Uredba (EU) br. 648/2012
Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju
Pročišćeni tekst na dan 18. studenoga 2026.
Uvodna izjava (1)
Na zahtjev Komisije, 25. veljače 2009. skupina stručnjaka na visokoj razini pod predsjedanjem Jacques de Larosièrea objavila je izvješće i zaključila da je potrebno ojačati nadzorni okvir financijskog sektora Unije radi smanjenja rizika i težine budućih financijskih kriza i preporučila dalekosežne reforme u strukturi nadzora tog sektora, kao i osnivanje Europskog sustava financijskih supervizora, koji bi se sastojao od tri europska nadzorna tijela i to po jedno za sektor bankarstva, sektor osiguranja i strukovnog mirovinskog osiguranja i sektor vrijednosnih papira i tržišta kapitala te osnivanje Europskog vijeća za sistemski rizik.
Uvodna izjava (2)
U svojoj Komunikaciji od 4. ožujka 2009. pod naslovom „Poticanje europskog oporavka”, Komisija je predložila jačanje regulatornog okvira Unije za financijske usluge. U svojoj Komunikaciji od 3. srpnja 2009. pod naslovom „Osiguranje učinkovitih, sigurnih i pouzdanih tržišta izvedenica”, Komisija je ocijenila ulogu izvedenica u financijskoj krizi, a u svojoj Komunikaciji od 20. listopada 2009. pod naslovom „Osiguranje učinkovitih, sigurnih i pouzdanih tržišta izvedenica: buduće mjere politike”, Komisija je opisala mjere koje planira poduzeti za smanjenje rizika povezanih s izvedenicama.
Uvodna izjava (3)
Komisija je 23. rujna 2009. donijela prijedloge triju uredbi o osnivanju Europskog sustava financijskog nadzora i osnivanju triju Europskih nadzornih tijela (ESA) radi doprinosa dosljednoj primjeni zakonodavstva Unije i osnivanju zajedničkih regulatornih i nadzornih standarda i praksi visoke kvalitete. ESA se sastoji od Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo, EBA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(4), Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje, EIOPA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(5) i Europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala, ESMA) koje je osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća(6). Europska nadzorna tijela imaju ključnu ulogu u očuvanju stabilnosti financijskog sektora. Stoga je neophodno kontinuirano osiguravati da je razvoj njihovog rada pitanje visokog političkog prioriteta i osigurati im dovoljno sredstava.
Uvodna izjava (4)
OTC izvedenice („ugovori o OTC izvedenicama”) su manje transparentne budući da se radi o privatno ugovorenim ugovorima te da su sve informacije koje se na njih odnose obično dostupne samo ugovornim stranama. One stvaraju složenu mrežu međuovisnosti koja može otežati otkrivanje prirode i razine povezanih rizika. Financijska kriza je pokazala da takve karakteristike povećavaju nesigurnost u vrijeme tržišnog stresa i prema tome, predstavljaju rizike za financijsku stabilnost. Ovom se Uredbom utvrđuju uvjeti za ublažavanje tih rizika i poboljšanje transparentnosti ugovora o izvedenicama.
Uvodna izjava (5)
Na sastanku na vrhu 26. rujna 2009. u Pittsburghu, čelnici skupine G20 složili su se da se do kraja 2012. poravnanje svih standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane (central counterparty, CCP) i da se ugovori o OTC izvedenicama prijavljuju trgovinskim repozitorijima. Čelnici skupine G20 su u lipnju 2010. u Torontu potvrdili svoju obvezu i također su se obvezali na ubrzavanje provedbe strogih mjera za poboljšanje transparentnosti i regulatornog nadzora ugovora o OTC izvedenicama na međunarodno dosljedan i nediskriminirajući način.
Uvodna izjava (6)
Komisija će pratiti i nastojati osigurati da međunarodni partneri Unije ispunjavaju te obveze na sličan način. Komisija treba surađivati s tijelima trećih zemalja radi pronalaženja rješenja koja se međusobno nadopunjuju kako bi se osigurala usklađenost ove Uredbe sa zahtjevima koje utvrđuju treće zemlje i na taj način izbjeglo eventualno preklapanje u tom smislu. Uz pomoć ESMA-e, Komisija treba pratiti i pripremati izvješća za Europski parlament i Vijeće o međunarodnoj primjeni načela utvrđenih ovom Uredbom. Radi izbjegavanja mogućih dvostrukih ili proturječnih zahtjeva, Komisija može donijeti odluke o istovrijednosti pravnog, nadzornog i izvršnog okvira trećih zemalja, pod uvjetom da je zadovoljen određen broj uvjeta. Procjena na kojoj se temelje takve odluke ne smije dovesti u pitanje pravo središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koju je priznala ESMA da pruža usluge poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, budući da odluka o priznavanju treba biti neovisna o toj procjeni. Isto tako, ni odluka o istovrijednosti ni procjena ne smiju dovesti u pitanje pravo trgovinskog repozitorija s poslovnim nastanom u trećoj zemlji kojeg je priznala ESMA da pruža usluge subjektima s poslovnim nastanom u Uniji.
Uvodna izjava (7)
Što se tiče priznavanja središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i u skladu s međunarodnim obvezama Unije sukladno ugovoru o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, uključujući Opći sporazum o trgovini uslugama, odluke kojima se utvrđuje istovrijednost pravnih sustava trećih zemalja s pravnim sustavom Unije treba donijeti samo ako pravni sustav treće zemlje osigurava učinkovit istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana kojima su odobrenje izdali strani pravni sustavi u skladu s općim regulatornim ciljevima i standardima koje je utvrdila skupina G20 u rujnu 2009. o poboljšanju transparentnosti na tržištu izvedenica, ublažavanju sistemskog rizika i zaštiti od zlouporabe tržišta. Takav sustav se treba smatrati istovrijednim ako se njime osigurava da je značajan rezultat primjenjivog regulatornog sustava sličan zahtjevima Unije i treba ga smatrati učinkovitim ako se ta pravila primjenjuju na dosljedan način.
Uvodna izjava (8)
Primjereno je i potrebno u ovom kontekstu, uzimajući u obzir karakteristike tržišta izvedenica i funkcioniranje središnjih drugih ugovornih strana, provjeriti stvarnu istovrijednost stranih regulatornih sustava u ispunjavanju ciljeva i standarda skupine G20 radi poboljšanja transparentnosti na tržištima izvedenica, ublažavanja sistemskog rizika i zaštite od zlouporabe tržišta. Zbog vrlo posebnog položaja središnjih drugih ugovornih strana, odredbe koje se odnose na treće zemlje trebaju biti organizirane i funkcionirati u skladu s aranžmanima koji su specifični za te subjekte tržišne strukture. Stoga ovaj pristup ne predstavlja presedan za druge zakone.
Uvodna izjava (9)
Europsko vijeće se u svojim Zaključcima od 2. prosinca 2009. složilo da postoji potreba za značajnim poboljšanjem ublažavanja rizika druge ugovorne strane i da je važno poboljšati transparentnost, učinkovitost i integritet prilikom transakcija izvedenicama. Europski parlament je svojom rezolucijom od 15. lipnja 2010. na temu „Tržišta izvedenica: buduće mjere politike” pozvao na obvezno poravnanje i izvješćivanje o ugovorima o OTC izvedenicama.
Uvodna izjava (10)
ESMA treba djelovati u okviru opsega ove Uredbe čuvanjem stabilnosti financijskih tržišta u kriznim situacijama, osiguranjem dosljedne primjene pravila Unije od strane nacionalnih nadzornih tijela te rješavanjem nesporazuma između njih. Također joj je povjerena zadaća izrade nacrta regulatornih i provedbenih tehničkih standarda i ona ima središnju ulogu u izdavanju odobrenja središnjim drugim ugovornim stranama i trgovinskim repozitorijima i njihovom praćenju.
Uvodna izjava (11)
Jedna od temeljnih zadaća koje se trebaju obavljati putem Europskog sustava središnjih banaka (ESSB) je promicanje neometanog djelovanja platnih sustava. U tom pogledu, članovi ESSB-a provode nadzor osiguranjem učinkovitih i pouzdanih sustava poravnanja i platnih sustava, uključujući središnje druge ugovorne strane. Članovi ESSB-a su stoga usko uključeni u izdavanje odobrenja i praćenje središnjih drugih ugovornih strana, priznavanje središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja i odobravanje ugovora o međudjelovanju. Oni su isto tako usko uključeni u pogledu određivanja regulatornih tehničkih standarda i smjernica i preporuka. Ova Uredba ne dovodi u pitanje odgovornosti Europske središnje banke (ESB) i nacionalnih središnjih banaka u osiguranju učinkovitih i pouzdanih sustava poravnanja i platnih sustava unutar Unije i s ostalim zemljama. Stoga, i radi sprečavanja mogućeg stvaranja paralelne skupine pravila, ESMA i ESSB trebaju usko surađivati prilikom pripreme relevantnih nacrta tehničkih standarda. Nadalje, nužno je da ESB i nacionalne središnje banke imaju pristup informacijama prilikom obavljanja njihovih zadaća vezano uz nadzor sustava poravnanja i platnih sustava i funkcije središnje banke izdavatelja.
Uvodna izjava (12)
Za ugovore o izvedenicama navedene u Prilogu I., odjeljku C, točkama 4. do 10. Direktive 2004/39/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 21. travnja 2004. o tržištima financijskih instrumenata(7) potrebna su jedinstvena pravila.
Uvodna izjava (13)
Poticaji za promicanje uporabe središnjih drugih ugovornih strana se nisu pokazali dovoljnim kako bi se uistinu osiguralo središnje poravnanje standardiziranih ugovora o OTC izvedenicama. Stoga su potrebni obvezni zahtjevi za poravnanje posredstvom središnje druge ugovorne strane za one ugovore o OTC izvedenicama za koje je moguće središnje poravnanje.
Uvodna izjava (14)
Vjerojatno je da će države članice donijeti različite nacionalne mjere koje bi mogle stvoriti prepreke neometanom funkcioniranju unutarnjeg tržišta i biti štetne za sudionike na tržištu i za financijsku stabilnost. Jedinstvena primjena obveze poravnanja u Uniji također je potrebna kako bi se osigurala visoka razina zaštite ulagača i stvorili podjednaki konkurentski uvjeti za sve sudionike na tržištu.
Uvodna izjava (15)
Kako bi se osiguralo da obveza poravnanja smanjuje sistemski rizik, potreban je postupak za identifikaciju vrsta izvedenica na koje se ta obveza primjenjuje. Taj postupak treba uzeti u obzir činjenicu da se ne mogu svi ugovori o OTC izvedenicama čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane smatrati prikladnima za obvezno poravnanje posredstvom središnje druge ugovorne strane.
Uvodna izjava (16)
Ova Uredba navodi kriterije za utvrđivanje podliježu li ili ne određene vrste ugovora o OTC izvedenicama obvezi poravnanja. Na temelju nacrta regulatornih tehničkih standarda koje je izradila ESMA, Komisija treba odlučiti treba li određena vrsta ugovora o OTC izvedenicama podlijegati obvezi poravnanja te od kada obveza poravnanja proizvodi učinke, uključujući, gdje je prikladno, postepeno uvođenje i minimalnog preostalog dospijeće ugovora sklopljenih ili obnovljenih prije datuma na koji obveza poravnanja proizvodi učinke, u skladu s ovom Uredbom. Postepeno uvođenje obveze poravnanja moglo bi se izvršiti prema vrstama sudionika na tržištu koji moraju poštovati obvezu poravnanja. Pri određivanju vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji trebaju podlijegati obvezi poravnanja, ESMA treba uzeti u obzir specifičnu prirodu ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni s izdavateljima pokrivenih obveznica ili skupinama za pokriće pokrivenih obveznica.
Uvodna izjava (17)
Pri određivanju vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji trebaju podlijegati obvezi poravnanja, ESMA treba također uzeti u obzir i druga važna pitanja, prije svega međusobnu povezanost između drugih ugovornih strana koje koriste relevantne vrste ugovora o OTC izvedenicama i učinak na razine rizika druge ugovorne strane kao i promicati jednake uvjete tržišnog natjecanja na unutarnjem tržištu kako je navedeno u članku 1. stavku 5. točki (d) Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Uvodna izjava (18)
Kada ESMA utvrdi da je određena OTC izvedenica standardizirana i prikladna za poravnanje ali nijedna središnja druga ugovorna strana ne želi izvršiti poravnanje tog instrumenta, ESMA treba istražiti razloge toga.
Uvodna izjava (19)
Pri određivanju vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji trebaju podlijegati obvezi poravnanja, treba voditi računa o specifičnoj prirodi relevantnih vrsta ugovora o OTC izvedenicama. Glavni rizik transakcija određenim vrstama ugovora o OTC izvedenicama se može odnositi na rizik namire koji se rješava posebnim infrastrukturnim aranžmanima i u okviru kojega se mogu razlikovati određene vrste ugovora o OTC izvedenicama (poput ugovora o tečaju) od drugih vrsta ugovora. Poravnanje posredstvom središnje druge ugovorne strane je posebno namijenjeno rješavanju rizika druge ugovorne strane i možda nije optimalno rješenje za rješavanje rizika namire. Režim za takve ugovore se treba posebno temeljiti na prethodnoj međunarodnoj konvergenciji i uzajamnom priznavanju relevantne infrastrukture.
Uvodna izjava (20)
Kako bi se osigurala jedinstvena i usklađena primjena ove Uredbe i podjednaki konkurentski uvjeti za sudionike na tržištu kada se odredi da određena vrsta ugovora o OTC izvedenicama podliježe obvezi poravnanja, ta se obveza treba također primjenjivati na sve ugovore koji se odnose na tu vrstu ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni na ili nakon datuma primitka obavijesti od strane ESMA-e o odobrenju središnje druge ugovorne strane za potrebe obveze poravnanja, ali prije datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke, pod uvjetom da ti ugovori imaju preostalo dospijeće dulje od minimuma kojeg utvrđuje Komisija.
Uvodna izjava (21)
Pri određivanju treba li određena vrsta ugovora o OTC izvedenicama podlijegati obvezi poravnanja, ESMA treba težiti smanjenju sistemskog rizika. To znači da se prilikom procjene uzimaju u obzir čimbenici poput razine ugovorne i operativne standardiziranosti ugovora, obujma i likvidnosti relevantne vrste ugovora o OTC izvedenicama kao i dostupnost fer, pouzdanih i općenito prihvaćenih informacija o kreiranju cijena vezano uz određenu vrstu ugovora o OTC izvedenicama.
Uvodna izjava (22)
Da bi se izvršilo poravnanje ugovora o OTC izvedenicama, obje strane tog ugovora moraju podlijegati obvezi poravnanja ili moraju biti suglasne s time. Izuzeci od obveze poravnanja trebaju biti strogo ograničeni budući da bi smanjili učinkovitost obveze i koristi od poravnanja posredstvom središnje druge ugovorne strane te bi mogli dovesti do regulatorne arbitraže između skupina sudionika na tržištu.
Uvodna izjava (23)
Radi jačanja financijske stabilnosti u Uniji, moglo bi biti potrebno podvrgnuti transakcije koje sklapaju subjekti s poslovnim nastanom u trećim zemljama obvezi poravnanja i tehnikama smanjenja kreditnog rizika, pod uvjetom da dotične transakcije imaju izravan, značajan i predvidljiv utjecaj u Uniji ili kada su navedene obveze potrebne ili primjerene radi sprečavanja izbjegavanja odredbi ove Uredbe.
Uvodna izjava (24)
Ugovori o OTC izvedenicama koji se ne smatraju prikladnima za poravnanje posredstvom središnje druge ugovorne strane podrazumijevaju rizik druge ugovorne strane i operativni rizik te je stoga potrebno utvrditi pravila za upravljanje tim rizicima. Za smanjenje rizika druge ugovorne strane, sudionici na tržištu koji podliježu obvezi poravnanja trebaju imati postupke za upravljanje rizicima koji traže pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala. U pripremi nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju ti postupci za upravljanje rizicima, ESMA treba uzeti u obzir prijedloge međunarodnih tijela za normizaciju vezano uz zahtjeve za iznose nadoknade za izvedenice čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane. U izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda radi određivanja aranžmana potrebnih za točnu i primjerenu razmjenu kolaterala za upravljanje rizicima povezanima s trgovanjem bez poravnanja, ESMA treba uzeti u obzir zapreke s kojima se suočavaju izdavatelji pokrivenih obveznica ili skupine za pokriće u pružanju kolaterala u pojedinim jurisdikcijama Unije. ESMA treba također uzeti u obzir činjenicu da povlaštena potraživanja dana drugim ugovornim stranama izdavatelja pokrivenih obveznica a koja se odnose na imovinu izdavatelja pokrivenih obveznica, osiguravaju istovrijednu zaštitu od rizika druge ugovorne strane.
Uvodna izjava (25)
Pravila o poravnanju ugovora o OTC izvedenicama, izvješćivanju o transakcijama izvedenicama i tehnikama smanjenja rizika vezano uz ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanjene obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, trebaju se primjenjivati na financijske druge ugovorne strane, odnosno investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2004/39/EZ, kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2006/48/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 14. lipnja 2006. o osnivanju i obavljanju djelatnosti kreditnih institucija(8), društva za osiguranje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Prvom direktivom Vijeća 73/239/EEZ od 24. srpnja 1973. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na osnivanje i obavljanje poslova izravnog osiguranja osim životnog osiguranja(9), društva za životno osiguranje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2002/83/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 5. studenoga 2002. o životnom osiguranju(10), društva za reosiguranje koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2005/68/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. studenoga 2005. o reosiguranju(11), društva za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS) i, prema potrebi, njihova društva za upravljanje, koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o usklađivanju zakona i drugih propisa u odnosu na subjekte za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS)(12), institucije za strukovno mirovinsko osiguranje kako su definirane u Direktivi 2003/41/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 3. lipnja 2003. o djelatnostima i nadzoru institucija za strukovni mirovinsko osiguranje(13), alternativne investicijske fondove kojima upravljaju upravitelji alternativnih investicijskih fondova (AIFM) koji imaju odobrenje za rad ili su registrirani u skladu s Direktivom 2011/61/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 8. lipnja 2011. o upraviteljima alternativnih investicijskih fondova(14).
