrebni za utvrđivanje uvjeta dozvole. Operateri bi prilikom podnošenja zahtjeva za dozvolu trebali moći koristiti podatke koji proizlaze iz primjene Direktive Vijeća 85/337/EEZ od 27. lipnja 1985. o procjeni utjecaja određenih javnih i privatnih projekata na okoliš(13) i Direktive Vijeća 96/82/EZ od 9. prosinca 1996. o kontroli opasnosti od teških nesreća koje uključuju opasne tvari(14).

Uvodna izjava (12)

Dozvola bi trebala sadržavati sve mjere potrebne kako bi se postigla visoka razina zaštite okoliša u cjelini i kako bi se osiguralo da se postrojenjem upravlja u skladu s općim načelima prema kojima su utvrđene osnovne obveze operatera. Dozvola bi također trebala sadržavati granične vrijednosti emisije za onečišćujuće tvari ili istovjetne parametre ili tehničke mjere, odgovarajuće zahtjeve za zaštitu tla i podzemnih voda i zahtjeve za praćenje stanja. Uvjete dozvole trebalo bi utvrditi na temelju najboljih raspoloživih tehnika.

Uvodna izjava (13)

Kako bi se odredile najbolje raspoložive tehnike i ograničile nejednakosti u Uniji koje se odnose na razinu emisija iz industrijskih aktivnosti, potrebno je sastaviti referentne dokumente za najbolje raspoložive tehnike (dalje u tekstu „referentni dokumenti o NRT-u”), revidirati ih i prema potrebi ažurirati putem razmjene podataka s dionicima te putem procedure odbora donijeti ključne elemente referentnih dokumenata o NRT-u (dalje u tekstu „zaključci o NRT-u”). S tim u vezi Komisija bi trebala kroz proceduru odbora utvrditi smjernice za prikupljanje podataka, za razradu referentnih dokumenata o NRT-u i za osiguranje njihove kvalitete. Zaključci o NRT-u trebali bi biti referentni za određivanje uvjeta dozvole. Oni mogu biti nadopunjeni drugim izvorima. Komisija bi trebala ažurirati referentne dokumente o NRT-u najkasnije 8 godina nakon objavljivanja prethodne verzije.

Uvodna izjava (14)

Kako bi osigurala učinkovitu i aktivnu razmjenu podataka koja dovodi do visokokvalitetnih referentnih dokumenata o NRT-u, Komisija bi trebala uspostaviti forum koji radi na transparentan način. Potrebno je uspostaviti praktične dogovore o razmjeni podataka i dostupnosti referentnih dokumenata o NRT-u, posebno kako bi se osiguralo da države članice i dionici dostavljaju podatke zadovoljavajuće kvalitete i količine utemeljene na utvrđenim smjernicama, kako bi se omogućilo određivanje najboljih raspoloživih tehnika i tehnika u nastajanju.

Uvodna izjava (15)

Važno je nadležnim tijelima omogućiti dovoljnu fleksibilnost u određivanju graničnih vrijednosti emisije koje osiguravaju da u normalnim uvjetima rada emisije ne prelaze razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama. U tu svrhu, nadležno tijelo može odrediti ograničenja emisije koja se razlikuju od razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama u smislu vrijednosti, vremenskih razdoblja i referentnih uvjeta koji su primijenjeni, sve dotle dok se putem rezultata praćenja emisija može dokazati da emisije nisu prekoračile razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama. Poštovanje graničnih vrijednosti emisija koje su utvrđene u dozvolama rezultira emisijama koje su ispod tih graničnih vrijednosti emisija.

Uvodna izjava (16)

Kako bi se vodilo računa o određenim posebnim okolnostima u kojima bi primjena razina emisije povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama dovela do nerazmjerno visokih troškova u usporedbi s koristima za okoliš, nadležna tijela trebala bi utvrditi granične vrijednosti emisija koje odstupaju od tih razina. Takva odstupanja trebala bi se temeljiti na procjeni, vodeći računa o dobro utvrđenim kriterijima. Granične vrijednosti emisija utvrđene u ovoj Direktivi ne smiju se prekoračiti. Ni u kojem se slučaju ne bi trebalo prouzročiti značajno onečišćenje te bi se trebala postići visoka razina zaštite okoliša u cijelosti.

Uvodna izjava (17)

Kako bi operaterima omogućilo da testiraju tehnike u nastajanju koje bi mogle pružiti višu opću razinu zaštite okoliša, ili barem istu razinu zaštite okoliša uz veće uštede od postojećih najboljih raspoloživih tehnika, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost dodjeljivanja privremenih izuzeća od razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama.

Uvodna izjava (18)

Promjene u postrojenju mogu dovesti do viših razina onečišćenja. Operateri bi trebali obavijestiti nadležno tijelo o svim planiranim promjenama koje mogu utjecati na okoliš. Značajne promjene u postrojenjima koje mogu imati značajne negativne učinke na zdravlje ljudi ili okoliš ne bi trebalo provoditi bez dozvole koja se izdaje u skladu s ovom Direktivom.

Uvodna izjava (19)

Rasipanje gnojiva značajno doprinosi emisijama onečišćujućih tvari u zrak i vodu. Radi ispunjavanja ciljeva utvrđenih u Tematskoj strategiji o onečišćenju zraka i u zakonodavstvu Unije o zaštiti vode, nužno je da Komisija preispita potrebu za uspostavljanjem najprikladnijih kontrola ovih emisija putem primjene najboljih raspoloživih tehnika.

Uvodna izjava (20)

Intenzivan uzgoj peradi i stoke značajno doprinosi emisijama onečišćujućih tvari u zrak i vodu. Radi ispunjavanja ciljeva utvrđenih u Tematskoj strategiji o onečišćenju zraka i u zakonodavstvu Unije o zaštiti vode, nužno je da Komisija preispita potrebu za uspostavljanjem diferenciranih pragova kapaciteta za različite vrste peradi kako bi se definiralo područje primjene ove Direktive i da preispita potrebu za uspostavljanjem najprikladnijih kontrola emisija iz postrojenja za uzgoj stoke.

Uvodna izjava (21)

Kako bi se vodilo računa o razvoju najboljih raspoloživih tehnika ili ostalim promjenama u postrojenju, potrebno je redovno razmatrati uvjete dozvola i prema potrebi ih ažurirati, posebno kod donošenja novih ili ažuriranih zaključaka o NRT-u.

Uvodna izjava (22)

U posebnim slučajevima kada se prilikom ponovnog razmatranja i ažuriranja dozvole utvrdi da bi za uvođenje novih najboljih raspoloživih tehnika moglo biti potrebno više od 4 godine nakon objavljivanja odluke o zaključcima o NRT-u, nadležna tijela mogu u uvjetima dozvola odrediti duže vremensko razdoblje ako je to opravdano na temelju kriterija iz ove Direktive.

Uvodna izjava (23)

Potrebno je osigurati da rad postrojenja ne dovodi do smanjenja kvalitete tla i podzemnih voda. Uvjeti dozvola stoga trebali bi sadržavati odgovarajuće mjere za sprečavanje emisija u tlo i podzemne vode i redovnu kontrolu tih mjera kako bi se izbjegla curenja, rasipanja, nezgode ili nesreće do kojih dolazi tijekom korištenja opreme i skladištenja. Kako bi se moguće onečišćenje tla i podzemnih voda otkrilo u ranoj fazi i stoga poduzele odgovarajuće korektivne mjere prije širenja onečišćenja, također je potrebno pratiti predmetne opasne tvari u tlu i podzemnim vodama. Kod utvrđivanja učestalosti praćenja mogu se uzeti u obzir vrsta preventivnih mjera i opseg i učestalost njihovog nadziranja.

Uvodna izjava (24)

Kako bi se osiguralo da rad postrojenja ne umanjuje kvalitetu tla i podzemnih voda, potrebno je kroz temeljno izvješće utvrditi stanje onečišćenosti tla i podzemnih voda. Temeljno izvješće trebalo bi biti praktičan alat koji u što većoj mjeri omogućuje kvantificiranu usporedbu između stanja lokacije opisanog u tom izvješću i stanja lokacije nakon konačnog prestanka aktivnosti, kako bi se utvrdilo da li je došlo do značajnog porasta onečišćenja tla i podzemnih voda. Temeljno bi izvješće stoga trebalo sadržavati informacije koje koriste postojeće podatke o mjerenjima tla i podzemnih voda te povijesne podatke vezane za korištenje lokacije u prošlosti.

Uvodna izjava (25)

U skladu s načelom „onečišćivač plaća”, prilikom procjene razine značaja onečišćenja tla i podzemnih voda koje je uzrokovao operater, a koje bi za sobom povlačilo obvezu vraćanja lokacije u stanje opisano u temeljnom izvješću, države članice trebale bi voditi računa o uvjetima dozvole koji su se primjenjivali tijekom provođenja predmetne aktivnosti, mjerama za sprečavanje onečišćenja koje su donesene za postrojenje i o relativnom porastu onečišćenja u usporedbi s ukupnim onečišćenjem identificiranim u temeljnom izvješću. Odgovornost za onečišćenje koje nije uzrokovao operater predmet je relevantnog nacionalnog zakonodavstva i, gdje je primjenjivo, drugog relevantnog zakonodavstva Unije.

Uvodna izjava (26)

Kako bi se osigurala učinkovita primjena i provedba ove Direktive, operateri bi trebali redovito izvješćivati nadležno tijelo o ispunjavanju uvjeta dozvole. Države članice trebale bi osigurati da i operater i nadležno tijelo poduzmu potrebne mjere u slučaju nepoštovanja ove Direktive te predvidjeti sustav okolišnih inspekcija. Države članice trebale bi osigurati dovoljan broj djelatnika koji posjeduju vještine i kvalifikacije potrebne za učinkovitu provedbu tih inspekcija.

Uvodna izjava (27)

U skladu s Aarhuškom konvencijom o pristupu informacijama, sudjelovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu u pitanjima okoliša(15), učinkovito sudjelovanje javnosti u odlučivanju nužno je kako bi omogućilo javnosti da izrazi, a donositeljima odluka da uzmu u obzir, mišljenja i zabrinutosti koje mogu biti od važnosti za te odluke, čime se povećava transparentnost procesa donošenja odluka i doprinosi svijesti javnosti o pitanjima okoliša te podupiru donesene odluke. Članovi zainteresirane javnosti trebali bi imati pristup pravosuđu kako bi doprinijeli zaštiti prava na život u okolišu koji je siguran za osobno zdravlje i dobrobit.

Uvodna izjava (28)

Izgaranje goriva u postrojenjima s ukupnom nazivnom ulaznom toplinskom snagom manjom od 50 MW značajno doprinosi emisijama onečišćujućih tvari u zrak. U svrhu postizanja ciljeva iz Tematske strategije o onečišćenju zraka, Komisija bi trebala preispitati potrebu za uspostavljanjem najprikladnije kontrole emisija iz takvih postrojenja. Ta revizija trebala bi voditi računa o specifičnostima uređaja za loženje koji se koriste u zdravstvenim ustanovama, posebno s obzirom na njihovu iznimnu uporabu u hitnim slučajevima.

Uvodna izjava (29)

Veliki uređaji za loženje u velikoj mjeri doprinose emisijama onečišćujućih tvari u zrak, što ima značajan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš. Kako bi se smanjio taj utjecaj i kako bi se radilo na ispunjavanju zahtjeva Direktive 2001/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2001. o nacionalnim gornjim granicama emisija određenih onečišćujućih tvari u atmosferi(16) i ispunjavanju ciljeva iz Tematske strategije o onečišćenju zraka, potrebno je utvrditi strože granične vrijednosti emisije na razini Unije za određene kategorije postrojenja za izgaranje i onečišćivača.

Uvodna izjava (30)

Komisija bi trebala preispitati potrebu za uspostavljanjem graničnih vrijednosti emisije u čitavoj Uniji, i izmijeniti granične vrijednosti emisije utvrđene u Prilogu V. za određene uređaje za loženje vodeći računa o revidiranju i ažuriranju relevantnih referentnih dokumenata o NRT-u. U tom kontekstu Komisija bi trebala uvažiti specifičnosti energetskih sustava rafinerija.

Uvodna izjava (31)

Zbog karakteristika određenih domaćih krutih goriva prikladno je radije primijeniti minimalne stope odsumporavanja nego granične vrijednosti emisije za sumporni dioksid za uređaje za loženje koji koriste takva goriva. Štoviše, kako je moguće da specifične karakteristike uljnog škriljevca ne dozvole primjenu istih tehnika za smanjivanje sumpora ili postizanje iste učinkovitosti u odsumporavanju kao kod drugih goriva, prikladna je malo niža minimalna stopa odsumporavanja za uređaje koji koriste ovo gorivo.

Uvodna izjava (32)

U slučaju da zbog ozbiljne nestašice dođe do naglog prekida u opskrbi goriva ili plina s niskim udjelom sumpora, nadležno tijelo trebalo bi dodijeliti privremena izuzeća kako bi omogućilo da emisije iz predmetnih uređaja za izgaranje prekorače granične vrijednosti emisije utvrđene ovom Direktivom.

Uvodna izjava (33)

Kako bi se ograničili negativni učinci onečišćenja na okoliš, predmetni operater ne bi smio puštati u rad uređaj za loženje duže od 24 sata nakon kvara ili oštećenja opreme za smanjivanje emisija, a rad bez opreme za smanjivanje emisija ne bi smio trajati duže od 120 sati u 12-mjesečnom razdoblju. Ipak, kada postoji važnija potreba za opskrbom energijom ili je potrebno izbjeći ukupno povećanje emisija zbog rada drugog uređaja za loženje, nadležno tijelo trebalo bi imati mogućnost odobravanja izuzeća od tih vremenskih ograničenja.

Uvodna izjava (34)

Kako bi se osigurala visoka razina zaštite okoliša i zdravstvene zaštite i da bi se izbjegla prekogranična kretanja otpada ka postrojenjima koja rade prema nižim standardima zaštite okoliša, potrebno je utvrditi i zadržati stroge uvjete rada, tehničke zahtjeve i granične vrijednosti emisije za postrojenja koja spaljuju ili suspaljuju otpad unutar Unije.

Uvodna izjava (35)

Upotreba organskih otapala u određenim aktivnostima i postrojenjima uzrokuje emisije organskih spojeva u zrak, što doprinosi lokalnom i prekograničnom stvaranju fotokemijskih oksidanata koji štete prirodnim resursima i imaju štetne učinke na zdravlje ljudi. Stoga je potrebno poduzeti preventivne radnje protiv uporabe organskih otapala i postaviti zahtjev za poštovanjem graničnih vrijednosti emisije za organska otapala i odgovarajućih uvjeta rada. Operaterima bi trebalo omogućiti da poštuju zahtjeve sheme smanjivanja emisija umjesto da poštuju granične vrijednosti emisije utvrđene ovom Direktivom, gdje ostale mjere, kao što su uporaba proizvoda ili tehnika s malim sadržajem otapala ili bez otapala, omogućuju alternativne načine postizanja istovjetnog smanjenja emisije.

Uvodna izjava (36)

Postrojenja koja proizvode titan-dioksid mogu dovesti do značajnog onečišćenja zraka i vode. Kako bi se umanjili takvi učinci, potrebno je na razini Unije utvrditi strože granične vrijednosti emisije za određene onečišćujuće tvari.

Uvodna izjava (37)

S obzirom na uključivanje u opseg nacionalnih zakona i ostalih propisa koji su stupili na snagu kako bi postrojenja za proizvodnju keramičkih proizvoda pečenjem udovoljila zahtjevima ove Direktive, na temelju karakteristika nacionalnog industrijskog sektora te kako bi omogućile jasno tumačenje opsega, države članice trebale bi odlučiti hoće li primjenjivati oba kriterija, proizvodni kapacitet i kapacitet peći, ili samo jedan od tih dvaju kriterija.

Uvodna izjava (38)

Kako bi pojednostavnila izvješćivanje i smanjila nepotrebno administrativno opterećenje, Komisija bi trebala utvrditi metode za usklađivanje načina stavljanja podataka na raspolaganje u skladu s ovom Direktivom s ostalim zahtjevima zakonodavstva Unije, a posebno s Uredbom (EZ) br. 166/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. siječnja 2006. o osnivanju Europskog registra ispuštanja i prijenosa onečišćujućih tvari(17).

Uvodna izjava (39)

Kako bi se osigurali jednaki uvjeti za provedbu, Komisiji bi trebalo dati provedbene ovlasti da donese smjernice o prikupljanju podataka, o izradi referentnih dokumenata o NRT-u i o osiguranju njihove kvalitete, uključujući prikladnost njihovog sadržaja i formata, da donese odluke o zaključcima o NRT-u, da uspostavi detaljna pravila za određivanje razdoblja uključivanja i isključivanja i za prijelazne nacionalne planove za velike uređaje za loženje te da ustanovi vrstu, format i učestalost podataka koje države članice trebale bi staviti na raspolaganje Komisiji. U skladu s člankom 291. UFEU-a, pravila i opća načela koja se odnose na mehanizme kontrole izvršavanja provedbenih ovlasti od strane Komisije koju provode države članice trebalo bi donijeti unaprijed putem uredbe donesene u skladu s uobičajenim zakonodavnim postupkom. Do donošenja te nove uredbe i dalje se primjenjuje Odluka Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji(18), s iznimkom regulatornog postupka s kontrolom, koji nije primjenjiv.

Uvodna izjava (40)

Komisija bi trebala imati ovlasti usvojiti akte s prenesenim ovlastima u skladu s člankom 290. UFEU u vezi s određivanjem datuma početka provedbe stalnih mjerenja emisija teških metala i dioksina i furana u zrak, te prilagodbom određenih dijelova priloga V., VI. i VII. znanstvenom i tehničkom napretku. U slučaju postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada, to, inter alia, može obuhvaćati uspostavljanje kriterija kojim se odobrava izuzeće od stalnog mjerenja ukupnih emisija krutih čestica. Osobito je važno da Komisija provede odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog rada, uključujući i stručnu razinu.

Uvodna izjava (41)

Kako bi riješila značajno onečišćenje okoliša, na primjer teškim metalima i dioksinima i furanima, Komisija bi trebala na temelju procjene primjene najboljih raspoloživih tehnika u određenim aktivnostima ili kroz utjecaj tih aktivnosti na okoliš u cjelini, predstaviti prijedloge minimalnih zahtjeva za granične vrijednosti emisije i za pravila o praćenju i poštovanju za čitavu Uniju.

Uvodna izjava (42)

Države članice trebale bi propisati pravila o sankcijama za kršenje nacionalnih odredaba donesenih u skladu s ovom Direktivom i osigurati njihovu provedbu. Te sankcije trebale bi biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Uvodna izjava (43)

Kako bi se postojećim postrojenjima osiguralo dovoljno vremena da se tehnički prilagode novim zahtjevima ove Direktive, neki od novih zahtjeva trebali bi se na ta postrojenja primjenjivati nakon fiksnog razdoblja od datuma primjene ove Direktive. Uređaji za loženje trebaju dovoljno vremena za donošenje potrebnih mjera za smanjivanje emisija kako bi zadovoljili granične vrijednosti emisije iz Priloga V.

Uvodna izjava (44)

Budući da ciljeve ove Direktive ne mogu dostatno ostvariti države članice, odnosno osiguranje visoke razine zaštite okoliša i poboljšanje kvalitete okoliša, nego ih se zbog prekogranične prirode onečišćenja uzrokovanih industrijskim aktivnostima može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti određenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti određenim u tom članku, ova Direktiva ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

Uvodna izjava (45)

Ova Direktiva poštuje temeljna prava i načela utvrđena posebno u Povelji o temeljnim pravima Europske unije. Ova Direktiva posebno ima za cilj promicati primjenu članka 37. te Povelje.

Uvodna izjava (46)

Obveza prijenosa ove Direktive u nacionalno pravo trebala bi biti ograničena na one odredbe koje predstavljaju bitnu promjenu u usporedbi s prethodnim Direktivama. Obveza prijenosa odredaba koje su nepromijenjene proizlazi iz prethodnih Direktiva.

Uvodna izjava (47)

U skladu sa stavkom 34. Međuinstitucionalnog sporazuma o boljoj izradi zakonodavstva(19), države članice se za sebe i u interesu Unije potiču na sastavljanje i javno objavljivanje vlastitih tablica koje će što bolje prikazati korelaciju između ove Direktive i prenesenih mjera.

Uvodna izjava (48)

Ova Direktiva ne smije dovoditi u pitanje obveze država članica koje se odnose na rokove za prijenos u nacionalno zakonodavstvo i primjenu Direktiva iz Priloga IX. dijela B,

POGLAVLJE 1. ZAJEDNIČKE ODREDBE

Predmet

Članak 1.

Ovom se Direktivom propisuju pravila o integriranom sprječavanju i kontroli onečišćenja nastalog zbog industrijskih aktivnosti.

Također se propisuju pravila namijenjena sprečavanju ili, ako to nije izvedivo, kontinuiranom smanjenju emisija u zrak, vodu i zemlju, sprečavanju nastajanja otpada, poboljšanju učinkovitosti resursa te promicanju kružnog gospodarstva i dekarbonizacije kako bi se postigla visoka razina zaštite zdravlja ljudi i okoliša u cjelini.

Područje primjene

Članak 2.

1. Ova se Direktiva primjenjuje na industrijske aktivnosti koje uzrokuju onečišćenje iz poglavlja od II. do VI.a.

2. Ova se Direktiva ne primjenjuje na istraživačke aktivnosti, razvojne aktivnosti ili testiranje novih proizvoda i postupaka.

Definicije

Članak 3.

Za potrebe ove Direktive primjenjuju se sljedeće definicije:

1. „tvar” znači bilo koji kemijski element i njegovi spojevi, osim sljedećih tvari:

(a) radioaktivne tvari kako su definirane u članku 1. Direktive Vijeća 96/29/Euratom od 13. svibnja 1996. o utvrđivanju osnovnih sigurnosnih normi za zaštitu zdravlja radnika i stanovništva od opasnosti od ionizirajućeg zračenja(1);

(b) genetski modificirani mikroorganizmi kako su definirani u članku 2. točki (b) Direktive 2009/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. svibnja 2009. o ograničenoj uporabi genetski modificiranih mikroorganizama(2);

(c) genetski modificirani organizmi kako su definirani u članku 2. točki 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama(3);

2. „onečišćenje” znači ljudskom djelatnošću izazvano, izravno ili neizravno unošenje tvari, vibracija, topline, buke ili neugodnih mirisa u zrak, vodu ili zemlju, koji mogu biti štetni za zdravlje ljudi ili kvalitetu okoliša, dovesti do štete po materijalnu imovinu odnosno poremetiti značajke okoliša i druge legitimne oblike korištenja okoliša ili utjecati na te značajke okoliša i druge oblike korištenja okoliša;

3. „postrojenje” znači nepokretna tehnička jedinica unutar koje se obavljaju jedna ili više aktivnosti iz Priloga I., Priloga I.a ili dijela 1. Priloga VII., kao i bilo koje druge izravno pridružene aktivnosti koje se obavljaju na istoj lokaciji, a tehnički su povezane s aktivnostima iz tih priloga i mogle bi imati utjecaj na emisije i onečišćenje;

4. „emisija” znači izravno ili neizravno ispuštanje tvari, vibracija, topline ili buke iz pojedinačnih ili difuznih izvora u postrojenju u zrak, vodu ili zemlju;

5. „granična vrijednost emisija” znači masa izražena u obliku određenih specifičnih parametara, koncentracija i/ili razina emisija koja se ne smije prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja;

5.a „granična vrijednost okolišne učinkovitosti” znači vrijednost učinkovitosti navedena na dozvoli i izražena za određene uvjete s obzirom na određene specifične parametre;

6. „standard kvalitete okoliša” znači skup zahtjeva koje određeni okoliš ili njegova sastavnica moraju ispuniti u određenom trenutku, kako je utvrđeno u zakonodavstvu Unije;

7. „dozvola” znači pisano odobrenje za rad čitavog postrojenja ili jednog njegova dijela ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada;

8. „opća obvezujuća pravila” znači granične vrijednosti emisija ili ostali uvjeti, barem na razini sektora, koji su doneseni kako bi se pomoću njih izravno utvrdili uvjeti dozvole;

9. „značajna promjena” znači promjena u karakteristikama ili funkcioniranju postrojenja, proširenje postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, koja može imati značajne negativne učinke na zdravlje ljudi ili na okoliš;

9.a „temeljita industrijska preobrazba” znači implementaciju, od strane industrijskih operatera, tehnika u nastajanju ili najboljih raspoloživih tehnika koje podrazumijevaju opsežnu promjenu dizajna ili tehnologije cijelog postrojenja ili njegova dijela odnosno zamjenu postojećeg postrojenja novim postrojenjem, čime se omogućuje iznimno veliko smanjenje emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem klimatske neutralnosti i optimiziraju posredne koristi za okoliš, barem do razina koje se mogu postići tehnikama utvrđenima u primjenjivim zaključcima o NRT-u, uzimajući u obzir učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij;

10. „najbolje raspoložive tehnike” znači najdjelotvorniji i najnapredniji razvojni stupanj u razvoju djelatnosti i njihovih metoda rada koji pokazuje praktičnu prikladnost određenih tehnika za postizanje graničnih vrijednosti emisija i drugih uvjeta okolišne dozvole te koji je razvijen radi sprječavanja i, ako to nije izvedivo, smanjivanja emisija i utjecaja na okoliš u cjelini:

(a) „tehnike” znači i tehnologija koja se koristi i način na koji je postrojenje projektirano, izgrađeno, održavano, korišteno i stavljeno izvan uporabe;

(b) „raspoložive tehnike” znači tehnike razvijene na razini koja omogućuje implementaciju u relevantnom industrijskom sektoru, u gospodarski i tehnički održivim uvjetima, uzimajući u obzir troškove i prednosti, neovisno o tome koriste li se ili proizvode li se takve tehnike u Uniji, sve dok su razumno dostupne operateru;

(c) „najbolje” znači najdjelotvornije u postizanju visoke opće razine zaštite okoliša u cjelini, uključujući zdravlje ljudi i zaštitu klime;

11. „referentni dokument o NRT-a” znači dokument nastao kao rezultat razmjene informacija koja je organizirana u skladu s člankom 13., sastavljen za utvrđene aktivnosti, u kojem se posebno opisuju primijenjene tehnike, sadašnje razine emisija i potrošnje, tehnike koje su razmatrane za određivanje najboljih raspoloživih tehnika, kao i zaključci o NRT-u i sve tehnike u nastajanju, vodeći posebno računa o kriterijima iz Priloga III.;

12. „zaključci o NRT-u” znači dokument koji sadržava dijelove referentnog dokumenta o NRT-u u kojem se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama i tehnikama u nastajanju, njihov opis, informacije za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisije povezane s tim tehnikama, razine okolišne učinkovitosti povezane s tim tehnikama, sadržaj sustava upravljanja okolišem, uključujući referentne vrijednosti, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i prema potrebi odgovarajuće mjere za oporavak lokacije;

12.a „operativna pravila” znači pravila navedena na dozvolama ili opća obvezujuća pravila za obavljanje aktivnosti iz Priloga I.a, kojima su utvrđene granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, povezani zahtjevi u pogledu praćenja i, prema potrebi, prakse rasprostiranja na tlo, prakse sprečavanja i ublažavanja onečišćenja, upravljanje hranjivim vrijednostima, priprema hrane za životinje, smještaj, gospodarenje stajskim gnojem, uključujući njegovo skupljanje, skladištenje, preradu i njegovo rasprostiranje na tlo, te odlaganje uginulih životinja, i koja su u skladu s primjenom najboljih raspoloživih tehnika;

(13) „razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” znači razine emisija postignute u normalnim uvjetima rada pri korištenju najbolje raspoložive tehnike ili kombinacije najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izraženo kao prosjek tijekom zadanog vremenskog razdoblja, pod posebnim referentnim uvjetima;

13.a „razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama” znači raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada uz primjenu NRT-a ili kombinacije NRT-ova, kako je opisano u zaključcima o NRT-u;

3.aa „okolišna učinkovitost” znači učinkovitost s obzirom na razine potrošnje, učinkovitost resursa s obzirom na materijale, vodu i energetske resurse, ponovnu uporabu materijala i vode te nastanak otpada;

13.b „referentne vrijednosti” znači okvirni raspon razina okolišne učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama, koji se treba upotrebljavati kao referenca u EMS-u;

14. „tehnika u nastajanju” znači nova tehnika za industrijsku aktivnost koja bi, ako se komercijalno razvije, mogla pružiti višu opću razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša ili barem jednaku razinu zaštite zdravlja ljudi i okoliša uz veće uštede od postojećih najboljih raspoloživih tehnika;

15. „operater” znači svaka fizička ili pravna osoba koja upravlja radom cijelog postrojenja ili uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada ili njegova dijela ili ga kontrolira ili, ako je to predviđeno u nacionalnom zakonodavstvu, osoba na koju je prenesena ovlast donošenja ekonomskih odluka o tehničkom funkcioniranju postrojenja ili uređaja;

16. „javnost” znači jedna ili više fizičkih ili pravnih osoba i, u skladu s nacionalnim pravom ili nacionalnom praksom, udruge, organizacije ili skupine tih osoba;

17. „zainteresirana javnost” znači javnost na koju utječe ili bi moglo utjecati donošenje odluke o izdavanju ili ažuriranju dozvole ili uvjetâ dozvole, ili koja ima interes u takvom donošenju odluka; za potrebe ove definicije smatra se da imaju interes nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i ispunjavaju sve zahtjeve u okviru nacionalnog prava;

18. „opasne tvari” znači tvari ili smjese kako su definirani u članku 3. Uredbe (EZ) br. 1272/2008 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2008. o razvrstavanju, označivanju i pakiranju tvari i smjesa(4);

19. „temeljno izvješće” znači informacije o stanju tla i podzemnih voda koji su onečišćeni predmetnim opasnim tvarima;

20. „podzemne vode” znači podzemne vode kako su definirane u članku 2. točki 2. Direktive 2000/60/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. listopada 2000. o uspostavljanju okvira za djelovanje Zajednice u području politike voda(5);

21. „tlo” znači gornji sloj Zemljine kore, smješten između kamene podloge i površine. Tlo se sastoji od čestica minerala, organske tvari, vode, zraka i živih organizama;

22. „inspekcija zaštite okoliša” znači sve aktivnosti, uključujući posjete lokaciji, praćenje emisija i provjeravanje internih izvješća i prateće dokumentacije, ovjeru samopraćenja, provjeravanje tehnika koje se koriste i prikladnosti upravljanja okolišem postrojenja, koje poduzima nadležno tijelo ili se poduzimaju u njegovo ime, kako bi se provjerila i unaprijedila sukladnost postrojenja s uvjetima njihovih dozvola i kako bi se, prema potrebi, pratio njihov učinak na okoliš;

23. „perad” znači perad kako je definirana u članku 4. točki 9. Uredbe (EU) 2016/429 Europskog parlamenta i Vijeća(6);

23.a „svinje” znači svinje kako su definirane u članku 2. Direktive Vijeća 2008/120/EZ(7);

23.b „stočna jedinica” znači standardna mjerna jedinica koja omogućuje objedinjavanje različitih kategorija stoke radi međusobne usporedbe te se izračunava primjenom koeficijenata za pojedinačne kategorije stoke navedene u Prilogu I.a.