Uvodna izjava (26)
Subjekti koji upravljaju mirovinskim sustavima čiji je primarni cilj osigurati koristi nakon umirovljenja, obično u obliku isplata do kraja života, ali i u obliku vremenski ograničenih isplata ili jednokratnih isplata, obično drže minimum novčanih sredstava kako bi maksimalizirali učinkovitost i povrat za njihove imatelje polica. Zahtijevati od takvih subjekata središnje poravnanje ugovora o OTC izvedenicama bi za te subjekte značilo pretvaranje značajnog dijela njihove imovine u gotovinu kako bi mogli ispuniti tekuće zahtjeve za iznosom nadoknade središnjih drugih ugovornih strana. Kako bi se izbjegao vjerojatan negativan učinak takvog zahtjeva na mirovinske prihode budućih umirovljenika, obveza poravnanja se ne treba primijeniti na mirovinske sustave dok središnja druga ugovorna strana pronađe prikladno tehničko rješenje za prijenos negotovinskog kolaterala kao varijacijskog iznosa nadoknade kako bi se riješio ovaj problem. Takvo tehničko rješenje treba uzeti u obzir posebnu ulogu mirovinskih sustava i izbjegavati značajne negativne utjecaje na umirovljenike. Tijekom prijelaznog razdoblja, ugovori o OTC izvedenicama koji se sklapaju radi smanjenja investicijskih rizika izravno povezanih s financijskom solventnošću mirovinskih sustava trebaju podlijegati ne samo obvezi izvješćivanja već i obvezi bilateralne kolateralizacije. Međutim, krajnji cilj je središnje poravnanje čim to bude održivo.
Uvodna izjava (27)
Važno je osigurati da se poseban tretman omogućava samo odgovarajućim subjektima i aranžmanima te uzeti u obzir raznolikost mirovinskih sustava u Uniji, istodobno osiguravajući podjednake konkurentske uvjete za sve mirovinske sustave. Stoga se privremeno odstupanje treba primijeniti na institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koje su registrirane u skladu s Direktivom 2003/41/EZ, kao i na sve odobrene subjekte odgovorne za upravljanje takvim institucijama, a koji djeluju u njihovo ime kako je navedeno u članku 2. stavku 1. te Direktive, kao i na sve pravne subjekte osnovane radi ulaganja takvih institucija, koji djeluju samo i isključivo u njihovom interesu i na djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 3. Direktive 2003/41/EZ.
Uvodna izjava (28)
Privremeno odstupanje se također treba primijeniti na djelatnosti strukovnog mirovinskog osiguranja društava za životno osiguranje pod uvjetom da je sva odnosna imovina i da su sve odnosne obveze odvojene te da se njima upravlja odvojeno i da su odvojeno organizirane bez mogućnosti prijenosa. Ono se također treba primjenjivati na svaki drugi subjekt koji ima odobrenje za rad i koji podliježe nadzoru te koji posluje samo u nacionalnim okvirima ili na aranžmane koji se pružaju uglavnom na području jedne države članice, samo ako su oboje priznati nacionalnim pravom i ako je njihov primarni cilj pružanje koristi nakon umirovljenja. Subjekti i aranžmani navedeni u ovoj uvodnoj izjavi trebaju podlijegati odluci mjerodavnog nadležnog tijela a kako bi se osigurala dosljednost, uklonile moguće neusklađenosti i izbjegla eventualna zlouporaba, mišljenju ESMA-e, nakon savjetovanja s EIOPA-om. Ovo bi moglo uključivati subjekte i aranžmane koji nisu nužno povezani s mirovinskim programom poslodavaca no čiji je ipak primarni cilj osiguranje prihoda nakon umirovljenja, bilo na obveznoj ili dobrovoljnoj osnovi. To bi na primjer mogli biti pravni subjekti koji upravljaju mirovinskim sustavima na osnovi kapitalnog pokrića (engl. funded basis) u skladu s nacionalnim pravom, pod uvjetom da ulažu u skladu s načelom razboritosti i mirovinske aranžmane koje pojedinci ugovaraju izravno a koje mogu pružati i pružatelji životnog osiguranja. Izuzetak u slučaju mirovinskih aranžmana koje izravno ugovaraju pojedinci se ne smije primjenjivati na ugovore o OTC izvedenicama koji se odnose na ostale proizvode životnog osiguranja osiguravatelja a čiji primarni cilj nije osiguranje prihoda nakon umirovljenja.
Daljnji primjeri bi mogli uključivati djelatnosti pružanja mirovinskog osiguranja društava za osiguranje obuhvaćene Direktivom 2002/83/EZ, pod uvjetom da je sva imovina koja se odnosi na te djelatnosti uključena u poseban registar u skladu s Prilogom Direktivi 2001/17/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o reorganizaciji i likvidaciji društava za osiguranje(15) i aranžmane za strukovno mirovinsko osiguranje društava za osiguranje koji se temelje na kolektivnim ugovorima. Institucije osnovane radi pružanja naknade članovima mirovinskih sustava se u slučaju neispunjavanja obveza također tretiraju kao mirovinski sustavi za potrebe ove Uredbe.
Uvodna izjava (29)
U slučaju primjerenosti, pravila koja se primjenjuju na financijske druge ugovorne strane trebaju se primjenjivati i na nefinancijske druge ugovorne strane. Činjenica je da nefinancijske druge ugovorne strane koriste ugovore o OTC izvedenicama radi pokrića komercijalnih rizika koji su izravno povezani s njihovom komercijalnom djelatnošću ili djelatnošću financiranja poslovanja. Stoga, pri određivanju treba li nefinancijska druga ugovorna strana podlijegati obvezi poravnanja, treba uzeti u obzir svrhu u koju dotična nefinancijska druga ugovorna strana koristi ugovore o OTC izvedenicama i veličinu njene izloženosti u tim instrumentima. Kako bi se nefinancijskim institucijama omogućilo da izlože svoja stajališta o pragovima poravnanja, ESMA treba, prilikom pripreme relevantnih regulatornih tehničkih standarda, voditi otvorenu javnu raspravu i osigurati sudjelovanje nefinancijskih institucija. ESMA se treba također savjetovati sa svim mjerodavnim tijelima, kao na primjer s Agencijom za suradnju energetskih regulatora, kako bi se osiguralo da se posebne karakteristike tih sektora u potpunosti uzmu u obzir. Nadalje, do 17. kolovoza 2015., Komisija treba ocijeniti sistemsku važnost transakcija nefinancijskih društava s ugovorima o OTC izvedenicama u različitim sektorima, uključujući i energetski sektor.
Uvodna izjava (30)
Pri određivanju smanjuje li ugovor o OTC izvedenicama rizike koji su izravno povezani s komercijalnim aktivnostima i aktivnostima financiranja određene nefinancijske druge ugovorne strane, treba uzeti u obzir cjelokupnu strategiju zaštite i smanjenja rizika te nefinancijske druge ugovorne strane. Posebno treba uzeti u obzir činjenicu je li ugovor o OTC izvedenicama ekonomski opravdan za smanjenje rizika u vođenju i upravljanju nefinancijske druge ugovorne strane, ako se rizici odnose na fluktuacije kamatnih stopa, tečaja ili cijena robe.
Uvodna izjava (31)
Prag poravnanja je vrlo važan podatak za sve nefinancijske druge ugovorne strane. Kada je taj prag utvrđen, treba uzeti u obzir sistemsku važnost zbroja neto pozicija i izloženosti po drugoj ugovornoj strani i po vrsti ugovora o OTC izvedenicama. S tim u vezi, potrebno je uložiti odgovarajuće napore za prepoznavanje metoda za smanjenje rizika kojima se koriste nefinancijske druge ugovorne strane u kontekstu njihove uobičajene poslovne aktivnosti.
Uvodna izjava (32)
Članove ESSB-a i ostala tijela država članica koja obavljaju slične zadaće, ostala javna tijela Unije koja su odgovorna za upravljanje javnim dugom ili posreduju u tom upravljanju i Banku za međunarodne namire treba isključiti iz opsega ove Uredbe radi izbjegavanja ograničavanja njihovih ovlasti za obavljanje zadaća od zajedničkog interesa.
Uvodna izjava (33)
Budući da svi sudionici na tržištu koji podliježu obvezi poravnanja ne mogu postati članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane, oni bi pod određenim uvjetima trebali imati mogućnosti pristupa središnjim drugim ugovornim stranama u svojstvu klijenata ili neizravnih klijenata.
Uvodna izjava (34)
Uvođenje obveze poravnanja zajedno s postupkom za utvrđivanje koje se središnje druge ugovorne strane mogu koristiti za ovu obvezu, može dovesti do neželjenog poremećaja u konkurentnosti na tržištu OTC izvedenica. Na primjer, određena središnja druga ugovorna strana bi mogla odbiti izvršiti poravnanje transakcija koje su izvršene na određenim mjestima trgovanja budući da je središnja druga ugovorna strana u vlasništvu konkurentskog mjesta trgovanja. Radi izbjegavanja takvih diskriminirajućih praksi, središnje druge ugovorne strane trebaju biti suglasne da izvršavaju poravnanje transakcija izvršenih na različitim mjestima trgovanja, pod uvjetom da se ta mjesta trgovanja pridržavaju operativnih i tehničkih zahtjeva koje utvrđuje središnja druga ugovorna strana, bez upućivanja na ugovorne dokumente na temelju kojih su ugovorne strane sklopile relevantnu transakciju OTC izvedenicama, pod uvjetom da su ti dokumenti usklađeni s tržišnim standardima. Mjesta trgovanja moraju osigurati središnjim drugim ugovornim stranama podatke o trgovanju na transparentan i nediskriminirajući način. Pravo pristupa središnje druge ugovorne strane mjestu trgovanja treba omogućiti aranžmane gdje se više središnjih drugih ugovornih strana koristi podacima o trgovanju istog mjesta trgovanja. Međutim, to ne smije dovesti do međudjelovanja za poravnanje izvedenica ili fragmentacije likvidnosti.
Uvodna izjava (35)
Ova Uredba ne smije blokirati pravedan i otvoren pristup između mjesta trgovanja i središnjih drugih ugovornih strana na unutarnjem tržištu, uz ispunjavanje uvjeta utvrđenih ovom Uredbom i regulatornim tehničkim standardima koje izrađuje ESMA, a donosi Komisija. Komisija treba i nadalje pažljivo pratiti razvoj tržišta OTC izvedenica i treba, ako je potrebno, intervenirati radi sprečavanja poremećaja u konkurentnosti na unutarnjem tržištu u cilju osiguranja podjednakih konkurentskih uvjeta na financijskim tržištima.
Uvodna izjava (36)
U određenim područjima financijskih usluga i trgovanja ugovorima o OTC izvedenicama mogu postojati prava trgovačkog i intelektualnog vlasništva. U slučajevima gdje se takva prava vlasništva odnose na proizvode ili usluge koji su postali standardi industrije, ili imaju utjecaj na njih, dozvole trebaju biti dostupne na razmjernoj, pravednoj, opravdanoj i nediskriminirajućoj osnovi.
Uvodna izjava (37)
Za utvrđivanje relevantnih vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji bi trebali podlijegati obvezi poravnanja, pragova i sistemski relevantnih nefinancijskih drugih ugovornih strana, potrebni su pouzdani podaci. Stoga je za regulatorne potrebe važno uspostaviti jedinstven zahtjev na razini Unije za izvješćivanje podataka o izvedenicama. Štoviše, potrebna je retroaktivna obveza izvješćivanja, u što je većoj mjeri moguće, kako za financijske druge ugovorne strane tako i za nefinancijske druge ugovorne strane, kako bi se osigurali usporedivi podaci, između ostaloga ESMA-i i mjerodavnim nadležnim tijelima.
Uvodna izjava (38)
Unutargrupna transakcija je transakcija između dva društva koja su u cijelosti obuhvaćena istom konsolidacijom i koja podliježu odgovarajućoj centraliziranoj procjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika. Ona su dio istog programa institucionalne zaštite kako je navedeno u članku 80. stavku 8. Direktive 2006/48/EZ ili, u slučaju kreditnih institucija koje su povezane s istim središnjim tijelom kako je navedeno u članku 3. stavku 1. te Direktive, obje su kreditne institucije ili je jedna kreditna institucija a druga je središnje tijelo. Ugovori o OTC izvedenicama se mogu priznati u nefinancijskim ili financijskim grupama, kao i u grupama koje čine i financijska i nefinancijska društva, i ako se takav ugovor smatra unutargrupnom transakcijom u pogledu jedne druge ugovorne strane, tada se on mora također smatrati unutargrupnom transakcijom i u pogledu druge druge ugovorne strane tog ugovora. Jasno je da unutrgrupne transakcije mogu biti potrebne radi agregiranja rizika unutar strukture grupe i da su stoga rizici unutar grupa specifični. Budući da podvrgavanje tih transakcija obvezi poravnanja može ograničiti učinkovitost postupaka za upravljanje rizicima unutar grupe, izuzimanje unutargrupnih transakcija iz obveze poravnanja može biti korisno, pod uvjetom da to izuzeće ne povećava sistemski rizik. Stoga bi u zamjenu središnjoj drugoj ugovornoj strani koja obavlja poravnanje tih transakcija trebalo osigurati odgovarajuću razmjenu kolaterala, ako je to primjereno radi smanjenja rizika druge ugovorne strane unutar grupe.
Uvodna izjava (39)
Međutim u nekim je slučajevima moguće izuzeti određene unutargrupne transakcije, na temelju odluke nadležnih tijela, iz zahtjeva kolateralizacije pod uvjetom da su postupci te grupe za upravljanje rizicima pouzdani, čvrsti i da su usklađeni s razinom složenosti transakcije i da ne postoji nikakva zapreka za brzi prijenos kapitala ili otplatu obveza između drugih ugovornih strana. Navedeni kriteriji kao i postupci kojih se druge ugovorne strane i mjerodavna nadležna tijela moraju pridržavati u primjeni izuzetaka, trebaju biti navedeni u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu s relevantnim uredbama o osnivanju europskih nadzornih tijela. Prije izrade tih nacrta regulatornih tehničkih standarda, europska nadzorna tijela trebaju pripremiti ocjenu njihovog mogućeg učinka na unutarnje tržište kao i na sudionike na financijskom tržištu, a posebno na poslovanje i strukturu dotičnih grupa. Svi tehnički standardi koji se primjenjuju na kolateral razmijenjen u transakcijama unutar grupe, uključujući kriterije za izuzeće, moraju uzeti u obzir prevladavajuće specifičnosti tih transakcija i postojeće razlike između nefinancijskih i financijskih drugih ugovornih strana kao i njihove razloge za uporabu izvedenica i metode kojima se pri tome koriste.
Uvodna izjava (40)
Treba se smatrati da su druge ugovorne strane uključene u istu konsolidaciju kada su barem obje uključene u konsolidaciju u skladu s Direktivom Vijeća 83/349/EEZ(16) ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) donesenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća(17) ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima glavni ured u trećoj zemlji, u skladu s opće prihvaćenim računovodstvenim načelima treće zemlje za koje je utvrđeno da su istovrijedni MSFI-ju u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1569/2007(18) (ili računovodstvenim standardima treće zemlje čija je uporaba dozvoljena u skladu s člankom 4. Uredbe (EZ) br. 1569/2007), ili kada su obje obuhvaćene istim nadzorom na konsolidiranoj osnovi u skladu s Direktivom 2006/48/EZ ili s Direktivom 2006/49/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(19) ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima glavni ured u trećoj zemlji, istim konsolidiranim nadzorom od strane nadležnog tijela treće zemlje koji je potvrđen kao istovrijedan onom koji je uređen načelima utvrđenima u članku 143. Direktive 2006/48/EZ ili članku 2. Direktive 2006/49/EZ.
Uvodna izjava (41)
Važno je da sudionici na tržištu dostavljaju trgovinskim repozitorijima sve podatke o ugovorima o izvedenicama koje su sklopili. Na taj način će se informacije o rizicima koji su svojstveni tržištima izvedenica čuvati na središnjem mjestu gdje će im moći lako pristupiti ESMA, mjerodavna nadležna tijela, Europski odbor za sistemske rizike (ESRB) i relevantne središnje banke ESSB-a.
Uvodna izjava (42)
Pružanje usluga trgovinskog repozitorija vezano je uz ekonomiju razmjera što može kočiti tržišno natjecanje u tom određenom području. Istodobno, nametanje opsežnih izvještajnih zahtjeva sudionicima na tržištu može povećati vrijednost informacija koje se nalaze u trgovinskom repozitoriju i za treće strane koje pružaju pomoćne usluge poput potvrde trgovanja, usklađivanja trgovanja, upravljanja kreditnim događajima, usklađivanja ili kompresije portfelja. Primjereno je osigurati da se podjednaki konkurentski uvjeti u području aktivnosti nakon trgovanja općenito ne ugrožavaju mogućim prirodnim monopolom u pružanju usluga trgovinskog repozitorija. Stoga bi trgovinski repozitoriji trebali osigurati pristup informacijama iz repozitorija na pravedan, razuman i nediskriminirajući način, podložno potrebnim mjerama opreza vezano uz zaštitu podataka.
Uvodna izjava (43)
Radi omogućavanja opsežnog pregleda tržišta i procjene sistemskog rizika, u trgovinskom repozitoriju evidentiraju se i ugovori o izvedenicama čije se poravnanje obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane i ugovori o izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane.
Uvodna izjava (44)
ESA-i treba osigurati primjerena sredstva za učinkovito obavljanje zadaća iz ove Uredbe.
Uvodna izjava (45)
Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje sklapaju, mijenjaju ili prekidaju ugovor o izvedenicama trebaju osigurati podnošenje podataka o tom ugovoru trgovinskom repozitoriju. One trebaju biti u mogućnosti delegirati podnošenje podataka o tom ugovoru drugom subjektu. Subjekt ili njegovi zaposlenici koji podnose podatke o ugovoru o izvedenicama trgovinskom repozitoriju u ime druge ugovorne strane, u skladu s ovom Uredbom, ne smiju kršiti bilo kakva ograničenja koja se odnose na objavu podataka. Prilikom izrade nacrta regulatornih tehničkih standarda vezano uz izvješćivanje, ESMA treba uzeti u obzir napredak ostvaren u izradi jedinstvene oznake ugovora i popisa traženih izvještajnih podataka iz Priloga I. tablice 1. Uredbe Komisije (EZ) br. 1287/2006(20) o provedbi Direktive 2004/39/EZ i savjetovati se s drugim mjerodavnim tijelima poput Agencije za suradnju energetskih regulatora.
Uvodna izjava (46)
Uzimajući u obzir načela navedena u Komunikaciji Komisije o jačanju sustava kazni u sektoru financijskih usluga i pravne akte Unije donesene nakon te Komunikacije, države članice trebaju utvrditi pravila o kaznama koje se primjenjuju u slučaju povrede ove Uredbe. Države članice trebaju izvršavati te kazne na način kojim se ne smanjuje učinkovitost tih pravila. Navedene kazne trebaju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. One se trebaju temeljiti na smjernicama koje je donijela ESMA radi promicanja konvergencije i međusektorske dosljednosti sustava kazni u financijskom sektoru. Države članice trebaju osigurati javnu objavu nametnutih kazni, kada je to prikladno, i objavu izvješća o procjeni učinkovitosti postojećih pravila u redovitim vremenskim intervalima.
Uvodna izjava (47)
Središnja druga ugovorna strana može imati poslovni nastan u bilo kojoj državi članici u skladu s ovom Uredbom. Ni jednu državu članicu ili grupu država članica se ne smije diskriminirati, bilo izravno ili neizravno, u smislu mjesta za usluge poravnanja. Ničime u ovoj Uredbi se ne smije pokušati ograničiti ili sprečavati središnju drugu ugovornu stranu u jednoj jurisdikciji u obavljanju poravnanja proizvoda nominiranih u valuti druge države članice ili u valuti neke treće zemlje.
Uvodna izjava (48)
Uvjet za izdavanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani je minimalni iznos temeljnog kapitala. Kapital, uključujući zadržanu dobit i rezerve središnje druge ugovorne strane, treba u svakom trenutku biti razmjeran riziku koji proizlazi iz aktivnosti središnje druge ugovorne strane kako bi se osigurala njena adekvatna kapitaliziranost u odnosu na kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane, tržišni rizik, operativni rizik, pravni rizik i rizik poslovanja koji nisu već pokriveni posebnim financijskim sredstvima i kako bi ona prema potrebi mogla uredno provesti likvidaciju ili restrukturiranje svog poslovanja.
Uvodna izjava (49)
Budući da se u regulatorne svrhe ovom Uredbom uvodi zakonska obveza poravnanja posredstvom određenih središnjih drugih ugovornih strana, neophodno je osigurati da te središnje druge ugovorne strane budu sigurne i pouzdane i da u svakom trenutku ispunjavaju stroge organizacijske zahtjeve, zahtjeve povezane s vođenjem poslovanja i bonitetne zahtjeve utvrđene ovom Uredbom. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena ove Uredbe, navedeni zahtjevi primjenjuju se na poravnanje svih financijskih instrumenata s kojima posluje središnja druga ugovorna strana.
Uvodna izjava (50)
Stoga je neophodno osigurati, zbog regulatornih razloga i usklađenja, da druge ugovorne strane koriste samo one središnje druge ugovorne strane koje ispunjavaju zahtjeve utvrđene ovom Uredbom. Ti zahtjevi ne smiju sprečavati države članice u donošenju ili daljnjoj primjeni dodatnih zahtjeva u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju poslovni nastan na njihovom području uključujući određene zahtjeve vezano uz odobrenje prema Direktivi 2006/48/EZ. Međutim, nametanje takvih dodatnih zahtjeva ne smije utjecati na pravo središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u drugim državama članicama ili su priznate, u skladu s ovom Uredbom, da pružaju usluge poravnanja članovima sustava poravnanja i njihovim klijentima koji imaju poslovni nastan u državi članici koja uvodi dodatne zahtjeve, budući da te središnje druge ugovorne strane ne podliježu tim dodatnim zahtjevima i nisu ih dužne ispunjavati. Do 30. rujna 2014., ESMA treba izraditi nacrt izvješća o učinku primjene dodatnih zahtjeva država članica.
Uvodna izjava (51)
Izravna pravila o izdavanju odobrenja i nadzoru središnjih drugih ugovornih strana nužna su posljedica obveze poravnanja ugovora o OTC izvedenicama. Primjereno je da nadležna tijela zadrže odgovornost za sve aspekte izdavanja odobrenja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana, uključujući odgovornost za provjeru usklađenosti središnje druge ugovorne strane koja je podnositelj zahtjeva s ovom Uredbom i Direktivom 98/26/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. svibnja 1998. o konačnosti namire u platnim sustavima i sustavima za namiru vrijednosnih papira(21), s obzirom na činjenicu da su ta nacionalna nadležna tijela u najboljem položaju za ocjenjivanje rada središnjih drugih ugovornih strana na dnevnoj osnovi, provođenje redovitih revizija i poduzimanje primjerenih mjera, kada je to potrebno.
Uvodna izjava (52)
U slučaju kada postoji rizik insolventnosti središnje druge ugovorne strane, fiskalna odgovornost leži uglavnom na državi članici u kojoj ta središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan. Iz toga proizlazi da mjerodavno nadležno tijelo treba izdavati odobrenje i provoditi nadzor nad tom središnjom drugom ugovornom stranom. Međutim, budući da članovi sustava poravnanja određene središnje druge ugovorne strane mogu imati poslovni nastan u različitim državama članicama i budući da će oni prvi biti pogođeni neispunjavanjem obveza središnje druge ugovorne strane, neophodno je da sva mjerodavna nadležna tijela i ESMA budu uključeni u postupak izdavanja odobrenja i u postupak nadzora. Time se izbjegavaju različite nacionalne mjere ili prakse i prepreke ispravnom funkcioniranju unutarnjeg tržišta. Nadalje, ni jedan prijedlog ni politika bilo kojeg člana kolegija regulatora ne smije, izravno ili neizravno, diskriminirati neku državu članicu ili grupu država članica u smislu mjesta za pružanje usluga poravnanja u bilo kojoj valuti. ESMA treba sudjelovati u svakom kolegiju radi osiguranja dosljedne i ispravne primjene ove Uredbe. ESMA treba uključiti druga nadležna tijela u dotičnim državama članicama u rad na pripremi preporuka i odluka.
Uvodna izjava (53)
U svjetlu uloge koja je dodijeljena kolegijima, važno je da sva mjerodavna nadležna tijela kao i članovi ESSB-a budu uključeni u obavljanje njihovih zadaća. Kolegij se treba sastojati ne samo od nadležnih tijela za nadzor središnjih drugih ugovornih strana već i od regulatora subjekata na koje bi mogao imati utjecaj rad središnje druge ugovorne strane, odnosno od odabranih članova sustava poravnanja, mjesta trgovanja, središnjih drugih ugovornih strana koje su u odnosu međudjelovanja i središnjih depozitorija vrijednosnih papira. Članovi ESSB-a koji su odgovorni za nadzor središnjih drugih ugovornih strana i središnjih drugih ugovornih strana koje su u odnosu međudjelovanja kao i oni koji su odgovorni za izdavanje valuta financijskih instrumenata čije se poravnanje obavlja putem središnje druge ugovorne strane, trebaju biti u mogućnosti sudjelovati u kolegiju. Budući da bi subjekti nad kojima se provodi supervizija ili nadzor imali poslovni nastan u ograničenom broju država članica u kojima središnja druga ugovorna strana posluje, za superviziju ili nadzor određenog broja tih subjekata moglo bi biti odgovorno jedinstveno nadležno tijelo ili član ESSB-a. Kako bi se osigurala nesmetana suradnja između svih članova kolegija, treba uspostaviti odgovarajuće postupke i mehanizme.
Uvodna izjava (54)
Budući da se pretpostavlja da se osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji na pisanom sporazumu između svih njegovih članova, primjereno je na njih prenijeti ovlast za utvrđivanje postupaka odlučivanja kolegija, s obzirom na osjetljivost tog pitanja. Stoga treba pisanim sporazumom između članova kolegija utvrditi detaljna pravila o postupcima glasovanja. Međutim, radi postizanja primjerene ravnoteže između interesa svih relevantnih sudionika na tržištu i država članica, kolegij treba glasovati u skladu s općim načelom prema kojemu svaki član ima jedan glas, bez obzira na broj funkcija koje on obavlja u skladu s ovom Uredbom. U kolegijima koji imaju najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom glasa ima jedan glas. U kolegijima koji imaju više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član s pravom glasa ima jedan glas.
Uvodna izjava (55)
Zbog vrlo posebnog položaja središnjih drugih ugovornih strana, kolegiji moraju biti organizirani i djelovati u skladu s aranžmanima specifičnim za nadzor središnjih drugih ugovornih strana.
Uvodna izjava (56)
Aranžmani predviđeni ovom Uredbom ne predstavljaju presedan za ostale zakone o superviziji i nadzoru infrastruktura financijskog tržišta, posebno u pogledu modaliteta glasovanja za upućivanje ESMA-i.
Uvodna izjava (57)
Središnjoj drugoj ugovornoj strani se ne smije izdati odobrenje ako svi članovi kolegija, isključujući nadležna tijela države članice u kojoj ta središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, uzajamnim sporazumom donesu zajedničko mišljenje da se toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ne smije izdati odobrenje. Ako je međutim, dovoljna većina kolegija izrazila negativno mišljenje i jedno od dotičnih nadležnih tijela je, na temelju dvotrećinske većine kolegija, uputila pitanje ESMA-i, nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan treba odgoditi svoju odluku o izdavanju odobrenja i pričekati odluku ESMA-e o usklađenosti s pravom Unije. Nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan treba donijeti svoju odluku u skladu s odlukom koju donese ESMA. Kada svi članovi kolegija, isključujući tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan, daju zajedničko mišljenje da oni smatraju da nisu ispunjeni uvjeti i da se središnjoj drugoj ugovornoj strani ne treba izdati odobrenje, nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan treba imati mogućnost uputiti to pitanje ESMA-i kako bi ona odlučila o usklađenosti s pravom Unije.
Uvodna izjava (58)
Potrebno je ojačati odredbe o razmjeni informacija između nadležnih tijela, ESMA-e i ostalih mjerodavnih tijela i obveze o međusobnoj pomoći i suradnji. S obzirom na rastuću prekograničnu aktivnost, ta tijela trebaju međusobno razmjenjivati podatke potrebne za obavljanje njihovih zadaća kako bi se osigurala učinkovita provedba ove Uredbe, uključujući i u situacijama kada povreda ili sumnja na povredu može biti važna za tijela u dvije ili više država članica. Prilikom razmjene informacija, potrebno je strogo čuvati profesionalne tajne. Nužno je, zbog širokog učinka ugovora o OTC izvedenicama da ostala mjerodavna tijela, poput poreznih vlasti i energetskih regulatora, imaju pristup informacijama koje su im potrebne za obavljanje njihovih zadaća.
Uvodna izjava (59)
S obzirom na globalnu prirodu financijskih tržišta, ESMA treba biti izravno odgovorna za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u trećim zemljama te im na taj način omogućiti da pružaju usluge poravnanja u Uniji, pod uvjetom da je Komisija priznala pravni i nadzorni okvir te treće zemlje kao istovrijedan okviru Unije i da su ispunjeni pojedini drugi uvjeti. Stoga ESMA treba priznati središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja pruža usluge poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji. Međutim, kako se ne bi kočio daljnji razvoj prekograničnih poslova upravljanja investicijama u Uniji, središnja druga ugovorna strana treće zemlje koja pruža usluge klijentima s poslovnim nastanom u Uniji putem člana sustava poravnanja s poslovnim nastanom u trećoj zemlji ne treba biti priznata od strane ESMA-e. U tom smislu, od posebne važnosti za osiguranje podjednakih konkurentskih uvjeta na globalnoj razini i financijske stabilnosti su sporazumi s glavnim međunarodnim partnerima Unije.
Uvodna izjava (60)
Europsko vijeće se 16. rujna 2010. složilo da Unija treba snažnije promicati svoje interese i vrijednosti i, u ozračju reciprociteta i uzajamne koristi, u kontekstu vanjskih odnosa Unije, da poduzme mjere, između ostalog, kojima se osigurava europskim tvrtkama veći pristup tržištu i jača regulatorna suradnja s glavnim trgovinskim partnerima.
Uvodna izjava (61)
Središnja druga ugovorna strana treba imati pouzdane sustave upravljanja, više rukovodstvo dobre reputacije i neovisne članove u svom odboru, bez obzira na njenu vlasničku strukturu. Najmanje jedna trećina i najmanje dva člana njenog odbora moraju biti neovisni. Međutim, različiti sustavi upravljanja i vlasničke strukture mogu utjecati na spremnost središnje druge ugovorne strane ili na njenu sposobnost poravnanja određenih proizvoda. Stoga je primjereno da neovisni članovi odbora i odbor za rizike koje osniva središnja druga ugovorna strana rješavaju pitanja svih mogućih sukoba interesa u središnjoj drugoj ugovornoj strani. Članovi i klijenti sustava poravnanja trebaju biti primjerno zastupljeni budući da odluke koje donosi središnja druga ugovorna strana mogu imati utjecaj na njih.
Uvodna izjava (62)
Središnja druga ugovorna strana može izdvojiti poslovne procese. Odbor za rizike središnje druge ugovorne strane daje savjete o takvom izdvajanju poslovnih procesa. Glavne aktivnosti povezane s upravljanjem rizicima se ne smiju izdvajati osim ako to odobri nadležno tijelo.
Uvodna izjava (63)
Zahtjevi za sudjelovanje središnje druge ugovorne strane trebaju biti transparentni, razmjerni i nediskriminirajući i trebaju omogućiti udaljeni pristup pod uvjetom da to središnju drugu ugovornu stranu ne izlaže dodatnim rizicima.
Uvodna izjava (64)
Klijentima članova sustava poravnanja koji poravnanje svojih ugovora o OTC izvedenicama obavljaju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana treba osigurati visoku razinu zaštite. Stvarna razina zaštite ovisi o razini odvajanja koju ti klijenti odaberu. Posrednici trebaju odvojiti svoju imovinu od imovine svojih klijenata. Zbog toga središnje druge ugovorne strane trebaju voditi ažurirane i lako prepoznatljive evidencije, kako bi olakšale prijenos pozicija i imovine klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze solventnom članu sustava poravnanja ili ovisno o slučaju, urednu likvidaciju pozicija klijenata i povrat viška kolaterala klijentima. Zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom o odvajanju i prenosivosti pozicija i imovine klijenata stoga imaju prednost nad proturječnim zakonima, propisima i administrativnim mjerama država članica koji sprečavaju ugovorne strane u ispunjavanju tih zahtjeva.
Uvodna izjava (65)
Središnja druga ugovorna strana treba imati pouzdan okvir za upravljanje rizicima radi upravljanja kreditnim, likvidnosnim, operativnim i drugim rizicima, kao i rizicima koje snosi ili predstavlja za druge subjekte kao rezultat međuovisnosti. Središnja druga ugovorna strana treba uspostaviti odgovarajuće postupke i mehanizme za slučajeve neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja. Radi smanjenja rizika zaraze koji proizlazi iz takvog neispunjavanja obveza, središnja druga ugovorna strana treba odrediti stroge zahtjeve za sudjelovanje, prikupljati odgovarajuće inicijalne iznose nadoknade, održavati jamstveni fond i druga financijska sredstva za pokriće mogućih gubitaka. Kako bi kontinuirano osigurala dovoljno sredstava, središnja druga ugovorna strana treba utvrditi minimalni iznos ispod kojeg općenito veličina jamstvenog fonda ne smije pasti. Ovime se međutim, ne ograničava mogućnost središnje druge ugovorne strane da u cijelost upotrijebi jamstveni fond za pokriće gubitaka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja.
Uvodna izjava (66)
U definiranju pouzdanog okvira za upravljanje rizicima, središnja druga ugovorna strana treba uzeti u obzir mogući učinak njegovog rizika i njegov mogući ekonomski učinak na članove sustava poravnanja i njihove klijente. Iako razvoj iznimno pouzdanog upravljanja rizicima i nadalje ostaje njen osnovni cilj, središnja druga ugovorna strana može prilagoditi njegove značajke specifičnim aktivnostima i profilima rizika klijenata članova sustava poravnanja, te ako se to smatra primjerenim na temelju kriterija navedenih u regulatornim tehničkim standardima koje utvrđuje ESMA, može uključiti u opseg visoko likvidne imovine koja se prihvaća kao kolateral, barem gotovinu, državne obveznice, pokrivene obveznice u skladu s Direktivom 2006/48/EZ uz primjenu odgovarajućih korektivnih faktora, jamstva člana ESSB-a opoziva na prvi zahtjev, jamstva poslovnih banaka pod strogim uvjetima, posebno u pogledu kreditne sposobnosti davatelja jamstva i kapitalnih veza davatelja jamstva s članovima sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane. U određenim slučajevima, ESMA može također razmotriti zlato kao imovinu koja je prihvatljiva kao kolateral. Središnje druge ugovorne strane trebaju biti u mogućnosti prihvatiti, pod strogim uvjetima u pogledu upravljanja rizicima, jamstva poslovnih banaka od nefinancijskih drugih ugovornih strana koje djeluju u svojstvu članova sustava poravnanja.
Uvodna izjava (67)
Strategije središnjih drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima trebaju biti dovoljno pouzdane kako bi se izbjegli rizici za porezne obveznike.