24. „gorivo” znači bilo koji kruti, tekući ili plinoviti zapaljivi materijal;

25. „uređaj za loženje” znači svaka tehnička naprava u kojoj goriva oksidiraju kako bi se iskoristila na taj način dobivena toplina;

26. „dimnjak” znači struktura koja sadržava jednu ili više cijevi kroz koje prolaze otpadni plinovi i ispuštaju se u zrak;

27. „radni sati” znači vrijeme, izraženo u satima, tijekom kojeg uređaj za loženje u cijelosti ili djelomično radi i ispušta emisije, osim razdobljâ uključivanja i isključivanja;

28. „stopa odsumporavanja” znači omjer, tijekom zadanog razdoblja, količine sumpora koju uređaj za loženje ne emitira u zrak u odnosu na količinu sumpora koja je sadržana u krutom gorivu koje se unosi u uređaj za loženje i koje je korišteno u postrojenju u istom razdoblju;

29. „domaće kruto gorivo” znači prirodno nastalo kruto gorivo izvađeno na lokalnom području koje izgara u uređaju za loženje koji je posebno dizajniran za to gorivo;

30. „ograničavajuće gorivo” znači gorivo koje, među svim gorivima koja se koriste u uređaju za loženje koji koristi više vrsta goriva i koji koristi destilacijske i preradbene ostatke od rafiniranja sirove nafte za vlastite potrebe, same ili s drugim gorivima, ima najvišu graničnu vrijednost emisija iz dijela 1. Priloga V. ili, u slučaju kad nekoliko goriva ima istu graničnu vrijednost emisija, gorivo koje ima najveću ulaznu toplinsku snagu među tim gorivima;

31. „biomasa” znači bilo što od sljedećeg:

(a) proizvode koji se sastoje od bilo kakve biljne tvari iz poljoprivrede ili šumarstva koji se mogu iskoristiti kao gorivo u smislu oporabe njihova energetskog sadržaja;

(b) sljedeći otpad:

i. biljni otpad iz poljoprivrede i šumarstva;

ii. biljni otpad iz prehrambene industrije, ako se koristi za proizvodnju toplinske energije;

iii. vlaknasti biljni otpad iz proizvodnje primarne celuloze i iz proizvodnje papira iz celuloze, ako je suspaljen na mjestu proizvodnje i ako se koristi za proizvodnju toplinske energije;

iv. otpad od pluta;

v. drveni otpad osim drvenog otpada koji može sadržavati halogenirane organske spojeve ili teške metale kao posljedicu obrade sredstvima za zaštitu drveta ili premazima, što posebno obuhvaća drveni otpad koji potječe iz otpada nastaloga gradnjom ili rušenjem;

32. „ložište s miješanim gorivom” znači svako ložište koje može koristiti, istodobno ili kao alternativu, dvije ili više vrsta goriva;

33. „plinska turbina” znači svaki rotirajući stroj koji pretvara toplinsku energiju u mehanički rad i koji se sastoji uglavnom od kompresora, toplinskog uređaja u kojem gorivo oksidira kako bi grijalo radnu tekućinu i turbine;

34. „plinski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema Otto ciklusu i za paljenje goriva koristi iskru (svjećicu) ili, u slučaju motora s više vrsta goriva, s paljenjem na kompresiju;

35. „dizelski motor” znači motor s unutarnjim izgaranjem koji radi prema dizelskom ciklusu s paljenjem na kompresiju;

36. „mali izolirani sustav” znači mali izolirani sustav kako je definiran u članku 2. točki 26. Direktive 2003/54/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2003. o zajedničkim pravilima za unutarnje tržište električne energije(8);

37. „otpad” znači otpad kako je definiran u članku 3. točki 1. Direktive 2008/98/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o otpadu(9);

38. „opasni otpad” znači opasni otpad kako je definiran u članku 3. točki 2. Direktive 2008/98/EZ;

39. „miješani komunalni otpad” znači otpad iz kućanstva, kao i otpad nastao u trgovačkoj djelatnosti, industriji i institucijama koji je zbog svoje prirode i sastava sličan otpadu iz kućanstva, osim frakcija koje su navedene u poglavlju 20 01 Priloga Odluci 2000/532/EZ(10) koje se prikupljaju odvojeno na izvoru i osim ostalog otpada navedenog u poglavlju 20 02 tog Priloga;

40. „postrojenje za spaljivanje otpada” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema namijenjeni termičkoj obradi otpada, s oporabom topline ili bez nje, proizvedene izgaranjem, putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalih postupaka termičke obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju;

41. „postrojenje za suspaljivanje otpada” znači nepokretna ili pokretna tehnička jedinica i oprema čija je glavna namjena proizvodnja energije ili materijalnih proizvoda i koje se koriste otpadom kao osnovnim ili dodatnim gorivom ili u kojima se otpad zbrinjava termičkom obradom putem oksidacijskog spaljivanja otpada kao i ostalih postupaka termičke obrade kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, ako se tvari nastale obradom kasnije spaljuju;

42. „nazivni kapacitet” znači zbroj kapaciteta spaljivanja peći od kojih se sastoji postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada kako je to naveo proizvođač a potvrdio operater, vodeći na odgovarajući način računa o kaloričnoj vrijednosti otpada izraženoj kao količina spaljenog otpada po satu;

43. „dioksini i furani” znači svi poliklorirani dibenzo-p-dioksini i dibenzofurani navedeni u dijelu 2. Priloga VI.;

44. „organski spojevi” znači svi spojevi koji sadržavaju barem ugljik i jedan ili više od sljedećih elemenata: vodik, halogene, kisik, sumpor, fosfor, silicij ili dušik, osim ugljikovih oksida i anorganskih karbonata i bikarbonata;

45. „hlapivi organski spojevi” znači svi organski spojevi kao i frakcije kreozota, koji pri 293,15 K imaju tlak pare od 0,01 kPA ili više, ili imaju odgovarajuću hlapljivost u određenim uvjetima korištenja;

46. „organsko otapalo” znači svaki hlapivi organski spoj koji se koristi za bilo što od sljedećeg:

(a) sam ili u kombinaciji s drugim tvarima, i bez podvrgavanja kemijskoj promjeni, za otapanje sirovina, proizvoda ili otpadnih materijala;

(b) kao agens za čišćenje za otapanje onečišćenja;

(c) kao otapalo;

(d) za raspršivanje;

(e) za podešavanje viskoznosti;

(f) za podešavanje površinske napetosti;

(g) kao plastifikator;

(h) kao konzervator;

47. „premaz” znači premaz kako je definiran u članku 2. točki 8. Direktive 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o ograničavanju emisija hlapivih organskih spojeva nastalih upotrebom organskih otapala u određenim bojama i lakovima i proizvodima za završnu obradu vozila(11).

48. ‘razine emisija povezane s tehnikama u nastajanju” znači raspon razina emisija dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju, kako je opisano u zaključcima o NRT-u, izražen kao prosjek u određenom razdoblju, u određenim referentnim uvjetima;

49. ‘razine okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju” znači raspon razina okolišne učinkovitosti dobiven u normalnim uvjetima rada korištenjem tehnike u nastajanju ili kombinacije tehnika u nastajanju kako je opisano u zaključcima o NRT-u;

50. ‘osiguranje sukladnosti” znači mehanizmi za osiguranje sukladnosti korištenjem triju kategorija intervencija: promicanje sukladnosti, praćenje sukladnosti, daljnje praćenje i izvršavanje.

Obveza posjedovanja dozvole

Članak 4.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedno postrojenje ili uređaj za loženje, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada ne radi bez dozvole.

Odstupajući od prvog podstavka, države članice mogu uspostaviti postupak za registraciju postrojenja koja su obuhvaćena samo poglavljem V. ili poglavljem VI.a.

Postupak registracije utvrđuje se u obvezujućem aktu i obuhvaća barem obavijest operatera nadležnom tijelu o namjeri pokretanja rada postrojenja.

2. Države članice mogu predvidjeti da dozvola obuhvaća dva ili više postrojenja ili dijelova postrojenja kojima upravlja isti operater na istoj lokaciji.

Ako dozvola obuhvaća dva ili više postrojenja, ona mora sadržavati uvjete kojima se osigurava da svako postrojenje ispunjava zahtjeve ove Direktive.

3. Države članice mogu predvidjeti da dozvola obuhvaća nekoliko dijelova postrojenja kojima upravljaju različiti operateri. U takvim slučajevima u dozvoli se moraju navesti odgovornosti svakog operatera.

Izdavanje dozvole

Članak 5.

1. Ne dovodeći u pitanje druge zahtjeve utvrđene u nacionalnom zakonodavstvu ili zakonodavstvu Unije, nadležno tijelo izdaje dozvolu ako postrojenje ispuni zahtjeve ove Direktive.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da uvjeti dozvole i postupci za izdavanje dozvole budu u potpunosti koordinirani kada je uključeno više nadležnih tijela ili više operatera ili kad se izdaje više dozvola, kako bi se osigurao djelotvoran integrirani pristup svih tijela nadležnih za ovaj postupak.

3. U slučaju novog postrojenja ili značajne promjene pri kojima se primjenjuje članak 4. Direktive 85/337/EEZ, sve dobivene relevantne informacije ili zaključak koji je stigao u skladu s člancima 5., 6., 7. i 9. te direktive ispituju se i koriste u svrhu izdavanja dozvole.

4. Države članice moraju do 31. prosinca 2035. razviti sustave za elektroničko izdavanje dozvola postrojenjima i uvesti elektroničke postupke izdavanja dozvola.

Komisija organizira razmjenu informacija s državama članicama o elektroničkom izdavanju dozvola i objavljuje smjernice o najboljoj praksi.

Opća obvezujuća pravila

Članak 6.

Ne dovodeći u pitanje obvezu posjedovanja dozvole, države članice u opća obvezujuća pravila mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.

Ako su donesena opća obvezujuća pravila, dozvola može jednostavno sadržavati upućivanje na takva pravila.

Incidenti i nesreće

Članak 7.

Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2004/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(12), u slučaju bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš, države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da:

(a) operater odmah obavijesti nadležno tijelo;

(b) operater odmah poduzme mjere za ograničavanje posljedica za zdravlje ljudi ili okoliš i za sprečavanje mogućih daljnjih incidenata ili nesreća; i

(c) nadležno tijelo zahtijeva od operatera da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima kako bi se ograničile posljedice za zdravlje ljudi ili okoliš i spriječili mogući daljnji incidenti ili nesreće.

U slučaju onečišćenja koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode u slučaju neizravnog ispuštanja, nadležno tijelo obavješćuje relevantne operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode o mjerama koje su poduzete radi sprečavanja štete ili otklanjanja štete uzrokovane za zdravlje ljudi i okoliš tim onečišćenjem.

Ako dođe do bilo kakvog incidenta ili nesreće koji znatno utječu na zdravlje ljudi ili okoliš u drugoj državi članici, država članica na čijem se državnom području dogodila nesreća ili incident osigurava da se o tome odmah obavijesti nadležno tijelo druge države članice. Cilj je prekogranične i multidisciplinarne suradnje među zahvaćenim državama članicama ograničavanje posljedica za okoliš i zdravlje ljudi te sprečavanje mogućih daljnjih incidenata ili nesreća.

Neispunjavanje obveza

Članak 8.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da se poštuju uvjeti dozvole.

Donose i mjere za osiguranje sukladnosti radi promicanja, praćenja i osiguranja poštovanja obveza fizičkih ili pravnih osoba na temelju ove Direktive.

2. U slučaju kršenja uvjetâ dozvole države članice osiguravaju da:

(a) operater odmah obavijesti nadležno tijelo;

(b) operater odmah poduzme mjere potrebne kako bi se u najkraćem mogućem vremenu ponovno postigla sukladnost; i

(c) nadležno tijelo zahtijeva od operatera da poduzme sve odgovarajuće dopunske mjere koje nadležno tijelo smatra potrebnima kako bi se ponovno postigla sukladnost.

3. Ako kršenje uvjetâ dozvole predstavlja neposrednu opasnost za zdravlje ljudi ili prijeti uzrokovanjem neposrednog znatnog negativnog učinka na okoliš, bez odgode se prekida rad postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada ili njihova odgovarajućeg dijela dok se ponovno ne postigne sukladnost u skladu s drugim stavkom točkama (b) i (c).

Ako takvo kršenje prijeti zdravlju ljudi ili okolišu u drugoj državi članici, država članica na čijem je državnom području došlo do kršenja uvjetâ dozvole osigurava da se o tome obavijesti druga država članica.

4. U slučajevima koji nisu obuhvaćeni stavkom 3. ovog članka, u kojima kontinuirano kršenje uvjetâ dozvole predstavlja opasnost za zdravlje ljudi ili uzrokuje znatan negativan učinak na okoliš i ako nisu provedene potrebne radnje za ponovno postizanje sukladnosti utvrđene u izvješću o inspekciji iz članka 23. stavka 6., nadležno tijelo može prekinuti rad postrojenja, uređaja za loženje, postrojenja za spaljivanje otpada, postrojenja za suspaljivanje otpada ili njihova odgovarajućeg dijela dok se ponovno ne postigne sukladnost s uvjetima dozvole.

5. Države članice osiguravaju djelotvorno izvršavanje mjera prekida koje su navedene u stavcima 3. i 4. i koje su donijela nadležna tijela u pogledu operatera koji krši nacionalne odredbe donesene na temelju ove Direktive.

6. U slučaju kršenja sukladnosti koje utječe na resurse vode namijenjene za ljudsku potrošnju, uključujući prekogranične resurse, ili koje utječe na infrastrukturu za otpadne vode u slučaju neizravnog ispuštanja, nadležno tijelo obavješćuje operatere za vodu namijenjenu za ljudsku potrošnju i za otpadne vode te sva relevantna tijela koja su odgovorna za osiguravanje sukladnosti s dotičnim zakonodavstvom o okolišu o kršenju i mjerama koje su poduzete radi sprečavanja štete ili otklanjanja štete uzrokovane za ljudsko zdravlje i okoliš.

Emisija stakleničkih plinova

Članak 9.

1. Ako su emisije stakleničkog plina iz postrojenja navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ u vezi s aktivnostima koje se obavljaju u tom postrojenju, dozvola ne uključuje graničnu vrijednost emisija za izravne emisije tog plina, osim ako je to potrebno kako bi se osiguralo da nije došlo do značajnog lokalnog onečišćenja.

2. Za aktivnosti navedene u Prilogu I. Direktivi 2003/87/EZ države članice mogu odlučiti da neće nametnuti zahtjeve utvrđene u članku 14. stavku 1. točki (aa) i članku 15. stavku 4. ove Direktive povezane s energetskom učinkovitosti u pogledu jedinica za loženje ili drugih jedinica koje emitiraju ugljikov dioksid na lokaciji.

3. Ako je potrebno, nadležna tijela na odgovarajući način mijenjaju dozvolu.

4. Stavci od 1. do 3. ne primjenjuju se na postrojenja koja su privremeno isključena iz sustava trgovanja jedinicama emisija stakleničkih plinova unutar Unije u skladu s člankom 27. Direktive 2003/87/EZ.

POGLAVLJE II. ODREDBE ZA AKTIVNOSTI IZ PRILOGA I.

Područje primjene

Članak 10.

Ovo poglavlje primjenjuje se na aktivnosti navedene u Prilogu I. i, ako je primjenjivo, kojima se dostižu pragovi kapaciteta navedeni u tom prilogu.

Opća načela prema kojima se utvrđuju osnovne obveze operatera

Članak 11.

Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi osigurale da se postrojenjima upravlja u skladu sa sljedećim načelima:

(a) poduzimaju se sve odgovarajuće mjere za sprječavanje onečišćenja;

(b) primjenjuju se najbolje raspoložive tehnike;

(c) ne uzrokuje se značajno onečišćenje;

(d) sprječava se nastajanje otpada u skladu s Direktivom 2008/98/EZ;

(e) ako je nastao otpad, on je prema redoslijedu važnosti i u skladu s Direktivom 2008/98/EZ, pripremljen za ponovnu uporabu, recikliran, oporabljen ili, ako je to tehnički i ekonomski neizvedivo, zbrinut na način da se izbjegne ili umanji bilo kakav učinak na okoliš;

(f) energija se učinkovito koristi te se promiče upotreba i, ako je moguće, proizvodnja obnovljive energije;

(fa) materijalni resursi i voda učinkovito se koriste, među ostalim ponovnom uporabom;

(fb) provodi se sustav upravljanja okolišem kako je predviđeno u članku 14.a;

(g) poduzimaju se potrebne mjere kako bi se spriječile nesreće i ograničile njihove posljedice;

(h) nakon konačnog prestanka aktivnosti poduzimaju se potrebne mjere kako bi se izbjegao svaki rizik od onečišćenja i kako bi se radna lokacija vratila u zadovoljavajuće stanje definirano u skladu s člankom 22.

Zahtjevi za dozvole

Članak 12.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere da bi osigurale da zahtjev za dozvolu sadržava opis sljedećeg:

(a) postrojenja i njegovih aktivnosti;

(b) sirovina i pomoćnih materijala, ostalih tvari, energije i vode koji se koriste u postrojenju ili ih postrojenje proizvodi;

(c) izvora emisija iz postrojenja, uključujući neugodnih mirisa;

(d) stanja lokacije na kojoj se nalazi postrojenje;

(e) ako je primjenjivo, temeljnog izvješća u skladu s člankom 22. stavkom 2.;

(f) prirode i količine predvidivih emisija, uključujući neugodne mirise, iz postrojenja u svaki medij, kao i utvrđivanja znatnih učinaka emisija na okoliš;

(g) predložene tehnologije i ostalih tehnika za sprječavanje ili, ako to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja;

(h) mjera za sprječavanje, pripremu za ponovnu uporabu, recikliranje ili oporabu otpada nastalog u postrojenju;

(i) daljnjih mjera koje su planirane kako bi se zadovoljila opća načela osnovnih obveza operatera iz članka 11.;

(j) mjera koje su planirane za praćenje emisija u okoliš;

(k) glavnih alternativa predloženoj tehnologiji, tehnikama i mjerama koje je proučio podnositelj zahtjeva, u obliku pregleda.

Zahtjev za dozvolu također uključuje sažetak, koji nije tehničke prirode, detalja iz prvog podstavka.

2. Ako podatak koji je dostavljen u skladu sa zahtjevima iz Direktive 85/337/EEZ ili sigurnosnim izvješćem pripremljenim u skladu s Direktivom 96/82/EZ ili drugim podacima koji su sastavljeni kao odgovor na ostalo zakonodavstvo ispunjava bilo koji od zahtjeva iz stavka 1., taj podatak može biti uključen u zahtjev ili priložen zahtjevu.

Referentni dokumenti o NRT-u i razmjena podataka

Članak 13.

1. Kako bi sastavila, preispitala i prema potrebi ažurirala referentne dokumente o NRT-u, Komisija organizira razmjenu informacija između država članica, dotičnih industrija, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu zdravlja ljudi i okoliša, Europske agencije za kemikalije, Europske agencije za okoliš i Komisije. Tom se razmjenom informacija nastoji uspostaviti osmogodišnji ciklus preispitivanja referentnih dokumenata o NRT-u i daje se prednost dokumentima koji imaju najveći potencijal za poboljšanje zaštite zdravlja ljudi ili okoliša. Razmjena informacija iz prvog podstavka ne smije trajati dulje od četiri godine za svaki pojedinačni referentni dokument o NRT-u.

1.a Komisija do 1. srpnja 2026. mijenja Provedbenu odluku 2012/119/EU.

2. Razmjena informacija odnosi se posebno na sljedeće:

(a) performanse postrojenja i tehnika u smislu emisija, prema potrebi izražene u obliku kratkoročnih i dugoročnih prosjeka i povezanih referentnih uvjeta, potrošnje i prirode sirovina, potrošnje vode, korištenja energije i stvaranja otpada;

(b) tehnike koje su korištene, praćenje koje je povezano s njima, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ekonomsku i tehničku održivost i njihov razvoj;

(c) najbolje raspoložive tehnike i tehnike u nastajanju koje su utvrđene nakon razmatranja pitanja iz točaka (a) i (b).

Ne dovodeći u pitanje pravo tržišnog natjecanja Unije, informacije koje se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama dijele se samo s Komisijom i, nakon što potpišu sporazum o povjerljivosti i neotkrivanju podataka, s državnim službenicima i drugim zaposlenicima javnih službi koji predstavljaju države članice ili agencije Unije. Kada se dijele s drugim dionicima uključenima u razmjenu iz stavka 1., informacije se anonimiziraju tako da ne upućuju na određenog operatera ili postrojenje. Neanonimizirane informacije smiju se dijeliti samo u slučajevima u kojima anonimizacija informacija ne bi omogućila djelotvornu razmjenu informacija o NRT-u u kontekstu sastavljanja, preispitivanja i, prema potrebi, ažuriranja referentnih dokumenata o NRT-u, s predstavnicima nevladinih organizacija koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša i predstavnicima udruženja koja predstavljaju relevantne industrijske sektore, ovisno o slučaju, te ako su takvi predstavnici organizacija i udruženja potpisali sporazum o povjerljivosti i neotkrivanju podataka. Razmjena informacija koje se smatraju povjerljivim poslovnim informacijama ili poslovno osjetljivim informacijama ostaje strogo ograničena na ono što je tehnički potrebno za sastavljanje, preispitivanje i, prema potrebi, ažuriranje referentnih dokumenata o NRT-u te se takve povjerljive poslovne informacije ili poslovno osjetljive informacije ne smiju upotrebljavati u druge svrhe.

3. Komisija osniva i redovno saziva forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša.

Komisija od foruma pribavlja mišljenje o praktičnim dogovorima o razmjeni informacija i posebno o sljedećem:

(a) poslovniku foruma;

(b) programu rada za razmjenu informacija;

(c) smjernicama za prikupljanje podataka;

(d) smjernicama za sastavljanje referentnih dokumenata o NRT-u i osiguranje njihove kvalitete, uključujući prikladnost njihovog sadržaja i formata.

Smjernicama iz drugog podstavka točaka (c) i (d) uzima se u obzir mišljenje foruma te se one donose u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2.

3.a Komisija pribavlja mišljenje foruma o metodi za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u dozvoli u pogledu emisija u zrak i vodu, kako je utvrđeno u članku 15.a.

4. Komisija od foruma pribavlja i objavljuje mišljenje o predloženom sadržaju referentnih dokumenata o NRT-u i to mišljenje uzima u obzir kod postupaka iz stavka 5.

Mišljenje foruma iz prvog podstavka podnosi se u roku od šest mjeseci od završnog sastanka tehničke radne skupine odgovorne za taj referentni dokument o NRT-u.

5. Odluke o zaključcima o NRT-u donose se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2.

6. Nakon donošenja odluke u skladu sa stavkom 5. Komisija bez nepotrebne odgode objavljuje zaključke o NRT-u i referentni dokument o NRT-u.

7. Do donošenja odgovarajuće odluke u skladu sa stavkom 5. zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama iz referentnih dokumenata o NRT-u koje je Komisija usvojila prije datuma iz članka 83. primjenjuju se kao zaključci o NRT-u za potrebe ovog poglavlja, izuzev članka 15. stavaka 3. i 4.

Uvjeti dozvola

Članak 14.

1. Države članice osiguravaju da dozvola uključuje sve mjere potrebne za ispunjavanje zahtjeva iz članaka 11. i 18. U tu svrhu države članice osiguravaju da se dozvole izdaju nakon savjetovanja sa svim relevantnim tijelima koja su odgovorna za osiguravanje sukladnosti sa zakonodavstvom Unije o okolišu, uključujući standarde kvalitete okoliša.

Te mjere uključuju barem sljedeće:

(a) granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari navedene u Prilogu II. Uredbi (EZ) br. 166/2006 i za druge onečišćujuće tvari za koje je vjerojatno da će biti emitirane iz dotičnog postrojenja u znatnim količinama, vodeći računa o njihovoj prirodi, opasnosti i potencijalu za prijenos onečišćenja s jednog medija na drugi, uzimajući u obzir promjenjivu dinamiku protoka vode u prihvatnim vodnim tijelima.

(aa) granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u skladu s člankom 15. stavkom 4;

(ab) odgovarajuće zahtjeve kojima se osigurava procjena potrebe za sprečavanjem ili smanjenjem emisija tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. ili tvari na koje se odnose ograničenja iz Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006;

(b) odgovarajuće zahtjeve kojima se osigurava zaštita tla, podzemnih voda, površinskih voda i područja sliva vodozahvata vode namijenjene za ljudsku potrošnju kako je navedeno u članku 7. Direktive (EU) 2020/2184 i mjere koje se odnose na praćenje otpada nastalog u postrojenju i gospodarenje tim otpadom;

(ba) odgovarajuće zahtjeve kojima se utvrđuju značajke sustava upravljanja okolišem u skladu s člankom 14.a;

(bb) odgovarajuće zahtjeve za praćenje potrošnje i ponovne uporabe resursa kao što su energija, voda i sirovine;

(c) odgovarajuće zahtjeve u pogledu praćenja emisija u kojima se utvrđuju:

i. metodologija mjerenja, učestalost mjerenja i postupak evaluacije; i

ii. ako se primjenjuje članak 15. stavak 3. točka (b), da su rezultati praćenja emisija dostupni za ista razdoblja i iste referentne uvjete kao i za razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;

(d) obvezu redovnog ili barem godišnjeg dostavljanja nadležnom tijelu:

i. informacija na temelju rezultata praćenja emisija iz točke (c) i drugih potrebnih informacija koje nadležnom tijelu omogućuju provjeru poštovanja uvjeta dozvole; i

ii. ako se primjenjuje članak 15. stavak 3. točka (b), sažetak rezultata praćenja emisije koji omogućuju usporedbu s razinama emisije koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;

iii. podataka o napretku prema ispunjenju ciljeva politike u području okoliša iz članka 14.a.;

(e) odgovarajuće zahtjeve koji se odnose na redovno održavanje i kontrolu mjera koje su poduzete radi sprečavanja emisija u tlo, površinske i podzemne vode na temelju točke (b) te odgovarajuće zahtjeve koji se odnose na periodično praćenje tla, površinskih i podzemnih voda u vezi s relevantnim opasnim tvarima za koje je vjerojatno da će se pronaći na lokaciji i vodeći pritom računa o mogućnosti onečišćenja tla, površinskih i podzemnih voda na lokaciji postrojenja.

(f) mjere koje se odnose na uvjete koji nisu normalni uvjeti rada, kao što su radnje uključivanja i isključivanja, istjecanja, kvarovi, trenutačni prekidi rada i konačni prestanak rada;

(g) odredbe o svođenju dalekosežnog ili prekograničnog onečišćenja na najmanju moguću mjeru;

(h) uvjete za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti ili upućivanje na primjenjive zahtjeve koji su navedeni drugdje.

2. Za potrebe stavka 1. točke (a) granične vrijednosti emisija mogu se dopuniti ili zamijeniti jednakovrijednim parametrima ili tehničkim mjerama, kojima se osigurava jednaka razina zaštite okoliša.

3. Zaključci o NRT-u služe kao referenca za utvrđivanje uvjeta dozvole.

4. Ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može odrediti strože uvjete dozvole od onih koji se mogu postići korištenjem najboljih raspoloživih tehnika, kako je opisano u zaključcima o NRT-u. Države članice mogu uspostaviti pravila prema kojima nadležno tijelo može odrediti takve strože uvjete.

5. Ako nadležno tijelo odredi uvjete dozvole na temelju najbolje raspoložive tehnike koja nije opisana ni u jednom od predmetnih zaključaka o NRT-u, ono osigurava:

(a) da se prilikom utvrđivanja te tehnike posebna pažnja posveti kriterijima iz Priloga III.; i

(b) da se poštuju zahtjevi iz članka 15.

Ako zaključci o NRT-u iz prvog podstavka ne sadržavaju razine emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, nadležno tijelo osigurava da se tehnikom iz prvog podstavka osigurava razina zaštite okoliša koja je jednaka najboljim raspoloživim tehnikama opisanima u zaključcima o NRT-u.

6. Ako aktivnost ili vrsta proizvodnog procesa koji se odvija u postrojenju nije obuhvaćena nijednim od zaključaka o NRT-u ili se ti zaključci ne odnose na sve potencijalne učinke koje aktivnost ili proces imaju na okoliš, nadležno tijelo nakon prethodnih savjetovanja s operaterom utvrđuje uvjete dozvole na temelju najboljih raspoloživih tehnika koje je utvrdilo za predmetne aktivnosti ili procese, posvećujući posebnu pažnju kriterijima iz Priloga III.

7. Za postrojenja iz točke 6.6. Priloga I. primjenjuju se stavci 1. do 6. ovog članka, ne dovodeći u pitanje zakonodavstvo koje se odnosi na dobrobit životinja.

Sustav upravljanja okolišem

Članak 14.a.

1. Države članice zahtijevaju od operatera da za svako postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja pripremi i provede sustav upravljanja okolišem („EMS”). EMS uključuje elemente navedene u stavku 2. i u skladu je s relevantnim zaključcima o NRT-u kojima se određuju aspekti koje treba obuhvatiti EMS-om.

2. EMS uključuje barem sljedeće:

(a) ciljeve politike u području okoliša za kontinuirano poboljšanje okolišne učinkovitosti i sigurnosti postrojenja, što uključuje mjere za:

i. sprečavanje nastajanja otpada;

ii. optimizaciju upotrebe resursa i energije te ponovne uporabe vode;

iii. sprečavanje ili smanjenje upotrebe ili emisija opasnih tvari;

(b) ciljeve i pokazatelje uspješnosti povezane sa značajnim okolišnim aspektima, u kojima se uzimaju u obzir referentne vrijednosti utvrđene u relevantnim zaključcima o NRT-u;

(c) za postrojenja obuhvaćena obvezom provedbe energetskog pregleda ili provedbe sustava gospodarenja energijom u skladu s člankom 8. Direktive 2012/27/EU, rezultate tog pregleda ili provedbe sustava gospodarenja energijom u skladu s člankom 8. te direktive i njezinim Prilogom VI. te mjere za provedbu preporuka koje proizlaze iz njih;

(d) inventar kemikalija za opasne tvari prisutne u postrojenju ili emitirane iz postrojenja kao takve, kao sastojci drugih tvari ili kao dio smjesa, pri čemu se poseban naglasak stavlja na tvari koje ispunjavaju kriterije iz članka 57. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 i tvari na koje se odnose ograničenja iz Priloga XVII. Uredbi (EZ) br. 1907/2006, te procjenu rizika od učinaka takvih tvari na zdravlje ljudi i okoliš, kao i analizu mogućnosti njihove zamjene sigurnijim alternativama ili smanjenja njihove uporabe ili emisija;

(e) mjere poduzete za postizanje okolišnih ciljeva i izbjegavanje rizika za zdravlje ljudi ili okoliš, uključujući korektivne i preventivne mjere ako su potrebne;

(f) plan preobrazbe iz članka 27.d.

3. Razina detaljnosti EMS-a mora biti usklađena s prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom učinaka koje bi ono moglo imati na okoliš.

Ako su elementi čije se uključivanje u EMS zahtijeva, uključujući ciljeve, pokazatelje uspješnosti ili mjere, već izrađeni u skladu s drugim relevantnim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, dovoljno je da se u EMS-u uputi na relevantne dokumente.

4. Države članice osiguravaju da su relevantne informacije utvrđene u EMS-u i navedene u stavku 2. stavljene na raspolaganje na internetu, besplatno i bez ograničenja pristupa registriranim korisnicima.

Komisija do 31. prosinca 2025. donosi provedbeni akt o tome koje su informacije relevantne za objavu. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

U slučaju njihova stavljanja na raspolaganje na internetu informacije se mogu redigirati ili, ako to nije moguće, izuzeti ako bi se njihovim otkrivanjem negativno utjecalo na bilo koji od interesa navedenih u članku 4. stavku 2. točkama od (a) do (h) Direktive 2003/4/EZ.

Operater priprema i provodi EMS u skladu s relevantnim zaključcima o NRT-u za sektor do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785 Europskog parlamenta i Vijeća(13).

EMS se periodično preispituje kako bi se osiguralo da je i dalje prikladan, primjeren i djelotvoran.

Prva revizija EMS-a provodi se do 1. srpnja 2027., osim za postrojenja iz članka 3. stavka 4. Direktive (EU) 2024/1785. Reviziju EMS-a provodi najmanje jednom u tri godine tijelo za ocjenjivanje sukladnosti akreditirano u skladu s Uredbom (EZ) br. 765/2008 odnosno akreditirani ili licencirani okolišni procjenitelj, kako je definirano u članku 2. točki 20. Uredbe (EZ) br. 1221/2009, koji provjeravaju sukladnost EMS-a i njegove provedbe s ovim člankom.