Uvodna izjava (68)
Pozivi na uplatu iznosa nadoknade i korektivni faktori za kolateral mogu imati procikličke efekte. Središnje druge ugovorne strane, nadležna tijela i ESMA trebaju stoga donijeti mjere za sprečavanje i kontrolu mogućih procikličkih učinaka pri procesu upravljanja rizicima koje donose središnje druge ugovorne strane, pod uvjetom da to ne utječe negativno na pouzdanost i financijsku sigurnost središnje druge ugovorne strane.
Uvodna izjava (69)
Upravljanje izloženošću je važan dio postupka poravnanja. Općenito za pružanje usluga poravnanja, treba dopustiti pristup i uporabu odgovarajućih izvora za formiranje cijena. Ti izvori za formiranje cijena trebaju uključiti one koji se odnose na indekse koji se koriste za upućivanja na izvedenice ili druge financijske instrumente.
Uvodna izjava (70)
Iznosi nadoknade su prva linija obrane središnje druge ugovorne strane. Iako središnje druge ugovorne strane trebaju uložiti primljene iznose nadoknade na siguran i razborit način, trebaju uložiti posebne napore da osiguraju odgovarajuću zaštitu iznosa nadoknade kako bi mogli jamčiti njihov pravovremeni povrat članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze ili središnjoj drugoj ugovornoj strani koja je u odnosu međudjelovanja u slučaju kada središnja druga ugovorna strana koja prikuplja te iznose nadoknade ne ispunjava svoje obveze.
Uvodna izjava (71)
Pristup primjerenim sredstvima likvidnosti je ključan za središnju drugu ugovornu stranu. Ta likvidnost može potjecati od pristupa likvidnosti središnje banke ili likvidnosti kreditno sposobne i pouzdane poslovne banke ili iz kombinacije oba izvora. Pristup likvidnosti može proizlaziti iz odobrenja izdanog u skladu s člankom 6. Direktive 2006/48/EZ ili drugih odgovarajućih aranžmana. U ocjenjivanju adekvatnosti likvidnosnih sredstava, pogotovo u stresnim situacijama, središnja druga ugovorna strana treba uzeti u obzir rizike koji proizlaze iz dobivanja likvidnosti oslanjanjem jedino na kreditne linije poslovnih banaka.
Uvodna izjava (72)
„Europskim kodeksom ponašanja za poravnanje i namiru” od 7. studenoga 2006. utvrđen je dobrovoljni okvir za uspostavu veza između središnjih drugih ugovornih strana. Međutim, područje aktivnosti nakon trgovanja i nadalje je fragmentirano u pogledu državnih granica, što poskupljuje prekogranično trgovanje i priječi usklađivanje. Stoga je potrebno utvrditi uvjete za sklapanje ugovora o međudjelovanju između središnjih drugih ugovornih strana pod uvjetom da se njima dotične središnje druge ugovorne strane ne izlažu rizicima kojima se ne upravlja na primjeren način.
Uvodna izjava (73)
Ugovori o međudjelovanju su važni radi veće integracije tržišta nakon trgovanja unutar Unije i treba ih urediti propisima. Međutim, budući da ugovori o međudjelovanju mogu izložiti središnje druge ugovorne strane dodatnim rizicima, središnje druge ugovorne strane trebaju tri godine imati odobrenje za poravnanje ili biti priznate u skladu s ovom Uredbom ili imati odobrenje u skladu s prethodnim nacionalnim sustavom za izdavanje odobrenja, prije nego što nadležna tijela daju svoje odobrenje za takve ugovore o međudjelovanju. Nadalje, s obzirom na dodatnu složenost ugovora o međudjelovanju između središnjih drugih ugovornih strana koje obavljaju poravnanje ugovora o OTC izvedenicama, u ovoj je fazi primjereno ograničiti opseg ugovora o međudjelovanju na prenosive vrijednosne papire i instrumente tržišta novca. Međutim, do 30. rujna 2014., ESMA treba podnijeti izvješće Komisiji o primjerenosti proširivanja tog opsega na druge financijske instrumente.
Uvodna izjava (74)
Trgovinski repozitoriji prikupljaju u regulatorne svrhe podatke koji su relevantni za tijela u svim državama članicama. ESMA treba preuzeti odgovornost za registraciju, oduzimanje registracije i nadzor trgovinskih repozitorija.
Uvodna izjava (75)
Budući da se regulatori, središnje druge ugovorne strane i ostali sudionici na tržištu oslanjaju na podatke koji se vode u trgovinskim repozitorijima, potrebno je osigurati da trgovinski repozitoriji podliježu strogim zahtjevima u pogledu poslovanja, vođenja evidencije i upravljanja podacima.
Uvodna izjava (76)
Kako bi se sudionicima na tržištu omogućilo da donesu informiranu odluku, treba osigurati transparentnost cijena, naknada i modela upravljanja rizicima vezano uz usluge koje pružaju središnje druge ugovorne strane, njihovi članovi i trgovinski repozitoriji.
Uvodna izjava (77)
Kako bi učinkovito izvršavala svoje zadaće, ESMA treba biti u mogućnosti tražiti na temelju običnog zahtjeva ili odluke, sve potrebne informacije od trgovinskih repozitorija, povezanih trećih strana i trećih strana kojima su trgovinski repozitoriji izdvojili poslovne procese ili aktivnosti. Ako ESMA zatraži takve informacije na temelju običnog zahtjeva, adresat nije obavezan pružiti te informacije, no u slučaju da to učini dobrovoljno, pružene informacije ne smiju biti netočne ili dovoditi u zabludu. Te informacije se trebaju staviti na raspolaganje bez odlaganja.
Uvodna izjava (78)
Ne dovodeći u pitanje slučajeve koje pokriva kazneno ili porezno pravo, nadležna tijela, ESMA, druga tijela ili fizičke ili pravne osobe koje nisu nadležna tijela, koji primaju povjerljive informacije trebaju te informacije koristiti samo u obavljanju svojih zadaća i za izvršavanje svojih funkcija. Međutim, ovime se ne sprečava izvršavanje funkcija, u skladu s nacionalnim pravom, nacionalnih tijela odgovornih za prevenciju, istražne radnje ili ispravljanje nepravilnosti.
Uvodna izjava (79)
Kako bi mogla učinkovito izvršavati svoje ovlasti, ESMA treba imati mogućnost provođenja istraga i izravnog nadzora.
Uvodna izjava (80)
ESMA treba imati mogućnost delegiranja određenih nadzornih zadaća nadležnom tijelu države članice, kao na primjer u slučaju kada nadzorna zadaća zahtjeva znanje i stručnost u pogledu lokalnih uvjeta, koji su dostupniji na nacionalnoj razini. ESMA treba imati mogućnost delegiranja provedbe određenih istražnih zadaća i izravnih nadzora. Prije delegiranja zadaća, ESMA se treba savjetovati s mjerodavnim nadležnim tijelom o detaljnim uvjetima za delegiranje zadaća kao i o opsegu zadaće koja se delegira, roku za obavljanje zadaće i prijenosu potrebnih informacija ESMA-i i od strane ESMA-e. ESMA treba isplatiti naknadu nadležnim tijelima za obavljanje delegirane zadaće u skladu s propisom o naknadama kojeg donosi Komisija putem delegiranog akta. ESMA ne smije imati mogućnost delegiranja ovlasti za donošenje odluka o registraciji.
Uvodna izjava (81)
Treba osigurati da nadležna tijela imaju mogućnost tražiti da ESMA preispita jesu li ispunjeni uvjeti za oduzimanje registracije trgovinskom repozitoriju. ESMA treba procijeniti takve zahtjeve i poduzeti potrebne mjere.
Uvodna izjava (82)
ESMA treba imati mogućnost nametanja periodičnih novčanih kazni kako bi primorala trgovinske repozitorije da zaustave povrede, dostave potpune i točne informacije koje traži ESMA ili da pristanu na istragu ili izravni nadzor.
Uvodna izjava (83)
ESMA također treba imati mogućnost nametanja globa trgovinskim repozitorijima kada ustanovi da su namjerno ili nemarom izvršili povredu ove Uredbe. Globe se izriču u skladu s razinom ozbiljnosti povrede. Povrede treba podijeliti u različite skupine kojima se dodjeljuju određene globe. U izračunavanju globe za određenu povredu, ESMA se treba koristiti metodologijom od dva koraka koja se sastoji od određivanja temeljnog iznosa i usklađivanja tog temeljnog iznosa, prema potrebi, pomoću različitih koeficijenata. Temeljni iznos određuje se uzimanjem u obzir godišnjeg prometa dotičnog trgovinskog repozitorija, a usklađenja se provode povećavanjem ili umanjenjem temeljnog iznosa primjenom relevantnih koeficijenata u skladu s ovom Uredbom.
Uvodna izjava (84)
Ovom Uredbom treba odrediti koeficijente za otežavajuće i olakšavajuće okolnosti kako bi se ESMA-i osigurali potrebni alati za odlučivanje o globi koja je razmjerna ozbiljnosti povrede koju je izvršio trgovinski repozitorij, uzimajući u obzir okolnosti u kojima je ta povreda izvršena.
Uvodna izjava (85)
Prije odlučivanja o izricanju globa ili periodičnih novčanih kazni, ESMA treba dati priliku osobama u postupku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.
Uvodna izjava (86)
ESMA se treba suzdržati od izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni u slučaju pravomoćne prethodne oslobađajuće presude ili osude koja proizlazi iz identičnih činjenica ili iz sličnih činjenica, u kaznenim postupcima prema nacionalnom pravu.
Uvodna izjava (87)
Odluke ESMA-e o izricanju globa ili periodičnih novčanih kazni trebaju biti izvršive i njihova izvršnost treba podlijegati pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi na području koje se on provodi. Pravila građanskog postupka ne smiju uključivati kaznena postupovna pravila ali mogu uključivati administrativna postupovna pravila.
Uvodna izjava (88)
U slučaju povrede koju izvrši trgovinski repozitorij, ESMA treba biti ovlaštena poduzeti niz nadzornih mjera, što uključuje i njen zahtjev trgovinskom repozitoriju da prekine povredu i, kao krajnje sredstvo, oduzeti registraciju u slučaju kada trgovinski repozitorij ozbiljno ili opetovano izvršava povredu ove Uredbe. ESMA primjenjuje nadzorne mjere uzimajući u obzir prirodu i ozbiljnost povrede pri čemu vodi računa o načelu razmjernosti. Prije odlučivanja o nadzornim mjerama, ESMA treba dati osobama u postupku priliku da budu saslušane radi poštovanja njihovih prava na obranu.
Uvodna izjava (89)
Nužno je da države članice i ESMA štite pravo na privatnost fizičkih osoba prilikom obrade osobnih podataka, u skladu s Direktivom 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka(22) i Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka(23).
Uvodna izjava (90)
Važno je osigurati međunarodnu konvergenciju zahtjeva za središnje druge ugovorne strane i trgovinske repozitorije. Ova Uredba poštuje postojeće preporuke koje su izradili Odbor za platni sustav i sustav namire (Committee on Payment and Settlement Systems, CPSS) i Međunarodna organizacija nadzornih tijela za vrijednosne papire (International Organization of Securities Commissions, IOSCO), uz napomenu da su načela za infrastrukturu financijskog tržišta, uključujući središnje druge ugovorne strane, koja su izradili CPSS i IOSCO utvrđena 16. travnja 2012. Ona stvara okvir Unije u kojima središnje druge ugovorne strane mogu sigurno poslovati. ESMA treba uzeti u obzir te postojeće standarde i njihov daljnji razvoj prilikom izrade ili predlaganja izmjena regulatornih tehničkih standarda i smjernica i preporuka predviđenih ovom Uredbom.
Uvodna izjava (91)
Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) vezano uz izmjene popisa subjekata izuzetih iz ove Uredbe, daljnje poslovnike koji se odnose na izricanje globa ili periodičnih novčanih kazni i odredbe o pravima na obranu, rokovima, naplati globa ili periodičnih novčanih kazni i zastarama za određivanje i izvršenje novčanih kazni ili globa; mjere za izmjenu Priloga II. radi uzimanja u obzir kretanja na financijskim tržištima; daljnju specifikaciju vrsta naknada, predmeta vezano uz koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji se one plaćaju. Posebno je važno da Komisija obavi odgovarajuća savjetovanja tijekom pripremnog dijela posla, također i na stručnoj razini. Prilikom pripreme i izrade delegiranih akata Komisija treba osigurati istovremeni, pravovremeni i primjereni prijenos relevantnih dokumenata Europskom parlamentu i Vijeću.
Uvodna izjava (92)
Radi osiguranja dosljedne usklađenosti, Komisiji treba delegirati ovlast za donošenje nacrta regulatornih tehničkih standarda europskih nadzornih tijela u skladu s člancima 10. do 14. Uredbi (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 i (EU) br. 1095/2010 radi primjene, za potrebe ove Uredbe, točaka 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ i radi određivanja: ugovora o OTC izvedenicama za koje se smatra da imaju izravan, značajan i predvidiv utjecaj unutar Unije ili slučajeva kada je potrebno ili primjereno spriječiti izbjegavanje neke od odredbi iz ove Uredbe; vrsta neizravnih ugovornih aranžmana koji ispunjavaju uvjete navedene u ovoj Uredbi; vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji trebaju podlijegati obvezi poravnanja, datuma od kojeg ili od kojih obveza poravnanja treba proizvoditi učinke, uključujući postepeno uvođenje, kategorija drugih ugovornih strana na koje se primjenjuje obveza poravnanja i minimalnog preostalog dospijeća ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni ili obnovljeni prije datuma na koji obveza poravnanja proizvodi učinke; podataka koji se moraju navesti u obavijesti koje nadležno tijelo šalje ESMA-i o izdavanju odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani za obavljanje poravnanja određene vrste ugovora o OTC izvedenicama; posebnih vrsta ugovora o OTC izvedenicama, razine standardizacije ugovornih uvjeta i operativnih postupaka, obujma i likvidnosti i dostupnosti fer, pouzdanih i opće prihvaćenih informacija o formiranju cijena; podataka koje treba uključiti u ESMA-in registar vrsta ugovora o OTC izvedenicama koji podliježu obvezi poravnanja; podataka i vrste izvješća za različite vrste izvedenica; kriterija za određivanje ugovora o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji su izravno povezani s komercijalnom aktivnošću ili djelatnošću financiranja poslovanja i vrijednostima pragova poravnanja, postupaka i aranžmana povezano s tehnikama smanjenja rizika ugovora o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana; postupaka upravljanja rizicima, uključujući potrebne razine i vrstu kolaterala i aranžmane za odvajanje i potrebnu razinu kapitala; pojma fragmentacije likvidnosti; zahtjeva u pogledu kapitala, zadržane dobiti i rezervi središnjih drugih ugovornih strana; minimalnog sadržaja pravila i sustava upravljanja središnjih drugih ugovornih strana; podataka o evidencijama i informacijama koje zadržavaju središnje druge ugovorne strane; minimalnog sadržaja i zahtjeva za politike kontinuiteta poslovanja i planova oporavka od kriznih situacija središnjih drugih ugovornih strana; primjerenog postotka i vremenskih okvira za likvidaciju i izračun povijesne volatilnosti koja se treba uzeti u obzir za različite vrste financijskih instrumenata vodeći računa o tome da se postigne cilj ograničavanja procikličnosti i uvjeta za provedbu praksi vezano uz portfeljne iznose nadoknade; okvira za utvrđivanje ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta koji se treba koristiti prilikom određivanja veličine jamstvenog fonda i sredstava središnjih drugih ugovornih strana; metodologije za izračun i održavanje iznosa kapitala središnjih drugih ugovornih strana; vrste kolaterala koja se može smatrati visoko likvidnom, poput gotovine, zlata, državnih i korporativnih obveznica visoke kvalitete, pokrivenih obveznica i korektivnih faktora i uvjeta pod kojima se jamstva poslovnih banaka mogu prihvatiti kao kolateral; financijskih instrumenata koji se mogu smatrati visoko likvidnima a nose minimalni kreditni i tržišni rizik, visoko osigurani aranžmani i limiti koncentracije; vrste ispitivanja otpornosti na stres koje trebaju provoditi središnje druge ugovorne strane za različite vrste financijskih instrumenata i portfelja, uključivanja članova sustava poravnanja ili drugih strana u ta ispitivanja, učestalosti i vremena provođenja testova i ključnih informacija koje središnja druga ugovorna strana treba otkriti o svom modelu upravljanja rizicima i pretpostavkama korištenim u provođenju ispitivanja otpornosti na stres; podataka iz zahtjeva za registraciju trgovinskog repozitorija kod ESMA-e; učestalosti kojom trgovinski repozitoriji trebaju otkriti informacije o agregiranim pozicijama prema vrsti ugovora o OTC izvedenicama i razine detalja tih informacija; i operativnih standarda koji su nužni za agregiranje i usporedbu podataka između trgovinskih repozitorija.
Uvodna izjava (93)
Treba se smatrati da se svaka obveza nametnuta ovom Uredbom koja se dalje razrađuje pomoću delegiranih ili provedbenih akata koji se donose u skladu s člankom 290. ili 291. UFEU, primjenjuje tek od datuma na koji ti akti proizvode učinke.
Uvodna izjava (94)
U okviru razvoja tehničkih smjernica i regulatornih tehničkih standarda, a posebno prilikom određivanja praga poravnanja za nefinancijske druge ugovorne strane u skladu s ovom Uredbom, ESMA treba organizirati javne rasprave sudionika na tržištu.
Uvodna izjava (95)
Kako bi se osigurali ujednačeni uvjeti za provedbu ove Uredbe, na Komisiju treba prenijeti provedbene ovlasti. Te ovlasti treba izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije(24).
Uvodna izjava (96)
Komisija treba pratiti i ocjenjivati potrebu za eventualnim odgovarajućim mjerama za osiguranje dosljedne i učinkovite primjene i razvoja propisa, standarda i praksi iz područja obuhvaćenog ovom Uredbom, uzimajući u obzir rezultate rada relevantnih međunarodnih foruma.