Granične vrijednosti emisija, granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, jednakovrijedni parametri i tehničke mjere

Članak 15.

1. Granične vrijednosti emisija za onečišćujuće tvari primjenjuju se na mjestu na kojem emisije napuštaju postrojenje, a pri određivanju tih vrijednosti zanemaruje se svako razrjeđivanje prije tog mjesta.

U pogledu neizravnih ispuštanja onečišćujućih tvari u vodu, pri određivanju graničnih vrijednosti emisija dotičnog postrojenja može se uzeti u obzir učinak uređaja za pročišćavanje otpadnih voda izvan postrojenja, pod uvjetom da to ne dovodi do viših razina onečišćenja okoliša, da je zajamčena jednakovrijedna razina zaštite okoliša u cjelini i da operater, savjetujući se s operaterom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, osigura da neizravna ispuštanja ne ugrožavaju sukladnost s odredbama dozvole za uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na temelju ove Direktive ili posebnog odobrenja na temelju Direktive 91/271/EEZ te da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:

(a) ispuštene onečišćujuće tvari ne ometaju rad uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ni kapacitet za oporabu resursa iz tokova otpadnih voda za pročišćavanje;

(b) ispuštene onečišćujuće tvari ne štete zdravlju osoblja koje radi u sabirnim sustavima i uređajima za pročišćavanje otpadnih voda;

(c) uređaj za pročišćavanje otpadnih voda osmišljen je i opremljen za smanjenje ispuštanja onečišćujućih tvari;

(d) ukupno opterećenje dotičnih onečišćujućih tvari koje se naposljetku ispuštaju u vodu nije povećano u usporedbi sa situacijom u kojoj su emisije iz dotičnog postrojenja i dalje u skladu s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima za izravna ispuštanja u skladu sa stavkom 3. ovog članka, ne dovodeći u pitanje strože mjere koje se zahtijevaju u skladu s člankom 18.

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole utvrđuje razloge za primjenu drugog podstavka, uključujući rezultat procjene operatera o ispunjavanju uvjeta koji se zahtijevaju.

U slučajevima u kojima bi uvjete dozvole trebalo promijeniti, operater dostavlja ažuriranu procjenu kako bi se osiguralo da su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u drugom podstavku točkama od (a) do (d).

2. Ne dovodeći u pitanje članak 18., granične vrijednosti emisija i jednakovrijedni parametri i tehničke mjere iz članka 14. stavaka 1. i 2. temelje se na najboljim raspoloživim tehnikama, bez propisivanja uporabe bilo koje tehnike ili određene tehnologije.

3. Nadležno tijelo utvrđuje najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a u postrojenju, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama („razine emisija povezane s NRT-om”) kako bi se osiguralo da u normalnim uvjetima rada emisije ne prelaze razine emisija povezane s NRT-om kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5. Granične vrijednosti emisija temelje se na procjeni operatera za čitav raspon razina emisija povezanih s NRT-om u kojoj se analizira izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazuje najveća ukupna učinkovitost koju postrojenje može postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u, uzimajući u obzir moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij. Granične vrijednosti emisija određuju se na jedan od sljedećih načina:

(a) utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija izraženih za ista ili kraća razdoblja i pod istim referentnim uvjetima kao razine emisija povezane s NRT-om; ili

(b) utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija različitih od onih iz točke (a) u smislu vrijednosti, razdobljâ i referentnih uvjeta.

Ako se granične vrijednosti emisije utvrđuju u skladu s točkom (b), nadležno tijelo barem jednom godišnje procjenjuje rezultate praćenja emisija kako bi osiguralo da emisije u normalnim uvjetima rada ne premašuju razine emisija povezane s NRT-om.

Opća obvezujuća pravila iz članka 6. mogu se primjenjivati pri utvrđivanju relevantnih graničnih vrijednosti emisija u skladu s ovim člankom.

Ako se donesu opća obvezujuća pravila, najstrože granične vrijednosti emisija koje se mogu postići primjenom NRT-a utvrđuju se za kategorije postrojenja sa sličnim značajkama koje su relevantne za utvrđivanje najnižih razina emisija koje se mogu postići, uzimajući u obzir cijeli raspon razina emisija povezanih s NRT-om. Opća obvezujuća pravila uspostavljaju države članice, na temelju informacija iz zaključaka o NRT-u, analizirajući izvedivost postizanja najstrože vrijednosti raspona razina emisija povezanih s NRT-om i dokazujući najbolju učinkovitost koju te kategorije postrojenja mogu postići primjenom NRT-a kako je opisano u zaključcima o NRT-u.

4. Ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 2., nadležno tijelo za normalne uvjete rada utvrđuje obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti koji se ne smiju prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja, kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u iz članka 13. stavka 5.

Osim toga, nadležno tijelo:

(a) za normalne uvjete rada utvrđuje granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u odnosu na vodu, uzimajući u obzir moguće učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, koje se ne smiju prekoračiti tijekom jednog ili više razdoblja i koje nisu manje stroge od obvezujućih raspona iz prvog podstavka.

(b) za normalne uvjete rada utvrđuje okvirne razine okolišne učinkovitosti u pogledu otpada i resursa koji nisu voda, koje nisu manje stroge od obvezujućih raspona iz prvog podstavka.

5. Odstupajući od stavka 3. i ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi granične vrijednosti emisija koje su više od razina emisija povezanih s NRT-om. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako se procjenom pokaže da bi postizanje razina emisija povezanih s NRT-om iz zaključaka o NRT-u dovelo do nerazmjerno visokih troškova u usporedbi s koristima za okoliš, i to zbog:

(a) geografskog položaja ili lokalnih uvjeta okoliša dotičnog postrojenja; ili

(b) tehničkih karakteristika dotičnog postrojenja.

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 3. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.

Granične vrijednosti emisija utvrđene u skladu s prvim podstavkom ipak ne smiju prelaziti granične vrijednosti emisija utvrđene u prilozima ovoj Direktivi ako je primjenjivo.

Odstupanjima odobrenima u skladu s ovim stavkom moraju se poštovati načela utvrđena u Prilogu II. Nadležno tijelo osigurava da mu operater dostavi procjenu utjecaja odstupanja na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu te u svakom slučaju osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da se postigne visoka razina zaštite okoliša u cjelini. Odstupanja se ne odobravaju ako bi mogla ugroziti sukladnost sa standardima kvalitete okoliša iz članka 18.

Nadležno tijelo ponovno procjenjuje opravdanost odstupanja odobrenih u skladu s ovim stavkom svake četiri godine ili u okviru svakog ponovnog razmatranja uvjeta dozvole u skladu s člankom 21. ako do takvog ponovnog razmatranja dođe prije isteka razdoblja od četiri godine od odobravanja odstupanja.

Komisija donosi provedbeni akt kako bi utvrdila standardiziranu metodologiju za procjenu nerazmjernosti između troškova provedbe zaključaka o NRT-u i mogućih koristi za okoliš iz prvog podstavka. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

6. Odstupajući od stavka 4., nadležno tijelo može u posebnim slučajevima utvrditi manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti. Takvo se odstupanje može primijeniti samo ako procjena pokaže da će postizanje razina učinkovitosti povezanih s najboljim raspoloživim tehnikama kako je opisano u zaključcima o NRT-u dovesti do znatnog negativnog učinka na okoliš, uključujući učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, ili znatnih ekonomskih posljedica zbog:

(a) geografskog položaja ili lokalnih uvjeta okoliša dotičnog postrojenja; ili

(b) tehničkih karakteristika dotičnog postrojenja.

Nadležno tijelo u prilogu uvjetima dozvole dokumentira razloge za odstupanje od stavka 4. i rezultat procjene iz prvog podstavka ovog stavka te obrazloženje za nametnute uvjete.

Nadležno tijelo osigurava da rad uz manje stroge obvezujuće raspone okolišne učinkovitosti ili manje stroge granične vrijednosti okolišne učinkovitosti ne uzrokuje nikakav znatan učinak na okoliš, uključujući iscrpljivanje vodnih resursa, i da se njime postiže visoka razina zaštite okoliša u cjelini.

Komisija provedbenim aktima utvrđuje standardiziranu metodologiju za provedbu procjene iz prvog podstavka. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

7. Odstupajući od stavaka 3. i 4. i pod uvjetom da nije uzrokovano znatno onečišćenje i da su iscrpljene sve mjere koje dovode do smanjenja onečišćenja, nadležno tijelo može utvrditi manje stroge granične vrijednosti emisija ili granične vrijednosti okolišne učinkovitosti u slučaju krize zbog izvanrednih okolnosti koje su izvan kontrole operatera i država članica, a koje dovode do ozbiljnog poremećaja ili nestašice u pogledu:

(a) opskrbe energijom, pod uvjetom da postoji prevladavajući javni interes sigurnosti opskrbe energijom;

(b) resursa, materijala ili opreme koji su ključni za operaterovo obavljanje aktivnosti od javnog interesa, u skladu s primjenjivim graničnim vrijednostima emisija ili graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti; ili

(c) osnovnih resursa, materijala ili opreme ako ono što je proizvedeno može poslužiti kao nadomjestak za takvu nestašicu ili poremećaj, zbog razloga javnog zdravlja ili javne sigurnosti ili zbog drugih neotklonjivih razloga prevladavajućeg javnog interesa.

Odstupanje se ne smije odobriti za razdoblje dulje od tri mjeseca. Ako razlozi kojim se opravdava odobravanje odstupanja i dalje postoje, odstupanje se može produljiti za razdoblje od najviše tri mjeseca.

Čim se ponovno uspostave uvjeti opskrbe ili ako postoji alternativa za opskrbu energijom, resursima, materijalima ili opremom, država članica osigurava da odluka o utvrđivanju manje strogih graničnih vrijednosti emisija i graničnih vrijednosti okolišne učinkovitosti prestaje proizvoditi učinke te da postrojenje poštuje uvjete dozvole utvrđene u skladu sa stavcima 3. i 4.

Države članice poduzimaju mjere za osiguravanje praćenje emisija koje su posljedica odstupanja iz prvog podstavka.

Nadležno tijelo objavljuje informacije o odstupanju i nametnutim uvjetima u skladu s člankom 24. stavkom 2.

Prema potrebi, Komisija može smjernicama procijeniti i dodatno pojasniti kriterije koji se moraju uzeti u obzir pri primjeni ovog stavka.

Države članice obavješćuju Komisiju o svim odstupanjima odobrenima na temelju ovog stavka, uključujući razloge kojima se opravdava odobravanje odstupanja i nametnute uvjete.

Komisija procjenjuje je li odobreno odstupanje opravdano uzimajući u obzir kriterije utvrđene u ovom stavku. Ako Komisija podnese prigovore u roku od dva mjeseca od obavijesti države članice, država članica bez odgode i na odgovarajući način revidira odstupanje.

Ocjena sukladnosti

Članak 15.a.

1. Za potrebe ocjene sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija u skladu s člankom 14. stavkom 1. točkom (h) u normalnim uvjetima rada, korekcija mjerenjâ radi utvrđivanja validiranih prosječnih vrijednosti emisija ne smije prelaziti mjernu nesigurnost iz metode mjerenja.

2. Komisija do 1. rujna 2026. donosi provedbeni akt kojim se utvrđuje metoda za ocjenu sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u dozvoli u pogledu emisija u zrak i vodu u normalnim uvjetima rada. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

Metoda iz prvog podstavka odnosi se barem na utvrđivanje validiranih prosječnih vrijednosti emisija te se njome utvrđuje način na koji se pri ocjenjivanju sukladnosti uzimaju u obzir mjerna nesigurnost i učestalost prekoračenja graničnih vrijednosti emisija.

3. Ako je postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja obuhvaćeno i područjem primjene poglavlja III. ili IV. i ako se dokaže sukladnost s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u skladu s ovim poglavljem na temelju stavka 1. ovog članka, smatra se da je postrojenje ujedno u skladu s graničnim vrijednostima emisija utvrđenima u skladu s poglavljem III. ili IV. za dotične onečišćujuće tvari u normalnim uvjetima rada.

Zahtjevi u pogledu praćenja

Članak 16.

1. Zahtjevi u pogledu praćenja iz članka 14. stavka 1. točke (c) se, ako je primjenjivo, temelje na zaključcima o praćenju koji su opisani u zaključcima o NRT-u.

2. Nadležno tijelo određuje učestalost periodičnog praćenja iz članka 14. stavka 1. točke (e) u dozvoli za svako pojedinačno postrojenje ili u općim obvezujućim pravilima.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, periodično praćenje provodi se kako je navedeno u zaključcima o NRT-u, ako je primjenjivo, i najmanje svake četiri godine za podzemne vode te najmanje svakih devet godina za tlo, osim ako se takvo praćenje temelji na sustavnom procjenjivanju rizika od onečišćenja.

3. Kontrola kvalitete laboratorija koji provode praćenje temelji se na normama Europskog odbora za normizaciju (CEN) ili, ako CEN norme nisu dostupne, na ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

4. Ako se procjenom iz članka 15. stavka 5. dokaže da će odstupanje imati učinak na okoliš koji se može kvantificirati ili izmjeriti, države članice osiguravaju praćenje koncentracije dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu. Prema potrebi, u svrhu praćenja iz ovog stavka upotrebljavaju se metode praćenja i mjerenja za svaku dotičnu onečišćujuću tvar utvrđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije.

Opća obvezujuća pravila za aktivnosti iz Priloga I.

Članak 17.

1. Pri donošenju općih obvezujućih pravila države članice osiguravaju integrirani pristup i visoku razinu zaštite okoliša jednaku onoj koja se može postići pomoću uvjeta pojedinačnih dozvola.

2. Opća obvezujuća pravila temelje se na najboljim raspoloživim tehnikama, bez propisivanja korištenja bilo koje tehnike ili određene tehnologije, kako bi se osigurala sukladnost s člancima 14. i 15.

3. Države članice osiguravaju ažuriranje općih obvezujućih pravila kako bi se vodilo računa o razvoju najboljih raspoloživih tehnika i kako bi se osigurala sukladnost s člankom 21.

4. Opća obvezujuća pravila donesena u skladu sa stavcima od 1. do 3. sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave.

Standardi kvalitete okoliša

Članak 18.

Ako se standardom kvalitete okoliša zahtijevaju stroži uvjeti od onih koji se mogu postići primjenom najboljih raspoloživih tehnika, u dozvolu se uključuju dodatne mjere radi smanjenja specifičnog doprinosa postrojenja onečišćenju do kojeg dolazi na relevantnom području, ne dovodeći u pitanje druge mjere koje se mogu poduzeti kako bi se poštovali standardi kvalitete okoliša.

Ako su u dozvolu uključeni stroži uvjeti u skladu s prvim stavkom, nadležno tijelo procjenjuje utjecaj strožih uvjeta na koncentraciju dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu.

Ako količina onečišćujućih tvari koju postrojenje ispušta ima učinak na okoliš koji se može kvantificirati ili izmjeriti, države članice osiguravaju praćenje koncentracije dotičnih onečišćujućih tvari u primateljskom okolišu. Rezultati takvog praćenja dostavljaju se nadležnom tijelu.

Ako su metode praćenja i mjerenja za dotične onečišćujuće tvari utvrđene u drugom relevantnom zakonodavstvu Unije, u svrhu praćenja iz trećeg stavka upotrebljavaju se takve metode, uključujući metode na temelju učinka, prema potrebi.

Razvoj najboljih raspoloživih tehnika

Članak 19.

Države članice osiguravaju da nadležno tijelo prati razvoj najboljih raspoloživih tehnika ili da je o njemu obaviješteno, kao i o objavljivanju svih novih ili ažuriranih zaključaka o NRT-u, i da te informacije stavlja na raspolaganje zainteresiranoj javnosti.

Promjene na postrojenjima koje provode operateri

Članak 20.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater na vrijeme obavijesti nadležno tijelo o svim planiranim promjenama u prirodi ili funkcioniranju postrojenja, ili proširenju postrojenja, koji mogu imati posljedice na okoliš, a u svakom slučaju prije provođenja takvih promjena ili proširenja. Nadležno tijelo prema potrebi ažurira dozvolu. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadležno tijelo pravodobno reagira na informacije koje dostavi operater.

2. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater ne provodi značajne planirane promjene bez dozvole izdane u skladu s ovom Direktivom.

Zahtjev za dozvolu i odluka nadležnog tijela obuhvaćaju one dijelove postrojenja i one detalje navedene u članku 12. na koje bi mogla utjecati značajna promjena.

3. Svaka promjena u karakteristikama ili funkcioniranju postrojenja ili proširenje postrojenja smatra se značajnom ako promjena ili proširenje sami po sebi dosegnu pragove kapaciteta utvrđene u Prilogu I.

Ponovno razmatranje i ažuriranje uvjeta dozvole koje provodi nadležno tijelo

Članak 21.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nadležno tijelo periodično razmatra, u skladu sa stavcima od 2. do 5., sve uvjete dozvole i, ako je to potrebno za osiguranje sukladnosti s ovom Direktivom, ažurira te uvjete.

2. Na zahtjev nadležnog tijela operater dostavlja sve informacije potrebne za ponovno razmatranje uvjeta dozvole, uključujući posebno rezultate praćenja emisija i druge podatke koji omogućuju usporedbu rada postrojenja s najboljim raspoloživim tehnikama opisanim u primjenjivim zaključcima o NRT-u i s razinama emisija koje su povezane s najboljim raspoloživim tehnikama.

Pri ponovnom razmatranju uvjeta dozvole nadležno tijelo koristi se svim informacijama prikupljenima praćenjem ili inspekcijama.

3. U roku od 4 godine od objavljivanja odluka o zaključcima o NRT-u u skladu s člankom 13. stavkom 5. u vezi s glavnom aktivnošću postrojenja nadležno tijelo osigurava:

(a) da se svi uvjeti dozvole za dotično postrojenje ponovno razmotre i, prema potrebi, ažuriraju kako bi se osigurala sukladnost s ovom Direktivom, a posebno s člankom 15. stavcima 3., 4. i 5., ako je primjenjivo;

(b) usklađenost postrojenja s tim uvjetima dozvole.

Pri ponovnom razmatranju vodi se računa o svim novim ili ažuriranim zaključcima o NRT-u koji su primjenjivi na postrojenje i doneseni u skladu s člankom 13. stavkom 5. od izdavanja ili posljednjeg razmatranja dozvole.

4. Ako postrojenje nije obuhvaćeno nijednim od zaključaka o NRT-u, uvjeti dozvole ponovno se razmatraju i prema potrebi ažuriraju ako razvoj najboljih raspoloživih tehnika omogućava značajno smanjenje emisija.

5. Uvjeti dozvole ponovno se razmatraju i prema potrebi ažuriraju barem u sljedećim slučajevima:

(a) onečišćenje koje je uzrokovalo postrojenje je takvog značaja da se postojeće granične vrijednosti emisija moraju revidirati ili se u dozvolu moraju uključiti nove vrijednosti;

(b) sigurnost rada zahtijeva korištenje drugih tehnika;

(c) ako je potrebno osigurati usklađenost sa standardom kvalitete okoliša iz članka 18., među ostalim u slučaju novog ili revidiranog standarda kvalitete ili ako stanje primateljskog okoliša zahtijeva reviziju dozvole kako bi se postigla usklađenost s planovima i programima utvrđenima zakonodavstvom Unije;

(d) u slučaju zahtjeva operatera za produljenje razdoblja rada postrojenja koje obavlja aktivnost iz Priloga I. točke 5.4.

Zatvaranje lokacije

Članak 22.

1. Ne dovodeći u pitanje Direktivu 2000/60/EZ, Direktivu 2004/35/EZ ni Direktivu 2006/118/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2006. o zaštiti podzemnih voda od onečišćenja i pogoršanja stanja(14) i relevantno zakonodavstvo Unije o zaštiti tla, nadležno tijelo utvrđuje uvjete dozvole kako bi osiguralo sukladnost sa stavcima 3. i 4. ovog članka nakon konačnog prestanka aktivnosti.

2. Ako aktivnost uključuje uporabu, proizvodnju ili ispuštanje predmetnih opasnih tvari i uzimajući u obzir mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda na lokaciji postrojenja, operater izrađuje i dostavlja nadležnom tijelu temeljno izvješće prije početka rada postrojenja ili prije prvog ažuriranja dozvole za postrojenje nakon 7. siječnja 2013.

Temeljno izvješće sadržava informacije potrebne za utvrđivanje stanja onečišćenosti tla i podzemnih voda, kako bi se mogla provesti količinska usporedba sa stanjem nakon konačnog prestanka aktivnosti iz stavka 3.

Temeljno izvješće sadržava barem sljedeće informacije:

(a) informacije o aktualnom korištenju i, ako je dostupno, o prijašnjem korištenju lokacije;

(b) ako je dostupno, postojeće informacije o ispitivanjima tla i podzemnih voda koje odražavaju stanje u vrijeme izrade izvješća ili, alternativno, podatke o novim ispitivanjima tla i podzemnih voda uzimajući u obzir mogućnost onečišćenja tla i podzemnih voda tim opasnim tvarima koje bi predmetno postrojenje trebalo koristiti, proizvesti ili ispustiti.

Ako informacije prikupljene u skladu s drugim nacionalnim zakonodavstvom ili zakonodavstvom Unije ispunjavaju zahtjeve iz ovog stavka, takve se informacije mogu uključiti u dostavljeno temeljno izvješće ili se priložiti tom izvješću.

Komisija donosi smjernice o sadržaju temeljnog izvješća.

3. Nakon konačnog prestanka aktivnosti operater procjenjuje stanje onečišćenosti tla i podzemnih voda predmetnim opasnim tvarima koje je postrojenje koristilo, proizvelo ili ispustilo. Ako je postrojenje uzrokovalo značajno onečišćenje tla ili podzemnih voda predmetnim opasnim tvarima u usporedbi sa stanjem koje je utvrđeno u temeljnom izvješću iz stavka 2., operater poduzima potrebne mjere za rješavanje tog onečišćenja kako bi vratio lokaciju u to stanje. U tu svrhu može se voditi računa o tehničkoj izvodivosti takvih mjera.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, nakon konačnog prestanka aktivnosti, i ako onečišćenje tla i podzemnih voda predstavlja značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš kao rezultat dozvoljenih aktivnosti koje je operater provodio prije nego što je dozvola za postrojenje ažurirana prvi put nakon 7. siječnja 2013. i vodeći računa o stanju lokacije postrojenja koje je utvrđeno u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d), operater poduzima potrebne mjere s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja predmetnih opasnih tvari, kako lokacija, vodeći računa o njezinoj aktualnoj ili budućoj odobrenoj uporabi, više ne bi predstavljala takav rizik.

4. Ako operater nema obvezu pripreme temeljnog izvješća iz stavka 2., operater nakon konačnog prestanka aktivnosti poduzima potrebne mjere s ciljem uklanjanja, kontrole, ograničavanja ili smanjenja predmetnih opasnih tvari, kako lokacija, vodeći računa o njezinoj aktualnoj ili budućoj odobrenoj uporabi, više ne bi predstavljala značajan rizik za zdravlje ljudi ili za okoliš zbog onečišćenja tla i podzemnih voda kao rezultat dozvoljenih aktivnosti i vodeći računa o stanju lokacije postrojenja koja je utvrđena u skladu s člankom 12. stavkom 1. točkom (d).

Inspekcije zaštite okoliša

Članak 23.

1. Države članice uspostavljaju sustav inspekcija zaštite okoliša za postrojenja kojima se obuhvaća ispitivanje punog opsega relevantnih učinaka koje na okoliš imaju predmetna postrojenja.

Države članice osiguravaju da operateri nadležnim tijelima pružaju svu potrebnu pomoć kako bi nadležnim tijelima omogućili da provedu eventualne posjete lokaciji, da uzmu uzorke i da prikupe sve informacije potrebne za obavljanje njihovih dužnosti za potrebe ove Direktive.

2. Države članice osiguravaju da su sva postrojenja obuhvaćena planom inspekcije zaštite okoliša na nacionalnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini te osiguravaju da se taj plan redovno preispituje i prema potrebi ažurira.

3. Svaki plan inspekcije zaštite okoliša uključuje sljedeće:

(a) opću procjenu značajnih predmetnih pitanja zaštite okoliša;

(b) geografsko područje obuhvaćeno planom inspekcije;

(c) registar postrojenja obuhvaćenih planom;

(d) postupke za sastavljanje programa rutinskih inspekcija zaštite okoliša u skladu sa stavkom 4.;

(e) postupke za inspekcije zaštite okoliša koje se ne provode rutinski u skladu sa stavkom 5.;

(f) ako je potrebno, odredbe o suradnji između različitih inspekcijskih tijela.

4. Na temelju planova inspekcije nadležno tijelo redovno sastavlja programe rutinskih inspekcija zaštite okoliša, uključujući učestalost posjeta lokaciji za različite vrste postrojenja.

Razdoblje između dva posjeta lokaciji temelji se na sustavnoj procjeni rizika koji predmetno postrojenje predstavlja za okoliš i ne smije biti duže od godine dana za postrojenja koja predstavljaju najveći rizik te 3 godine za postrojenja koja predstavljaju najmanji rizik.

Ako je prilikom inspekcije utvrđen važan slučaj neusklađenosti s uvjetima dozvole, u roku od 6 mjeseci od te inspekcije provodi se dodatna posjeta lokaciji.

Sustavno procjenjivanje rizika za okoliš temelji se barem na sljedećim kriterijima:

(a) potencijalni i stvarni učinci koje predmetna postrojenja imaju na zdravlje ljudi i okoliš, vodeći računa o razinama i vrstama emisija, osjetljivosti lokalnog okoliša i riziku od nesreća;

(b) podaci o poštovanju uvjeta dozvole;

(c) sudjelovanje operatera u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) Unije, u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009(15).

Komisija donosi i prema potrebi redovito ažurira smjernice o kriterijima za procjenu rizika za okoliš.

5. Inspekcije zaštite okoliša koje nisu rutinske provode se kako bi se što prije, a ako je prikladno, prije izdavanja, ponovnog razmatranja ili ažuriranja dozvole, istražile ozbiljne pritužbe vezane za okoliš, ozbiljne nesreće i nezgode vezane za okoliš i neusklađenosti.

6. Nakon svake posjete lokaciji nadležno tijelo izrađuje izvješće u kojem opisuje odgovarajuća zapažanja vezana za sukladnost postrojenja s uvjetima dozvole i zaključke o tome je li potrebno poduzimati daljnje radnje.

Izvješće se dostavlja predmetnom operateru u roku od 2 mjeseca od posjete lokaciji. Nadležno tijelo izvješće čini javno dostupnim u skladu s Direktivom 2003/4/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 28. siječnja 2003. o pristupu javnosti informacijama o okolišu(16) u roku od 4 mjeseca od posjete lokaciji.

Ne dovodeći u pitanje članak 8. stavak 2., nadležno tijelo osigurava da operater u razumnom roku poduzme sve potrebne mjere koje su utvrđene u izvješću.

Pristup informacijama i sudjelovanje javnosti u postupku izdavanja dozvole

Članak 24.

1. Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost pravodobno i djelotvorno dobije priliku sudjelovati u sljedećim postupcima:

(a) izdavanju dozvole za nova postrojenja;

(b) izdavanju dozvole za sve značajne promjene;

(c) izdavanju ili ažuriranju dozvole za postrojenje za koje se predlaže primjena članka 15. stavka 4.;

(d) ažuriranju dozvole ili uvjetâ dozvole za postrojenje u skladu s člankom 21. stavkom 5.;

(e) ažuriranju dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3. ili člankom 21. stavkom 4.

Na takvo sudjelovanje primjenjuje se postupak naveden u Prilogu IV.

2. Nakon donošenja odluke o izdavanju, ponovnom razmatranju ili ažuriranju dozvole, nadležno tijelo stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, na internetskoj stranici koju je lako pronaći, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, a u vezi s točkama (a), (b) i (f), sljedeće informacije:

(a) sadržaj odluke, uključujući presliku dozvole i sva naknadna ažuriranja te, ako je relevantno, konsolidirane uvjete dozvole;

(b) razloge na kojima se temelji odluka;

(c) rezultate savjetovanja provedenih prije donošenja odluke, uključujući savjetovanja provedena u skladu s člankom 26., te objašnjenje kako su ta savjetovanja uzeta u obzir u toj odluci;

(d) naslov referentnih dokumenata o NRT-u koji su značajni za predmetno postrojenje ili predmetnu aktivnost;

(e) kako su uvjeti dozvole iz članka 14., uključujući granične vrijednosti emisija, razine okolišne učinkovitosti te granične vrijednosti okolišne učinkovitosti, utvrđeni u odnosu na najbolje raspoložive tehnike i razine emisija te razine okolišne učinkovitosti povezane s najboljim raspoloživim tehnikama;

(f) ako je u skladu s člankom 15. odobreno odstupanje, točne razloge za to odstupanje na temelju kriterija utvrđenih u tom stavku i nametnute uvjete.

3. Nadležno tijelo također stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, na internetskoj stranici koju je lako pronaći, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, sljedeće:

(a) relevantne informacije o mjerama koje je operater poduzeo nakon konačnog prestanka aktivnosti u skladu s člankom 22.;

(b) rezultate praćenja emisija kako se zahtijeva u skladu s uvjetima dozvole, koje posjeduje nadležno tijelo;

(c) rezultate praćenja iz članka 16. stavka 4. i članka 18.

4. Stavci 1., 2. i 3. ovog članka primjenjuju se podložno ograničenjima utvrđenima u članku 4. stavcima 1. i 2. Direktive 2003/4/EZ.

Pristup pravosuđu

Članak 25.

1. Države članice osiguravaju da, u skladu s predmetnim nacionalnim pravnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili pred drugim zakonom osnovanim neovisnim i nepristranim tijelom, kako bi osporili materijalnu ili proceduralnu zakonitost odluka, čina ili propusta podložno članku 24. ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a) imaju dovoljan interes;

(b) dokazuju povredu prava ako se upravnim postupovnim pravom države članice to zahtijeva kao preduvjet.

Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.

Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.

2. Države članice utvrđuju u kojoj se fazi odluke, čini ili propusti mogu osporavati.

3. Države članice određuju što su dovoljan interes i povreda prava u skladu s ciljem pružanja zainteresiranoj javnosti pristup pravosuđu.

U tu svrhu interes svake nevladine organizacije koja promiče zaštitu okoliša i ispunjava zahtjeve u okviru nacionalnog zakonodavstva smatra se dovoljnim u smislu stavka 1. točke (a).

Također se smatra da takve organizacije imaju prava koja mogu biti povrijeđena u smislu stavka 1. točke (b).

4. Stavci 1., 2. i 3. ne isključuju mogućnost prethodnog postupka preispitivanja pred upravnim tijelom i ne utječu na uvjet potrebnog iscrpljenja upravnih postupaka preispitivanja prije korištenja postupka sudskog preispitivanja ako takav uvjet postoji u domaćem zakonodavstvu.

Svi takvi postupci moraju biti pošteni, pravični, pravodobni i ne toliko skupi da bi se time sprječavalo njihovo provođenje.

5. Države članice osiguravaju da su javnosti dostupne praktične informacije o pristupu postupcima upravnog i sudskog preispitivanja.

Prekogranični učinci

Članak 26.

1. Ako je država članica svjesna da bi rad postrojenja mogao imati znatne negativne učinke na okoliš druge države članice ili ako to zatraži država članica koja bi mogla biti znatno pogođena, država članica na čijem je državnom području podnesen zahtjev za dozvolu u skladu s člankom 4. ili člankom 20. stavkom 2. prosljeđuje drugoj državi članici sve informacije koje se trebaju podnijeti ili staviti na raspolaganje u skladu s Prilogom IV. u isto vrijeme kad ih stavlja na raspolaganje javnosti. Na temelju tih informacija provode se savjetovanja između tih dviju država članica, pri čemu se osigurava da se primjedbe države članice koja bi mogla biti znatno pogođena dostave prije nego što nadležno tijelo države članice na čijem je državnom području podnesen zahtjev za dozvolu donese odluku. Ako država članica koja bi mogla biti znatno pogođena ne dostavi primjedbe u roku za savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, nadležno tijelo nastavlja postupak izdavanja dozvole.