Uvodna izjava (97)
S obzirom na pravila o sustavima koji su u odnosu međudjelovanja, smatralo se primjerenim izmijeniti Direktivu 98/26/EZ radi zaštite prava upravitelja sustava koji osigurava kolateralno jamstvo upravitelju sustava primatelja u slučaju stečajnog postupka protiv tog upravitelja sustava primatelja.
Uvodna izjava (98)
Radi poboljšanja učinkovitog poravnanja, evidentiranja, namire i plaćanja, središnje druge ugovorne strane i trgovinski repozitoriji trebaju u svoje postupke komunikacije sa sudionicima i infrastrukturama tržišta s kojima su povezani uključiti relevantne međunarodne komunikacijske postupke i standarde za razmjenu podataka i referentne podatke.
Uvodna izjava (99)
Budući da ciljeve ove Uredbe, odnosno određivanje jedinstvenih zahtjeva za ugovore o OTC izvedenicama i za obavljanje aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija, ne mogu dostatno ostvariti države članice te se isti zbog opsega mjera mogu na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti kako je utvrđeno člankom 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom razmjernosti, kako je utvrđeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi okvire onog što je potrebno za postizanje tih ciljeva,
GLAVA I. PREDMET, OPSEG PRIMJENE I DEFINICIJE
Predmet i opseg primjene
Članak 1.
1. Ovom se Uredbom utvrđuju zahtjevi za poravnanje i bilateralno upravljanje rizicima za ugovore o OTC izvedenicama, izvještajni zahtjevi za ugovore o izvedenicama i jedinstveni zahtjevi za obavljanje aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana i trgovinskih repozitorija.
2. Ova se Uredba primjenjuje na središnje druge ugovorne strane i njihove članove sustava poravnanja, financijske druge ugovorne strane i trgovinske repozitorije. Ona se primjenjuje na nefinancijske druge ugovorne strane i mjesta trgovanja ako je to predviđeno.
4. Ova se Uredba ne primjenjuje na:
(a) članove ESSB-a i tijela ostalih država članica koja obavljaju slične funkcije i ostala javna tijela Unije zadužena za upravljanje ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom;
(b) Banku za međunarodne namire;
(c) središnje banke i javna tijela zadužena za posredovanje u upravljanju javnim dugom u sljedećim državama:
i. Japan;
ii. Sjedinjene Američke Države;
iii. Australija;
iv. Kanada;
v. Hong Kong;
vi. Meksiko;
vii. Singapur;
viii. Švicarska;
ix. Ujedinjena Kraljevina Velike Britanije i Sjeverne Irske.
5. S iznimkom izvještajne obveze u skladu s člankom 9., ova se Uredba ne primjenjuje na sljedeće subjekte:
(a) multilateralne razvojne banke, kako su navedene u odjeljku 4.2. dijela 1. Priloga VI. Direktivi 2006/48/EZ;
(b) javna državna tijela u smislu točke 18. članka 4. Direktive 2006/48/EZ koja su u vlasništvu središnjih država i kojima središnje države pružaju izričite jamstvene aranžmane;
(c) Europski fond za financijsku stabilnost i Mehanizam za europsku financijsku stabilnost.
6. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. radi izmjene popisa navedenog u stavku 4. ovog članka.
U tu svrhu, Komisija najkasnije 17. studenoga 2012. Europskom parlamentu i Vijeću podnosi izvješće o ocjeni međunarodnog tretmana javnih tijela zaduženih za upravljanje javnim dugom ili koja posreduju pri upravljanju javnim dugom i središnjih banaka.
To izvješće uključuje komparativnu analizu tretmana tih tijela i središnjih banaka u pravnom okviru značajnog broja trećih zemalja, uključujući najmanje tri najznačajnije jurisdikcije u pogledu obujma ugovora kojima se trguje i standarda upravljanja rizicima koji se primjenjuju na transakcije izvedenicama tih tijela i središnjih banaka u tim jurisdikcijama. Ako se u izvješću zaključi, posebno u pogledu komparativne analize, da je iz obveze poravnanja i izvješćivanja potrebno izuzeti monetarne odgovornosti središnjih banaka tih trećih zemalja, Komisija ih dodaje na popis naveden u stavku 4.
Definicije
Članak 2.
Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:
(1) „središnja druga ugovorna strana” znači pravnu osobu koja posreduje između drugih ugovornih strana u ugovorima kojima se trguje na jednom ili više financijskih tržišta, te postaje kupac svakom prodavatelja i prodavatelj svakom kupcu;
(2) „trgovinski repozitorij” znači pravnu osobu koja na središnjem mjestu prikuplja i vodi evidenciju o izvedenicama;
(3) „poravnanje” znači postupak uspostavljanja pozicija, uključujući izračun neto obveza i postupak kojim se osigurava dostupnost financijskih instrumenata, gotovine, ili obojeg za osiguranje izloženosti koje proizlaze iz tih pozicija;
(4) „mjesto trgovanja” znači sustav kojim upravlja investicijsko društvo ili tržišni operater u smislu članka 4. stavka 1. točke 1. i članka 4. stavka 1. točke 13. Direktive 2004/39/EZ osim sistematskog internalizatora u smislu članka 4. stavka 1. točke 7. te Direktive, koji u sustavu objedinjuje interese za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata, na način koji dovodi do zaključivanja ugovora u skladu s glavom II. ili III. te Direktive;
(5) „izvedenica” ili „ugovor o izvedenicama” znači financijski instrument kako je utvrđeno u točkama 4. do 10. odjeljka C Priloga I. Direktivi 2004/39/EZ kako je provedena člankom 38. i 39. Uredbe (EZ) br. 1287/2006;
(6) „vrsta izvedenica” znači podskupinu izvedenica koje dijele zajedničke i bitne značajke što uključuje barem odnos s temeljnom imovinom, vrstu temeljne imovine i valutu ugovorenog iznosa. Izvedenice koje pripadaju istoj vrsti mogu imati različite rokove dospijeća;
(7) „OTC izvedenica” ili „ugovor o OTC izvedenicama” znači ugovor o izvedenicama koji se ne izvršava na uređenom tržištu u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ ili na tržištu treće zemlje koje se smatra istovrijednim uređenom tržištu u skladu s člankom 2.a ove Uredbe;
(8) „financijska druga ugovorna strana” znači:
(a) investicijsko društvo koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća(1);
(b) kreditna institucija koja ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća(2);
(c) društvo za osiguranje ili društvo za reosiguranje koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/138/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(3);
(d) UCTIS i, ako je relevantno, njegovo upravljačko društvo, koje ima odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2009/65/EZ, osim ako je taj UCITS osnovan isključivo za potrebe izvršenja jednog plana kupnje dionica za zaposlenike ili više njih;
(e) institucija za strukovno mirovinsko osiguranje kako je definirana u članka 6. točki 1. Direktive (EU) 2016/2341 Europskog parlamenta i Vijeća(4);
(f) alternativni investicijski fond (AIF) kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki (a) Direktive 2011/61/EU, s poslovnim nastanom u Uniji ili kojim upravlja upravitelj alternativnih investicijskih fondova (UAIF) koji ima odobrenje za rad ili je registriran u skladu s tom direktivom, osim ako je taj AIF osnovan isključivo za potrebe izvršenja jednog plana kupnje dionica za zaposlenike ili više njih ili ako je taj AIF sekuritizacijski subjekt posebne namjene kako se navodi u članku 2. stavku 3. točki (g) Direktive 2011/61/EU i, ako je relevantno, njegov UAIF s poslovnim nastanom u Uniji;
(g) središnji depozitorij vrijednosnih papira koji je ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) br. 909/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(5);
(9) „nefinancijska druga ugovorna strana” znači društvo s poslovnim nastanom u Uniji osim subjekata navedenih u točkama 1. do 8.;
(10) „mirovinski sustav” znači:
(a) institucije za strukovno mirovinsko osiguranje u smislu članka 6. točke (a) Direktive 2003/41/EZ, uključujući sve subjekte koji imaju odobrenje za rad koji su odgovorni za upravljanje takvom institucijom i koji djeluju u njeno ime, kako je navedeno u članku 2. stavku 1. te Direktive kao i svi pravni subjekti osnovani radi ulaganja takvih institucija, koje djeluju samo i isključivo u njihovom interesu;
(b) djelatnosti institucija za strukovno mirovinsko osiguranje iz članka 3. Direktive 2003/41/EZ;
(c) djelatnosti strukovnog mirovinskog osiguranja društava za životno osiguranje obuhvaćene Direktivom 2002/83/EZ, pod uvjetom da su sva imovina i sve obveze te djelatnosti odvojene te da se njima upravlja i da su organizirane odvojeno od ostalih djelatnosti društva za osiguranje, bez mogućnosti prijenosa.
(d) svi ostali subjekti koji imaju odobrenje za rad i nad kojima se provodi nadzor ili aranžmani koji djeluju na nacionalnoj osnovi, pod uvjetom da:
i. su priznati u skladu s nacionalnim pravom; i
ii. njihova glavna svrha je pružanje mirovinskih davanja;
(11) „rizik druge ugovorne strane” znači rizik da druga ugovorna strana u transakciji neće ispuniti obveze prije konačne namire novčanog toka transakcije;
(12) „ugovor o međudjelovanju” znači ugovor između dvije ili više središnjih drugih ugovornih strana koji uključuje izvršavanje transakcija između sustava;
(13) „nadležno tijelo” znači nadležno tijelo iz propisa navedenih u točki 8. ovog članka, nadležno tijelo iz članka 10. stavka 5. ili tijelo koje je imenovala država članica u skladu s člankom 22.;
(14) „član sustava poravnanja” znači društvo koje sudjeluje u središnjoj drugoj ugovornoj strani i koje je odgovorno za izvršavanje financijskih obveza koje proizlaze iz takvog sudjelovanja;
(15) „klijent” znači društvo koje je u ugovornom odnosu s članom sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji omogućava tom društvu poravnanje njegovih transakcija posredstvom te središnje druge ugovorne strane;
(16) „grupa” znači grupa društava koja se sastoji od matičnog društva i njegovih društava kćeri u smislu članaka 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ ili grupu društava iz članka 3. stavka 1. i članka 80. stavaka 7. i 8. Direktive 2006/48/EZ;
(17) „financijska institucija” znači društvo osim kreditne institucije, čija je glavna aktivnost stjecanje financijskih sredstava ili provođenje jedne ili više aktivnosti navedenih u točkama 2. do 12. Priloga I. Direktivi 2006/48/EZ;
(18) „financijski holding” znači financijska institucija, čija su društva kćeri isključivo ili uglavnom kreditne institucije ili financijske institucije, s time da je barem jedno od tih društava kćeri kreditna institucija i koja nije mješoviti financijski holding u smislu članka 2. stavka 15. Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu(6);
(19) „društvo za pomoćne usluge” znači društvo čija se glavna aktivnost sastoji od vlasništva nad ili upravljanja imovinom, upravljanja uslugama obrade podataka ili slične aktivnosti koja predstavlja pomoćnu aktivnost glavnoj aktivnosti jedne ili više kreditnih institucija;
(20) „kvalificirani udjel” znači izravni ili neizravni udjel u središnjoj drugoj ugovornoj strani ili trgovinskom repozitoriju koji predstavlja najmanje 10 % udjela u kapitalu ili u glasačkim pravima, kako je utvrđeno u člancima 9. i 10. Direktive 2004/109/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 15. prosinca 2004. o usklađivanju zahtjeva za transparentnošću u vezi s informacijama o izdavateljima čiji su vrijednosni papiri uvršteni za trgovanje na uređenom tržištu(7), uzimajući u obzir uvjete vezano uz udruživanje tih udjela utvrđene u članku 12. stavcima 4. i 5. te Direktive, ili koji omogućava izvršenje značajnog utjecaja na upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom ili trgovinskim repozitorijem u kojem postoji takav udjel;
(21) „matično društvo” znači matično društvo kako je opisano u člancima 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ;
(22) „društvo kći” znači društvo kći kako je opisano u člancima 1. i 2. Direktive 83/349/EEZ, uključujući društvo kći društva kćeri krajnjeg matičnog društva;
(23) „kontrola” znači odnos između matičnog društva i društva kćeri, kako je opisano u članku 1. Direktive 83/349/EEZ;
(24) „uska povezanost” znači situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba povezane na sljedeći način:
(a) sudjelovanjem, putem izravnog vlasništva ili kontrole nad 20 % ili više prava glasa ili kapitala u jednom društvu; ili
(b) kontrolom ili sličnim odnosom između fizičke ili pravne osobe i društva ili društva kćeri društva koje se također smatra društvom kćeri matičnog društva koje je na čelu tih društava.
Situacija u kojoj su dvije ili više fizičkih ili pravnih osoba trajno povezane s istom osobom kroz odnos kontrole također se smatra uskom povezanošću između tih osoba.
(25) „kapital” znači upisani kapital u smislu članka 22. Direktive Vijeća 86/635/EEZ od 8. prosinca 1986. o godišnjim financijskim izvještajima i konsolidiranim izvještajima banaka i drugih financijskih institucija(8) ako je plaćen, plus povezani računi premija na dionice, te ako u potpunosti apsorbira gubitke iz redovnog poslovanja i, u slučaju stečaja ili likvidacije, se raspoređuje nakon svih ostalih potraživanja;
(26) „rezerve” znači rezerve kako je utvrđeno u članku 9. Četvrte direktive Vijeća 78/660/EEZ od 25. srpnja 1978. na temelju članka 54. stavka 3. točke (g) Ugovora o godišnjim financijskim izvještajima za određene vrste trgovačkih društava(9) i zadržana dobit i preneseni gubici koji su rezultat konačnog računa dobiti ili gubitaka;
(27) „odbor” znači upravni ili nadzorni odbor, ili oboje, u skladu s nacionalnim zakonom o trgovačkim društvima;
(28) „neovisni član” odbora znači član odbora koji nije u poslovnom, obiteljskom ili drugom odnosu koji dovodi do sukoba interesa vezano uz dotičnu središnju drugu ugovornu stranu ili njene vlasnike kontrolnih udjela, njenu upravu ili članove sustava poravnanja i koji nije bio u takvom odnosu tijekom razdoblja od pet godina prije njegovog članstva u odboru;
(29) „više rukovodstvo” znači osoba ili osobe koje stvarno upravljaju poslovanjem središnje druge ugovorne strane ili trgovinskog repozitorija i izvršni član ili članovi odbora;
(30) „pokrivena obveznica” znači obveznica koja ispunjava zahtjeve iz članka 129. Uredbe (EU) br. 575/2013;
(31) „subjekt pokrivenih obveznica” znači izdavatelj pokrivenih obveznica ili skupina za pokriće pokrivenih obveznica.
Odluke o istovrijednosti za potrebe definicije OTC izvedenica
Članak 2.a.
1. Za potrebe članka 2. točke 7. ove Uredbe tržište treće zemlje smatra se istovrijednim uređenom tržištu u smislu članka 4. stavka 1. točke 14. Direktive 2004/39/EZ ako je usklađeno s pravno obvezujućim zahtjevima koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi III. te direktive i ako podliježe stalnom djelotvornom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji, kako je utvrdila Komisija u skladu s postupkom iz stavka 2. ovog članka.
2. Komisija može donijeti provedbene akte kojima se određuje da je tržište treće zemlje usklađeno s pravno obvezujućim zahtjevima koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi III. Direktive 2004/39/EZ te da podliježe stalnom djelotvornom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji za potrebe stavka 1.
Ti provedbeni akti donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2. ove Uredbe.
3. Komisija i ESMA objavljuju na svojim internetskim stranicama popis onih tržišta koja se smatraju istovrijednima u skladu s provedbenim aktom iz stavka 2. Taj popis redovito se ažurira.
Unutargrupne transakcije
Članak 3.
1. U odnosu na nefinancijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija jest ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen s drugom ugovornom stranom koja čini dio iste grupe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) obje druge ugovorne strane u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom i podliježu odgovarajućoj centraliziranoj procjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika; i
(b) druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji ili, ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, ta treća zemlja nije utvrđena u skladu sa stavkom 4. ili u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 5.
2. U odnosu na financijsku drugu ugovornu stranu, unutargrupna transakcija jest bilo koje od sljedećeg:
(a) ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen s drugom drugom ugovornom stranom koja je dio iste grupe, ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
i. financijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji odnosno ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, ta treća zemlja nije utvrđena u skladu sa stavkom 4. ili u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 5.;
ii. druga druga ugovorna strana je financijska druga ugovorna strana, financijski holding, financijska institucija ili društvo za pomoćne usluge koji podliježu odgovarajućim bonitetnim zahtjevima;
iii. obje druge ugovorne strane u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom; i
iv. obje druge ugovorne strane podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika;
(b) ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen s drugom drugom ugovornom stranom pri čemu su obje druge ugovorne strane dio istog institucionalnog programa zaštite iz članka 113. stavka 7. Uredbe (EU) br. 575/2013, ako je ispunjen uvjet iz točke (a) podtočke ii. ovog stavka;
(c) ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen između kreditnih institucija povezanih s istim središnjim tijelom ili između takve kreditne institucije i središnjeg tijela, kako je navedeno u članku 10. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;
(d) ugovor o OTC izvedenicama koji je sklopljen s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja je dio iste grupe, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
i. obje druge ugovorne strane ugovora o izvedenicama u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom i podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika, postupcima mjerenja i kontrole rizika; i
ii. nefinancijska druga ugovorna strana ima poslovni nastan u Uniji ili ako ima poslovni nastan u trećoj zemlji, ta treća zemlja nije utvrđena u skladu sa stavkom 4. ili u skladu s delegiranim aktima donesenima na temelju stavka 5.