2. Države članice osiguravaju da se u slučajevima iz stavka 1. zahtjev za dozvolu također stavi na raspolaganje za primjedbe i javnosti države članice koja bi mogla biti znatno pogođena i da ostane na raspolaganju u istom razdoblju tijekom kojeg je bio na raspolaganju u državi članici u kojoj je zahtjev podnesen.

3. Rezultati svih savjetovanja u skladu sa stavcima 1. i 2. uzimaju se u obzir kada nadležno tijelo donosi odluku o zahtjevu.

4. Nadležno tijelo obavješćuje državu članicu s kojom je provedeno savjetovanje u skladu sa stavkom 1. o odluci koja je donesena o zahtjevu i dostavlja joj informacije iz članka 24. stavka 2. Ta država članica poduzima potrebne mjere kako bi osigurala da informacije budu na odgovarajući način dostupne zainteresiranoj javnosti na njezinu državnom području.

POGLAVLJE II.A ENABLING AND PROMOTING INNOVATION

Tehnike u nastajanju

Članak 27.

Države članice prema potrebi potiču razvoj i primjenu tehnika u nastajanju, posebno ako su takve tehnike utvrđene u zaključcima o NRT-u, referentnim dokumentima o NRT-u ili nalazima inovacijskog centra za industrijsku preobrazbu i emisije iz članka 27.a.

Inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije

Članak 27.a.

1. Komisija osniva inovacijski centar za industrijsku preobrazbu i emisije („centar” ili„INCITE”) i upravlja njime.

2. Centar prikuplja i analizira informacije o inovativnim tehnikama, uključujući tehnike u nastajanju i transformativne tehnike koje, među ostalim, doprinose svođenju onečišćenja na najmanju moguću mjeru, dekarbonizaciji, učinkovitosti resursa, kružnom gospodarstvu uz smanjenu ili sigurniju upotrebu kemikalija, i koje su relevantne za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene ove Direktive, te karakterizira njihov stupanj razvoja i njihovu okolišnu učinkovitost. Komisija uzima u obzir nalaze centra pri pripremi programa rada za razmjenu informacija iz članka 13. stavka 3. točke (b) te pri sastavljanju, preispitivanju i ažuriranju referentnih dokumenata o NRT-u iz članka 13. stavka 1.

3. Centru pomažu:

(a) predstavnici država članica;

(b) relevantne javne institucije;

(c) relevantni istraživački instituti;

(d) istraživačke i tehnološke organizacije;

(e) predstavnici dotičnih industrija i poljoprivrednika;

(f) pružatelji tehnologija;

(g) nevladine organizacije koje promiču zaštitu zdravlja ljudi ili okoliša;

(h) Komisija.

4. Centar objavljuje svoje nalaze, podložno ograničenjima utvrđenima u članku 4. stavcima 1. i 2. Direktive 2003/4/EZ.

Komisija donosi provedbeni akt kojim se utvrđuju detaljni aranžmani potrebni za uspostavu i funkcioniranje centra. Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

Ispitivanje tehnika u nastajanju

Članak 27.b.

Ne dovodeći u pitanje članak 18., nadležno tijelo može odobriti privremena odstupanja od zahtjeva utvrđenih u članku 15. stavcima 2., 3. i 4. i od načela utvrđenih u članku 11. točkama (a) i (b) za ispitivanje tehnika u nastajanju na ukupno razdoblje od najviše 30 mjeseci, pod uvjetom da se nakon razdoblja navedenog u dozvoli zaustavi ispitivanje tehnike ili da aktivnost dosegne barem razine emisija povezane s NRT-om.

Razine emisija i okvirne vrijednosti okolišne učinkovitosti povezane s tehnikama u nastajanju

Članak 27.c.

Odstupajući od članka 21. stavka 3., nadležno tijelo može utvrditi:

(a) granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da u roku od šest godina od objave odluke o zaključcima o NRT-u u skladu s člankom 13. stavkom 5. u vezi s glavnom aktivnošću postrojenja emisije u normalnim uvjetima rada ne prelaze razine emisija povezane s tehnikama u nastajanju kako je utvrđeno u odlukama o zaključcima o NRT-u;

(b) okvirne vrijednosti okolišne učinkovitosti u skladu s odlukama o zaključcima o NRT-u.

Preobrazba radi prelaska na čistu, kružnu i klimatski neutralnu industriju

Članak 27.d.

1. Države članice zahtijevaju da operateri do 30. lipnja 2030. u svoj EMS uključe okvirni plan preobrazbe koji obuhvaća njihove aktivnosti navedene u točkama 1., 2., 3., 4., 6.1.a i 6.1.b Priloga I. Plan preobrazbe sadržava informacije o tome kako će operater preobraziti postrojenje u razdoblju 2030. – 2050. kako bi se doprinijelo nastanku održivog, čistog, kružnog, resursno učinkovitog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., uključujući, ako je relevantno, temeljitom industrijskom preobrazbom iz članka 27.e.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon roka utvrđenog u prvom podstavku ovog stavka organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka ovog stavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

2. Države članice zahtijevaju da, u okviru preispitivanja uvjetâ dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3. nakon objave odluka o zaključcima o NRT-u nakon 1. siječnja 2030., operater u svoj EMS uključi plan preobrazbe za svako postrojenje koje obavlja bilo koju aktivnost navedenu u Prilogu I. koja nije navedena u stavku 1. ovog članka. Plan preobrazbe sadržava informacije o tome kako će operater preobraziti postrojenje u razdoblju 2030.–2050. kako bi se doprinijelo nastanku održivog, čistog, kružnog i klimatski neutralnoga gospodarstva do 2050., u skladu sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da najkasnije godinu dana nakon završetka preispitivanja iz članka 21. stavka 3. organizacija za reviziju iz članka 14.a stavka 4. šestog podstavka ocijeni usklađenost planova preobrazbe iz prvog podstavka sa zahtjevima utvrđenima u delegiranom aktu iz stavka 5. ovog članka.

3. Ako su dva ili više postrojenja pod kontrolom istog operatera ili ako su postrojenja pod kontrolom različitih operatera koji su dio istog trgovačkog društva u istoj državi članici, ta postrojenja mogu biti obuhvaćena jednim planom preobrazbe.

Ako su elementi planova preobrazbe već izrađeni u skladu s drugim zakonodavstvom Unije i u skladu su s ovim člankom, u planu preobrazbe može se navesti upućivanje na relevantne dokumente.

4. Operater u okviru objave relevantnih informacija utvrđenih u EMS-u kako je naveden u članku 14.a stavku 4. objavljuje svoj plan preobrazbe, ažuriranja plana preobrazbe te rezultate ocjene iz stavaka 1. i 2.

5. Komisija do 30. lipnja 2026. donosi delegirani akt radi dopune ove Direktive utvrđivanjem sadržaja planova preobrazbe na temelju informacija koje se zahtijevaju u skladu sa stavcima 1., 2. i 3.

Komisija do 31. prosinca 2034. preispituje i, prema potrebi, revidira delegirani akt iz prvog podstavka.

Temeljita industrijska preobrazba

Članak 27.e.

1. Ne dovodeći u pitanje članak 18., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe postrojenja koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje, nadležno tijelo može produljiti razdoblje za usklađivanje postrojenja s ažuriranim uvjetima dozvole iz članka 21. stavka 3. na ukupno najviše osam godina pod sljedećim uvjetima:

(a) dozvola za postrojenje sadržava opis temeljite industrijske preobrazbe, razine emisija i učinkovitosti resursa koje će se postići te vremenski okvir provedbe i ključne etape;

(b) operater svake godine izvješćuje nadležno tijelo o napretku u provedbi temeljite industrijske preobrazbe; i

(c) tijekom razdoblja odobrenog za preobrazbu postrojenja nadležno tijelo osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da je postignuta visoka razina zaštite okoliša u cjelini.

Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.

2. Ne dovodeći u pitanje članke 18. i 22., u slučaju temeljite industrijske preobrazbe koja se sastoji od zatvaranja postrojenja i njegove zamjene novim postrojenjem koja je utvrđena u relevantnom planu preobrazbe koji obuhvaća postrojenje i koja se mora dovršiti u roku od osam godina od objave odluka o zaključcima o NRT-u, u skladu s člankom 13. stavkom 5., koje se odnose na glavnu aktivnost postojećeg postrojenja, nadležno tijelo može odustati od obveze ažuriranja dozvole u skladu s člankom 21. stavkom 3., pod uvjetom da su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:

(a) dozvola za postojeće postrojenje sadržava opis plana zatvaranja te povezani vremenski okvir i ključne etape;

(b) operater jednom godišnje izvješćuje nadležno tijelo o napretku u vezi s planom zatvaranja postojećeg postrojenja i njegovom zamjenom novim postrojenjem;

(c) tijekom razdoblja koje prethodi zatvaranju postrojenja nadležno tijelo osigurava da se ne uzrokuje znatno onečišćenje i da je postignuta visoka razina zaštite okoliša u cjelini.

Države članice u okviru svojeg izvješćivanja Komisije u skladu s člankom 72. najmanje jednom godišnje obavješćuju Komisiju o odobrenim odstupanjima.

POGLAVLJE III. POSEBNE ODREDBE ZA UREĐAJE ZA LOŽENJE

Područje primjene

Članak 28.

Ovo se poglavlje primjenjuje na uređaje za loženje, čija je ukupna ulazna toplinska snaga jednaka ili veća od 50 MW, bez obzira na vrstu goriva kojom se koriste.

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sljedeće uređaje za loženje:

(a) uređaje u kojima se proizvodi izgaranja koriste za izravno grijanje, sušenje ili bilo koji drugi način obrade objekata ili materijala;

(b) uređaje za naknadno spaljivanje konstruirane za pročišćavanje otpadnih plinova izgaranjem, koji ne rade kao zasebni uređaji za loženje;

(c) postrojenja za obnovu katalizatora iz procesa katalitičkog krekiranja;

(d) postrojenje za pretvaranje vodikovog sulfida u sumpor;

(e) reaktore koji se koriste u kemijskoj industriji;

(f) baterijske peći na koks;

(g) Cowperove peći;

(h) bilo koji tehnički uređaj koji se koristi za pogon vozila, brodova ili zrakoplova;

(i) plinske turbine i plinske motore koji se koriste na morskim platformama;

(j) postrojenja koja kao gorivo koriste bilo koji kruti ili tekući otpad, osim otpada iz članka 3. točke 31. podtočke (b).

Pravila akumulacije

Članak 29.

1. Ako se otpadni plinovi iz dvaju ili više odvojenih uređaja za loženje ispuštaju kroz zajednički dimnjak, kombinacija koju čine takva postrojenja smatra se jednim uređajem za loženje, a njihovi kapaciteti se zbrajaju za potrebe izračunavanja ukupne nazivne ulazne toplinske snage.

2. Ako su dva ili više uređaja za loženje, kojima je dozvola prvi put izdana 1. srpnja 1987. ili poslije tog datuma, ili su operateri koji njima upravljaju podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu na taj datum ili poslije tog datuma, konstruirana i izvedena na način da bi se prema mišljenju nadležnog tijela i vodeći računa o tehničkim i ekonomskim čimbenicima njihovi otpadni plinovi mogli ispuštati kroz zajednički dimnjak, kombinacija koju čine takva postrojenja smatra se jednim uređajem za loženje, a njihovi kapaciteti zbrajaju se za potrebe izračunavanja ukupne ulazne toplinske snage.

3. Za potrebe izračunavanja ukupne toplinske snage kombinacije uređaja za loženje iz stavaka 1. i 2., pojedinačni uređaji za loženje ukupne toplinske snage manje od 15 MW ne uzimaju se u obzir.

Granične vrijednosti emisija

Članak 30.

1. Otpadni plinovi iz uređaja za loženje kontrolirano se ispuštaju putem dimnjaka koji sadržavaju jednu ili više cijevi, čija se visina izračunava tako da se zaštiti zdravlje ljudi i okoliš.

2. Sve dozvole za postrojenja koja sadržavaju uređaje za loženje za koja je dozvola izdana prije 7. siječnja 2013., ili su operateri koji njima upravljaju podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da su takvi uređaji pušteni u rad najkasnije 7. siječnja 2014., uključuju uvjete kojima se osigurava da emisije u zrak iz tih uređaja ne prelaze granične vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga V.

Sve dozvole za postrojenja koja sadržavaju uređaje za loženje za koje je odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ i koja rade nakon 1. siječnja 2016., uključuje uvjete kojima se osigurava da emisije u zrak iz tih uređaja ne prelaze granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga V.

3. Sve dozvole za postrojenja koja sadržavaju uređaje za loženje koji nisu obuhvaćeni stavkom 2. uključuju uvjete kojima se osigurava da emisije u zrak iz tih uređaja ne prelaze granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga V.

4. Granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2. Priloga V., kao i minimalne stope odsumporavanja iz dijela 5. tog priloga, primjenjuju se na emisije svakog zajedničkog dimnjaka u odnosu na ukupnu ulaznu toplinsku snagu čitavog uređaja za loženje. Ako se Prilogom V. predviđa da se granične vrijednosti emisija mogu primjenjivati na dio uređaja za loženje s ograničenim brojem radnih sati, te se granične vrijednosti primjenjuju na emisije toga dijela uređaja, ali se utvrđuju u odnosu na ukupnu ulaznu toplinsku snagu čitavog uređaja za loženje.

5. Nadležno tijelo može odobriti odstupanje, u trajanju od najviše 6 mjeseci, od obveze ispunjavanja graničnih vrijednosti emisija predviđenih u stavcima 2. i 3. za sumporov dioksid, za uređaje za loženje koji se u tu svrhu uobičajeno koriste gorivom s niskim udjelom sumpora, u slučajevima kada operater ne može zadovoljiti te granične vrijednosti zbog prekida u opskrbi gorivom s niskim udjelom sumpora zbog ozbiljne nestašice.

Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.

6. Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija predviđenih u stavcima 2. i 3. u slučajevima kada uređaj za loženje koji koristi samo plinovito gorivo zbog naglog prekida u opskrbi plinom iznimno mora pribjeći korištenju drugih goriva te bi zbog toga trebao biti opremljen uređajem za pročišćavanje otpadnog plina. Takvo se odstupanje odobrava za razdoblje ne duže od 10 dana, osim ako postoji važnija potreba da se nastavi opskrba energijom.

Operater odmah obavješćuje nadležno tijelo o svakom pojedinom slučaju iz prvog podstavka.

Države članice odmah obavješćuju Komisiju o svakom odstupanju odobrenom na temelju prvog podstavka, među ostalim o razlozima kojima se opravdava odstupanje i nametnutim uvjetima.

7. Ako je uređaj za loženje proširen, granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga V. primjenjuju se na prošireni dio uređaja na koji je utjecala promjena i utvrđuju se u odnosu na ulaznu toplinsku snagu čitavog uređaja za loženje. U slučaju promjene na uređaju za loženje, koja može imati posljedice na okoliš i koja utječe na dio uređaja s ukupnom ulaznom toplinskom snagom od 50 MW ili više, granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga V. primjenjuju se na dio uređaja koji je promijenjen u odnosu na ukupnu ulaznu toplinsku snagu čitavog uređaja za loženje.

8. Granične vrijednosti emisija iz dijelova 1. i 2. Priloga V. ne primjenjuju se na sljedeće uređaje za loženje:

(a) dizelske motore;

(b) kotlove utilizatore unutar postrojenja za proizvodnju celuloze.

9. Komisija, na temelju najboljih raspoloživih tehnika, preispituje potrebu za utvrđivanjem graničnih vrijednosti emisija na razini Unije te potrebu za izmjenom graničnih vrijednosti emisija iz Priloga V. za sljedeće uređaje za loženje:

(a) uređaje za loženje iz stavka 8.;

(b) uređaje za loženje unutar rafinerija koji, same ili s drugim gorivima, koriste destilacijske i preradbene ostatke iz prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju, vodeći računa o specifičnosti energetskog sustava rafinerija;

(c) uređaje za loženje koji koriste plinovita goriva osim prirodnog plina;

(d) uređaje za loženje u kemijskim postrojenjima koji koriste tekuće ostatke proizvodnje kao nekomercijalno gorivo za vlastitu potrošnju.

Komisija do 31. prosinca 2013. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima tog preispitivanja, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.

Stopa odsumporavanja

Članak 31.

1. Za uređaje za loženje koji koriste domaće kruto gorivo i koji se, zbog karakteristika toga goriva, ne mogu uskladiti s graničnim vrijednostima emisija za sumporov dioksid iz članka 30. stavaka 2. i 3., države članice mogu umjesto toga primjenjivati minimalne stope odsumporavanja iz dijela 5. Priloga V., u skladu s pravilima o usklađivanju iz dijela 6. tog priloga i uz prethodnu potvrdu tehničkog izvješća iz članka 72. stavka 4. točke (a) od strane nadležnog tijela.

2. Za uređaje za loženje koji koriste domaće kruto gorivo, koji suspaljuju otpad i koji se, zbog karakteristika domaćeg krutoga goriva, ne mogu uskladiti s Cproc vrijednostima za sumporov dioksid iz točke 3.1. ili točke 3.2. dijela 4. Priloga VI., države članice mogu umjesto toga primjenjivati minimalne stope odsumporavanja iz dijela 5. Priloga V., u skladu s pravilima o usklađivanju iz dijela 6. tog priloga. Ako države članice izaberu primjenu ovog stavka, Cotpad iz točke 1. dijela 4. Priloga VI. iznosi 0 mg/Nm3.

3. Do 31. prosinca 2019. Komisija preispituje mogućnost primjene minimalnih stopa odsumporavanja iz dijela 5. Priloga V., osobito vodeći računa o najboljim raspoloživim tehnikama i koristima od smanjenih emisija sumporovog dioksida.

Prijelazni nacionalni plan

Članak 32.

1. Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2016. do 30. lipnja 2020. države članice mogu izraditi i provoditi prijelazni nacionalni plan koji obuhvaća uređaje za loženje koji su prvu dozvolu dobili prije 27. studenoga 2002. ili su operateri koji njima upravljaju podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003. Za svaki uređaj za loženje koji je obuhvaćen ovim planom, plan obuhvaća emisije jedne ili više sljedećih onečišćujućih tvari: dušikovih oksida, sumporovog dioksida i krutih čestica. Za plinske turbine, planom su obuhvaćene samo emisije dušikovih oksida.

Prijelazni nacionalni plan ne uključuje sljedeće uređaje za loženje:

(a) uređaje na koje se primjenjuje članak 33. stavak 1.;

(b) uređaje unutar rafinerija koji, same ili s drugim gorivima, koriste niskokalorične plinove iz uplinjavanja ostataka iz prerade ili destilacijske i preradbene ostatke iz prerade sirove nafte za vlastitu potrošnju;

(c) uređaje na koje se primjenjuje članak 35.;

(d) uređaje za koje je odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ.

2. Uređaji za loženje obuhvaćeni ovim planom mogu biti izuzeti iz obveze usklađivanja s graničnim vrijednostima emisija iz članka 30. stavka 2. onečišćujućih tvari koje su predmetom plana ili, ako je primjenjivo, od obveze poštovanja stope odsumporavanja iz članka 31.

Granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice iz dozvole za uređaje za loženje koje se primjenjuju do 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ, moraju se barem održavati.

Uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 500 MW koji koriste kruta goriva i kojima je prva dozvola izdana nakon 1. srpnja 1987. moraju biti usklađeni s graničnim vrijednostima emisija za dušikove okside iz dijela 1. Priloga V.

3. Za svaku od onečišćujućih tvari koje su obuhvaćene prijelaznim nacionalnim planom, tim planom utvrđuje se gornja granica koja definira maksimalne ukupne godišnje emisije za sve uređaje obuhvaćene planom, na temelju ukupne ulazne toplinske snage svakog od postrojenja na dan 31. prosinca 2010., njegovih stvarnih godišnjih radnih sati i njegova korištenja goriva, izraženih u prosjeku za posljednjih 10 godina rada do uključivo 2010.

Gornja granica emisija za 2016. godinu izračunava se na temelju predmetnih graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u prilozima od III. do VII. Direktivi 2001/80/EZ ili, ako je primjenjivo, na temelju stopa odsumporavanja utvrđenih u Prilogu III. Direktivi 2001/80/EZ. U slučaju plinskih turbina, koriste se granične vrijednosti emisija za dušikove okside koje su utvrđene za takva postrojenja u dijelu B. Priloga VI. Direktivi 2001/80/EZ. Gornje granice emisija za 2019. i 2020. godinu izračunavaju se na temelju predmetnih graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u dijelu 1. Priloga V. ovoj Direktivi ili, ako je primjenjivo, na temelju predmetnih stopa odsumporavanja utvrđenih u dijelu 5. Priloga V. ovoj Direktivi. Gornje granice emisija za 2017. i 2018. godinu utvrđuju se tako da omogućuju linearno smanjenje gornjih granica emisija između 2016. i 2019.

Ako je uređaj koji je uključen u prijelazni nacionalni plan zatvoren ili više nije obuhvaćen područjem primjene poglavlja III., to ne smije dovesti do porasta ukupnih godišnjih emisija iz preostalih uređaja koji su obuhvaćeni planom.

4. Prijelazni nacionalni plan također sadržava odredbe o praćenju i izvješćivanju koje su usklađene s provedbenim pravilima koja su uspostavljena u skladu s člankom 41. točkom (b), kao i mjere predviđene za svako od postrojenja kako bi se osiguralo pravodobno poštovanje graničnih vrijednosti emisija koje će se primjenjivati od 1. srpnja 2020.

5. Države članice Komisiji dostavljaju svoje prijelazne nacionalne planove najkasnije do 1. siječnja 2013.

Komisija evaluira planove i, ako Komisija u roku od 12 mjeseci od primitka plana nije iznijela primjedbe, predmetna država članica smatra da je njezin plan prihvaćen.

Ako Komisija smatra da plan nije u skladu s provedbenim pravilima koja su donesena u skladu s člankom 41. točkom (b), obavješćuje predmetnu državu članicu da njezin plan ne može biti prihvaćen. Kad je riječ o evaluaciji nove verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, rok iz drugog podstavka iznosi 6 mjeseci.

6. Države članice obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama plana.

Odstupanje zbog ograničenog vijeka trajanja

Članak 33.

1. Tijekom razdoblja od 1. siječnja 2016. do 31. prosinca 2023., uređaji za loženje mogu biti izuzeti od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2. i stopa odsumporavanja iz članka 31., ako je primjenjivo, i od uključivanja u prijelazni nacionalni plan iz članka 32., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) pisanom izjavom koja je nadležnom tijelu dostavljena najkasnije do 1. siječnja 2014., operater koji upravlja uređajem za loženje obvezuje se da neće upravljati uređajem više od 17500 radnih sati, počevši od 1. siječnja 2016. do najkasnije 31. prosinca 2023.;

(b) operater svake godine mora nadležnom tijelu dostaviti evidenciju o broju radnih sati od 1. siječnja 2016.;

(c) granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice koje su utvrđene u dozvoli za uređaj za loženje koje se primjenjuju 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ, moraju se barem zadržati tijekom preostalog životnog vijeka trajanja uređaja za loženje. Uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 500 MW koji koriste kruta goriva i za koje je prva dozvola izdana nakon 1. srpnja 1987., moraju poštovati granične vrijednosti emisija za dušikove okside iz dijela 1. Priloga V.; i

(d) uređaju za loženje nije odobreno odstupanje iz članka 4. stavka 4. Direktive 2001/80/EZ.

2. Najkasnije do 1. siječnja 2016. svaka država članica Komisiji dostavlja popis svih uređaja za loženje na koje se primjenjuje stavak 1., uključujući njihovu ukupnu ulaznu toplinsku snagu, vrstu goriva kojom se koriste i primjenjive granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice. Za uređaje na koje se odnosi stavak 1., države članice Komisiji jednom godišnje dostavljaju evidenciju o broju radnih sati od 1. siječnja 2016.

3. U slučaju da je 6. siječnja 2011. uređaj za loženje dio malog izoliranog sustava koji na taj datum sudjeluje s najmanje 35 % u opskrbi električnom energijom unutar tog sustava, koji zbog svojih tehničkih karakteristika nije u mogućnosti poštovati granične vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2., broj radnih sati iz stavka 1. točke (a) ovog članka iznosi 18000, počevši od 1. siječnja 2020. i najkasnije do 31. prosinca 2023., a datum iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. ovog članka je 1. siječnja 2020.

4. U slučaju uređaja za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 1500 MW koji je počeo s radom prije 31. prosinca 1986. i koristi se domaćim krutim gorivom neto kalorične vrijednosti manje od 5800 kJ/kg, masenog sadržaja vlage većeg od 45 %, kombiniranog masenog sadržaja vlage i pepela većeg od 60 % i sadržaja kalcijevog oksida u pepelu većeg od 10 %, broj radnih sati iz stavka 1. točke (a) iznosi 32000.

Mali izolirani sustavi

Članak 34.

1. Uređaji za loženje koji su 6. siječnja 2011. dio malog izoliranog sustava mogu do 31. prosinca 2019. biti izuzeti od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2. i stopa odsumporavanja iz članka 31., ako je primjenjivo. Do 31. prosinca 2019. se barem zadržavaju granične vrijednosti emisija utvrđene u dozvolama za te uređaje za loženje, osobito u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ.

2. Uređaji za loženje ukupne ulazne toplinske snage veće od 500 MW, koji koriste kruta goriva i kojima je prva dozvola izdana nakon 1. srpnja 1987., moraju poštovati granične vrijednosti emisija za dušikove okside iz dijela 1. Priloga V.

3. Ako na državnom području države članice postoje uređaji za loženje obuhvaćeni ovim poglavljem koji su dio malog izoliranog sustava, ta država članica prije 7. siječnja 2013. Komisiji dostavlja popis tih uređaja za loženje, ukupnu godišnju potrošnju energije malog izoliranog sustava i količinu energije dobivenu kroz međusobnu povezanost s drugim sustavima.

Uređaji za loženje koji su dio malog izoliranog sustava

Članak 34.a.

1. Države članice mogu do 31. prosinca 2029. izuzeti postrojenja za loženje koja su dio malog izoliranog sustava na 4. kolovoza 2024. od sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija iz članka 30. stavka 2. i iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice ili, ako je primjenjivo, od stopa odsumporavanja iz članka 31. Granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđene u dozvoli za takve uređaje za loženje na temelju zahtjeva iz direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ moraju ostati barem na istoj razini.

Države članice poduzimaju mjere kako bi osigurale da se emisije prate i da se ne uzrokuje znatno onečišćenje. Države članice mogu izuzeti postrojenja od graničnih vrijednosti emisija samo kada su iscrpljene sve mjere koje dovode do manje onečišćenja. Izuzeće ne traje dulje nego što je to potrebno.

2. Dotični uređaji za loženje od 1. siječnja 2030. moraju biti u skladu s graničnim vrijednostima emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđenima u dijelu 2. Priloga V. te s graničnim vrijednostima emisija iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice.

3. Države članice koje predviđaju izuzeća u skladu sa stavkom 1. ovog članka provode plan za osiguravanje sukladnosti koji obuhvaća uređaje za loženje koji ostvaruju koristi od takvih izuzeća. Plan za osiguravanje sukladnosti sadržava informacije o mjerama kojima se do 31. prosinca 2029. osigurava sukladnost dotičnih uređaja s graničnim vrijednostima emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice utvrđenima u dijelu 2. Priloga V. te s graničnim vrijednostima emisija iz članka 15. stavka 3. za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice. Plan za osiguravanje sukladnosti uključuje i informacije o mjerama za svođenje opsega i trajanja emisija onečišćujućih tvari tijekom razdoblja obuhvaćenog planom na najmanju moguću mjeru te informacije o mjerama upravljanja potražnjom i mogućnostima za prijelaz na čišća goriva ili čišće alternative, kao što su uvođenje obnovljivih izvora energije i povezanost s kopnenim mrežama.

4. Države članice najkasnije do 5. veljače 2025. Komisiji dostavljaju svoj plan za osiguravanje sukladnosti. Komisija evaluira planove i, ako u roku od 12 mjeseci od primitka plana ne podnese prigovore, dotična država članica smatra da je njezin plan prihvaćen. Ako Komisija podnese prigovore zbog toga što se planom ne jamči sukladnost dotičnih uređaja do 31. prosinca 2029. ili zbog toga što se opseg i trajanje emisija onečišćujućih tvari tijekom razdoblja obuhvaćenog planom ne svedu na najmanju moguću mjeru, dotična država članica dostavlja Komisiji revidirani plan u roku od šest mjeseci od obavijesti Komisije o prigovorima. U odnosu na evaluaciju revidirane verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, razdoblje iz druge rečenice iznosi 6 mjeseci.

5. Države članice izvješćuju Komisiju o napretku ostvarenom u vezi s mjerama opisanima u planu za osiguravanje sukladnosti najkasnije do 5. veljače 2026. i na kraju svake sljedeće kalendarske godine. Države članice obavješćuju Komisiju o svim naknadnim promjenama plana za osiguravanje sukladnosti. U odnosu na evaluaciju revidirane verzije plana koju država članica dostavlja Komisiji, razdoblje iz stavka 4. druge rečenice iznosi šest mjeseci.

6. Država članica objavljuje informacije o odstupanju i nametnutim uvjetima u skladu s člankom 24. stavkom 2.

Uređaji za daljinsko centralizirano grijanje

Članak 35.

1. Do 31. prosinca 2022. uređaj za loženje može biti izuzet od obveze poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavka 2. i stopa odsumporavanja iz članka 31., pod uvjetom da su ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) ukupna ulazna toplinska snaga uređaja za loženje ne prelazi 200 MW;

(b) uređaju je prva dozvola izdana prije 27. studenoga 2002. ili je operater koji njime upravlja podnio potpun zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da je uređaj pušten u rad najkasnije 27. studenoga 2003.;

(c) najmanje 50 % korisne topline proizvedene u uređaju, kao pomični prosjek petogodišnje proizvodnje, isporučeno je u obliku pare ili vruće vode javnoj mreži za centralizirano grijanje; i

(d) do 31. prosinca 2022. su barem zadržane granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice koje su utvrđene u dozvoli za uređaj koje se primjenjuju 31. prosinca 2015., posebno u skladu sa zahtjevima direktiva 2001/80/EZ i 2008/1/EZ.

2. Najkasnije 1. siječnja 2016. svaka država članica Komisiji dostavlja popis svih uređaja za loženje na koje se primjenjuje stavak 1., uključujući njihovu ukupnu ulaznu toplinsku snagu, vrstu goriva kojim se koriste i primjenjive granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid, dušikove okside i krute čestice. Osim toga, države članice za svaki uređaj za loženje na koje se primjenjuje stavak 1. i tijekom razdoblja navedenog u tom stavku jednom godišnje obavješćuju Komisiju o udjelu korisne topline koju je proizvelo svako postrojenje, isporučene u obliku pare ili vruće vode javnoj mreži za centralizirano grijanje, izražen kao pomični prosjek tijekom prethodnih pet godina.

Geološko skladištenje ugljikova dioksida

Članak 36.

1. Države članice osiguravaju da su operateri svih uređaja za loženje izlazne električne snage od 300 ili više megavata, za koje je originalna građevinska dozvola ili, ako ne postoji takav postupak, originalna dozvola za rad, izdana nakon stupanja na snagu Direktive 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o geološkom skladištenju ugljikova dioksida(17), procijenili jesu li ispunjeni sljedeći uvjeti:

(a) da su dostupne odgovarajuće lokacije za skladištenje;

(b) da je transport tehnički i ekonomski izvediv;

(c) da je tehnički i ekonomski izvediv retrofit za hvatanje ugljikova dioksida.

2. Ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1., nadležno tijelo mora osigurati odgovarajući prostor na lokaciji uređaja za opremu potrebnu za hvatanje i komprimiranje ugljikova dioksida. Nadležno tijelo, na temelju procjene iz stavka 1. i drugih dostupnih informacija, utvrđuje jesu li ispunjeni uvjeti, osobito u vezi sa zaštitom okoliša i zdravlja ljudi.

Kvar ili oštećenje opreme za smanjivanje emisija

Članak 37.

1. Države članice osiguravaju da dozvole sadržavaju postupke u vezi s kvarom ili oštećenjem opreme za smanjivanje emisija.

2. U slučaju kvara, nadležno tijelo od operatera zahtijeva da smanji rad ili prestane s radom ako se povratak u normalni rad ne postigne u roku od 24 sata, ili da omogući rad uređaja uz uporabu goriva s niskom emisijom.

Operater obavješćuje nadležno tijelo u roku od 48 sati nakon kvara ili oštećenja opreme za smanjivanje emisija.

Ukupno trajanje rada bez smanjivanja emisija ne smije prijeći 120 sati u bilo kojem 12-mjesečnom razdoblju.

Nadležno tijelo može odobriti odstupanje od rokova iz prvog i trećeg podstavka u jednom od sljedećih slučajeva:

(a) postoji važnija potreba da se nastavi opskrba energijom;

(b) uređaj za loženje koji je u kvaru zamijenio bi se, u ograničenom razdoblju, drugim uređajem koji bi uzrokovao opće povećanje emisija.

Praćenje emisija u zrak

Članak 38.

1. Države članice osiguravaju da se praćenje emisija onečišćujućih tvari u zrak provodi u skladu s dijelom 3. Priloga V.

2. Ugradnja i rad automatskog mjernog sustava moraju biti predmet kontrole i godišnjih kontrolnih testova iz dijela 3. Priloga V.

3. Nadležno tijelo utvrđuje lokaciju točaka uzorkovanja ili mjerenja koje se koriste za praćenje emisija.

4. Svi rezultati praćenja moraju se evidentirati, obrađivati i prikazivati na način da se nadležnom tijelu omogući da provjeri poštovanje uvjeta rada i graničnih vrijednosti emisija koje su sadržane u dozvoli.

Poštovanje graničnih vrijednosti emisija

Članak 39.

Smatra se da se granične vrijednosti emisija za zrak poštuju ako su ispunjeni uvjeti iz dijela 4. Priloga V.

POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA ZA SPALJIVANJE OTPADA I POSTROJENJA ZA SUSPALJIVANJE OTPADA

Kvar

Članak 47.

U slučaju kvara, operater što prije smanjuje rad ili prestaje s radom, sve do ponovnog uspostavljanja normalnog rada.

POGLAVLJE III. POSEBNE ODREDBE ZA UREĐAJE ZA LOŽENJE

Uređaji za loženje koji koriste više vrsta goriva

Članak 40.

1. U slučaju uređaja za loženje koji koriste više vrsta goriva, uključujući istodobno korištenje dvaju ili više goriva, nadležno tijelo utvrđuje granične vrijednosti emisija u skladu sa sljedećim koracima:

(a) uzimanjem granične vrijednost emisija za svako pojedinačno gorivo i onečišćujuću tvar koja odgovara ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi čitavog uređaja za loženje iz dijelova 1. i 2. Priloga V.;

(b) utvrđivanjem masene granične vrijednosti emisija za gorivo koje su dobivene množenjem pojedinačne granične vrijednosti emisija iz točke (a) s ulaznom toplinskom snagom koju daje svako gorivo, i dijeljenjem umnoška zbrojem ulaznih toplinskih snaga koje daju sva goriva;

(c) zbrajanjem masenih graničnih vrijednosti emisija za gorivo.

2. U slučaju uređaja za loženje koji koriste više vrsta goriva i koji su obuhvaćeni člankom 30. stavkom 2. te se koriste destilacijskim i preradbenim ostacima od rafiniranja sirove nafte za vlastitu potrošnju, samim ili s drugim gorivima, umjesto graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u stavku 1. mogu se primijeniti sljedeće granične vrijednosti emisija:

(a) ako je tijekom rada uređaja za loženje udio doprinosa određujućega goriva u zbroju ulazne toplinske snage koju daju sva goriva 50 % ili više, graničnu vrijednost emisija iz dijela 1. Priloga V. za određujuće gorivo;

(b) ako je udio doprinosa određujućega goriva u zbroju ulazne toplinske snage koju daju sva goriva manji od 50 %, graničnu vrijednost emisija utvrđenu u skladu sa sljedećim koracima:

i. uzimanjem graničnih vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga V. za svako korišteno gorivo koje odgovaraju ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi uređaja za loženje;

ii. izračunavanjem granične vrijednosti emisija određujućega goriva tako da se granična vrijednost emisija, utvrđena za to gorivo u skladu s podtočkom i., pomnoži s faktorom dva, te da se od tog umnoška oduzme granična vrijednost emisija korištenoga goriva s najnižom graničnom vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga V. koja odgovara ukupnoj ulaznoj toplinskoj snazi uređaja za loženje;

iii. utvrđivanjem granične vrijednosti emisija za svako korišteno gorivo, tako da se granična vrijednost emisija utvrđena u skladu s podtočkama i. i ii. pomnoži s ulaznom toplinskom snagom predmetnoga goriva te da se taj umnožak podijeli zbrojem ulaznih toplinskih snaga koje daju sva goriva;

iv. zbrajanjem graničnih vrijednosti emisija za gorivo koje su utvrđene u skladu s podtočkom iii.

3. U slučaju uređaja za loženje koji koriste više vrsta goriva i koji su obuhvaćeni člankom 30. stavkom 2. te se koriste destilacijskim i preradbenim ostacima od rafiniranja sirove nafte za vlastitu potrošnju, samim ili s drugim gorivima, umjesto graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u skladu sa stavkom 1. ili stavkom 2. ovog članka mogu se primijeniti srednje granične vrijednosti emisija za sumporov dioksid iz dijela 7. Priloga V.

Provedbena pravila

Članak 41.

Provedbena pravila donose se u vezi s:

(a) utvrđivanjem razdoblja uključivanja i isključivanja iz članka 3. točke 27. i točke 1. dijela 4. Priloga V.; i

(b) prijelaznim nacionalnim planovima iz članka 32. te osobito određivanjem gornjih granica emisija i s tim povezanim praćenjem i izvješćivanjem.

Ta se provedbena pravila donose u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2. Komisija najkasnije do 7. srpnja 2011. podnosi odgovarajuće prijedloge.

POGLAVLJE IV. POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA ZA SPALJIVANJE OTPADA I POSTROJENJA ZA SUSPALJIVANJE OTPADA

Područje primjene

Članak 42.

1. Ovo se poglavlje primjenjuje na postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada koja spaljuju ili suspaljuju kruti ili tekući otpad.

Ovo se poglavlje ne primjenjuje na postrojenja za uplinjavanje ili pirolizu ako se plinovi ili tekućine koji nastaju takvom termičkom obradom otpada obrađuju prije spaljivanja u toj mjeri da:

(a) spaljivanje uzrokuje emisije koje su manje od onih koje nastaju izgaranjem najmanje onečišćujućih goriva dostupnih na tržištu koja bi mogla izgarati u postrojenju;

(b) za emisije koje nisu dušikovi oksidi, sumporovi oksidi i krute čestice, spaljivanje ne uzrokuje emisije koje su veće od onih koje nastaju spaljivanjem ili suspaljivanjem otpada.

Za potrebe ovog poglavlja postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada obuhvaćaju sve linije za spaljivanje ili linije za suspaljivanje, prihvat otpada, skladištenje, objekte za prethodnu obradu na lokaciji, sustave za dovod otpada, goriva i zraka, kotlove, objekte za obradu otpadnih plinova, objekte za obradu ili skladištenje ostataka i otpadne vode na lokaciji, dimnjake, uređaje i sustave za kontrolu spaljivanja ili suspaljivanja, evidentiranje i praćenje uvjeta spaljivanja i suspaljivanja.

Ako se pri termičkoj obradi otpada primjenjuju postupci osim oksidacije, kao što su piroliza, uplinjavanje ili plazma postupak, postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada mora obuhvaćati i postupak termičke obrade i naknadni postupak spaljivanja.

Ako se suspaljivanje otpada vrši tako da osnovna namjena postrojenja nije proizvodnja energije ili proizvodnja materijalnih proizvoda nego termička obrada otpada, postrojenje se smatra postrojenjem za spaljivanje otpada.

2. Ovo se poglavlje ne primjenjuje na sljedeća postrojenja:

(a) postrojenja koja obrađuju samo sljedeći otpad:

i. otpad iz članka 3. točke 31. podtočke (b);

ii. radioaktivni otpad;

iii. otpad životinjskog podrijetla kako je utvrđeno Uredbom (EZ) br. 1774/2002 Europskog parlamenta i Vijeća od 3. listopada 2002. o utvrđivanju zdravstvenih pravila u pogledu nusproizvoda životinjskog podrijetla koji nisu namijenjeni prehrani ljudi(18);

iv. otpad koji je nastao pri istraživanju i iskorištavanju naftnih i plinskih resursa na postrojenjima na otvorenom moru koji se na tim postrojenjima spaljuje;

(b) eksperimentalna postrojenja koja se koriste za istraživanje, razvoj i ispitivanje radi unaprjeđenja postupka spaljivanja i koja obrađuju manje od 50 tona otpada godišnje.

Definicija ostatka

Članak 43.

Za potrebe ovog poglavlja, „ostatak” znači svaki tekući ili kruti otpad koji je proizvelo postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada.

Zahtjevi za izdavanje dozvole

Članak 44.

Zahtjev za izdavanje dozvole za postrojenje za spaljivanje otpada ili postrojenje za suspaljivanje otpada obuhvaća opis mjera koje su predviđene kako bi zajamčile ispunjavanje sljedećih zahtjeva:

(a) postrojenje je projektirano, opremljeno i održavat će se i raditi tako da se ispune zahtjevi iz ovog poglavlja, vodeći računa o kategorijama otpada koji se spaljuje ili suspaljuje;

(b) toplina stvorena tijekom postupka spaljivanja i suspaljivanja, oporabljuje se, koliko god je to izvedivo, s pomoću proizvodnje topline, pare ili energije,

(c) ostaci će biti svedeni na najmanju moguću mjeru po količini i štetnosti te, prema potrebi, reciklirani;

(d) zbrinjavanje ostataka koji se ne mogu spriječiti, smanjiti ili reciklirati, provodit će se u skladu s nacionalnim zakonodavstvom i zakonodavstvom Unije.

Uvjeti dozvole

Članak 45.

1. Dozvola obuhvaća sljedeće:

(a) popis svih vrsta otpada koje se mogu obrađivati i na kojem se navode barem vrsta otpada iz Europskog popisa otpada uspostavljenog Odlukom 2000/532/EZ, ako je moguće, te koji, prema potrebi, sadržava informacije o količini svake vrste otpada;

(b) ukupni kapacitet koji postrojenje ima za spaljivanje ili suspaljivanje otpada;

(c) granične vrijednosti za emisije u zrak i vodu;

(d) zahtjeve za pH, temperaturu i protok ispuštanja otpadnih voda;

(e) postupke i učestalost uzorkovanja i mjerenja koje treba koristiti kako bi se poštovali uvjeti postavljeni za praćenje emisija;

(f) maksimalno dozvoljeno razdoblje svih tehnički neizbježnih prekida rada, poremećaja ili kvarova uređaja za pročišćavanje ili mjernih uređaja, tijekom kojih emisije u zrak i ispuštanje otpadnih voda smiju prijeći propisane granične vrijednosti emisija.

2. Osim zahtjeva utvrđenih u stavku 1., dozvola koja je izdana za postrojenje za spaljivanje otpada ili za postrojenje za suspaljivanje otpada koje koristi opasni otpad, sadržava sljedeće:

(a) popis količina različitih kategorija opasnog otpada koje se mogu obrađivati;

(b) minimalne i maksimalne masene protoke tih opasnih otpada, njihove najniže i maksimalne kalorične vrijednosti i njihov maksimalni sadržaj polikloriranih bifenila, pentaklorfenola, klora, fluora, sumpora, teških metala i drugih onečišćujućih tvari.

3. Države članice mogu popisati kategorije otpada koje se moraju uključiti u dozvolu a koje se mogu suspaljivati u određenim kategorijama postrojenja za suspaljivanje otpada.

4. Nadležno tijelo periodično ponovno razmatra i prema potrebi ažurira uvjete dozvole.

Kontrola emisija

Članak 46.

1. Otpadni plinovi iz postrojenjâ za spaljivanje otpada i postrojenjâ za suspaljivanje otpada moraju se ispuštati kontrolirano putem dimnjaka čija je visina izračunana na način da se zaštiti zdravlje ljudi i okoliš.

2. Emisije u zrak iz postrojenjâ za spaljivanje otpada i postrojenjâ za suspaljivanje otpada ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija koje su utvrđene u dijelovima 3. i 4. Priloga VI. ili su određene u skladu s dijelom 4. tog priloga.

Ako u postrojenju za suspaljivanje više od 40 % oslobođene topline nastaje od izgaranja opasnog otpada ili ako postrojenje suspaljuje neobrađeni miješani komunalni otpad, primjenjuju se granične vrijednosti emisija utvrđene u dijelu 3. Priloga VI.

3. Ispuštanje otpadnih voda nastalih pročišćavanjem otpadnih plinova u vodeni okoliš mora se ograničiti u mjeri u kojoj je to praktično izvedivo, a koncentracije onečišćujućih tvari ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija utvrđene u dijelu 5. Priloga VI.

4. Granične vrijednosti emisija primjenjuju se na mjestu na kojem se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova ispuštaju iz postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada.

Ako se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova obrađuju izvan postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, u postrojenju za obradu koje je namijenjeno samo obradi te vrste otpadnih voda, na mjestu na kojem otpadne vode napuštaju postrojenje za obradu, primjenjuju se granične vrijednosti emisija utvrđene u dijelu 5. Priloga VI. Ako se otpadne vode nastale pročišćavanjem otpadnih plinova obrađuju zajedno s drugim izvorima otpadnih voda, bilo na lokaciji ili izvan nje, operater vrši odgovarajuće izračune ravnoteže masa koristeći se rezultatima mjerenja iz točke 2. dijela 6. Priloga VI. kako bi odredio razine emisija u konačnom ispuštanju otpadnih voda, koje se mogu pripisati otpadnim vodama nastalima pročišćavanjem otpadnih plinova.

Otpadne vode ne smiju se ni pod kojim uvjetima razrjeđivati u svrhu poštovanja graničnih vrijednosti emisija utvrđenih u dijelu 5. Priloga VI.

5. Lokacije postrojenjâ za spaljivanje otpada i lokacije postrojenjâ za suspaljivanje otpada, uključujući pripadajuća područja za skladištenje otpada, moraju se projektirati i koristiti tako da se spriječi neovlašteno i slučajno ispuštanje bilo kakvih onečišćujućih tvari u tlo, površinske vode i podzemne vode.

Mora se osigurati skladišni kapacitet za otjecanje onečišćenih oborinskih voda s lokacije postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada ili za zagađenu vodu nastalu izlijevanjem ili pri gašenju vatre. Skladišni kapacitet mora biti dovoljan kako bi osigurao da se takve vode prema potrebi mogu ispitati i obraditi prije ispuštanja.

6. Ne dovodeći u pitanje članak 50. stavak 4. točku (c), u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada ili u pojedinačnim pećima koje su dio postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada ne smije se ni pod kojim uvjetima nastaviti spaljivati otpad duže od 4 sata neprekidno ako su prekoračene granične vrijednosti emisija.

Ukupno trajanje rada u takvim uvjetima ne smije prelaziti 60 sati tijekom godine dana.

Vremensko ograničenje utvrđeno u drugom podstavku primjenjuje se na one peći koje su povezane s jednim pojedinačnim uređajem za pročišćavanje otpadnih plinova.

Značajna promjena

Članak 54.

Promjena rada postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada, koje obrađuje samo neopasni otpad, u postrojenje koje je obuhvaćeno poglavljem II., koje uključuje spaljivanje ili suspaljivanje opasnog otpada, smatra se značajnom promjenom.

Praćenje emisija

Članak 48.

1. Države članice osiguravaju da se praćenje emisija provodi u skladu s dijelovima 6. i 7. Priloga VI.

Emisije u zrak iz postrojenjâ za spaljivanje i suspaljivanje otpada moraju se pratiti i tijekom uvjeta rada koji nisu normalni. Emisije tijekom uključivanja i isključivanja dok se ne spaljuje otpad, uključujući emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova, procjenjuju se na temelju aktivnosti mjerenja koje se provode u redovitim vremenskim razmacima, kao što je svake tri godine, tijekom planiranih aktivnosti uključivanja ili isključivanja. Emisije PCDD/F-a i dioksinu sličnih PCB-ova mora se u najvećoj mogućoj spriječiti ili ih se mora svesti na najmanju moguću mjeru.

2. Ugradnja i rad automatskih mjernih sustava za kontinuirano mjerenje moraju biti predmet kontrole i godišnjih kontrolnih testova iz točke 1. dijela 6. Priloga VI.

3. Nadležno tijelo utvrđuje lokaciju točaka uzorkovanja ili mjerenja koje se koriste za praćenje emisija.

4. Svi rezultati praćenja moraju se evidentirati, obrađivati i prikazivati na način da se nadležnom tijelu omogući da provjeri poštovanje uvjeta rada i graničnih vrijednosti emisija koji su sadržani u dozvoli.

5. Čim odgovarajuće mjerne tehnike budu dostupne unutar Unije Komisija delegiranim aktima, u skladu s člankom 76. i podložno uvjetima utvrđenima u člancima 77. i 78., utvrđuje datum od kojeg se moraju provoditi kontinuirana mjerenja emisija teških metala i dioksina te furana u zrak.

Poštovanje graničnih vrijednosti emisija

Članak 49.

Smatra se da se granične vrijednosti emisija za zrak i vodu poštuju ako su ispunjeni uvjeti opisani u dijelu 8. Priloga VI.

Uvjeti rada

Članak 50.

1. Postrojenjima za spaljivanje otpada mora se upravljati na način da postignu takav stupanj izgaranja da se u šljaci i pepelu održava maseni sadržaj ukupnog organski vezanog ugljika manji od 3 % ili gubitak žarenjem manji od 5 % računajući na suhu tvar. Ako je potrebno, koriste se tehnike prethodne obrade otpada.

2. Postrojenja za spaljivanje otpada mora se konstruirati, opremiti te ona moraju funkcionirati tako da plin nastao spaljivanjem otpada, nakon posljednjeg ubrizgavanja zraka za izgaranje, na kontroliran i homogen način te čak i pod najnepovoljnijim uvjetima dostigne temperaturu od najmanje 850 oC i na toj temperaturi ostane najmanje dvije sekunde.

Postrojenja za suspaljivanje otpada mora se konstruirati, opremiti, izgraditi te ona moraju funkcionirati tako da plin nastao suspaljivanjem otpada na kontroliran i homogen način, te čak i pod najnepovoljnijim uvjetima, dostigne temperaturu od najmanje 850 oC i na toj temperaturi ostane najmanje dvije sekunde.

Ako se spaljuje ili suspaljuje opasni otpad s udjelom halogeniranih organskih tvari većim od 1 %, izraženim u obliku klora, temperatura potrebna kako bi se poštovali prvi i drugi podstavak iznosi najmanje 1100 oC.

U postrojenjima za spaljivanje otpada temperature iz prvog i trećeg podstavka mjere se uz unutarnju stijenku komore za izgaranje. Nadležno tijelo može odobriti mjerenja na drugom reprezentativnom mjestu komore za izgaranje.

3. Svaka komora za izgaranje postrojenja za spaljivanje otpada mora biti opremljena najmanje jednim pomoćnim plamenikom. Taj se plamenik automatski uključuje kada temperatura plinova izgaranja nakon zadnjeg dovoda zraka za izgaranje padne ispod temperatura utvrđenih u stavku 2. Također se koristi za vrijeme radnji uključivanja i isključivanja kako bi se osiguralo da se te temperature održe čitavo vrijeme tijekom tih radnji te sve dok se u komori za izgaranje nalazi neizgoreni otpad.

Pomoćni plamenik ne smije se napajati gorivom koje može uzrokovati emisije koje su više od onih koje nastaju izgaranjem plinskog ulja kako je definirano u članku 2. točki 2. Direktive Vijeća 1999/32/EZ od 26. travnja 1999. o smanjenju sadržaja sumpora u određenim tekućim gorivima(19), ukapljenom plinu ili prirodnom plinu.

4. Postrojenja za spaljivanje otpada i postrojenja za suspaljivanje otpada moraju biti opremljena automatskim sustavom za sprječavanje unosa otpada u ložište u sljedećim situacijama:

(a) prilikom uključivanja, sve dok se ne postigne temperatura utvrđena u stavku 2. ovog članka ili temperatura određena u skladu s člankom 51. stavkom 1.;

(b) uvijek kada temperatura padne ispod temperature utvrđene u stavku 2. ovog članka ili temperature određene u skladu s člankom 51. stavkom 1.;

(c) uvijek kada kontinuirana mjerenja pokažu da je granična vrijednost emisija prekoračena zbog poremećaja u radu uređaja za pročišćavanje otpadnih plinova ili kvara tih uređaja.

5. Sva toplina koju proizvedu postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada mora se oporabiti u mjeri u kojoj je to izvedivo.

6. Infektivni otpad iz zdravstvenih ustanova unosi se direktno u ložište peći bez prethodnog miješanja s drugim kategorijama otpada i bez izravnog rukovanja njime.

7. Države članice osiguravaju da postrojenjem za spaljivanje otpada ili postrojenjem za suspaljivanje otpada rukovodi i njegov rad nadzire fizička osoba koja ima kompetencije potrebne za upravljanje postrojenjem.

Odobrenje promjene uvjeta rada

Članak 51.

1. Nadležno tijelo može odobriti uvjete koji se razlikuju od onih iz članka 50. stavaka 1., 2. i 3. i, s obzirom na temperaturu, stavka 4. tog članka i koji su navedeni u dozvoli za određene kategorije otpada ili za određene termičke postupke, pod uvjetom da su ispunjeni ostali zahtjevi ovog poglavlja. Države članice mogu donijeti pravila kojima se uređuju ta odobrenja.

2. Za postrojenja za spaljivanje otpada promjena uvjeta rada ne smije uzrokovati veće ostatke ili ostatke s većim sadržajem organskih onečišćujućih tvari u usporedbi s onim ostacima koji bi se mogli očekivati u skladu s uvjetima iz članka 50. stavaka 1., 2. i 3.

3. Emisije ukupnog organskog ugljika i ugljikova monoksida iz postrojenja za suspaljivanje otpada za koja je odobrena promjena uvjeta rada u skladu sa stavkom 1. također moraju poštovati granične vrijednosti emisija iz dijela 3. Priloga VI.

Emisije ukupnog organskog ugljika iz kotlova koji suspaljuju koru drveta i koji se koriste u industriji celuloze i papira, u kojima se otpad suspaljuje na mjestu proizvodnje i koji su radili i imali dozvolu prije 28. prosinca 2002. te za koje je odobrena promjena uvjeta rada u skladu sa stavkom 1. također moraju poštovati granične vrijednosti emisija iz dijela 3. Priloga VI.

4. Države članice Komisiji dostavljaju sve uvjete rada odobrene na temelju stavaka 1., 2. i 3. i rezultate provjera koje čine dio informacija dostavljenih u skladu sa zahtjevima u pogledu izvješćivanja iz članka 72.

Isporuka i prihvat otpada

Članak 52.

1. Operater postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada mora poduzeti sve potrebne mjere opreza vezane za isporuku i prihvat otpada kako bi spriječio ili što je moguće više ograničio onečišćenje zraka, tla, površinskih voda i podzemnih voda, kao i ostale negativne učinke na okoliš, neugodne mirise i buku, i izravne rizike za zdravlje ljudi.

2. Operater utvrđuje masu svake vrste otpada, ako je moguće u skladu s Europskim popisom otpada uspostavljenim Odlukom 2000/532/EZ, prije prihvata otpada u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada.

3. Prije prihvata opasnog otpada u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada operater prikuplja dostupne informacije o otpadu u svrhu provjere poštovanja uvjeta dozvole iz članka 45. stavka 2.

Te informacije sadržavaju sljedeće:

(a) sve administrativne informacije o procesu nastajanju otpada koje su sadržane u dokumentima iz stavka 4. točke (a);

(b) fizički i, u mjeri u kojoj je to izvedivo, kemijski sastav otpada i sve ostale informacije potrebne za evaluaciju njegove prikladnosti za planirani postupak spaljivanja;

(c) opasne karakteristike otpada, tvari s kojima se ne smije miješati i mjere opreza koje treba poduzeti prilikom rukovanja otpadom.

4. Prije prihvata opasnog otpada u postrojenju za spaljivanje otpada ili u postrojenju za suspaljivanje otpada operater provodi barem sljedeće postupke:

(a) provjeru dokumenata koji se zahtijevaju Direktivom 2008/98/EZ i, ako je primjenjivo, dokumenata koji se zahtijevaju Uredbom (EZ) br. 1013/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o pošiljkama otpada(20), te zakonodavstvom o prijevozu opasne robe;

(b) uzimanje reprezentativnih uzoraka, osim ako je to neprikladno, po mogućnosti prije istovara kako bi se provođenjem kontrola provjerila usklađenost s informacijama iz stavka 3. i omogućilo nadležnim tijelima da utvrde prirodu obrađenog otpada.

Uzorci iz točke (b) moraju se čuvati najmanje 1 mjesec nakon spaljivanja ili suspaljivanja predmetnog otpada.

5. Nadležno tijelo može odobriti odstupanja od stavaka 2., 3. i 4. za postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada koja su dio postrojenja obuhvaćenog poglavljem II. i spaljuju ili suspaljuju samo otpad koji je nastao unutar tog postrojenja.

Ostaci

Članak 53.

1. Količina i štetnost ostataka moraju se svesti na najmanju moguću mjeru. Ostaci se, prema potrebi, recikliraju izravno u postrojenju ili izvan njega.

2. Prijevoz i privremeno skladištenje suhih ostataka u obliku krutih čestica moraju se obavljati tako da se spriječi rasipanje tih ostataka u okoliš.

3. Prije određivanja ruta za zbrinjavanje ili recikliranje ostataka moraju se provesti odgovarajuća ispitivanja kako bi se utvrdile fizičke i kemijske karakteristike i onečišćujući potencijal ostataka. Ta se ispitivanja odnose na ukupni sadržaj vodotopljivih frakcija i frakcija vodotopljivih teških metala.

Izvješćivanje i obavješćivanje javnosti o postrojenjima za spaljivanje otpada i postrojenjima za suspaljivanje otpada

Članak 55.

1. Zahtjevi za izdavanje novih dozvola za postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada čine se dostupnima javnosti na jednoj ili više lokacija u odgovarajućem razdoblju kako bi se javnosti omogućilo davanja komentara na zahtjeve prije nego što nadležno tijelo donese odluku. Ta odluka, uključujući barem kopiju dozvole, i sva naknadna ažuriranja, također se čine dostupnima javnosti.

2. Za postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta od 2 ili više tona na sat izvješće iz članka 72. obuhvaća informacije o radu i praćenju postrojenja te se u njemu uzimaju u obzir provedba postupka spaljivanja ili suspaljivanja i razina emisija u zrak i vodu u usporedbi s graničnim vrijednostima emisija. Te se informacije čine dostupnima javnosti.

3. Nadležno tijelo sastavlja popis postrojenja za spaljivanje otpada ili postrojenja za suspaljivanje otpada nazivnog kapaciteta manjeg od 2 tone na sat i čini ga dostupnim javnosti.

POGLAVLJE V. POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA KOJA KORISTE ORGANSKA OTAPALA I AKTIVNOSTI PRI KOJIMA SE KORISTE ORGANSKA OTAPALA

Područje primjene

Članak 56.

Ovo se poglavlje odnosi na aktivnosti koje su navedene u dijelu 1. Priloga VII. i pri kojima se dostižu, ako je primjenjivo, pragovi potrošnje iz dijela 2. tog priloga.

Definicije

Članak 57.

U smislu ovog poglavlja, vrijede sljedeće definicije:

1. „postojeće postrojenje” znači postrojenje koje radi 29. ožujka 1999. ili kojem je izdana dozvola ili je registrirano prije 1. travnja 2001., ili je operater koji njime upravlja podnio potpuni zahtjev za dozvolu prije 1. travnja 2001., pod uvjetom da je to postrojenje pušteno u rad najkasnije 1. travnja 2002.;

2. „otpadni plinovi” znači konačno plinovito ispuštanje koje sadržava hlapive organske spojeve ili druge onečišćujuće tvari iz dimnjaka ili opreme za smanjivanje emisija u zrak;

3. „fugitivne emisije” znači sve emisije hlapivih organskih spojeva u zrak, tlo i vodu koje se ne nalaze u otpadnim plinovima, kao i otapala koja se nalaze u bilo kojem proizvodu, osim ako je drukčije navedeno u dijelu 2. Priloga VII.;

4. „ukupne emisije” znači zbroj fugitivnih emisija i emisija u otpadnim plinovima;

5. „smjesa” znači smjesa kako je definirana u članku 3. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1907/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2006. o registraciji, evaluaciji, autorizaciji i ograničavanju kemikalija (REACH) i osnivanju Europske agencije za kemikalije(21),

6. „ljepilo (adheziv)” znači svaka smjesa, uključujući sva organska otapala ili smjese koje sadržavaju organska otapala potrebna za njihovo pravilno nanošenje, koja se koristi za spajanje pojedinačnih dijelova proizvoda;

7. „tiskarska boja (tinta)” znači smjesa, uključujući sva organska otapala ili smjese koje sadržavaju organska otapala potrebna za njihovo pravilno nanošenje, koja se koristi u tiskarskoj industriji za preslikavanje teksta ili slika na površinu;

8. „lak” znači prozirni premaz;

9. „potrošnja” znači ukupni unos organskih otapala u postrojenje u kalendarskoj godini, ili u bilo kojem 12-mjesečnom razdoblju, od kojeg se oduzimaju svi hlapivi organski spojevi koji se oporabljuju za ponovnu uporabu;

10. „unos” znači količina organskih otapala i njihova količina u smjesama koji se koriste prilikom obavljanja aktivnosti, uključujući otapala koja su reciklirana unutar i izvan postrojenja te koja se broje svaki put kad se koriste radi obavljanja aktivnosti;

11. „ponovna uporaba” znači uporaba organskih otapala oporabljenih iz postrojenja za bilo koju tehničku ili komercijalnu namjenu, uključujući korištenje kao gorivo, ali isključujući krajnje zbrinjavanje tako oporabljenog organskog otapala kao otpada;

12. „kontrolirani uvjeti” znači uvjeti u kojima postrojenje radi tako da se hlapivi organski spojevi, koji se oslobađaju uslijed aktivnosti, skupljaju i ispuštaju na kontroliran način kroz dimnjak ili opremu za smanjivanje emisija, pa stoga nisu u potpunosti fugitivni;

13. „uključivanje i isključivanje” znači postupak kojim se neka aktivnost, oprema ili spremnik pokreće ili zaustavlja, odnosno dovodi u stanje rada ili mirovanja; promjenljivi uvjeti rada u pojedinim fazama rada postrojenja ne smatraju se uključivanjem i isključivanjem.

Zamjena opasnih tvari

Članak 58.

Tvari ili smjese kojima je zbog njihova sadržaja hlapivih organskih spojeva svrstanih u kancerogene, mutagene ili reproduktivno toksične na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, dodijeljena ili moraju nositi oznaku upozorenja H340, H350, H350i, H360D ili H360F, zamjenjuju se, u što većoj mjeri i čim prije, manje štetnim tvarima ili smjesama.