3. Za potrebe ovog članka, smatra se da su druge ugovorne strane obuhvaćene istom konsolidacijom kada su obje ugovorne strane nešto od sljedećeg:
(a) uključene su u konsolidaciju u skladu s Direktivom 2013/34/EU Europskog Parlamenta i Vijeća(10) ili Međunarodnim standardima financijskog izvještavanja (MSFI) donesenima u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji, u skladu s općeprihvaćenim računovodstvenim načelima treće zemlje za koje je utvrđeno da su istovrijedni MSFI-jima u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 1569/2007(11) ili računovodstvenim standardima treće zemlje čija je primjena dopuštena u skladu s člankom 4. te uredbe; ili
(b) obuhvaćena istim nadzorom na konsolidiranoj osnovi u skladu s Direktivom 2013/36/EU ili, u pogledu grupe čije matično društvo ima sjedište u trećoj zemlji, obuhvaćena istim nadzorom na konsolidiranoj osnovi koji provodi nadležno tijelo treće zemlje koji se smatra istovjetnim onom utemeljenom na načelima iz članka 127. te direktive;
4. Za potrebe ovog članka, na transakcije s drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u bilo kojoj od sljedećih trećih zemalja ne primjenjuje se nijedno izuzeće za unutargrupne transakcije:
(a) ako je treća zemlja visokorizična treća zemlja, kako je navedeno u članku 9. Direktive (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(12);
(b) ako je treća zemlja uvrštena u Prilog I. Zaključcima Vijeća o revidiranom EU-ovom popisu nekooperativnih jurisdikcija u porezne svrhe, u najnovijoj verziji.
5. Ako je to primjereno s obzirom na utvrđene probleme u pravnim, nadzornim i izvršnim aranžmanima treće zemlje i ako ti problemi rezultiraju većim rizicima, uključujući kreditni rizik druge ugovorne strane i pravni rizik, Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. radi dopune ove Uredbe kako bi se utvrdile treće zemlje čijim subjektima nije dozvoljeno da imaju koristi od izuzeća za unutargrupne transakcije iako te treće zemlje nisu uvrštene na popis u skladu sa stavkom 4. ovog članka.
GLAVA II. PORAVNANJE, IZVJEŠĆIVANJE I SMANJENJE RIZIKA OTC IZVEDENICA
Obveza poravnanja
Članak 4.
1. Druge ugovorne strane izvršavaju poravnanje ugovora o OTC izvedenicama koji se odnose na vrstu OTC izvedenica za koje je određeno da podliježu obvezi poravnanja u skladu s člankom 5. stavkom 2., ako ti ugovori ispunjavaju oba sljedeća zahtjeva:
(a) sklopljeni su na jedan od sljedećih načina:
i. između dvije financijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka;
ii. između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka i nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka;
iii. između dvije nefinancijske druge ugovorne strane koje ispunjavaju uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka;
iv. između, s jedne strane, financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka i, s druge strane, subjekta koji ima poslovni nastan u trećoj zemlji i koji bi podlijegao obvezi poravnanja da ima poslovni nastan u Uniji;
v. između dva subjekta koji imaju poslovni nastan u jednoj ili više trećih zemalja koji bi podlijegali obvezi poravnanja kada bi imali poslovni nastan u Uniji, pod uvjetom da ugovor ima izravan, značajan i predvidljiv utjecaj u Uniji ili gdje je takva obveza potrebna ili primjerena radi sprečavanja izbjegavanja odredbi ove Uredbe; i
(b) sklopljeni su ili obnovljeni na datum ili nakon datuma od kojeg obveza poravnanja proizvodi učinke, pod uvjetom da na datum njihova sklapanja ili obnove obje druge ugovorne strane ispunjavaju uvjete utvrđene u točki (a).
Obveza poravnanja svih ugovora o OTC izvedenicama ne primjenjuje se na ugovore sklopljene u situacijama iz prvog podstavka točke (a) podtočke iv. između financijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 4.a stavka 1. drugog podstavka ili nefinancijske druge ugovorne strane koja ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka, s jedne strane, i mirovinskog sustava s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koji posluje na nacionalnoj osnovi, s druge strane, pod uvjetom ima odobrenje, da je pod nadzorom i priznat u skladu s nacionalnim pravom i da je njegova primarna svrha isplata mirovina te da je izuzet od obveze poravnanja u skladu s tim nacionalnim pravom.
2. Ne dovodeći u pitanje tehnike smanjenja rizika iz članka 11., ugovori o OTC izvedenicama, koji čine unutargrupne transakcije kako su opisane u članku 3., ne podliježu obvezi poravnanja.
Izuzeće navedeno u prvom podstavku primjenjuje se samo:
(a) kada su dvije druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji koje pripadaju istoj grupi prvo obavijestile njihova nadležna tijela pisanim putem da se planiraju koristiti izuzećem za ugovore o OTC izvedenicama koje su međusobno sklopile. Obavijest se daje najmanje 30 kalendarskih dana prije korištenja izuzeća. U roku 30 kalendarskih dana nakon primitka te obavijesti, nadležna tijela mogu dati prigovor na uporabu tog izuzeća ako transakcije između drugih ugovornih strana ne ispunjavaju uvjete utvrđene u članku 3., ne dovodeći u pitanje pravo nadležnih tijela da daju prigovor nakon isteka razdoblja od 30 kalendarskih dana ako se ti uvjeti više ne ispunjavaju. U slučaju neslaganja između nadležnih tijela, ESMA može pomoći tim tijelima u postizanju sporazuma u skladu sa svojim ovlastima na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010;
(b) na ugovore o OTC izvedenicama između dviju drugih ugovornih strana koje pripadaju istoj grupi i koje imaju poslovni nastan u državi članici i u trećoj zemlji, ako je druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Uniji dobila odobrenje za primjenu izuzeća od svog nadležnog tijela u roku 30 dana nakon što je ono primilo obavijest od druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji, pod uvjetom da su ispunjeni uvjeti utvrđeni u članku 3. Nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o toj odluci.
3. Poravnanje ugovora o OTC izvedenicama koji podliježu obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1. obavlja se posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili koja je priznata u skladu s člankom 25. za obavljanje poravnanja te vrste OTC izvedenica i navedena u registru u skladu s člankom 6. stavkom 2. točkom b.
U tu svrhu druga ugovorna strana postaje član sustava poravnanja, klijent ili uspostavlja neizravne dogovore o poravnanju s članom sustava poravnanja, pod uvjetom da ti dogovori ne povećavaju rizik druge ugovorne strane i osiguravaju da imovina i pozicije druge ugovorne strane uživaju zaštitu koja je istovrijedna onoj navedenoj u člancima 39. i 48.
3.a Članovi sustava poravnanja i klijenti koji izravno ili neizravno pružaju usluge poravnanja te usluge pružaju pod poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima, a pritom nemaju obvezu sklapanja ugovora. Ti članovi sustava poravnanja i klijenti poduzimaju sve razumne mjere za utvrđivanje, sprečavanje i nadziranje sukoba interesa te upravljanje njima, osobito između jedinice za trgovanje i jedinice za poravnanje, koji bi mogli negativno utjecati na pošteno, razumno, nediskriminirajuće i transparentno pružanje usluga poravnanja. Takve mjere poduzimaju se i ako usluge trgovanja i poravnanja pružaju različiti pravni subjekti koji pripadaju istoj grupi.
Članovima sustava poravnanja i klijentima dopušteno je kontrolirati rizike povezane s ponuđenim uslugama poravnanja.
Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. radi dopune ove Uredbe određivanjem uvjeta pod kojima se komercijalni uvjeti iz prvog podstavka ovog stavka smatraju poštenima, razumnima, nediskriminirajućima i transparentnima, na temelju sljedećeg:
(a) zahtjeva poštenja i transparentnosti u pogledu naknada, cijena, politika popusta i drugih općih ugovornih uvjeta u vezi s cjenikom, ne dovodeći u pitanje povjerljivost ugovornih aranžmana s pojedinačnim drugim ugovornim stranama;
(b) čimbenika koji čine razumne komercijalne uvjete u svrhu osiguravanja nepristranih i racionalnih ugovornih aranžmana;
(c) zahtjeva kojima se olakšavaju usluge poravnanja na poštenoj i nediskriminirajućoj osnovi, uzimajući u obzir povezane troškove i rizike, tako da je bilo koja razlika u naplaćenim cijenama proporcionalna troškovima, rizicima i koristima; i
(d) kriterija koji se primjenjuju na člana sustava poravnanja ili klijenta u pogledu kontrole rizika povezanih s ponuđenim uslugama poravnanja.
4. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju ugovori za koje se smatra da imaju izravan, značajan i predvidiv utjecaj unutar Unije ili slučajevi u kojima je potrebno ili primjereno sprečavati izbjegavanje neke odredbe ove Uredbe kako je navedeno u stavku 1. točki (a) podtočki v. i vrste neizravnih ugovornih aranžmana koji ispunjavaju uvjete iz drugog podstavka stavka 3.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Stavak 1. ovog članka ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili subjekti pokrivenih obveznica u vezi s pokrivenom obveznicom ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene u vezi sa sekuritizacijom u smislu Uredbe (EU) 2017/2402 Europskog parlamenta i Vijeća(13), uz sljedeće uvjete:
(a) u slučaju sekuritizacijskog subjekta posebne namjene, sekuritizacijski subjekt posebne namjene izdaje samo sekuritizacije koje ispunjavaju zahtjeve iz članka 18. i članaka od 19. do 22. ili od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402 (Uredba o sekuritizaciji);
(b) ugovor o OTC izvedenicama primjenjuje se samo za zaštitu kamatne stope ili tečajnih neusklađenosti u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije; i
(c) aranžmanima u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije primjereno se umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane u odnosu na ugovore o OTC izvedenicama koje je subjekt pokrivene obveznice ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene zaključio u vezi s pokrivenom obveznicom ili sekuritizacijom.
6. Da bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka te uzimajući u obzir potrebu za sprečavanjem regulatorne arbitraže, europska nadzorna tijela izrađuju nacrt regulatornih tehničkih standarda za određivanje kriterija za utvrđivanje aranžmana u okviru pokrivenih obveznica ili sekuritizacija na temelju kojih se primjereno umanjuje kreditni rizik druge ugovorne strane u smislu stavka 5.
Europska nadzorna tijela dostavljaju Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 18. srpnja 2018.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredbe (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
Financijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi poravnanja
Članak 4.a.
1. Financijska druga ugovorna strana koja zauzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može svakih 12 mjeseci izračunati svoju zbirnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 3.
Ako financijska druga ugovorna strana ne izračuna svoje pozicije ili ako rezultat tog izračuna premašuje bilo koji od pragova poravnanja određenih na temelju članka 10. stavka 4. točke (b), financijska druga ugovorna strana:
(a) odmah obavješćuje ESMA-u i relevantno nadležno tijelo o tome te, ako je relevantno, navodi razdoblje upotrijebljeno za izračun;
(b) uspostavlja dogovore o poravnanju u roku od četiri mjeseca nakon obavijesti iz točke (a) ovog podstavka; i
(c) postaje podložna obvezi poravnanja iz članka 4. za sve ugovore o OTC izvedenicama koji se odnose na bilo koju vrstu OTC izvedenica koja podliježe obvezi poravnanja, a koji su sklopljeni ili obnovljeni više od četiri mjeseca nakon obavijesti iz točke (a) ovog podstavka.
2. Financijska druga ugovorna strana koja 17. lipnja 2019. podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. ili koja postane podložna obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom, ostaje podložna toj obvezi i nastavlja s poravnavanjem dok ta financijska druga ugovorna strana relevantnom nadležnom tijelu ne dokaže da njezina zbirna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne premašuje prag poravnanja utvrđen na temelju članka 10. stavka 4. točke (b).
Financijska druga ugovorna strana mora moći dokazati relevantnom nadležnom tijelu da se izračunom zbirne prosječne pozicije na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne dovodi do sustavnog podcjenjivanja te pozicije.
3. Financijska druga ugovorna strana u izračun pozicija iz stavka 1. uključuje sve ugovore o OTC izvedenicama koje su sklopili ta financijska druga ugovorna strana ili drugi subjekti u grupi kojoj ta financijska druga ugovorna strana pripada.
Neovisno o prvom podstavku, za UCITS i AIF-ove pozicije iz stavka 1. izračunavaju se na razini fonda.
Društva za upravljanje UCITS-om koja upravljaju više nego jednim UCITS-om i UAIF-ovi koji upravljaju više nego jednim AIF-om moraju moći relevantnom nadležnom tijelu dokazati da izračun pozicija na razini fonda ne dovodi do:
(a) sustavnog podcjenjivanja pozicija bilo kojeg fonda kojim upravljaju ili pozicija upravitelja; i
(b) izbjegavanja obveze poravnanja.
Relevantna nadležna tijela financijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija na razini grupe.
4. ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i drugim relevantnim tijelima, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje vrijednost pragova poravnanja primjenjivih na zbirne pozicije kada je to potrebno kako bi se osiguralo razborito pokriće financijskih drugih ugovornih strana u okviru obveze poravnanja.
Ako ESMA u skladu s člankom 10. stavkom 4.a preispituje pragove poravnanja određene u skladu s člankom 10. stavkom 4. prvim podstavkom točkom (b), ESMA preispituje i prag poravnanja utvrđen u skladu s prvim podstavkom ovog stavka.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Za potrebe ovog članka i članka 10. „neporavnana pozicija” znači zbirna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u ugovorima o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili je priznata u skladu s člankom 25.
Usluge smanjenja rizika nakon trgovanja
Članak 4.b.
1. Ne dovodeći u pitanje tehnike smanjenja rizika iz članka 11., obveza poravnanja iz članka 4. stavka 1. ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama koji su pokrenuti i sklopljeni kao rezultat prihvatljivog postupka smanjenja rizika nakon trgovanja („transakcije SRNT-a”) provedenog u skladu sa stavcima od 2. do 4. ovog članka.
2. Transakcija SRNT-a izuzima se od obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1. ako:
(a) subjekt koji provodi postupak smanjenja rizika nakon trgovanja („pružatelj usluga SNRT-a”) ispunjava zahtjeve utvrđene u stavcima 3. i 4. ovog članka; i
(b) svaki sudionik u postupku smanjenja rizika nakon trgovanja ispunjava zahtjeve iz stavka 3. ovog članka.
3. Prihvatljiv postupak smanjenja rizika nakon trgovanja:
(a) provodi subjekt koji ima odobrenje u skladu s člankom 7. Direktive 2014/65/EU i neovisan je o drugim ugovornim stranama ugovora o OTC izvedenicama koji sudjeluju u postupku SRNT-a;
(b) postiže smanjenje rizika u svakom portfelju uključenom u postupak smanjenja rizika nakon trgovanja;
(c) prihvaća se u cijelosti, tako da sudionici u postupku SRNT-a nisu u mogućnosti odabrati koje će transakcije izvršiti u okviru postupka smanjenja rizika nakon trgovanja;
(d) otvoren je za sudjelovanje samo za subjekte koji su prvotno uključili portfelj u postupak smanjenja rizika nakon trgovanja;
(e) neutralan je u pogledu tržišnog rizika;
(f) ne doprinosi formiranju cijena;
(g) provodi se u obliku kompresije, rebalansa ili optimizacije ili kao njihova kombinacija;
(h) provodi se na bilateralnoj ili multilateralnoj osnovi.
4. Pružatelj usluge SRNT-a:
(a) poštuje prethodno dogovorena pravila postupka SRNT-a, uključujući metode i algoritme u unaprijed predviđenim ciklusima te djeluje na razuman, transparentan i nediskriminirajući način;
(b) osigurava da subjekti koji sudjeluju u postupku smanjenja rizika nakon trgovanja nemaju utjecaj na rezultat postupka smanjenja rizika nakon trgovanja;
(c) provodi redovite kompresije u slučajevima kada postupak smanjenja rizika nakon trgovanja dovodi do novih transakcija SRNT-a;
(d) vodi potpunu i točnu evidenciju o svim transakcijama izvršenima u skladu s postupkom smanjenja rizika nakon trgovanja, uključujući:
i. informacije o transakcijama zaključenima u okviru postupka smanjenja rizika nakon trgovanja;
ii. transakcije koje proizlaze iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja kao izmijenjene transakcije ili kao nove transakcije; i
iii. ukupnu promjenu rizika različitih portfelja uključenih u postupak smanjenja rizika nakon trgovanja;
(e) na zahtjev bez nepotrebne odgode stavlja na raspolaganje evidenciju iz točke (d) relevantnom nadležnom tijelu i ESMA-i; i
(f) prati transakcije koje proizlaze iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja kako bi osigurao, u mjeri u kojoj je to moguće, da postupak smanjenja rizika nakon trgovanja ne dovede do zlouporabe ili izbjegavanja obveze poravnanja.
5. Nadležno tijelo koje je pružatelju usluga SRNT-a izdalo odobrenje za rad u skladu s člankom 7. Direktive 2014/65/EU prije nego što se transakcija SRNT-a koja proizlazi iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja koju provodi taj pružatelj usluga SRNT-a može izuzeti od obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1. bez nepotrebne odgode provodi sljedeće:
(a) obavješćuje ESMA-u o nazivu pružatelja usluga SRNT-a; i
(b) dostavlja ESMA-i svoju procjenu toga na koji način pružatelj usluga SRNT-a ispunjava zahtjeve iz stavaka 3. i 4.
Nadležno tijelo iz prvog podstavka barem jednom godišnje potvrđuje ESMA-i da pružatelj usluga SRNT-a i dalje ispunjava zahtjeve iz stavaka 3. i 4. ili da pružatelj usluga SRNT-a više ne pruža usluge smanjenja rizika nakon trgovanja, ovisno o slučaju.
ESMA informacije primljene na temelju prvog i drugog podstavka ovog stavka prenosi tijelima svake države članice s nadzornim ovlastima u vezi s obvezom poravnanja iz članka 4. stavka 1.