Kontrola emisija

Članak 59.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da svako postrojenje poštuje jedno od sljedećeg:

(a) emisija hlapivih organskih spojeva iz postrojenja ne prelazi granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima i granične vrijednosti fugitivnih emisija, ili granične vrijednosti ukupnih emisija, i ispunjava ostale zahtjeve iz dijelova 2. i 3. Priloga VII.;

(b) zahtjeve sheme smanjivanja iz dijela 5. Priloga VII., pod uvjetom da je postignuto jednako smanjenje emisija u usporedbi s onim koje je postignuto primjenom graničnih vrijednosti emisija iz točke (a).

Države članice u skladu s člankom 72. stavkom 1. izvješćuju Komisiju o napretku u postizanju jednakog smanjenja emisija iz točke (b).

2. Odstupajući od stavka 1. točke (a), ako operater dokaže nadležnom tijelu da za pojedino postrojenje tehnički i ekonomski nije izvedivo postizanje granične vrijednosti emisija za fugitivne emisije, nadležno tijelo može dozvoliti da emisije prekorače tu graničnu vrijednost emisija, pod uvjetom da se ne očekuju značajni rizici za zdravlje ljudi i okoliš te da operater nadležnom tijelu dokaže da su korištene najbolje raspoložive tehnike.

3. Odstupajući od stavka 1., za aktivnosti premazivanja obuhvaćene stavkom 8. tablice iz dijela 2. Priloga VII., koje se ne mogu obaviti u kontroliranim uvjetima, nadležno tijelo može dozvoliti da emisije postrojenja ne poštuju zahtjeve utvrđene u tom stavku ako operater nadležnom tijelu dokaže da takvo poštovanje nije tehnički i ekonomski izvedivo te da su korištene najbolje raspoložive tehnike.

4. Države članice izvješćuju Komisiju o odstupanjima iz stavaka 2. i 3. ovog članka u skladu s člankom 72. stavkom 2.

5. Emisije hlapivih organskih spojeva kojima je dodijeljena ili moraju nositi oznaku upozorenja H340, H350, H350i, H360D ili H360F, ili halogenirani hlapivi organski spojevi kojima je dodijeljena ili moraju nositi oznaku upozorenja H341 ili H351 nadziru se u kontroliranim uvjetima koliko god je to tehnički i ekonomski izvedivo, kako bi se zaštitilo zdravlje ljudi i okoliš, i ne smiju prekoračiti predmetne granične vrijednosti emisija iz dijela 4. Priloga VII.

6. Postrojenja u kojima se provode dvije ili više aktivnosti, od kojih svaka prelazi pragove iz dijela 2. Priloga VII.:

(a) kad je riječ o tvarima iz stavka 5., moraju ispunjavati zahtjeve tog stavka za svaku aktivnost pojedinačno;

(b) kad je riječ o ostalim tvarima, ili:

i. moraju ispunjavati zahtjeve stavka 1. za svaku aktivnost pojedinačno; ili

ii. ukupne emisije hlapivih organskih spojeva ne smiju prelaziti one emisije koje bi bile postignute da je primijenjena podtočka i.

7. Poduzimaju se sve odgovarajuće mjere opreza kako bi se na najmanju moguću mjeru svele emisije hlapivih organskih spojeva prilikom uključivanja i isključivanja.

Praćenje emisija

Članak 60.

Države članice, bilo navođenjem u uvjetima dozvole ili općim obvezujućim pravilima, osiguravaju da se mjerenja emisija provode u skladu s dijelom 6. Priloga VII.

Poštovanje graničnih vrijednosti emisija

Članak 61.

Smatra se da se granične vrijednosti emisija u otpadnim plinovima poštuju ako su ispunjeni uvjeti iz dijela 8. Priloga VII.

Izvješćivanje o poštovanju

Članak 62.

Operater, na zahtjev, nadležnom tijelu dostavlja podatke koji mu omogućuju provjeru poštovanja jednog od sljedećeg:

(a) graničnih vrijednosti emisija u otpadnim plinovima, graničnih vrijednosti fugitivnih emisija i graničnih vrijednosti ukupnih emisija;

(b) zahtjevâ sheme smanjivanja iz dijela 5. Priloga VII.;

(c) odstupanja odobrenih u skladu s člankom 59. stavcima 2. i 3.

To može obuhvaćati plan postupanja s otapalima pripremljen u skladu s dijelom 7. Priloga VII.

Značajna promjena postojećih postrojenja

Članak 63.

1. Promjena maksimalne mase organskih otapala upotrijebljenih u postrojenju izražena kao dnevni prosjek ako postrojenje radi projektiranim kapacitetom, osim prilikom uključivanja i isključivanja i održavanja opreme, smatra se značajnom ako dovodi do povećanja emisija hlapivih organskih spojeva za više od:

(a) 25 % za postrojenja u kojima se obavljaju aktivnosti s pragom potrošnje otapala nižim od aktivnosti pod brojevima 1., 3., 4., 5., 8., 10., 13., 16. ili 17. tablice iz dijela 2. Priloga VII. ili drugih aktivnosti iz dijela 2. Priloga VII. te čija je godišnja potrošnja otapala manja od 10 tona;

(b) 10 % za sva ostala postrojenja.

2. Ako se na postojećem postrojenju provodi značajna promjena ili je ono prvi put obuhvaćeno područjem primjene ove Direktive nakon značajne promjene, taj dio postrojenja na kojem se provodi značajna promjena tretira se kao novo postrojenje.

3. U slučaju značajne promjene nadležno tijelo provjerava usklađenost postrojenja sa zahtjevima ove Direktive.

Razmjena informacija o zamjeni organskih otapala

Članak 64.

Komisija organizira razmjenu informacija s državama članicama, predmetnim industrijama i nevladinim organizacijama koje promiču zaštitu okoliša, o korištenju organskih otapala i njihovim potencijalnim zamjenama i tehnikama koje imaju najmanje potencijalne učinke na zrak, vodu, tlo, ekosustave i zdravlje ljudi.

Razmjena informacija organizira se o svim sljedećim stavkama:

(a) prikladnosti za uporabu;

(b) potencijalnim učincima na zdravlje ljudi, osobito u slučaju profesionalne izloženosti;

(c) potencijalnim učincima na okoliš;

(d) gospodarskim posljedicama, osobito troškovima i koristima dostupnih opcija.

Pristup informacijama

Članak 65.

1. Javnosti se stavlja na raspolaganje odluka nadležnog tijela, uključujući barem kopiju dozvole i eventualna naknadna ažuriranja.

Javnosti se stavljaju na raspolaganje opća obvezujuća pravila primjenjiva na postrojenja i popis postrojenja koja podliježu obvezi posjedovanja dozvole i registriranja.

2. Javnosti se stavljaju na raspolaganje rezultati praćenja emisija koje se zahtijeva u skladu s člankom 60. i koje posjeduje nadležno tijelo.

3. Primjenjuju se stavci 1. i 2. ovog članka, podložno ograničenjima utvrđenima u članku 4. stavcima 1. i 2. Direktive 2003/4/EZ.

POGLAVLJE VI. POSEBNE ODREDBE ZA POSTROJENJA KOJA PROIZVODE TITANOV DIOKSID

Područje primjene

Članak 66.

Ovo se poglavlje primjenjuje na postrojenja koja proizvode titanov dioksid.

Zabrana zbrinjavanja otpada

Članak 67.

Države članice zabranjuju zbrinjavanje sljedećeg otpada u vode, mora ili oceane:

(a) kruti otpad;

(b) matične otopine nastale filtracijom nakon hidrolize otopine titanil sulfata iz postrojenja koja primjenjuju sulfatni postupak; uključujući kiseli otpad povezan s takvim otopinama koji sadržava ukupno više od 0,5 % slobodne sumporne kiseline i različitih teških metala te uključujući matične otopine koje su razrjeđivane kako bi sadržavale 0,5 % ili manje slobodne sumporne kiseline;

(c) otpad iz postrojenja koja primjenjuju postupak dobivanja klorida koji sadržava više od 0,5 % slobodne hidrokloridne kiseline i različitih teških metala, uključujući otpad koji je razrjeđivan kako bi sadržavao 0,5 % ili manje slobodne hidrokloridne kiseline;

(d) filtracijske soli, muljevi i tekući otpad nastali obradom (koncentracijom ili neutralizacijom) otpada iz točaka (b) i (c) te koji sadržavaju različite teške metale, ali ne uključujući neutralizirani i filtrirani ili procijeđeni otpad koji sadržava samo tragove teških metala i koji, prije bilo kakvog razrjeđivanja, ima pH vrijednost iznad 5,5.

Kontrola emisija u vodu

Članak 68.

Emisije iz postrojenja u vodu ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija iz dijela 1. Priloga VIII.

Sprječavanje i kontrola emisija u zrak

Članak 69.

1. Emisije kapljica kiseline iz postrojenja moraju se sprječavati.

2. Emisije u zrak iz postrojenja ne smiju prekoračiti granične vrijednosti emisija iz dijela 2. Priloga VIII.

Praćenje emisija

Članak 70.

1. Države članice osiguravaju praćenje emisija u vodu kako bi nadležnom tijelu omogućile provjeru poštovanja uvjeta dozvole i članka 68.

2. Države članice osiguravaju praćenje emisija u zrak kako bi nadležnom tijelu omogućile provjeru poštovanja uvjeta dozvole i članka 69. Takvo praćenje obuhvaća barem praćenje emisija iz dijela 3. Priloga VIII.

3. Praćenje i sustav osiguranja kvalitete laboratorija koji provodi praćenje u skladu su s normama Europskog odbora za normizaciju (CEN) ili, ako CEN norme nisu dostupne, s ISO normama, nacionalnim ili drugim međunarodnim normama koje osiguravaju dobivanje podataka jednake znanstvene kvalitete.

POGLAVLJE VI.A POSEBNE ODREDBE ZA UZGOJ PERADI I SVINJA

Područje primjene

Članak 70.a.

Ovo se poglavlje primjenjuje na aktivnosti utvrđene u Prilogu I.a kojima se dostižu pragovi kapaciteta utvrđeni u tom prilogu.

Pravilo akumulacije

Članak 70.b.

1. Države članice donose mjere kako bi osigurale da ako se dva ili više postrojenja koja se bave aktivnostima uzgoja stoke nalaze blizu jedno drugome i ako je njihov operater isti ili ako su postrojenja pod kontrolom operatera koji su u gospodarskom ili pravnom odnosu, nadležno tijelo može smatrati dotična postrojenja jedinstvenom jedinicom za potrebe izračuna praga kapaciteta iz članka 70.a.

Države članice osiguravaju da se pravilo iz prvog podstavka ne upotrebljava za izbjegavanje obveza utvrđenih u ovoj Direktivi.

2. Komisija do 5. kolovoza 2028. nakon savjetovanja s državama članicama, objavljuje smjernice o kriterijima prema kojima se različita postrojenja smatraju jedinstvenom jedinicom na temelju stavka 1.

Dozvole i registracije

Članak 70.c.

1. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da nijedno postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja ne radi bez dozvole ili bez registracije te da je rad svih postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

Države članice mogu primjenjivati svaki sličan postojeći postupak za registraciju postrojenja kako bi se izbjeglo stvaranje administrativnog opterećenja.

Države članice mogu primjenjivati postupak izdavanja dozvola na intenzivan uzgoj peradi i svinja:

(a) s više od 40000 mjesta za perad;

(b) s više od 2000 mjesta za proizvodnju svinja (više od 30 kg); ili

(c) s više od 750 mjesta za krmače.

Države članice mogu uključiti zahtjeve za određene kategorije postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja u opća obvezujuća pravila iz članka 6.

Države članice određuju postupak za registraciju ili izdavanje dozvola u odnosu na postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja. Ti postupci moraju uključivati barem informacije navedene u stavku 2.

2. Registracije ili zahtjevi za izdavanje dozvola sadržavaju barem opis sljedećih elemenata:

(a) postrojenja i njegovih aktivnosti;

(b) vrste životinje;

(c) gustoće populacije u stočnim jedinicama po hektaru izračunane u skladu s Prilogom I.a, prema potrebi;

(d) kapaciteta postrojenja;

(e) izvora emisija iz postrojenja;

(f) prirode i količine predvidivih emisija iz postrojenja u svaki medij.

3. Zahtjevi sadržavaju i netehnički sažetak informacija iz stavka 2.

4. Države članice poduzimaju potrebne mjere kako bi osigurale da operater bez odgode obavijesti nadležno tijelo o svakoj planiranoj značajnoj promjeni postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja koja bi mogla imati posljedice za okoliš. Nadležno tijelo prema potrebi ponovno razmatra i ažurira dozvolu ili od operatera traži da podnese zahtjev za dozvolu ili da provede novu registraciju.

5. Komisija procjenjuje učinke provedbe operativnih pravila utvrđenih u članku 70.i i do 11 godina nakon stupanja na snagu provedbenog akta iz članka 70.i stavka 2. dostavlja Europskom parlamentu i Vijeću izvješće o rezultatima te procjene.

Obveze operatera

Članak 70.d.

1. Države članice osiguravaju da operater provodi praćenje emisija i povezanih razina okolišne učinkovitosti u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

Podaci o praćenju dobivaju se metodama mjerenja ili, ako to nije izvedivo, metodama izračuna kao što je upotreba faktora emisija. Metode koje se koriste za dobivanje podataka o praćenju opisuju se u operativnim pravilima.

Operater vodi evidenciju svih rezultata praćenja te ih obrađuje u razdoblju od najmanje pet godina, i to na način koji omogućuje provjeru sukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti utvrđenima u operativnim pravilima.

2. U slučaju nesukladnosti s graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti utvrđenima u jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i, države članice zahtijevaju da operater poduzme potrebne mjere kako bi osigurao da se sukladnost ponovno postigne u najkraćem mogućem roku.

3. Operater osigurava da se svako gospodarenje stajskim gnojem, uključujući rasprostiranje na tlo otpada, nusproizvoda životinjskog podrijetla ili drugih ostataka koje je generiralo postrojenje, provodi u skladu s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je navedeno u operativnim pravilima i drugom relevantnom zakonodavstvu Unije, te da se njime ne uzrokuje znatno onečišćenje okoliša.

Praćenje

Članak 70.e.

1. Države članice osiguravaju da se provodi odgovarajuće praćenje u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i.

2. Svi rezultati praćenja evidentiraju se, obrađuju i prikazuju tako da omogućuju nadležnom tijelu da provjeri sukladnost s uvjetima rada, graničnim vrijednostima emisija i graničnim vrijednostima okolišne učinkovitosti koji su sadržani u općim obvezujućim pravilima iz članka 6. ili u dozvoli.

3. Operater bez odgode nadležnom tijelu na zahtjev stavlja na raspolaganje podatke i informacije navedene u stavku 2. Nadležno tijelo može podnijeti takav zahtjev kako bi provjerilo sukladnost s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila. Nadležno tijelo podnosi taj zahtjev ako član javnosti zatraži pristup podacima ili informacijama navedenima u stavku 2.

Nesukladnost

Članak 70.f.

1. Države članice osiguravaju da se vrijednosti emisija i razina okolišne učinkovitosti prate u skladu s jedinstvenim uvjetima za operativna pravila iz članka 70.i te da ne prelaze granične vrijednosti emisija i granične vrijednosti okolišne učinkovitosti koje su u tim pravilima utvrđene.

2. Države članice uspostavljaju djelotvoran sustav praćenja sukladnosti, koji se temelji na okolišnim inspekcijama ili drugim mjerama, radi provjere sukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju.

3. U slučaju nesukladnosti sa zahtjevima utvrđenima u ovom poglavlju, države članice osiguravaju da nadležno tijelo od operatera zahtijeva da poduzme sve mjere, uz mjere koje je poduzeo u skladu s člankom 70.d, koje su potrebne kako bi se bez odgode osiguralo ponovno postizanje sukladnosti.

Ako nesukladnost uzrokuje znatno pogoršanje lokalnih uvjeta zraka, vode ili tla ili ako predstavlja ili može predstavljati znatnu opasnost za zdravlje ljudi, nadležno tijelo prekida rad postrojenja dok se ponovno ne postigne sukladnost.

POGLAVLJE VII. ODBOR, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Adresati

Članak 84.

Ova je Direktiva upućena državama članicama.

POGLAVLJE VI.A POSEBNE ODREDBE ZA UZGOJ PERADI I SVINJA

Informiranje i sudjelovanje javnosti

Članak 70.g.

1. Države članice osiguravaju da zainteresirana javnost rano dobije djelotvorne prilike za sudjelovanje u sljedećim postupcima:

(a) sastavljanju općih obvezujućih pravila iz članka 6. o dozvolama za postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja;

(b) izdavanju dozvole za novo postrojenje obuhvaćeno područjem primjene ovog poglavlja;

(c) izdavanju ažurirane dozvole u skladu s člankom 70.c stavkom 4. za svaku značajnu promjenu postojećeg postrojenja obuhvaćenog područjem primjene ovog poglavlja; ili

(d) postupku registracije, u slučaju da nisu donesena opća obvezujuća pravila, a države članice dopuštaju samo registraciju postrojenja.

2. Nadležno tijelo stavlja na raspolaganje javnosti, među ostalim sustavno putem interneta, besplatno i bez ograničenja pristupa na registrirane korisnike, sljedeće dokumente i informacije:

(a) dozvolu ili registraciju;

(b) rezultate savjetovanja provedenih u skladu sa stavkom 1.;

(c) opća obvezujuća pravila iz članka 6. koja su primjenjiva na postrojenja obuhvaćena područjem primjene ovog poglavlja; i

(d) izvješća o inspekcijama postrojenja obuhvaćenih područjem primjene ovog poglavlja.

Pristup pravosuđu

Članak 70.h.

1. Države članice osiguravaju da, u skladu s relevantnim nacionalnim pravnim sustavom, članovi zainteresirane javnosti imaju pristup postupku preispitivanja pred sudom ili drugim zakonom utemeljenim neovisnim i nepristranim tijelom radi osporavanja materijalne ili postupovne zakonitosti odluka, djelovanja ili propusta koji podliježu ovom poglavlju ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:

(a) imaju dovoljan interes;

(b) ističu povredu prava, ako to upravno postupovno pravo države članice zahtijeva kao preduvjet.

Aktivna procesna legitimacija u postupku preispitivanja ne smije biti uvjetovana ulogom koju je dotični član zainteresirane javnosti imao u fazi sudjelovanja u postupcima odlučivanja na temelju ove Direktive.

Postupak preispitivanja mora biti pošten, pravičan i pravodoban i ne smije biti preskup te se njime moraju pružati odgovarajuća i djelotvorna pravna sredstva, uključujući mjere zabrane, prema potrebi.

2. Države članice utvrđuju u kojoj se fazi odluke, djelovanja ili propusti mogu osporavati.

Jedinstveni uvjeti za operativna pravila

Članak 70.i.

1. Komisija organizira razmjenu informacija između država članica, dotičnih sektora, nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša i Komisije prije utvrđivanja jedinstvenih uvjeta za operativna pravila u skladu sa stavkom 2. Razmjena informacija posebno se odnosi na sljedeće:

(a) razine emisija i okolišne učinkovitosti postrojenja i tehnika te druge mjere u skladu s Prilogom III.;

(b) upotrijebljene tehnike i povezano praćenje, učinke prijenosa onečišćenja s medija na medij, gospodarsku i tehničku održivost i promjene u tom pogledu;

(c) najbolje raspoložive tehnike utvrđene nakon razmatranja pitanja navedenih u točkama (a) i (b).

(d) tehnike u nastajanju.

2. Komisija do 1. rujna 2026. donosi provedbeni akt radi utvrđivanja jedinstvenih uvjeta za operativna pravila za svaku od aktivnosti iz Priloga I.a.

Jedinstveni uvjeti za operativna pravila u skladu su s upotrebom najboljih raspoloživih tehnika za aktivnosti navedene u Prilogu I.a te se njima uzimaju u obzir priroda, vrsta, veličina i gustoća populacije tih postrojenja, veličina stada pojedinačnih vrsta životinja na mješovitim farmama i posebnosti sustava uzgoja goveda koji se temelje na pašnjacima i u kojima se životinje samo sezonski uzgajaju u zatvorenim postrojenjima. Uključuju i okvirne informacije o tehnikama u nastajanju, ako su dostupne.

Taj se provedbeni akt donosi u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 75. stavka 2.

3. Države članice osiguravaju da nadležno tijelo prati razvoj najboljih raspoloživih tehnika ili da je o njemu obaviješteno, kao i o objavljivanju svih novih ili ažuriranih jedinstvenih uvjeta za operativna pravila.

POGLAVLJE VII. ODBOR, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Nadležna tijela

Članak 71.

Države članice određuju nadležna tijela zadužena za provođenje obveza koje proizlaze iz ove Direktive.

Izvješćivanje od strane država članica

Članak 72.

1. Države članice osiguravaju da su Komisiji dostupne sve informacije o provedbi ove Direktive, o reprezentativnim podacima o emisijama i ostalim oblicima onečišćenja, o graničnim vrijednostima emisija, o primjeni najboljih raspoloživih tehnika u skladu s člancima 14. i 15., osobito o odobravanju odstupanja u skladu s člankom 15. stavkom 4., te o napretku ostvarenom u vezi s razvojem i primjenom tehnika u nastajanju u skladu s člankom 27. Države članice osiguravaju dostupnost informacija u elektroničkom obliku.

2. Vrsta, oblik i učestalost informacija koji se stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ovog članka utvrđuju se u skladu s regulatornim postupkom iz članka 75. stavka 2. Provedbena odluka kojom se utvrđuju vrsta, oblik i učestalost podataka koji se stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavkom 1. ovog članka ažurira se kad god je to potrebno, a najkasnije 5. kolovoza 2026.

3. Za sve uređaje za loženje obuhvaćene poglavljem III. ove Direktive države članice od 1. siječnja 2016. sastavljaju godišnji popis sumporovog dioksida, dušikovih oksida i emisija krutih čestica i unosa energije.

Vodeći računa o pravilima akumulacije iz članka 29., nadležno tijelo za svaki uređaj za loženje prikuplja sljedeće podatke:

(a) ukupna ulazna toplinska snaga (MW) uređaja za loženje;

(b) vrsta uređaja za loženje: kotao, plinska turbina, plinski motor, dizelski motor, drugo (navesti vrstu);

(c) datum početka rada uređaja za loženje;

(d) ukupne godišnje emisije (tone godišnje) sumporovog dioksida, dušikovih oksida i prašine (kao ukupne krute čestice);

(e) broj radnih sati uređaja za loženje;

(f) ukupni godišnji unos energije, povezan s neto kaloričnom vrijednosti (TJ godišnje), razvrstan na sljedeće kategorije goriva: ugljen, lignit, biomasa, treset, druga kruta goriva (navesti vrstu), tekuća goriva, prirodni plin, drugi plinovi (navesti vrstu).

Komisiji se na zahtjev stavljaju na raspolaganje godišnji podaci o pojedinačnim postrojenjima koji su sadržani u tim popisima.

Sažetak popisâ stavlja se na raspolaganje Komisiji svake 3 godine u roku od 12 mjeseci od završetka predmetnog trogodišnjeg razdoblja. U tom sažetku zasebno se navode podaci o uređajima za loženje unutar rafinerija.

Komisija u roku od 24 mjeseca od kraja predmetnog trogodišnjeg razdoblja stavlja na raspolaganje državama članicama i javnosti sažetak usporedbe i evaluacije tih popisa u skladu s Direktivom 2003/4/EZ.

4. Države članice od 1. siječnja 2016. jednom godišnje Komisiji dostavljaju izvješće sa sljedećim podacima:

(a) za uređaje za loženje na koje se primjenjuje članak 31., sadržaj sumpora u korištenom domaćem krutom gorivu i postignutu stopu odsumporavanja izraženo u mjesečnom prosjeku za svaki mjesec. Za prvu godinu u kojoj se primjenjuje članak 31. izvješćuje se i o tehničkoj opravdanosti nemogućnosti poštovanja graničnih vrijednosti emisija iz članka 30. stavaka 2. i 3.; i

(b) za uređaje za loženje koji ne rade više od 1500 radnih sati godišnje, izraženo kao petogodišnji pomični prosjek, broj radnih sati godišnje.

Preispitivanje

Članak 73.

1. Komisija do 30. lipnja 2028. i svakih pet godina nakon toga Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o preispitivanju provedbe ove Direktive. To izvješće sadržava informacije o aktivnostima za koje su zaključci o NRT-u doneseni ili nisu doneseni u skladu s člankom 13. stavkom 5. ove Direktive, u njemu se uzimaju u obzir dinamika inovacija, uključujući tehnike u nastajanju, potreba za daljnjim mjerama sprečavanja onečišćenja i preispitivanje iz članka 8. Direktive 2003/87/EZ.

To izvješće sadržava procjenu potrebe za djelovanjem Unije putem utvrđivanja ili ažuriranja minimalnih zahtjeva na razini Unije za granične vrijednosti emisija i za pravila o praćenju i sukladnosti za aktivnosti obuhvaćene područjem primjene zaključaka o NRT-u koji su doneseni u prethodnom petogodišnjem razdoblju, na temelju sljedećih kriterija:

(a) učinka dotičnih aktivnosti na okoliš u cjelini i na zdravlje ljudi;

(b) stanja provedbe najboljih raspoloživih tehnika za dotične aktivnosti.

Ta procjena uzima u obzir mišljenje foruma iz članka 13. stavka 4.

Smatra se da poglavlje III. i Prilog V. ovoj Direktivi predstavljaju minimalne zahtjeve na području cijele Unije kad se radi o velikim uređajima za loženje.

Izvješće je popraćeno zakonodavnim prijedlogom gdje je to primjereno. Ako se procjenom iz drugog podstavka utvrdi da postoji takva potreba, zakonodavni prijedlog uključuje odredbe kojima se utvrđuju ili ažuriraju, na području čitave Unije, minimalni zahtjevi za granične vrijednosti emisije i za pravila o praćenju i procjeni poštovanja za predmetne aktivnosti.

2. Komisija do 31. prosinca 2012. preispituje potrebu za kontrolom emisija nastalih:

(a) izgaranjem goriva u postrojenjima ukupne nazivne ulazne toplinske snage ispod 50 MW;

(b) intenzivnim uzgojem stoke; i

(c) rasipanjem gnojiva.

Komisija dostavlja izvješće o rezultatima tog preispitivanja Europskom parlamentu i Vijeću, prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.

3. Komisija, koristeći se metodologijom utemeljenom na dokazima i uzimajući u obzir posebnosti sektora, procjenjuje potrebu za djelovanjem Unije kako bi se:

(a) sveobuhvatno riješilo pitanje emisija iz uzgoja stoke u Uniji, posebno iz govedarstva; i

(b) dalje ostvario cilj globalne zaštite okoliša u pogledu proizvoda koji se stavljaju na tržište Unije sprečavanjem i kontrolom emisija iz stočarstva te na način koji je u skladu s međunarodnim obvezama Unije.

Komisija do 31. prosinca 2026. izvješćuje Europski parlament i Vijeće o rezultatima te procjene. Izvješće je prema potrebi popraćeno zakonodavnim prijedlogom.

4. Komisija preispituje:

(a) potrebu za kontrolom emisija iz istraživanja i proizvodnje mineralnih ulja i plina na kopnu i na moru;

(b) potrebu za kontrolom emisija iz obrade na lokaciji i eksploatacije neenergetskih industrijskih minerala koji se upotrebljavaju u industriji koja nije građevinarstvo, kao i potrebu za kontrolom emisija nastalih obradom na lokaciji i eksploatacijom ruda koje se odnedavno provode u Uniji;

(c) potrebu za revizijom praga aktivnosti iz Priloga I. za proizvodnju vodika elektrolizom vode.

Komisija uključuje rezultate tog preispitivanja u prvo izvješće Europskom parlamentu i Vijeću koje se zahtijeva na temelju prvog stavka.

Izmjene priloga

Članak 74.

1. Kako bi omogućila prilagođivanje odredaba ove Direktive znanstvenom i tehničkom napretku na temelju najboljih raspoloživih tehnika, Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 76. s obzirom na prilagodbu dijelova 3. i 4. Priloga V., dijelova 2., 6., 7. i 8. Priloga VI. i dijelova 5., 6., 7. i 8. Priloga VII. takvom znanstvenom i tehničkom napretku.

2. Komisija provodi odgovarajuće savjetovanje s dionicima prije donošenja delegiranog akta u skladu s ovim člankom.

Komisija objavljuje relevantne studije i analize korištene u pripremi delegiranog akta donesenog u skladu s ovim člankom najkasnije nakon donošenja delegiranog akta.

Postupak odbora

Članak 75.

1. Komisiji pomaže odbor. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.

2. Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

Izvršavanje delegiranja ovlasti

Članak 76.

1. Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 27.d, članka 48. stavka 5. i članka 74. dodjeljuje se Komisiji na razdoblje od pet godina počevši od 1. kolovoza 2024. Komisija izrađuje izvješće o delegiranju ovlasti najkasnije devet mjeseci prije kraja razdoblja od pet godina. Delegiranje ovlasti prešutno se produljuje za razdoblja jednakog trajanja, osim ako se Europski parlament ili Vijeće tom produljenju usprotive najkasnije tri mjeseca prije kraja svakog razdoblja.

3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 27.d, članka 48. stavka 5. i članka 74. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6. Delegirani akt donesen na temelju članka 27.d, članka 48. stavka 5. ili članka 74. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

Prilog X

Korelacijska tablica

Direktiva 78/176/EEZ | Direktiva 82/883/EEZ | Direktiva 92/112/EEZ | Direktiva 2008/1/EZ | Direktiva 1999/13/EZ | Direktiva 2000/76/EZ | Direktiva 2001/80/EZ | Ova Direktiva

Članak 1. stavak 1. | Članak 1. | Članak 1. | | | | | Članak 66.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 2.

Članak 1. stavak 2. točka (a) | | | Članak 2. stavak 2. | | | | Članak 3. stavak 2.

Članak 1. stavak 2. točka (b) | | | | | Članak 3. stavak 1. | | Članak 3. stavak 37.

Članak 1. stavak 2. točke (c), (d) i (e) | | | | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 66.

Članak 2. | | | | | | | Članak 67.

Članak 3. | | | | | | | Članak 11. točke (d) i (e)

Članak 4. | | | Članak 4. | Članak 3., uvodni dio i stavak 1. | Članak 4. stavak 1. | | Članak 4. stavak 1. prvi podstavak

Članak 5. | | | | | | | Članak 11. točke (d) i (e)

Članak 6. | | | | | | | Članak 11. točke (d) i (e)

Članak 7. stavak 1. | | Članak 10. | | | | | Članak 70. stavak 1. i članak 70. stavak 2. prva rečenica

Članak 7. stavci 2. i 3. | | | | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 70. stavak 2. druga rečenica i članak 70. stavak 3.

Članak 8. stavak 1. | | | | | | | —

Članak 8. stavak 2. | | | | | | | Članak 26. stavak 1. drugi podstavak

Članak 9. | | | | | | | —

Članak 10. | | | | | | | —

Članak 11. | | | | | | | Članak 12.

Članak 12. | | | | | | | —

Članak 13. stavak 1. | | | Članak 17. stavak 1. prvi podstavak i članak 17. stavak 3. prvi podstavak, prva rečenica | Članak 11. stavak 1., prva rečenica i članak 11. stavak 2. | | | Članak 72. stavak 1., prva rečenica

— | — | — | — | — | — | — | Članak 72. stavak 1., druga rečenica

Članak 13. stavci 2., 3. i 4. | | | | | | | —

Članak 14. | | | | | | | —

Članak 15. | Članak 14. | Članak 12. | Članak 21. | Članak 15. | Članak 21. | Članak 18. stavci 1. i 3. | Članak 80.

Članak 16. | Članak 15. | Članak 13. | Članak 23. | Članak 17. | Članak 23. | Članak 20. | Članak 84.