Nadležno tijelo iz prvog podstavka ovog stavka bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u ako pružatelj usluga SRNT-a više ne ispunjava zahtjeve iz stavaka 3. i 4. Nakon takve obavijesti ESMA uklanja pružatelja usluga SRNT-a s popisa iz petog podstavka ovog stavka. Od datuma na koji je pružatelj usluga SRNT-a uklonjen s tog popisa transakcije SRNT-a koje proizlaze iz postupka smanjenja rizika nakon trgovanja koji provodi taj pružatelj usluga SRNT-a više nisu izuzete od obveze poravnanja u skladu sa stavkom 1.
ESMA svake godine objavljuje popis pružatelja usluga SRNT-a o kojima je obaviještena u skladu s prvim podstavkom točkom (a).
6. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju elementi i zahtjevi utvrđeni u stavcima 3. i 4. te sljedeći ostali uvjeti ili obilježja postupaka smanjenja rizika nakon trgovanja:
(a) što čini neutralnost tržišnog rizika u postupku smanjenja rizika nakon trgovanja;
(b) potrebno smanjenje rizika u dostavljenim portfeljima;
(c) moguće uključivanje mješovitih portfelja koji sadržavaju i poravnane i neporavnane transakcije u isti postupak smanjenja rizika nakon trgovanja i uvjete pod kojima bi takvo uključivanje bilo dopušteno;
(d) zahtjevi za upravljanje postupkom smanjenja rizika nakon trgovanja;
(e) zahtjeve za različite vrste usluga smanjenja rizika nakon trgovanja;
(f) postupak praćenja primjene odobrenog izuzeća; i
(g) kriterije koje treba primijeniti pri procjeni toga izbjegava li se obveza poravnanja.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Postupak obveze poravnanja
Članak 5.
1. Ako nadležno tijelo izda odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani za poravnanje neke vrste OTC izvedenica na temelju članka 14. ili 15. ili ako je vrsta OTC izvedenica za koju središnja druga ugovorna strana namjerava započeti poravnanje obuhvaćena postojećim odobrenjem dobivenim u skladu s člankom 14. ili 15., nadležno tijelo odmah obavješćuje ESMA-u o tom odobrenju ili vrsti OTC izvedenica za koju središnja druga ugovorna strana namjerava započeti poravnanje.
2. U roku šest mjeseci od primitka obavijesti u skladu sa stavkom 1. ili obavljanja postupka za priznavanje navedenog u članku 25., ESMA, nakon provođenja javne rasprave i nakon savjetovanja s ESRB-om i, prema potrebi, nadležnim tijelima trećih zemalja, izrađuje i podnosi Komisiji radi potvrde nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
(a) vrsta OTC izvedenica koje trebaju podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4.;
(b) datum ili datume od kojih obveza poravnanja proizvodi učinke, uključujući u slučaju postepenog uvođenja i kategorije drugih ugovornih strana na koje se obveza primjenjuje.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Pri sastavljanju nacrta regulatornih tehničkih standarda prema ovom stavku, ESMA ne dovodi u pitanje prijelazne odredbe u pogledu ugovora o izvedenicama u području energije iz C6 kako je utvrđeno člankom 95. Direktive 2014/65/EU(14).
3. Na vlastitu inicijativu ESMA utvrđuje, nakon provođenja javne rasprave i savjetovanja s ESRB-om i, prema potrebi, nadležnim tijelima trećih zemalja u skladu s kriterijima navedenima u točkama (a), (b) i (c) stavka 4. i obavješćuje Komisiju o vrstama OTC izvedenica koje trebaju podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4. a za koje još ni jedna središnja druga ugovorna strana nije dobila odobrenje.
Nakon obavijesti, ESMA objavljuje poziv za izradu prijedloga za poravnanje tih vrsta izvedenica.
4. Uz glavni cilj koji se sastoji od smanjenja sistemskog rizika, nacrt regulatornih tehničkih standarda za dio iz stavka 2. točke (a) uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a) stupanj standardizacije ugovornih uvjeta i operativnih postupaka relevantne vrste OTC izvedenica;
(b) obujam i likvidnost relevantne vrste OTC izvedenica;
(c) dostupnost fer, pouzdanih i opće prihvaćenih informacija o kreiranju cijena u dotičnoj vrsti OTC izvedenica.
U pripremi tih nacrta regulatornih tehničkih standarda, ESMA može uzeti u obzir međusobnu povezanost između drugih ugovornih strana koje se koriste relevantnim vrstama OTC izvedenica, očekivani utjecaj na razine rizika druge ugovorne strane između drugih ugovornih strana kao i učinak na tržišno natjecanje u Uniji.
Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se detaljnije određuju kriteriji iz točaka (a), (b) i (c) prvog podstavka.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz trećeg podstavka ovog stavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Nacrt regulatornih tehničkih standarda za dio iz stavka 2. točke (b) uzima u obzir sljedeće kriterije:
(a) očekivani obujam relevantne vrste OTC izvedenica;
(b) obavlja li već jedna ili više središnjih ugovornih strana poravnanje iste vrste OTC izvedenica;
(c) sposobnost relevantne središnje druge ugovorne strane da obrađuje očekivani obujam i upravlja rizikom koji proizlazi iz poravnanja relevantne vrste OTC izvedenica;
(d) vrstu i broj aktivnih drugih ugovornih strana i drugih ugovornih strana za koje se očekuje da će biti aktivne na tržištu za relevantnu vrstu OTC izvedenica;
(e) vrijeme koje je potrebno drugoj ugovornoj strani koja podliježe obvezi poravnanja da uspostavi aranžmane za poravnanje njenih ugovora o OTC izvedenicama posredstvom središnje druge ugovorne strane;
(f) upravljanje rizikom i pravnu i operativnu sposobnost niza drugih ugovornih strana koje su aktivne na tržištu za relevantnu vrstu OTC izvedenica i koje bi bile obuhvaćene obvezom poravnanja u skladu s člankom 4. stavkom 1.
6. Ako određena vrsta ugovora o OTC izvedenicama više nema središnju drugu ugovornu stranu koja ima odobrenje ili je priznata za obavljanje poravnanja tih ugovora u skladu s ovom Uredbom, ona prestaje podlijegati obvezi poravnanja iz članka 4. te se primjenjuje stavak 3. ovog članka.
Javni registar
Članak 6.
1. ESMA uspostavlja, održava i ažurira javni registar radi jasnog i nedvosmislenog utvrđivanja vrsta OTC izvedenica koje podliježu obvezi poravnanja. Javni registar dostupan je na internetskoj stranici ESMA-e.
2. Registar sadržava:
(a) vrste OTC izvedenica koje podliježu obvezi poravnanja u skladu s člankom 4.;
(b) središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 17. ili su priznate u skladu s člankom 25. te datum odobrenja odnosno priznanja, uz navođenje središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje ili su priznate za potrebe obveze poravnanja;
(c) datume od kojih obveza poravnanja proizvodi učinke, uključujući i postepeno uvođenje;
(d) vrste OTC izvedenica koje je odredila ESMA u skladu s člankom 5. stavkom 3.;
(f) središnje druge ugovorne strane o kojima je nadležno tijelo obavijestilo ESMA-u za potrebe obveze poravnanja i datum obavijesti za svaku od njih;
(g) udio, na kraju kalendarske godine, ugovora o izvedenicama poravnanih posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. u odnosu na ugovore o izvedenicama poravnane posredstvom središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznatih u skladu s člankom 25., iskazan na zbirnoj osnovi i po vrsti imovine.
3. Ako središnja druga ugovorna strana više nema odobrenje ili nije priznata u skladu s ovom Uredbom za poravnanje određene vrste OTC izvedenica, ESMA odmah briše tu središnju drugu ugovornu stranu iz javnog registra u vezi s tom vrstom OTC izvedenica.
4. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA može izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci koje treba uključiti u javni registar iz stavka 1.
ESMA dostavlja Komisiji svaki takav nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Suspenzija obveze poravnanja
Članak 6.a.
1. ESMA može zatražiti da Komisija suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. za određene vrste OTC izvedenica ili određenu vrstu druge ugovorne strane ako je ispunjen jedan od sljedećih uvjeta:
(a) određene vrste OTC izvedenica više nisu prikladne za središnje poravnanje u skladu s kriterijima iz članka 5. stavka 4. prvog podstavka i članka 5. stavka 5.;
(b) središnja druga ugovorna strana vjerojatno će prestati obavljati poravnanje tih određenih vrsta OTC izvedenica, a nijedna druga središnja druga ugovorna strana ne može poravnavati te određene vrste OTC izvedenica bez prekida;
(c) suspenzija obveze poravnanja za te određene vrste OTC izvedenica ili određenu vrstu druge ugovorne strane potrebna je kako bi se izbjegla ili uklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji i proporcionalna je tim ciljevima.
Za potrebe prvog podstavka točke (c) i prije zahtjeva iz prvog podstavka ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22.
Zahtjevu iz prvog podstavka prilažu se dokazi da je ispunjen barem jedan od tamo utvrđenih uvjeta.
Ako ESMA smatra da je suspenzija obveze poravnanja materijalna promjena kriterija kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, kako se navodi u članku 32. stavku 5. Uredbe (EU) br. 600/2014, zahtjev naveden u prvom podstavku ovog stavka može uključivati i zahtjev za suspenziju obveze trgovanja iz članka 28. stavaka 1. i 2. te uredbe za iste određene vrste OTC izvedenica koje podliježu zahtjevu za suspenziju obveze poravnanja.
2. Pod uvjetima utvrđenima u stavku 1. ovog članka, nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja i nadležna tijela imenovana u skladu s člankom 22. mogu zatražiti da ESMA Komisiji podnese zahtjev za suspenziju obveze poravnanja. U takvom zahtjevu nadležnog tijela navodi se obrazloženje i dostavljaju dokazi o ispunjenju barem jednog od uvjeta utvrđenih u stavku 1. prvom podstavku ovog članka.
ESMA u roku od 48 sati od primitka zahtjeva od nadležnog tijela iz prvog podstavka ovog stavka i na temelju obrazloženja i dokaza koje je pružilo nadležno tijelo traži od Komisije da suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. ili odbija zahtjev iz prvog podstavka ovog stavka. ESMA o svojoj odluci obavješćuje dotično nadležno tijelo. ESMA daje pismeno obrazloženje za svaki odbijeni zahtjev nadležnog tijela.
3. Zahtjevi iz stavaka 1. i 2. ne objavljuju se.
4. Komisija bez nepotrebne odgode nakon primitka zahtjeva iz stavka 1. i na temelju obrazloženja i dokaza koje je dostavila ESMA suspendira obvezu poravnanja za određene vrste OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane iz stavka 1. s pomoću provedbenog akta ili odbija zahtjev za suspenziju. Komisija daje pismeno obrazloženje ESMA-i za svaki odbijeni zahtjev za suspenziju. Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće te im prosljeđuje obrazloženje koje je dano ESMA-i. Takve informacije ne objavljuju se.
Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.
5. Ako ESMA to zatraži u skladu sa stavkom 1. četvrtim podstavkom ovog članka, provedbenim aktom kojim se suspendira obveza poravnanja za određene vrste OTC izvedenica može se suspendirati i obveza trgovanja utvrđena u članku 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 600/2014 za iste određene vrste OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja.
6. Suspenzija obveze poravnanja i, ako je to primjenjivo, obveze trgovanja dostavlja se ESMA-i i objavljuje u Službenom listu Europske unije, na internetskim stranicama Komisije te u javnom registru iz članka 6.
7. Suspenzija obveze poravnanja iz stavka 4. valjana je tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca od datuma početka primjene te suspenzije.
Suspenzija obveze trgovanja iz stavka 5. valjana je tijekom istog početnog razdoblja.
8. Ako razlozi za suspenziju i dalje postoje, Komisija s pomoću provedbenog akta može produljiti suspenziju iz stavka 4. za dodatna razdoblja ne dulja od tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje suspenzije ne traje dulje od 12 mjeseci. Svako produljenje suspenzije objavljuje se u skladu sa stavkom 6.
Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.
ESMA u dovoljnom roku prije kraja razdoblja suspenzije iz stavka 7. ovog članka ili razdoblja produljenja iz prvog podstavka ovog stavka izdaje mišljenje za Komisiju o tome postoje li i dalje razlozi za suspenziju. Za potrebe stavka 1. prvog podstavka točke (c) ovog članka, ESMA se savjetuje s ESRB-om i nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. ESMA šalje primjerak tog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću. To se mišljenje ne objavljuje.
Provedbenim aktom kojim se produljuje suspenzija obveze poravnanja može se produljiti i razdoblje suspenzije obveze trgovanja iz stavka 7.
Produljenje suspenzije obveze trgovanja valjano je za isto razdoblje kao i produljenje suspenzije obveze poravnanja.
Pristup mjestu trgovanja
Članak 8.
1. Mjesto trgovanja osigurava podatke o trgovanju na nediskriminirajući i transparentan način svim središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje za obavljanje poravnanja ugovora o OTC izvedenicama kojima se trguje na tom mjestu trgovanja na zahtjev središnje druge ugovorne strane.
2. Kada središnja druga ugovorna strana podnese službeni zahtjev mjestu trgovanja za pristup mjestu trgovanja, mjesto trgovanja odgovara središnjoj drugoj ugovornoj strani na taj zahtjev u roku tri mjeseca.
3. Kada mjesto trgovanja odbije pristup, ono o tome obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu, uz navođenje detaljnog obrazloženja.
4. Ne dovodeći u pitanje odluku nadležnih tijela mjesta trgovanja i središnje druge ugovorne strane, mjesto trgovanja osigurava pristup u roku tri mjeseca od pozitivnog odgovora na zahtjev za pristup.
Pristup središnje druge ugovorne strane mjestu trgovanja odobrava se samo u slučaju kada takav pristup ne zahtijeva međudjelovanje ili ne prijeti neometanom i urednom funkcioniranju tržišta, posebno zbog fragmentacije likvidnosti i ako je mjesto trgovanja uspostavilo primjerene mehanizme za sprečavanje takve fragmentacije.
5. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje pojam fragmentacije likvidnosti.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Suspenzija obveze poravnanja u slučaju sanacije
Članak 6.b.
1. Ako središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete na temelju članka 22. Uredbe (EU) 2021/23 Europskog parlamenta i Vijeća(15) sanacijsko tijelo središnje druge ugovorne strane imenovano na temelju članka 3. stavka 1. te uredbe ili nadležno tijelo imenovano u skladu s člankom 22. stavkom 1. ove Uredbe, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nadležnog tijela odgovornog za nadzor člana sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane u sanaciji, može zatražiti od Komisije da suspendira obvezu poravnanja iz članka 4. stavka 1. ove Uredbe za posebne kategorije OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) središnja druga ugovorna strana u sanaciji ima odobrenje za obavljanje poravnanja posebnih kategorija OTC izvedenica koje podliježu obvezi poravnanja za koje se zahtijeva suspenzija; i
(b) suspenzija obveze poravnanja za te posebne kategorije OTC izvedenica ili za određenu vrstu druge ugovorne strane potrebna je kako bi se izbjegla ili otklonila ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji u vezi sa sanacijom središnje druge ugovorne strane te je ta suspenzija razmjerna tim ciljevima.
Zahtjevu iz prvog podstavka prilaže se dokaz o ispunjavanju uvjeta utvrđenih u tom podstavku točkama (a) i (b).
Tijelo iz prvog podstavka dostavlja ESMA-i i ESRB-u svoj obrazloženi zahtjev istodobno s podnošenjem zahtjeva Komisiji.
2. ESMA u roku od 24 sata od primitka obavijesti o zahtjevu od tijela iz stavka 1. prvog podstavka ovog članka te, u mjeri u kojoj je to moguće, nakon savjetovanja s ESRB-om daje mišljenje o namjeravanoj suspenziji, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne ili otkloni ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji, ciljevima sanacije utvrđenima u članku 21. Uredbe (EU) 2021/23 i kriterijima navedenima u članku 5. stavcima 4. i 5. ove Uredbe.
3. Ako ESMA smatra da suspenzija obveze poravnanja predstavlja bitnu promjenu kriterija utvrđenih kako bi obveza trgovanja počela proizvoditi učinke, kako se navodi u članku 32. stavku 5. Uredbe (EU) br. 600/2014, ESMA može zahtijevati od Komisije da suspendira obvezu trgovanja utvrđenu u članku 28. stavcima 1. i 2. te uredbe za iste posebne kategorije OTC izvedenica koje podliježu zahtjevu o suspenziji obveze poravnanja.
ESMA svoj obrazloženi zahtjev podnosi tijelu iz stavka 1. prvog podstavka i ESRB-u istodobno s podnošenjem zahtjeva Komisiji.
4. Zahtjevi iz stavaka 1. i 3. te mišljenje iz stavka 2. ne objavljuju se.
5. Nakon primitka zahtjeva iz stavka 1., na temelju razloga i dokaza koje je dostavilo tijelo iz stavka 1., Komisija, bez nepotrebne odgode, suspendira obvezu poravnanja za posebne kategorije OTC izvedenica s pomoću provedbenog akta odnosno odbija zahtjev za suspenziju.
Komisija pri donošenju provedbenog akta iz prvog podstavka uzima u obzir mišljenje ESMA-e iz stavka 2. ovog članka, ciljeve sanacije iz članka 21. Uredbe (EU) 2021/23 kriterije navedene u članku 5. stavcima 4. i 5. ove Uredbe o tim kategorijama OTC izvedenica te potrebu suspenzije radi izbjegavanja ili otklanjanja ozbiljne prijetnje financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji.
Ako odbije zahtjev za suspenziju, Komisija u pisanom obliku dostavlja obrazloženje za takvu odluku tijelu koje je podnijelo zahtjev iz stavka 1. prvog podstavka i ESMA-i. Komisija o tome odmah obavješćuje Europski parlament i Vijeće te im prosljeđuje obrazloženje dano tijelu koje je podnijelo zahtjev iz stavka 1. prvog podstavka te ESMA-i. Takve informacije ne objavljuju se.
Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.