Prilog I. | | | | | | | —

Prilog II. odjeljak A. uvodni dio i točka 1. | | | | | | | —

Prilog II. odjeljak A. točka 2. | | | | | | | —

Prilog II. odjeljak B. | | | | | | | —

| Članak 2. | | | | | | —

| Članak 3. | | | | | | —

| Članak 4. stavak 1. i Članak 4. stavak 2. prvi podstavak | | | | | | —

| Članak 4. stavak 2. drugi podstavak | | | | | | —

| Članak 4. stavci 3. i 4. | | | | | | —

| Članak 5. | | | | | | —

| Članak 6. | | | | | | —

| Članak 7. | | | | | | —

| Članak 8. | | | | | | —

| Članak 9. | | | | | | —

| Članak 10. | | | | | | —

| Članak 11. stavak 1. | | | Članak 13. stavak 1. | Članak 17. stavak 1. | | Članak 75. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 75. stavak 2.

| Članak 11. stavak 2. | | | | Članak 17. stavak 2. | | —

| Članak 11. stavak 3. | | | | | | —

| Članak 12. | | | | | | —

| Članak 13. | | | | | | —

| Prilog I. | | | | | | —

| Prilog II. | | | | | | —

| Prilog III. | | | | | | —

| Prilog IV. | | | | | | —

| Prilog V. | | | | | | —

| | Članak 2. stavak 1., uvodni dio | | | | | —

| | Članak 2. stavak 1. točka (a), uvodni dio | | | | | —

| | Članak 2. stavak 1. točka (a) prva alineja | | | | | Članak 67. točka (a)

| | Članak 2. stavak 1. točka (a) druga alineja | | | | | Članak 67. točka (b)

| | Članak 2. stavak 1. točka (a) treća alineja i članak 2. stavak 1. točka (b) treća alineja | | | | | Članak 67. točka (d)

| | Članak 2. stavak 1. točka (a) četvrta, peta, šesta i sedma alineja | | | | | —

| | Članak 2. stavak 1. točka (b), uvodni dio i prva, četvrta, peta, šesta i sedma alineja | | | | | —

| | Članak 2. stavak 1. točka (b) druga alineja | | | | | Članak 67. točka (c)

| | Članak 2. stavak 1. točka (c) | | | | | —

| | Članak 2. stavak 2. | | | | | —

| | Članak 3. | | | | | Članak 67.

| | Članak 4. | | | | | Članak 67.

| | Članak 5. | | | | | —

| | Članak 6., prvi stavak, uvodni dio | | | | | Članak 68.

| | Članak 6. prvi stavak točka (a) | | | | | Prilog VIII. dio 1. točka 1.

| | Članak 6. prvi stavak točka (b) | | | | | Prilog VIII. dio 1. točka 2.

| | Članak 6. drugi stavak | | | | | Prilog VIII. dio 1. točka 3.

| | Članak 7. | | | | | —

| | Članak 8. | | | | | —

| | Članak 9. stavak 1., uvodni dio | | | | | Članak 69. stavak 2.

| | Članak 9. stavak 1. točka (a), uvodni dio | | | | | —

| | Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka i. | | | | | Prilog VIII. dio 2. točka 2.

| | Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka ii. | | | | | Prilog VIII. dio 2. točka 3., uvod i točka 3.(a)

| | Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iii. | | | | | Članak 69. stavak 1.

| | Članak 9. stavak 1. točka (a) podtočka iv. | | | | | Prilog VIII. dio 2. točka 3(b)

| | Članak 9. stavak 1. točka (a)(v) | | | | | —

| | Članak 9. stavak 1. točka (b) | | | | | Prilog VIII. dio 2. točka 4.

| | Članak 9. stavak 2. i stavak 3. | | | | | —

| | Članak 11. | | | | | Članak 11. točka (d) i točka (e)

| | Prilog | | | | | —

| | | Članak 1. | | | | Članak 1.

| | | Članak 2., uvodni dio | | | | Članak 3., uvodni dio

| | | Članak 2. stavak 1. | Članak 2. stavak 14. | | | Članak 3. stavak 1.

| | | Članak 2. stavak 3. | Članak 2. stavak 1. | | | Članak 3. stavak 3.

| | | Članak 2. stavak 4. | | | | —

| | | Članak 2. stavak 5. | Članak 2. stavak 9. | Članak 3. stavak 8. | Članak 2. stavak 1. | Članak 3. stavak 4.

| | | Članak 2. stavak 6., prva rečenica | Članak 2. stavak 13. | Članak 3. stavak 9. | Članak 2. stavak 3., prvi dio | Članak 3. stavak 5.

| | | Članak 2. stavak 6., druga rečenica | | | | Članak 15. stavak 1.

| | | Članak 2. stavak 7. | | | | Članak 3. stavak 6.

| | | Članak 2. stavak 8. | Članak 2. stavak 5. | | | Članak 71.

| | | Članak 2. stavak 9., prva rečenica | Članak 2. stavak 7. | Članak 3. stavak 12. | | Članak 3. stavak 7.

| | | Članak 2. stavak 9., druga rečenica | | | | Članak 4. stavak 2. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 4. stavak 2. drugi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 4. stavak 3.

| | | Članak 2. stavak 10. | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 3. stavak 8.

| | | Članak 2. stavak 11., prva rečenica | | | | Članak 3. stavak 9.

| | | Članak 2. stavak 11., druga rečenica | | | | Članak 20. stavak 3.

| | | Članak 2. stavak 12. prvi podstavak i Prilog IV., uvodni dio | | | | Članak 3. stavak 10.

| | | Članak 2. stavak 12. drugi podstavak | | | | Članak 14. stavak 5. točka (a) i članak 14. stavak 6.

| | | Članak 2. stavak 13. | Članak 2. stavak 6. | Članak 3. stavak 11. | Članak 2. stavak 5. | Članak 3. stavak 15.

| | | Članak 2. stavak 14. | | | | Članak 3. stavak 16.

| | | Članak 2. stavak 15. | | | | Članak 3. stavak 17.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 3. stavci od 11. do 14., stavci 18. do 23., stavci od 26. do 30. te stavci od 34. do 36.

| | | Članak 3. stavak 1., uvodni dio | | | | Članak 11., uvod

| | | Članak 3. stavak 1. točka (a) | | | | Članak 11. točka (a) i točka (b)

| | | Članak 3. stavak 1. točka (b) | | | | Članak 11. točka (c)

| | | Članak 3. stavak 1. točka (c) | | | | Članak 11. točka (d) i točka (e)

| | | Članak 3. stavak 1. točka (d) | | | | Članak 11. točka (f)

| | | Članak 3. stavak 1. točka (e) | | | | Članak 11. točka (g)

| | | Članak 3. stavak 1. točka (f) | | | | Članak 11. točka (h)

| | | Članak 3. stavak 2. | | | | —

| | | Članak 5. stavak 1. | | | | —

| | | Članak 5. stavak 2. | | | | Članak 80. stavak 1. drugi podstavak

| | | Članak 6. stavak 1., uvod | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točke od (a) do (d)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak, točka (e)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (e) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (f)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (f) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (g)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (g) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (h)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (h) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (i)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (i) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (j)

| | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak točka (j) | | | | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak točka (k)

| | | Članak 6. stavak 1. drugi podstavak | | | | Članak 12. stavak 1., drugi podstavak

| | | Članak 6. stavak 2. | | | | Članak 12. stavak 2.

| | | Članak 7. | | | | Članak 5. stavak 2.

| | | Članak 8. prvi stavak | | Članak 4. stavak 3. | | Članak 5. stavak 1.

| | | Članak 8. drugi stavak | | | | —

| | | Članak 9. stavak 1., prvi dio rečenice | | | | Članak 14. stavak 1., prvi podstavak

| | | Članak 9. stavak 1., drugi dio rečenice | | | | —

| | | Članak 9. stavak 2. | | | | Članak 5. stavak 3.

| | | Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, prva i druga rečenica | | | | Članak 14. stavak 1., drugi podstavak, uvodni dio i točke (a) i (b)

| | | Članak 9. stavak 3. prvi podstavak, treća rečenica | | | | Članak 14. stavak 2.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavci 3., stavci 4. i 7.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 5., uvod i točka (b) prvog podstavka i članak 14. stavak 5. drugi podstavak

| | | Članak 9. stavak 3. drugi podstavak | | | | —

| | | Članak 9. stavak 3. treći podstavak | | | | Članak 9. stavak 1.

| | | Članak 9. stavak 3. četvrti podstavak | | | | Članak 9. stavak 2.

| | | Članak 9. stavak 3. peti podstavak | | | | Članak 9. stavak 3.

| | | Članak 9. stavak 3. šesti podstavak | | | | Članak 9. stavak 4.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 10.

| | | Članak 9. stavak 4., prvi dio prve rečenice | | | | Članak 15. stavak 2.

| | | Članak 9. stavak 4., drugi dio prve rečenice | | | | Članak 15. stavak 4. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 15. stavak 4. drugi do peti podstavak i članak 15. stavak 5.

| | | Članak 9. stavak 4., druga rečenica | | | | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (g)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (h)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 15. stavak 3.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 16.

| | | Članak 9. stavak 5. prvi podstavak | | | | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (c) podtočka i.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak, točka (c) podtočka ii.

| — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (d)

| | | Članak 9. stavak 5. drugi podstavak | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (e)

| | | Članak 9. stavak 6. prvi podstavak | | | | Članak 14. stavak 1. drugi podstavak točka (f)

| | | Članak 9. stavak 6. drugi podstavak | | | | —

| | | Članak 9. stavak 7. | | | | —

| | | Članak 9. stavak 8. | | | | Članak 6. i članak 17. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 17. stavci 2., 3. i 4.

| | | Članak 10. | | | | Članak 18.

| | | Članak 11. | | | | Članak 19.

| | | Članak 12. stavak 1. | | | | Članak 20. stavak 1.

| | | Članak 12. stavak 2., prva rečenica | | | | Članak 20. stavak 2. prvi podstavak

| | | Članak 12. stavak 2., druga rečenica | | | | Članak 20. stavak 2. drugi podstavak

| | | Članak 12. stavak 2., treća rečenica | | | | —

| | | Članak 13. stavak 1. | | | | Članak 21. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 21. stavci 2., 3. i 4.

| | | Članak 13. stavak 2., uvodni dio | | | | Članak 21. stavak 5., uvodni dio

| | | Članak 13. stavak 2. točka (a) | | | | Članak 21. stavak 5. točka (a)

| | | Članak 13. stavak 2. točka (b) | | | | —

| | | Članak 13. stavak 2. točka (c) | | | | Članak 21. stavak 5. točka (b)

| | | Članak 13. stavak 2. točka (d) | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 21. stavak 5. točka (c)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 22.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 23. stavak 1. prvi podstavak

| | | Članak 14., uvodni dio i točka (a) | | | | Članak 8. stavak 1.

| | | Članak 14. točka (b) | | | | Članak 7. točka (a) i članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka i.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 7., uvodni dio i točke (b) i (c)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 14. stavak 1. točka (d) podtočka ii.

| | | Članak 14. točka (c) | | | | Članak 23. stavak 1. drugi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 23. stavci 2. do 6.

| | | Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b) | Članak 12. stavak 1. prvi podstavak | | | Članak 24. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio te točke (a) i (b)

| | | Članak 15. stavak 1. prvi podstavak, točka (c) | | | | Članak 24. stavak 1. prvi podstavak točka (c)

| | | Članak 15. stavak 1., drugi podstavak | | | | Članak 24. stavak 1. drugi podstavak

| | | Članak 15. stavak 2. | | | | Članak 24. stavak 3. točka (b)

| | | Članak 15. stavak 3. | | | | Članak 24. stavak 4.

| | | Članak 15. stavak 4. | | | | Članak 24. stavak 2. uvodni dio i točke (a) i (b)

— | — | — | — | — | — | — | Članak 24. stavak 2. točke od (c) do (f) i članak 24. stavak 3., uvodni dio i točka (a)

| | | Članak 16. | | | | Članak 25.

| | | Članak 17. stavak 1. drugi podstavak | | | | —

| | | Članak 17. stavak 2. prvi podstavak | | | | Članak 13. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 13. od stavka 2. do stavka 7.

| | | Članak 17. stavak 2. drugi podstavak | | | | —

| | | Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, druga i treća rečenica | Članak 11. stavak 1., druga rečenica | | | Članak 72. stavak 2.

| | | Članak 17. stavak 3. prvi podstavak, četvrta rečenica | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 72. stavak 3. i stavak 4.

| | | Članak 17. stavak 3. drugi podstavak | | | | —

| | | Članak 17. stavak 3. treći podstavak | Članak 11. stavak 3. | | | Članak 73. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 73. stavak 2.

| | | Članak 17. stavak 4. | | | | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 74.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 27.

| | | Članak 18. | | | Članak 11. | Članak 26.

| | | Članak 19. | | | | —

| | | Članak 20. | | | | —

| | | Članak 21. | | | | Članak 80. stavak 2.

| | | Članak 22. | | Članak 18. | Članak 17. | Članak 81.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 82.

| | | Članak 23. | Članak 16. | Članak 22. | Članak 19. | Članak 83.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 2. stavak 1.

| | | Prilog I., stavak 1. uvodnog dijela | | | | Članak 2. stavak 2.

| | | Prilog I., stavak 2. uvodnog dijela | | | | Prilog I. prvi podstavak uvodnog dijela, prva rečenica

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I., prvi podstavak uvodnog dijela, druga rečenica

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I., drugi podstavak uvodnog dijela

| | | Prilog I. točka 1.1. do točke 1.3. | | | | Prilog I. od točke 1.1. do točke 1.3.

| | | Prilog I. točka 1.4. | | | | Prilog I. točka 1.4.(a)

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točka 1.4.(b)

| | | Prilog I. točka 2. | | | | Prilog I. točka 2.

| | | Prilog I. točka 3.1. | | | | Prilog I. točka 3.1.(a) i (b)

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točka 3.1.(c)

| | | Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5. | | | | Prilog I. točka 3.2. do točke 3.5.

| | | Prilog I. točka 4. | | | | Prilog I. točka 4.

| | | Prilog I. točka 5., uvodni dio | | | | —

| | | Prilog I. točka 5.1. | | | | Prilog I. točke 5.1.(b), (f), (g), i., (j) i točka 5.2.(b)

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točke 5.1.(a), (c), (d), (e), (h), (k)

| | | Prilog I. točka 5.2. | | | | Prilog I. točka 5.2.(a)

| | | Prilog I. točka 5.3. | | | | Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke i. i ii.

— | — | — | — | — | — | | Prilog I. točka 5.3.(a) podtočke od iii. do v. i točka 5.3.(b)

| | | Prilog I. točka 5.4. | | | | Prilog I. točka 5.4.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točke 5.5. i 5.6.

| | | Prilog I. točke 6.1.(a) i (b) | | | | Prilog I. točke 6.1.(a) i (b)

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točka 6.1.(c)

| | | Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b) | | | | Prilog I. točka 6.2. - točka 6.4.(b) podtočka ii.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točka 6.4.(b) podtočka iii.

| | | Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9. | | | | Prilog I. točka 6.4.(c) - točka 6.9.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog I. točke 6.10. i 6.11.

| | | Prilog II. | | | | —

| | | Prilog III. | | | | Prilog II., „Zrak” i „Voda”, točke 1. do 12.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog II., „Voda”, točka 13.

| | | Prilog IV. | | | | Prilog III.

| | | Prilog V. | | | | Prilog IV.

| | | | Članak 1. | | | Članak 56.

| | | | Članak 2. stavak 2. | | | Članak 57. stavak 1.

| | | | Članak 2. stavak 3. | | | —

| | | | Članak 2. stavak 4. | | | Članak 63. stavak 1.

| | | | Članak 2. stavak 8. | | | Članak 4. stavak 1., treći podstavak

| | | | Članak 2. stavak 10. | | | Članak 57. stavak 3.

| | | | Članak 2. stavak 11. | | | Članak 57. stavak 2.

| | | | Članak 2. stavak 12. | | | Članak 57. stavak 4.

| | | | Članak 2. stavak 15. | | | Članak 57. stavak 5.

| | | | Članak 2. stavak 16. | | | Članak 3. stavak 44.

| | | | Članak 2. stavak 17. | | | Članak 3. stavak 45.

| | | | Članak 2. stavak 18. | | | Članak 3. stavak 46.

| | | | Članak 2. stavak 19. | | | —

| | | | Članak 2. stavak 20. | | | Članak 3. stavak 47.

| | | | Članak 2. stavak 21. | | | Članak 57. stavak 6.

| | | | Članak 2. stavak 22. | | | Članak 57. stavak 7.

| | | | Članak 2. stavak 23. | | | Članak 57. stavak 8.

| | | | Članak 2. stavak 24. | | | Članak 57. stavak 9.

| | | | Članak 2. stavak 25. | | | Članak 57. stavak 10.

| | | | Članak 2. stavak 26. | | | Članak 57. stavak 11.

| | | | Članak 2. stavak 27. | | | —

| | | | Članak 2. stavak 28. | | | Članak 63. stavak 1.

| | | | Članak 2. stavak 29. | | | —

| | | | Članak 2. stavak 30. | | | Članak 57. stavak 12.

| | | | Članak 2. stavak 31. | | | Prilog VII. dio 2., prva rečenicaPrilog VIII. dio 2. točka 1.

| | | | Članak 2. stavak 32. | | | —

| | | | Članak 2. stavak 33. | | | Članak 57. stavak 13.

| | | | Članak 3. stavak 2. | | | Članak 4. stavak 1. drugi podstavak

| | | | Članak 4. stavci 1, 2. i 3. | | | Članak 4. stavak 1. prvi i drugi podstavak

| | | | Članak 4. stavak 4. | | | Članak 63. stavak 2.

| | | | Članak 5. stavak 1. | | | Članak 59. stavak 1., prvi podstavak, uvodni dio

| | | | Članak 5. stavak 2. | | | Članak 59. stavak 1. točke (a) i (b)

| | | | Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (a) | | | Članak 59. stavak 2.

| | | | Članak 5. stavak 3. prvi podstavak točka (b) | | | Članak 59. stavak 3.

| | | | Članak 5. stavak 3. drugi podstavak | | | Članak 59. stavak 4.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 59. stavak 5.

| | | | Članak 5. stavak 4. | | | —

| | | | Članak 5. stavak 5. | | | Članak 59. stavak 6.

| | | | Članak 5. stavak 6. | | | Članak 58.

| | | | Članak 5. stavak 7. | | | Prilog VII. dio 4. točka 1.

| | | | Članak 5. stavak 8. prvi podstavak | | | Prilog VII. dio 4. točka 2.

| | | | Članak 5. stavak 8. drugi podstavak | | | —

| | | | Članak 5. stavak 9. | | | —

| | | | Članak 5. stavak 10. | | | Članak 59. stavak 7.

| | | | Članak 5. stavak 11. stavci 12. i 13. | | | —

| | | | Članak 6. | | | —

| | | | Članak 7. stavak 1., uvod i prva, druga, treća i četvrta alineja | | | Članak 64.

| | | | Članak 7. stavak 1., završni dio | | | —

| | | | Članak 7. stavak 2. | | | —

| | | | Članak 8. stavak 1. | | | Članak 14. stavak 1. točka (d), članak 60.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 61.

| | | | Članak 8. stavak 2. | | | Prilog VII. dio 6. točka 1.

| | | | Članak 8. stavak 3. | | | Prilog VII. dio 6. točka 2.

| | | | Članak 8. stavak 4. | | | Prilog VII. dio 6. točka 3.

| | | | Članak 8. stavak 5. | | | —

| | | | Članak 9. stavak 1. prvi podstavak, uvodni dio | | | Članak 62. prvi podstavak, uvodni dio

| | | | Članak 9. stavak 1. prvi podstavak prva, druga i treća alineja | | | Članak 62. prvi podstavak točke (a), (b) i (c)

| | | | Članak 9. stavak 1. drugi podstavak | | | Članak 62. drugi podstavak

| | | | Članak 9. stavak 1. treći podstavak | | | Prilog VII. dio 8. točka 4.

| | | | Članak 9. stavak 2. | | | Članak 63. stavak 3.

| | | | Članak 9. stavak 3. | | | Prilog VII. dio 8. točka 1.

| | | | Članak 9. stavak 4. | | | Prilog VII. dio 8. točka 2.

| | | | Članak 9. stavak 5. | | | Prilog VII. dio 8. točka 3.

| | | | Članak 10. | Članak 4. stavak 9. | | Članak 8. stavak 2.

| | | | Članak 11. stavak 1., treća do šesta rečenica | | | —

| | | | Članak 12. stavak 1. drugi podstavak | | | Članak 65. stavak 1. prvi podstavak

| | | | Članak 12. stavak 1. treći podstavak | | | Članak 65. stavak 1. drugi podstavak

| | | | Članak 12. stavak 2. | | | Članak 65. stavak 2.

| | | | Članak 12. stavak 3. | | | Članak 65. stavak 3.

| | | | Članak 13. stavak 2. i stavak 3. | | | —

| | | | Članak 14. | Članak 19. | Članak 16. | Članak 79.

| | | | Prilog I., prva i druga rečenica uvodnog dijela | | | Članak 56.

| | | | Prilog I., treća rečenica uvodnog dijela i popis aktivnosti | | | Prilog VII. dio 1.

| | | | Prilog II.A | | | Prilog VII. dio 2. i 3.

| | | | Prilog II.A dio II., posljednja rečenica stavka 6. | | | —

| | | | Prilog II.B točka 1., prva i druga rečenica | | | Članak 59. stavak 1. prvi podstavak točka (b)

| | | | Prilog II.B, točka 1., treća rečenica | | | Članak 59. stavak 1. drugi podstavak

| | | | Prilog II.B točka 2. | | | Prilog VII. dio 5.

| | | | Prilog II.B točka 2. drugi podstavak i. i tablica | | | —

| | | | Prilog III. točka 1. | | | —

| | | | Prilog III. točka 2. | | | Prilog VII. dio 7. točka 1.

| | | | Prilog III. točka 3. | | | Prilog VII. dio 7. točka 2.

| | | | Prilog III. točka 4. | | | Prilog VII. dio 7. točka 3.

| | | | | Članak 1. prvi stavak | | Članak 42.

| | | | | Članak 1. drugi stavak | | —

| | | | | Članak 2. stavak 1. | | Članak 42. stavak 1. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 42. stavak 1. drugi do peti podstavak

| | | | | Članak 2. stavak 2., uvodni dio | | Članak 42. stavak 2., uvodni dio

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (a), uvodni dio | | Članak 42. stavak 2. točka (a), uvodni dio

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočke od i. do v. | | Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka i.

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vi. | | Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka ii.

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka vii. | | Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iii.

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (a) podtočka viii. | | Članak 42. stavak 2. točka (a) podtočka iv.

| | | | | Članak 2. stavak 2. točka (b) | | Članak 42. stavak 2. točka (b)

| | | | | Članak 3. stavak 2. prvi podstavak | | Članak 3. stavak 38.

| | | | | Članak 3. stavak 2. drugi podstavak | | —

| | | | | Članak 3. stavak 3. | | Članak 3. stavak 39.

| | | | | Članak 3. stavak 4. prvi podstavak | | Članak 3. stavak 40.

| | | | | Članak 3. stavak 4. drugi podstavak | | Članak 42. stavak 1. treći podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 42. stavak 1. četvrti podstavak

| | | | | Članak 3. stavak 5. prvi podstavak | | Članak 3. stavak 41.

| | | | | Članak 3. stavak 5. drugi podstavak | | Članak 42. stavak 1. peti podstavak

| | | | | Članak 3. stavak 5. treći podstavak | | Članak 42. stavak 1. treći podstavak

| | | | | Članak 3. stavak 6. | | Prilog VI. dio 1. točka (a)

| | | | | Članak 3. stavak 7. | | Članak 3. stavak 42.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog VI. dio 1. točka (b)

| | | | | Članak 3. stavak 10. | | Članak 3. stavak 43.

| | | | | Članak 3. stavak 13. | | Članak 43.

| | | | | Članak 4. stavak 2. | | Članak 44.

| | | | | Članak 4. stavak 4., uvodni dio te točke (a) i (b) | | Članak 45. stavak 1., uvodni dio te točke (a) i (b)

| | | | | Članak 4. stavak 4. točka (c) | | Članak 45. stavak 1. točka (e)

| | | | | Članak 4. stavak 5. | | Članak 45. stavak 2.

| | | | | Članak 4. stavak 6. | | Članak 45. stavak 3.

| | | | | Članak 4. stavak 7. | | Članak 45. stavak 4.

| | | | | Članak 4. stavak 8. | | Članak 54.

| | | | | Članak 5. | | Članak 52.

| | | | | Članak 6. stavak 1. prvi podstavak | | Članak 50. stavak 1.

| | | | | Članak 6. stavak 1. drugi podstavak i članak 6. stavak 2. | | Članak 50. stavak 2.

| | | | | Članak 6. stavak 1. treći podstavak | | Članak 50. stavak 3. prvi podstavak

| | | | | Članak 6. stavak 1. prvi dio četvrtog podstavka | | —

| | | | | Članak 6. stavak 1. drugi dio četvrtog podstavka | | Članak 50. stavak 3. drugi podstavak

| | | | | Članak 6. stavak 3. | | Članak 50. stavak 4.

| | | | | Članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica prvog podstavka i članak 6. stavak 4., prva i druga rečenica drugog podstavka | | Članak 51. stavak 1.

| | | | | Članak 6. stavak 4., treća rečenica prvog podstavka | | Članak 51. stavak 2.

— | — | — | — | — | Članak 6. stavak 4., treća rečenica drugog podstavka | — | Članak 51. stavak 3. prvi podstavak

| | | | | Članak 6. stavak 4. treći podstavak | | Članak 51. stavak 3. drugi podstavak

| | | | | Članak 6. stavak 4. četvrti podstavak | | Članak 51. stavak 4.

| | | | | Članak 6. stavak 5., prvi dio rečenice | | —

| | | | | Članak 6. stavak 5., drugi dio rečenice | | Članak 46. stavak 1.

| | | | | Članak 6. stavak 6. | | Članak 50. stavak 5.

| | | | | Članak 6. stavak 7. | | Članak 50. stavak 6.

| | | | | Članak 6. stavak 8. | | Članak 50. stavak 7.

| | | | | Članak 7. stavak 1. i Članak 7. stavak 2. prvi podstavak | | Članak 46. stavak 2. prvi podstavak

| | | | | Članak 7. stavak 2. drugi podstavak | | Članak 46. stavak 2. drugi podstavak

| | | | | Članak 7. stavak 3. i članak 11 stavak 8. prvi podstavak, uvodni dio | | Prilog VI. dio 6., prvi dio točke 2.7.

| | | | | Članak 7. stavak 4. | | Članak 46. stavak 2. drugi podstavak

| | | | | Članak 7. stavak 5. | | —

| | | | | Članak 8. stavak 1. | | Članak 45. stavak 1. točka (c)

| | | | | Članak 8. stavak 2. | | Članak 46. stavak 3.

| | | | | Članak 8. stavak 3. | | —

| | | | | Članak 8. stavak 4. prvi podstavak | | Članak 46. stavak 4. prvi podstavak

| | | | | Članak 8. stavak 4. drugi podstavak | | Prilog VI. dio 6. točka 3.2.

| | | | | Članak 8. stavak 4., treći podstavak | | —

| | | | | Članak 8. stavak 4. četvrti podstavak | | —

| | | | | Članak 8. stavak 5. | | Članak 46. stavak 4. drugi i treći podstavak

| | | | | Članak 8. stavak 6. | | Članak 45. stavak 1. točke (c) i (d)

| | | | | Članak 8. stavak 7. | | Članak 46. stavak 5.

| | | | | Članak 8. stavak 8. | | —

| | | | | Članak 9. prvi podstavak | | Članak 53. stavak 1.

| | | | | Članak 9. drugi podstavak | | Članak 53. stavak 2.

| | | | | Članak 9. treći podstavak | | Članak 53. stavak 3.

| | | | | Članak 10. stavak 1. i stavak 2. | | —

| | | | | Članak 10. stavak 3., prva rečenica | | Članak 48. stavak 2.

| | | | | Članak 10. stavak 3., druga rečenica | | —

| | | | | Članak 10. stavak 4. | | Članak 48. stavak 3.

| | | | | Članak 10. stavak 5. | | Prilog VI. dio 6., drugi dio točke 1.3.

| | | | | Članak 11. stavak 1. | | Članak 48. stavak 1.

| | | | | Članak 11. stavak 2. | | Prilog VI. dio 6. točka 2.1.

| | | | | Članak 11. stavak 3. | | Prilog VI. dio 6. točka 2.2.

| | | | | Članak 11. stavak 4. | | Prilog VI. dio 6. točka 2.3.

| | | | | Članak 11. stavak 5. | | Prilog VI. dio 6. točka 2.4.

| | | | | Članak 11. stavak 6. | | Prilog VI. dio 6. točka 2.5. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Prilog VI. dio 6. točka 2.5. drugi podstavak

| | | | | Članak 11. stavak 7., prvi dio prve rečenice prvog podstavka | | Prilog VI. dio 6. točka 2.6., uvodni dio

| | | | | Članak 11. stavak 7., drugi dio prve rečenice prvog podstavka | | Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(a)

| | | | | Članak 11. stavak 7., druga rečenica prvog podstavka | | —

| | | | | Članak 11. stavak 7. drugi podstavak | | —

| | | | | Članak 11. stavak 7. točka (a) | | Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(b)

| | | | | Članak 11. stavak 7. točke (b) i (c) | | —

| | | | | Članak 11. stavak 7. točka (d) | | Prilog VI. dio 6. točka 2.6.(c)

| | | | | Članak 11. stavak 7. točke (e) i (f) | | —

| | | | | Članak 11. stavak 8. prvi podstavak, točke (a) i (b) | | Prilog VI. dio 3. točka 1.

| | | | | Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (c) i drugi podstavak | | Prilog VI. dio 6. drugi podstavak točke 2.7.

| | | | | Članak 11. stavak 8. prvi podstavak točka (d) | | Prilog VI. dio 4. točka 2.1. drugi podstavak

| | | | | Članak 11. stavak 9. | | Članak 48. stavak 4.

| | | | | Članak 11. stavak 10. | | Prilog VI. dio 8. točka 1.1.

| | | | | Članak 11. stavak 11. | | Prilog VI. dio 8. točka 1.2.

| | | | | Članak 11. stavak 12. | | Prilog VI. dio 8. točka 1.3.

| | | | | Članak 11. stavak 13. | | Članak 48. stavak 5.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 49.

| | | | | Članak 11. stavak 14. | | Prilog VI. dio 6. točka 3.1.

| | | | | Članak 11. stavak 15. | | Članak 45. stavak 1. točka (e)

| | | | | Članak 11. stavak 16. | | Prilog VI. dio 8. točka 2.

| | | | | Članak 11. stavak 17. | | Članak 8. stavak 2. točka (a)

| | | | | Članak 12. stavak 1. | | Članak 55. stavak 1.

| | | | | Članak 12. stavak 2., prva i druga rečenica | | Članak 55. stavak 2.

| | | | | Članak 12. stavak 2., treća rečenica | | Članak 55. stavak 3.

| | | | | Članak 13. stavak 1. | | Članak 45. stavak 1. točka (f)

| | | | | Članak 13. stavak 2. | | Članak 47.

| | | | | Članak 13. stavak 3. | | Članak 46. stavak 6.

| | | | | Članak 13. stavak 4. | | Prilog VI. dio 3. točka 2.

| | | | | Članak 14. | | —

| | | | | Članak 15. | | —

| | | | | Članak 16. | | —

| | | | | Članak 20. | | —

| | | | | Prilog I. | | Prilog VI. dio 2.

| | | | | Prilog II., prvi dio (bez brojčanih oznaka) | | Prilog VI. dio 4. točka 1.

| | | | | Prilog II. točka 1., uvodni dio | | Prilog VI., Dio 4., točka 2.1.

| | | | | Prilog II. točke 1.1. i 1.2. | | Prilog VI. dio 4. točke 2.2. i 2.3.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog VI. dio 4. točka 2.4.

| | | | | Prilog II. točka 1.3. | | —

| | | | | Prilog II. točka 2.1. | | Prilog VI. dio 4. točka 3.1.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog VI. Dio 4. točka 3.2.

| | | | | Prilog II. točka 2.2. | | Prilog VI. dio 4. točke 3.3. i 3.4.

| | | | | Prilog II. točka 3. | | Prilog VI. dio 4. točka 4.

| | | | | Prilog III. | | Prilog VI. dio 6. točka 1.

| | | | | Prilog IV., tablica | | Prilog VI. dio 5.

| | | | | Prilog IV., završna rečenica | | —

| | | | | Prilog V. točka (a), tablica | | Prilog VI. dio 3. točka 1.1.

| | | | | Prilog V. točka (a), završna rečenica | | —

| | | | | Prilog V. točka (b), tablica | | Prilog VI. dio 3. točka 1.2.

| | | | | Prilog V. točka (b), završne rečenice | | —

| | | | | Prilog V. točka (c) | | Prilog VI. dio 3. točka 1.3.

| | | | | Prilog V. točka (d) | | Prilog VI. dio 3. točka 1.4.

| | | | | Prilog V. točka (e) | | Prilog VI. dio 3. točka 1.5.

| | | | | Prilog V. točka (f) | | Prilog VI. dio 3. točka 3.

| | | | | Prilog VI. | | Prilog VI. dio 7.

| | | | | | Članak 1. | Članak 28. prvi podstavak

| | | | | | Članak 2. stavak 2. | Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak

| | | | | | Članak 2. stavak 3., drugi dio | Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. prvi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 1. točka 1. i dio 2. točka 1. drugi podstavak

| | | | | | Članak 2. stavak 4. | —

| | | | | | Članak 2. stavak 6., prvi dio | Članak 3. stavak 24.

| | | | | | Članak 2. stavak 6., drugi dio | Članak 28. drugi podstavak, točka (j)

| | | | | | Članak 2. stavak 7. prvi podstavak | Članak 3. stavak 25.

| | | | | | Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, prva rečenica | —

| | | | | | Članak 2. stavak 7. drugi podstavak, druga rečenica i točke od (a) do (i.) | Članak 28. drugi podstavak i točke od (a) do (i).

| | | | | | Članak 2. stavak 7. drugi podstavak točka (j) | —

| | | | | | Članak 2. stavak 7. treći podstavak | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 29. stavak 1.

| | | | | | Članak 2. stavak 7. četvrti podstavak | Članak 29. stavak 2.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 29. stavak 3.

| | | | | | Članak 2. stavak 8. | Članak 3. stavak 32.

| | | | | | Članak 2. stavak 9. | —

| | | | | | Članak 2. stavak 10. | —

| | | | | | Članak 2. stavak 11. | Članak 3. stavak 31.

| | | | | | Članak 2. stavak 12. | Članak 3. stavak 33.

| | | | | | Članak 2. stavak 13. | —

| | | | | | Članak 3. | —

| | | | | | Članak 4. stavak 1. | —

| | | | | | Članak 4. stavak 2. | —

| | | | | | Članak 4. stavak 3. do članka 4. stavak 8. |

| | | | | | Članak 5. stavak 1. | Prilog V. dio 1. točka 2. drugi podstavak

| | | | | | | Prilog V. dio 1., točka 2. prvi, drugi i četvrti podstavak

| | | | | | Članak 5. stavak 2. | —

| | | | | | Članak 6. | —

| | | | | | Članak 7. stavak 1. | Članak 37.

| | | | | | Članak 7. stavak 2. | Članak 30. stavak 5.

| | | | | | Članak 7. stavak 3. | Članak 30. stavak 6.

| | | | | | Članak 8. stavak 1. | Članak 40. stavak 1.

| | | | | | Članak 8. stavak 2., prvi dio prvog podstavka | Članak 40. stavak 2., prvi dio prvog podstavka

| | | | | | Članak 8. stavak 2., drugi dio prvog podstavka | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 40. stavak 2., drugi dio prvog podstavka

— | — | — | — | — | — | — | Članak 40. stavak 2. drugi podstavak

— | — | — | — | — | — | — | Članak 40. stavak 3.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 41.

| | | | | | Članak 8. stavak 2. drugi podstavak | —

| | | | | | Članak 8. stavci 3. i 4. | —

| | | | | | Članak 9. | Članak 30. stavak 1.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 30. stavci 2., 3. i 4.

| | | | | | Članak 9.a | Članak 36.

| | | | | | Članak 10. prvi stavak, prva rečenica | Članak 30. stavak 7., prva rečenica

— | — | — | — | — | — | — | Članak 30. stavak 7., druga rečenica

— | — | — | — | — | — | — | Članak 30. stavci 8. i 9.

— | — | — | — | — | — | — | Članci od 31. do 35.

| | | | | | Članak 10. prvi stavak, druga rečenica | —

| | | | | | Članak 10. drugi stavak | —

| | | | | | Članak 12., prva rečenica | Članak 38. stavak 1.

| | | | | | Članak 12., druga rečenica | —

— | — | — | — | — | — | — | Članak 38. stavci 2., 3. i 4.

— | — | — | — | — | — | — | Članak 39.

| | | | | | Članak 13. | Prilog V. dio 3., treći dio točke 8.

| | | | | | Članak 14. | Prilog V. dio 4.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 5., 6. i 7.

| | | | | | Članak 15. | —

| | | | | | Članak 18. stavak 2. | —

| | | | | | Prilog I. | —

| | | | | | Prilog II. | —

| | | | | | Prilozi III. i IV. | Prilog V. točka 2. dijela 1. i dio 2.

| | | | | | Prilog V.A | Prilog V. dio 1. točka 3.

| | | | | | Prilog V.B | Prilog V. dio 2. točka 3.

| | | | | | Prilog VI.A | Prilog V. dio 1. točke 4. i 6.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 1. točka 5.

| | | | | | Prilog VI.B | Prilog V. dio 2. točke 4. i 6.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 2. točka 5.

| | | | | | Prilog VII.A | Prilog V. dio 1. točke 7. i 8.

| | | | | | Prilog VII.B | Prilog V. dio 2. točke 7. i 8.

| | | | | | Prilog VIII.A točka 1. | —

| | | | | | Prilog VIII.A točka 2. | Prilog V. dio 3. prvi dio točke 1. i točke 2., 3. i 5.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 3. drugi dio točke 1.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 3., točka 4.

| | | | | | Prilog VIII.A točka 3. | —

| | | | | | Prilog VIII.A točka 4. | Prilog V. dio 3. točka 6.

| | | | | | Prilog VIII.A točka 5. | Prilog V. dio 3. točke 7. i 8.

| | | | | | Prilog VIII.A točka 6. | Prilog V. dio 3. točke 9. i 10.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 3. točka 11.

— | — | — | — | — | — | — | Prilog V. dio 4.

| | | | | | Prilog VIII.B | —

| | | | | | Prilog VIII.C | —

| | | Prilog VI. | | | Prilog IX. | Prilog IX.

| | | Prilog VII. | | | Prilog X. | Prilog X.

Sankcije

Članak 79.

1. Ne dovodeći u pitanje obveze država članica na temelju Direktive 2008/99/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(22), države članice utvrđuju pravila o sankcijama primjenjivima na kršenja nacionalnih odredaba donesenih na temelju ove Direktive i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Predviđene sankcije moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

2. Sankcije iz stavka 1. uključuju upravne novčane kazne kojima se osobama koje su počinile kršenje djelotvorno oduzimaju ekonomske koristi koje proizlaze iz tog kršenja.

U slučaju najtežih kršenja koja je počinila pravna osoba, najveći iznos upravnih novčanih kazni iz prvog podstavka iznosi najmanje 3 % godišnjeg prometa operatera u Uniji u financijskoj godini koja prethodi godini u kojoj je izrečena novčana kazna.

Države članice mogu osim toga ili umjesto toga upotrebljavati kaznene sankcije pod uvjetom da su one jednako učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kao upravne novčane kazne iz ovog članka.

3. Države članice osiguravaju da se sankcijama utvrđenima na temelju ovog članka, prema potrebi, na odgovarajući način uzima u obzir sljedeće:

(a) priroda, težina i razmjer kršenja;

(b) stanovništvo ili okoliš koji je pogođen kršenjem, imajući na umu učinak kršenja na cilj postizanja visoke razine zaštite zdravlja ljudi i okoliša;

(c) ponavljajući ili opetovani karakter kršenja.

4. Države članice bez odgode obavješćuju Komisiju o pravilima i mjerama iz stavka 1. te o svim naknadnim izmjenama koje na njih utječu.

Naknada štete

Članak 79.a.

1. Države članice osiguravaju da, ako je šteta za zdravlje ljudi nastala kao posljedica kršenja nacionalnih mjera donesenih na temelju ove Direktive, oštećeni pojedinci imaju pravo zatražiti i dobiti naknadu za tu štetu od relevantnih fizičkih ili pravnih osoba.

2. Države članice osiguravaju da se nacionalna pravila i postupci koji se odnose na zahtjeve za naknadu štete oblikuju i primjenjuju tako da ne onemogućuju niti pretjerano otežavaju ostvarivanje prava na naknadu štete uzrokovane kršenjem u skladu sa stavkom 1.

3. Države članice mogu utvrditi rokove zastare za pokretanje postupaka za naknadu štete iz stavka 1. Ti rokovi ne počinju teći prije nego što je kršenje prestalo i prije nego što je osoba koja traži naknadu znala ili se razumno moglo očekivati da zna da je pretrpjela štetu zbog kršenja u skladu sa stavkom 1.

Prenošenje

Članak 80.

1. Države članice stavljaju na snagu zakone i druge propise koji su potrebni radi usklađivanja s člankom 2., člankom 3. točkom 8., točkama od 11. do 15., od 18. do 23., od 26. do 30., od 34. do 38. i točkom 41., člankom 4. stavcima 2. i 3., člancima 7., 8. i 10., člankom 11. točkama (e) i (h), člankom 12. stavkom 1. točkama (e) i (h), člankom 13. stavkom 7., člankom 14. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii., člankom 14. stavkom 1. točkama (d), (e), (f) i (h), člankom 14. stavcima od 2. do 7., člankom 15. stavcima od 2. do 5., člancima 16., 17. i 19., člankom 21. stavcima od 2. do 5., člancima 22., 23., 24., 27., 28. i 29., člankom 30. stavcima 1., 2., 3., 4., 7. i 8., člancima 31., 32., 33., 34., 35., 36., 38. i 39., člankom 40. stavcima 2. i 3., člancima 42. i 43., člankom 45. stavkom 1., člankom 58., člankom 59. stavkom 5., člankom 63., člankom 65. stavkom 3., člancima 69., 70., 71., 72. i 79., te s prvim podstavkom i točkama 1.1., 1.4., 2.5.(b), 3.1., 4., 5., 6.1.(c), 6.4.(b), 6.10. i 6.11. Priloga I., Prilogom II., točkom 12. Priloga III., Prilogom V., točkom (b) dijela 1., točkama 2.2., 2.4., 3.1. i 3.2. dijela 4., točkama 2.5. i 2.6. dijela 6. i točkom 1.1.(d) dijela 8. Priloga VI., točkom 2. dijela 4., točkom 1. dijela 5., točkom 3. dijela 7. Priloga VII., točkama 1. i 2.(c) dijela 1., točkama 2. i 3. dijela 2. i dijela 3. Priloga VIII. do 7. siječnja 2013.

Države članice te mjere primjenjuju od istog datuma.

Kada države članice donose te mjere, one sadržavaju upućivanje na ovu Direktivu ili se na nju upućuje prilikom njihove službene objave . Države članice određuju načine tog upućivanja.

2. Države članice Komisiji dostavljaju tekst glavnih odredaba nacionalnog prava koje donesu u području na koje se odnosi ova Direktiva.

Stavljanje izvan snage

Članak 81.

1. Direktive 78/176/EEZ, 82/883/EEZ, 92/112/EEZ, 1999/13/EZ, 2000/76/EZ i 2008/1/EZ, kako su izmijenjene aktima navedenima u Prilogu IX. dijelu A., stavljaju se izvan snage s učinkom od 7. siječnja 2014., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumâ početka primjene direktiva, koji su navedeni u Prilogu IX. dijelu B.

2. Direktiva 2001/80/EZ, kako je izmijenjena aktima navedenima u Prilogu IX. dijelu A., stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2016., ne dovodeći u pitanje obveze država članica u pogledu rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumâ početka primjene direktiva, koji su navedeni u Prilogu IX. dijelu B.

3. Upućivanja na direktive stavljene izvan snage smatraju se upućivanjima na ovu Direktivu i čitaju se u skladu s korelacijskom tablicom iz Priloga X.

Prijelazne odredbe

Članak 82.

1. U vezi s postrojenjima koja obavljaju aktivnosti iz Priloga I. točke 1.1. za aktivnosti ukupne ulazne toplinske snage iznad 50 MW, točaka 1.2. i 1.3, točke 1.4.(a), točaka od 2.1. do 2.6, točaka od 3.1. do 3.5., točaka od 4.1. do 4.6. za aktivnosti koje se odnose na proizvodnju kemijskom obradom, točaka 5.1. i 5.2. za aktivnosti obuhvaćene Direktivom 2008/1/EZ, točke 5.3.(a) podtočke i. i ii., točke 5.4., točke 6.1.(a) i (b), točaka 6.2. i 6.3., točke 6.4.(a), točke 6.4.(b) za aktivnosti obuhvaćene Direktivom 2008/1/EZ, točke 6.4.(c) i točaka od 6.5. do 6.9., koja rade i posjeduju dozvolu prije 7. siječnja 2013. ili čiji su operateri podnijeli potpuni zahtjev za dozvolu prije tog datuma, pod uvjetom da su ta postrojenja puštena u rad najkasnije 7. siječnja 2014., države članice primjenjuju zakone i druge propise donesene u skladu s člankom 80. stavkom 1. od 7. siječnja 2014., osim poglavlja III. i Priloga V.

2. U vezi s postrojenjima koja obavljaju aktivnosti iz Priloga I. točke 1.1. za aktivnosti ukupne nazivne ulazne toplinske snage 50 MW, točke 1.4.(b), točaka od 4.1. do 4.6. za aktivnosti koje se odnose na proizvodnju biološkom obradom, točaka 5.1. i 5.2. za aktivnosti koje nisu obuhvaćene Direktivom 2008/1/EZ, točke 5.3.(a) podtočaka od iii. do v., točke 5.3.(b), točaka 5.5. i 5.6., točke 6.1.(c), točke 6.4.(b) za aktivnosti koje nisu obuhvaćene Direktivom 2008/1/EZ i točaka 6.10. i 6.11., koja rade prije 7. siječnja 2013., države članice primjenjuju zakone i druge propise donesene u skladu s ovom Direktivom od 7. srpnja 2015., osim poglavlja III. i IV. i priloga V. i VI.

3. U vezi s uređajima za loženje iz članka 30. stavka 2., države članice od 1. siječnja 2016. primjenjuju zakone i druge propise donesene u skladu s člankom 80. stavkom 1., kako bi se uskladile s poglavljem III. i Prilogom V.

4. U vezi s uređajima za loženje iz članka 30. stavka 3., države članice od 7. siječnja 2013. više ne primjenjuju Direktivu 2001/80/EZ.

5. U vezi s uređajima za loženje koji suspaljuju otpad, točka 3.1. dijela 4. Priloga VI. primjenjuje se do:

(a) 31. prosinca 2015. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.;

(b) 7. siječnja 2013. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.

6. Točka 3.2. dijela 4. Priloga VI. primjenjuje se u vezi s uređajima za loženje koji suspaljuju otpad, od:

(a) 1. siječnja 2016. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 2.;

(b) 7. siječnja 2013. za uređaje za loženje iz članka 30. stavka 3.

7. Članak 58. primjenjuje se od 1. lipnja 2015. Do tog datuma, tvari ili smjese kojima su zbog sadržaja hlapivih organskih spojeva svrstanih u kancerogene, mutagene ili reproduktivno toksične na temelju Uredbe (EZ) br. 1272/2008, dodijeljene oznake upozorenja H340, H350, H350i, H360D ili H360F ili oznake rizika R45, R46, R49, R60 ili R61, ili ih moraju nositi, zamjenjuju se, u što većoj mjeri i čim prije, s manje štetnim tvarima ili smjesama.

8. Članak 59. stavak 5. primjenjuje se od 1. lipnja 2015. Do tog se datuma emisije hlapivih organskih spojeva kojima su dodijeljene oznake upozorenja H340, H350, H350i, H360D ili H360F ili oznake rizika R45, R46, R49, R60 ili R61, ili ih moraju nositi, ili halogenirani hlapivi organski spojevi kojima su dodijeljene oznake upozorenja H341 ili H351 ili oznake rizika R40 ili R68, ili ih moraju nositi, nadziru u kontroliranim uvjetima, koliko god je to tehnički i ekonomski izvedivo, kako bi se zaštitili zdravlje ljudi i okoliš, i ne smiju prekoračiti predmetne granične vrijednosti emisija iz dijela 4. Priloga VII.

9. Točka 2. dijela 4. Priloga VII. primjenjuje se od 1. lipnja 2015. Do tog se datuma za emisije halogeniranih hlapivih organskih spojeva kojima su dodijeljene oznake upozorenja H341 ili H351 ili oznake rizika R40 ili R68, ili ih moraju nositi, ako je maseni protok zbroja spojeva zbog kojih je potrebna oznaka upozorenja H341 ili H351 ili oznaka R40 ili R68 veći ili jednak 100 g/h, poštuje granična vrijednost emisija od 20 mg/Nm3. Granična vrijednost emisija odnosi se na maseni zbroj pojedinačnih komponenti.

Stupanje na snagu

Članak 83.

Ova Direktiva stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Aktivnosti iz članka 70.a

Prilog I.a

Postrojenja su obuhvaćena područjem primjene ovog Priloga ako pripadaju jednoj kategoriji ili više sljedećih kategorija aktivnosti:

1. Uzgoj svinja u količini koja odgovara 350 stočnih jedinica ili više, isključujući aktivnosti uzgoja koje se provode u okviru režima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848 ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koje se upotrebljava za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.

2. Uzgoj samo kokoši nesilica u količini koja odgovara 300 stočnih jedinica ili više, ili uzgoj samo drugih kategorija peradi u količini koja odgovara 280 stočnih jedinica ili više. U postrojenjima u kojima se uzgaja mješavina peradi, uključujući kokoši nesilice, prag iznosi 280 stočnih jedinica, a kapacitet se izračunava tako što se 0,93 koristi kao faktor ponderiranja(25) za kokoši nesilice.

3. Uzgoj bilo koje mješavine svinja ili peradi u količini koja odgovara 380 stočnih jedinica ili više, isključujući uzgoj svinja u postrojenjima koja rade u skladu s režimima ekološke proizvodnje u skladu s Uredbom (EU) 2018/848, ili ako je gustoća populacije manja od 2 stočne jedinice po hektaru koja se upotrebljava samo za ispašu ili uzgoj krmnih usjeva ili krmiva koja se upotrebljavaju za hranidbu životinja, a životinje se drže na otvorenom značajan dio godine ili sezonski.

Razina stočnih jedinica pojedinog postrojenja izračunava se primjenom sljedećih stopa konverzije:

Svinje:

rasplodne krmače ≥ 50 kg … 0,500

prasad ≤ 20 kg … 0,027

ostale svinje … 0,300

Perad:

tovni pilići … 0,007

kokoši nesilice … 0,014

purice … 0,030

patke … 0,010

guske … 0,020

nojevi … 0,350

Ostala perad … 0,001

Načela kojih se treba pridržavati pri odobravanju odstupanja iz članka 15. stavka 5.

Prilog II

Odstupanja predviđena u skladu s člankom 15. stavkom 5. moraju biti u skladu sa sljedećim načelima:

1. Troškovi

1.1. Troškovi iz članka 15. stavka 5. troškovi su sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama te uključuju i kapitalne i operativne troškove. Ne uključuju šire socijalne ili ekonomske troškove.

1.2. Evaluacija troškova mora biti kvantitativna i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom.

1.3. Troškovi koji se uzimaju u obzir pri evaluaciji:

(a) čine troškove neto vrijednosti, nakon odbitka svih financijskih koristi od primjene najboljih raspoloživih tehnika;

(b) uključuju trošak pristupa financijskom kapitalu koji je potreban za financiranje najboljih raspoloživih tehnika;

(c) izračunavaju se primjenom diskontne stope kako bi se uzele u obzir razlike u novčanoj vrijednosti tijekom vremena.

1.4. U zahtjevu za odstupanje jasno se navode izvor troškova i metode njihova izračuna, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom troškova.

1.5. Troškove koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju informacija iz drugih izvora, kao što su pružatelji tehnoloških usluga, recenzirana istraživanja, stručne prosudbe ili podaci iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

2. Koristi za okoliš

2.1. Koristi za okoliš iz članka 15. stavka 6. koristi su za okoliš koje proizlaze iz sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama.

2.2. Evaluacija koristi za okoliš mora biti kvantitativna (prikazana u novčanim iznosima) i potkrijepljena kvalitativnom ocjenom. Ako su dostupni, upotrebljavaju se utvrđeni troškovi štete od onečišćujućih tvari.

2.3. Pri evaluaciji koristi za okoliš uzima se u obzir diskontna stopa koja se primjenjuje na sve monetizirane koristi i koja se odnosi na razlike u vrijednostima za društvo tijekom vremena.

2.4. U zahtjevu za izuzeće jasno se navode izvor informacija o koristima za okoliš i metode izračuna tih koristi, uključujući diskontnu stopu iz točke 1.3. podtočke (c) i procjenu nesigurnosti povezanih s evaluacijom koristi za okoliš.

2.5. Koristi za okoliš koje evaluira operater ocjenjuje nadležno tijelo na temelju stručne prosudbe ili podataka iz drugih postrojenja u kojima su nedavno uvedene najbolje raspoložive tehnike.

3. Nerazmjernost troškova u usporedbi s koristima za okoliš

3.1. Kako bi se utvrdilo postoji li nerazmjernost, troškovi postizanja sukladnosti s razinama emisija povezanima s najboljim raspoloživim tehnikama uspoređuju se s koristima takve sukladnosti.

3.2. Mehanizam za usporedbu uključuje sljedeće elemente:

(a) metodu za otklanjanje nesigurnosti u evaluaciji troškova i koristi za okoliš;

(b) granični iznos za koji bi troškovi trebali premašivati koristi za okoliš.

Kriteriji za određivanje najboljih raspoloživih tehnika

Prilog III

1.

korištenje tehnologije koja proizvodi malu količinu otpada;

2.

korištenje manje opasnih tvari, uključujući smanjeno korištenje posebno zabrinjavajućih tvari;

3.

promicanje oporabe i recikliranja tvari koje nastaju i koje se koriste u postupku, i, ako je prikladno, otpada;

4.

usporedivi postupci, uređaji ili metode rada koje su uspješno iskušane u industrijskim razmjerima;

5.

tehnološki napredak, uključujući digitalne alate, i promjene u znanstvenim spoznajama i shvaćanjima;

6.

priroda, učinci i količina predmetnih emisija;

7.

rokovi za stavljanje u pogon novih ili već postojećih postrojenja;

8.

vrijeme koje je potrebno za uvođenje najboljih raspoloživih tehnika;

9.

potrošnja i svojstva sirovina, uključujući vodu, koje se koriste u postupku, i učinkovitost resursa, ponovna upotreba i dekarbonizacija;

10.

potreba da se opći učinak emisija na okoliš, uključujući bioraznolikost, kao i njihova opasnost za okoliš, spriječe ili svedu na najmanju moguću mjeru;

11.

potreba da se spriječe nesreće i da se posljedice za okoliš i zdravlje ljudi svedu na najmanju moguću mjeru;

12.

informacije koje objavljuju javne međunarodne organizacije.

Sudjelovanje javnosti u donošenju odluka

Prilog IV

1. Javnost se obavješćuje javnim priopćenjima ili putem internetske stranice o sljedećim pitanjima, u ranoj fazi postupka donošenja odluke ili najkasnije čim se podatak bude mogao dostaviti:

(a) o podnošenju zahtjeva za dozvolu ili, ovisno o slučaju, o prijedlogu za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole u skladu s člankom 21., uključujući opis elemenata navedenih u članku 12. stavku 1.;

(b) ako je primjenjivo, o činjenici da odluka ovisi o procjeni nacionalnog ili prekograničnog učinka na okoliš ili o savjetovanju između država članica u skladu s člankom 26.;

(c) o nadležnim tijelima koja su odgovorna za donošenje odluka, o onima od kojih se mogu dobiti relevantni podaci, o onima kojima se mogu dostaviti primjedbe ili pitanja, i o vremenskom planu za prenošenje primjedbi ili pitanja;

(d) o prirodi mogućih odluka ili, ako se radi o jednoj odluci, o nacrtu odluke;

(e) ako je primjenjivo, o detaljima koji se odnose na prijedlog za ažuriranje dozvole ili uvjeta dozvole;

(f) o navođenju vremena i mjesta na kojima će predmetni podaci biti dostupni, ili o načinima na koji će biti dostupni;

(g) o detaljima dogovora o sudjelovanju i savjetovanju s javnosti, koji su postignuti u skladu s točkom 5.

2. Države članice osiguravaju da se, u odgovarajućim vremenskim okvirima, sljedeći podaci stave na raspolaganje zainteresiranoj javnosti:

(a) u skladu s nacionalnim zakonodavstvom, glavna izvješća i savjeti upućeni nadležnom tijelu ili tijelima, u vrijeme kada je zainteresirana javnost bila obaviještena u skladu s točkom 1.;

(b) u skladu s Direktivom 2003/4/EZ, podaci osim onih iz točke 1., koji su relevantni za odluku u skladu s člankom 5. ove Direktive i koji postaju dostupni tek nakon što je zainteresirana javnost obaviještena u skladu s točkom 1.

3. Članovima zainteresirane javnosti rano se daje djelotvorna mogućnost izražavanja primjedbi i mišljenja nadležnom tijelu prije donošenja odluke.

4. Prilikom donošenja odluke moraju se uzeti u obzir rezultati savjetovanja održanih u skladu s ovim Prilogom.

5. Utvrđuju se razumni vremenski okviri za različite faze, pri čemu bi se trebalo omogućiti dovoljno vremena kako bi se javnost obavijestila te kako bi se članovi zainteresirane javnosti pripremili i djelotvorno sudjelovali u donošenju odluka vezanih za okoliš, pod uvjetima iz ovog Priloga.

Tehničke odredbe koje se odnose na postrojenja za proizvodnju titanova dioksida

Prilog VIII

DIO 1.

Granične vrijednosti emisija za emisije u vodu

1.

U slučaju postrojenja koja koriste sulfatni postupak (kao godišnji prosjek):

550 kg sulfata po toni proizvedenog titanova dioksida.

2.

U slučaju postrojenja koja koriste kloridni postupak (kao godišnji prosjek):

(a) 130 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću neutralnog rutila;

(b) 228 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću sintetičkog rutila;

(c) 330 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake. Postrojenja koja ispuštaju u slanu vodu (ušće, obalno, otvoreno more) mogu podlijegati graničnoj vrijednosti emisija od 450 kg klorida po toni titanova dioksida proizvedenog pomoću šljake.

3.

Za postrojenja koja koriste kloridni postupak i više vrsta ruda, granične vrijednosti emisija iz točke 2. primjenjuju se razmjerno količini upotrijebljenih ruda.

DIO 2.

Granične vrijednosti emisije u zrak

1.

Granične vrijednosti emisija izražene kao koncentracija u masi po kubičnom metru (Nm3) izračunavaju se pri temperaturi od 273,15 K i tlaku od 101,3 kPa.

2.

Za praškaste tvari: 50 mg/Nm3 kao satni prosjek iz velikih izvora, i 150 mg/Nm3 kao satni prosjek iz bilo kojeg drugog izvora.

3.

Za plinoviti sumporov dioksid i trioksid ispušten iz procesa digestacije i ovapnjivanja, uključujući kapljice kiseline izračunane kao ekvivalent SO2:

(a) 6 kg po toni proizvedenog titanova dioksida, kao godišnji prosjek;

(b) 500 mg/Nm3 kao satni prosjek za postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline.

4.

Za klor, kada se radi o postrojenjima koja koriste kloridni postupak:

(a) 5 mg/Nm3 kao dnevni prosjek;

(b) 40 mg/Nm3 u bilo kojem razdoblju.

DIO 3.

Praćenje emisija

Praćenje emisija u zrak obuhvaća barem kontinuirano praćenje:

(a) plinovitog sumporovog dioksida i trioksida ispuštenih iz procesa digestacije i ovapnjivanja iz postrojenja za koncentraciju otpadne kiseline u postrojenjima za koncentraciju otpadne kiseline koja koriste sulfatni postupak;

(b) klora iz velikih izvora unutar postrojenja koja koriste kloridni postupak;

(c) praškastih tvari iz velikih izvora.

Prilog IX

DIO A.

Direktive stavljene izvan snage zajedno s njihovim naknadnim izmjenama

(iz članka 81.)

Direktiva Vijeća 78/176/EEZ(SL L 54, 25.2.1978., str. 19.). |

Direktiva Vijeća 83/29/EEZ(SL L 32, 3.2.1983., str. 28.). |

Direktiva Vijeća 91/692/EEZ(SL L 377, 31.12.1991., str. 48.). | samo Prilog I. točka (b)

Direktiva Vijeća 82/883/EEZ(SL L 378, 31.12.1982., str. 1.). |

Akt o pristupanju iz 1985. | samo Prilog I. točka X.1(o)

Akt o pristupanju iz 1994. | samo Prilog I. točka VIII.A.6.

Uredba Vijeća (EZ) br. 807/2003(SL L 122, 16.5.2003., str. 36.). | samo Prilog III. točka 34.

Uredba (EZ) br. 219/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 87, 31.3.2009., str. 109.). | samo Prilog točka 3.1.

Direktiva Vijeća 92/112/EEZ(SL L 409, 31.12.1992., str. 11.). |

Direktiva Vijeća 1999/13/EZ(SL L 85, 29.3.1999., str. 1.). |

Uredba (EZ) br. 1882/2003 Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 284, 31.10.2003., str. 1.). | samo Prilog I. točka 17.

Direktiva 2004/42/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 143, 30.4.2004., str. 87.). | samo članak 13. stavak 1.

Direktiva 2008/112/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 345, 23.12.2008., str. 68.). | samo članak 3.

Direktiva 2000/76/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 332, 28.12.2000., str. 91.). |

Uredba (EZ) br. 1137/2008 Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 311, 21.11.2008., str. 1.). | samo Prilog točka 4.8.

Direktiva 2001/80/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 309, 27.11.2001., str. 1.). |

Direktiva Vijeća 2006/105/EZ(SL L 363, 20.12.2006., str. 368.). | samo Prilog, dio B. točka 2.

Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). | samo članak 33.

Direktiva 2008/1/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 24, 29.1.2008., str. 8.). |

Direktiva 2009/31/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(SL L 140, 5.6.2009., str. 114.). | samo članak 37.

DIO B.

Popis rokova za prenošenje u nacionalno pravo i datumi početka primjene

(iz članka 81.)

Direktiva | Rok za prenošenje | Datum početka primjene

78/176/EEZ | 25. veljače 1979. |

82/883/EEZ | 31. prosinca 1984. |

92/112/EEZ | 15. lipnja 1993. |

1999/13/EZ | 1. travnja 2001. |

2000/76/EZ | 28. prosinca 2000. | 28. prosinca 2002.

| | 28. prosinca 2005.

2001/80/EZ | 27. studenoga 2002. | 27. studenoga 2004.

2003/35/EZ | 25. lipnja 2005. |

2003/87/EZ | 31. prosinca 2003. |

2008/1/EZ | 30. listopada 1999.(1) | 30. listopada 1999.

| | 30. listopada 2007.

Analizirajte svoj spis uz ovaj propis u Lexiumu