6. Ako ESMA to zatraži u skladu sa stavkom 3. ovog članka, provedbenim aktom kojim se suspendira obveza poravnanja može se suspendirati i obveza trgovanja utvrđena u članku 28. stavcima 1. i 2. Uredbe (EU) br. 600/2014 za iste posebne kategorije OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja.
7. Suspenzija obveze poravnanja i, ako je to primjenjivo, obveze trgovanja priopćuje se tijelu koje je podnijelo zahtjev iz stavka 1. prvog podstavka ovog članka te ESMA-i i objavljuje u Službenom listu Europske unije, na internetskim stranicama Komisije te u javnom registru iz članka 6.
8. Suspenzija obveze poravnanja na temelju stavka 5. valjana je tijekom početnog razdoblja koje nije dulje od tri mjeseca od datuma početka primjene te suspenzije.
Suspenzija obveze trgovanja iz stavka 6. valjana je tijekom istog početnog razdoblja.
9. Ako razlozi za suspenziju i dalje postoje, Komisija s pomoću provedbenog akta može produljiti suspenziju iz stavka 5. za dodatna razdoblja od najviše tri mjeseca, pri čemu ukupno razdoblje suspenzije ne traje dulje od 12 mjeseci. Svako produljenje suspenzije objavljuje se u skladu sa stavkom 7.
Provedbeni akt iz prvog podstavka ovog stavka donosi se u skladu s postupkom iz članka 86. stavka 3.
10. Bilo koje tijelo iz stavka 1. prvog podstavka pravodobno prije isteka početnog razdoblja suspenzije iz stavka 5. ili razdoblja produljenja iz stavka 9. Komisiji može podnijeti zahtjev za produljenje suspenzije obveze poravnanja.
Zahtjevu se prilaže dokaz o tome da su i dalje ispunjeni uvjeti utvrđeni u stavku 1. prvom podstavku točkama (a) i (b).
Tijelo iz prvog podstavka dostavlja ESMA-i i ESRB-u svoj obrazloženi zahtjev istodobno s dostavom zahtjeva Komisiji.
Zahtjev iz prvog podstavka ne objavljuje se.
ESMA bez nepotrebne odgode nakon primitka obavijesti o zahtjevu i, ako se to smatra potrebnim, nakon savjetovanja s ESRB-om Komisiji daje mišljenje o tome primjenjuju li se i dalje razlozi za suspenziju, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne ili otkloni ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti ili urednom funkcioniranju financijskih tržišta u Uniji, ciljevima sanacije utvrđenima u članku 21. Uredbe (EU) 2021/23 i kriterijima navedenima u članku 5. stavcima 4. i 5. ove Uredbe. ESMA šalje primjerak tog mišljenja Europskom parlamentu i Vijeću. To se mišljenje ne objavljuje.
Provedbenim aktom kojim se produljuje suspenzija obveze poravnanja može se produljiti i razdoblje suspenzije obveze trgovanja iz stavka 6.
Produljenje suspenzije obveze trgovanja valjano je za isto razdoblje kao i produljenje suspenzije obveze poravnanja.
Pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani
Članak 7.
1. Središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje za rad za obavljanje poravnanja ugovora o OTC izvedenicama prihvaća obavljati poravnanje takvih ugovora na nediskriminirajućoj i transparentnoj osnovi, bez obzira na mjesto trgovanja. Time se osobito osigurava da mjesto trgovanja ima pravo na nediskriminirajuće postupanje u pogledu toga kako se postupa s ugovorima kojima se trguje na tom mjestu trgovanja u smislu:
(a) zahtjeva za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora, pri čemu uključenje takvih ugovora u konačno netiranje i ostale postupke netiranja središnje druge ugovorne strane na temelju primjenjivog stečajnog prava ne bi ugrozilo nesmetano i uredno funkcioniranje, valjanost i/ili izvršivost tih postupaka; i
(b) međusobnog kolateraliziranja s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane prema modelu rizika koji ispunjava uvjete iz članka 41.
Središnja druga ugovorna strana može tražiti da mjesto trgovanja ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje određuje središnja druga ugovorna strana, uključujući zahtjeve koji se odnose na upravljanje rizicima.
2. Središnja druga ugovorna strana pristaje na ili odbija službeni zahtjev za pristup mjesta trgovanja u roku tri mjeseca od takvog zahtjeva.
3. Kada središnja druga ugovorna strana odbija pristup u skladu sa stavkom 2., ona daje mjestu trgovanja opširno obrazloženje za takvo odbijanje.
4. Osim u slučajevima kada nadležno tijelo mjesta trgovanja i ono središnje druge ugovorne strane odbiju pristup, središnja druga ugovorna strana odobrava pristup, podložno drugom podstavku, u roku tri mjeseca od donošenja odluke kojom se daje pristanak na službeni zahtjev mjesta trgovanja u skladu sa stavkom 2.
Nadležno tijelo mjesta trgovanja i ono središnje druge ugovorne strane mogu odbiti pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani nakon službenog zahtjeva od strane mjesta trgovanja samo ako bi taj pristup ugrožavao nesmetano i uredno funkcioniranje tržišta ili bi imao negativan utjecaj na sistemski rizik.
5. ESMA rješava sve sporove koji proizlaze iz neslaganja između nadležnih tijela u skladu sa svojim ovlastima prema članku 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. Uvjeti iz stavka 1. o nediskriminirajućem postupanju u pogledu toga kako se tretiraju ugovori kojima se trguje na tom mjestu trgovanja s obzirom na zahtjeve za instrumente osiguranja i netiranje ekonomski jednakovrijednih ugovora i međusobno kolateraliziranje s povezanim ugovorima koji se poravnavaju kod iste središnje druge ugovorne strane nadalje se utvrđuju tehničkim standardima usvojenima u skladu s člankom 35. stavkom 6. točkom (e) Uredbe (EU) br. 600/2014(16).
Aktivni račun
Članak 7.a.
1. Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje 24. prosinca 2024. podliježu obvezi poravnanja u skladu s člancima 4.a i 10. ili koje postanu podložne obvezi poravnanja nakon toga i koje premaše pragove poravnanja u bilo kojoj kategoriji ugovora o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka, u pojedinačnoj kategoriji navedenoj u tom stavku ili zbirno u svim kategorijama navedenima u tom stavku, za te kategorije ugovora o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka drže najmanje jedan aktivni račun kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ako ta središnja druga ugovorna strana pruža usluge poravnanja za dotične izvedenice i poravnavaju barem reprezentativni broj transakcija na tom aktivnom računu.
Ako financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana postane podložna obvezi posjedovanja aktivnog računa u skladu s prvim podstavkom, ta financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana o tome obavješćuje ESMA-u i njezino relevantno nadležno tijelo i otvara takav aktivni račun u roku od šest mjeseci od nastanka te obveze.
2. Pri utvrđivanju svojih obveza u pogledu stavka 1. druga ugovorna strana koja pripada grupi koja podliježe konsolidiranom nadzoru u Uniji uzima u obzir sve ugovore o izvedenicama iz stavka 6. koje poravnava ta druga ugovorna strana ili drugi subjekti unutar grupe kojoj ta druga ugovorna strana pripada, uz iznimku unutargrupnih transakcija.
3. Druge ugovorne strane koje postanu podložne obvezi utvrđenoj u stavku 1. prvom podstavku osiguravaju da su ispunjeni svi sljedeći zahtjevi:
(a) račun je trajno funkcionalan, uključujući pravnu dokumentaciju, IT povezivost i interne postupke povezane s postavljenim računom;
(b) druga ugovorna strana ima na raspolaganju sustave i resurse za operativnu upotrebu računa, čak i u kratkom roku, za velike količine ugovora o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka u svakom trenutku i za mogućnost primanja, u kratkom vremenskom razdoblju, velikog toka transakcija iz pozicija koje se drže u okviru usluge poravnanja od znatne sistemske važnosti u skladu s člankom 25. stavkom 2.c;
(c) sve nove transakcije odgovarajuće druge ugovorne strane u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. mogu se u svakom trenutku poravnati na računu;
(d) druga ugovorna strana obavlja poravnanje transakcija na aktivnom računu koje su reprezentativne za ugovore o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka koji se poravnavaju uz uslugu poravnanja od znatne sistemske važnosti u skladu s člankom 25. stavkom 2.c tijekom referentnog razdoblja.
4. Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ocjenjuje se na temelju sljedećih kriterija:
(a) različitih vrsta ugovora o izvedenicama;
(b) dospijeća transakcija;
(c) veličina transakcija.
Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ne primjenjuje se na druge ugovorne strane za koje zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. ne prelazi 6 milijardi EUR.
Ocjena obveze reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) temelji se na potkategorijama. Za svaku vrstu ugovora o izvedenicama broj potkategorija proizlazi iz kombinacije različitih veličina transakcija i raspona dospijeća.
Druga ugovorna strana ispunjava zahtjeve iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) u roku od šest mjeseci od nastanka obveze iz stavka 1. ovog članka i ta druga ugovorna strana redovito izvješćuje u skladu s člankom 7.b. Zahtjevi se redovito testiraju na stres najmanje jednom godišnje.
Kad je riječ o obvezi reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d), koju treba ispuniti, druge ugovorne strane poravnavaju, na prosječnoj godišnjoj osnovi, najmanje pet transakcija u svakoj od najrelevantnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama i po referentnom razdoblju definiranom u skladu sa stavkom 8. trećim podstavkom. Ako dobiveni broj transakcija premašuje polovinu ukupnih transakcija te druge ugovorne strane u prethodnih 12 mjeseci, obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) smatra se ispunjenom ako ta druga ugovorna strana poravna barem jednu transakciju u svakoj od najvažnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama po referentnom razdoblju.
Obveza reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d) ne primjenjuje se na pružanje usluga poravnavanja klijentima. Izračun zamišljenog nepodmirenog obujma poravnanja druge ugovorne strane iz stavka 8. četvrtog podstavka ne uključuje njezine aktivnosti poravnanja klijenata.
5. Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz stavka 1. ovog članka i koje poravnavaju najmanje 85 % svojih ugovora o izvedenicama koji pripadaju kategorijama iz stavka 6. ovog članka kod središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje za rad u skladu s člankom 14. izuzete su od zahtjevâ iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) ovog članka, zahtjeva iz stavka 4. četvrtog podstavka ovog članka i dodatnog zahtjeva za izvješćivanje iz članka 7.b stavka 2.
6. Kategorije ugovora o izvedenicama koje podliježu obvezi iz stavka 1. obuhvaćaju bilo koje od sljedećeg:
(a) kamatne izvedenice iskazane u eurima ili poljskim zlotima;
(b) kratkoročne kamatne izvedenice iskazane u eurima.
7. Ako ESMA provede procjenu u skladu s člankom 25. stavkom 2.c i zaključi da određene usluge ili aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika imaju znatnu sistemsku važnost za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica ili da usluge ili aktivnosti za koje je ESMA prethodno utvrdila da su od znatne sistemske važnosti za Uniju odnosno za jednu ili više njezinih država članica to više nisu, popis ugovora koji podliježu obvezi aktivnog računa može se izmijeniti.
Kako bi se izmijenio popis ugovora koji podliježu obvezama u pogledu aktivnog računa, ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i u dogovoru sa središnjim bankama izdanja, dostavlja Komisiji temeljitu i sveobuhvatnu analizu troškova i koristi, u skladu s kvantitativnom tehničkom procjenom navedenom u članku 25. stavku 2.c prvom podstavku točki (c), prema potrebi, uključujući učinke na druge valute Unije, i procjenu mogućih učinaka proširenja obveza aktivnog računa na nove vrste ugovora te mišljenje u vezi s tom procjenom. Suglasnost središnjih banaka izdanja odnosi se samo na ugovore u valuti koju one izdaju.
Ako ESMA provede procjenu i izda mišljenje u kojem zaključuje da bi popis ugovora trebalo izmijeniti, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 82. radi izmjene popisa ugovora o izvedenicama iz prvog podstavka ovog stavka.
8. ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju zahtjevi iz stavka 3. točaka (a), (b) i (c) ovog članka, uvjeti testiranja otpornosti na stres i pojedinosti o izvješćivanju u skladu s člankom 7.b. Pri izradi tih regulatornih tehničkih standarda ESMA uzima u obzir veličinu portfelja različitih drugih ugovornih strana u skladu s trećim podstavkom ovog stavka tako da druge ugovorne strane s više transakcija u svojim portfeljima podliježu strožim operativnim uvjetima i zahtjevima za izvješćivanje od drugih ugovornih strana s manje transakcija.
Kad je riječ o obvezi reprezentativnosti iz stavka 3. točke (d), ESMA određuje različite vrste ugovora o izvedenicama, podložno ograničenju od tri vrste, različite raspone dospijeća, podložno ograničenju od četiri raspona dospijeća, i različite raspone veličina transakcija, podložno ograničenju od tri raspona veličina transakcija, kako bi se osigurala reprezentativnost ugovora o izvedenicama koji se poravnavaju putem aktivnih računa.
ESMA određuje broj, koji ne smije biti veći od pet, najrelevantnijih potkategorija po vrsti ugovora o izvedenicama koje treba prikazati na aktivnom računu. Najrelevantnije potkategorije su one koje sadržavaju najveći broj transakcija tijekom referentnog razdoblja.
ESMA određuje i trajanje referentnog razdoblja, koje ne smije biti kraće od šest mjeseci za druge ugovorne strane čiji je zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. manji od 100 milijardi EUR, ni kraće od mjesec dana za druge ugovorne strane čiji je zamišljeni nepodmireni obujam poravnanja u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. veći od 100 milijardi EUR.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. lipnja 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
9. Nadležna tijela po subjektu, grupi i zbirnom prosjeku prate i izračunavaju razinu aktivnosti u ugovorima o izvedenicama iz stavka 6. ovog članka te informacije prosljeđuje zajedničkom mehanizmu za praćenje.
Ne dovodeći u pitanje pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije, ako se utvrdi da financijska ili nefinancijska druga ugovorna strana krši svoje obveze iz ovog članka, njezino nadležno tijelo odlukom izriče administrativne kazne ili periodične penale ili zahtijeva od nadležnih pravosudnih tijela da izreknu kazne ili periodične penale kako bi prisililo tu drugu ugovornu stranu da prestane s kršenjem.
Periodična novčana kazna iz drugog podstavka učinkovita je i razmjerna i ne smije prelaziti maksimum od 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini. Nameće se za svaki dan kašnjenja i izračunava od datuma navedenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.
Periodična novčana kazna iz drugog podstavka izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci nadležnog tijela. Nakon isteka tog razdoblja nadležno tijelo preispituje tu mjeru i po potrebi je produžuje.
10. Do 25. lipnja 2026. ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om i ESRB-om te nakon savjetovanja sa zajedničkim mehanizmom za praćenje procjenjuje učinkovitost ovog članka u ublažavanju rizika za financijsku stabilnost za Uniju koje predstavljaju izloženosti drugih ugovornih strana iz Unije središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika koje pružaju usluge od znatne sistemske važnosti u skladu s člankom 25. stavkom 2.c.
ESMA uz procjenu iz prvog podstavka prilaže izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji, uključujući detaljno obrazloženu procjenu učinka dopunskih mjera, uključujući kvantitativne pragove.
Neovisno o prvom podstavku, ESMA dostavlja svoju procjenu i preporuke u bilo kojem trenutku nakon primitka službene obavijesti zajedničkog mehanizma za praćenje u kojoj se navodi vjerojatna realizacija rizika za financijsku stabilnost Unije zbog posebnih okolnosti koje uzrokuju događaj sa sistemskim posljedicama.
U roku od šest mjeseci od primitka izvješća ESMA-e iz drugog podstavka Komisija bi trebala pripremiti vlastito izvješće kojem se, prema potrebi, može priložiti zakonodavni prijedlog.
Praćenje obveze aktivnog računa
Članak 7.b.
1. Financijska druga ugovorna strana ili nefinancijska druga ugovorna strana koja podliježe obvezi iz članka 7.a izračunava svoje aktivnosti i izloženosti riziku u kategorijama ugovora o izvedenicama iz stavka 6. tog članka te svakih šest mjeseci svojem nadležnom tijelu dostavlja informacije potrebne za procjenu usklađenosti s tom obvezom. Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prenosi te informacije ESMA-i.
Druge ugovorne strane iz prvog podstavka ovog stavka prema potrebi upotrebljavaju informacije dostavljene u skladu s člankom 9. Izvješćivanje uključuje i dokaz nadležnom tijelu da postoje pravna dokumentacija, IT povezivost i unutarnji postupci povezani s aktivnim računima.
2. Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz stavka 1. ovog članka i koje, za ugovore o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6., uz aktivne račune drže i račune kod druge ugovore strane druge razine rizika, dostavljaju isto tako svakih šest mjeseci svojem nadležnom tijelu informacije o resursima i sustavima koje su uspostavile kako bi osigurale da su uvjeti iz članka 7.a stavka 3. točke (b) ispunjeni. Nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prenosi te informacije ESMA-i.
3. Nadležna tijela iz prvog stavka ovog članka osiguravaju da financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje podliježu obvezi iz članka 7.a poduzmu odgovarajuće korake za ispunjavanje te obveze, tako da među ostalim koriste nadzorne ovlasti u skladu sa svojim sektorskim zakonodavstvom, kad je to primjereno, ili da izriču sankcije iz članka 12. kad je to potrebno. Nadležna tijela mogu zahtijevati češće izvješćivanje, posebno ako na temelju dostavljenih informacija nisu poduzeti dostatni koraci za ispunjavanje zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi u pogledu aktivnih računa.
Informacije o pružanju usluga poravnanja
Članak 7.c.
1. Članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja i posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25., dužni su obavijestiti svoje klijente, ako je ponuda dostupna, o mogućnosti poravnanja njihovih ugovora posredstvom središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14.
2. Neovisno o članku 4. stavku 3.a, članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja klijentima na jasan i razumljiv način za svaku središnju drugu ugovornu stranu u kojoj pružaju usluge poravnanja objavljuju naknade koje se naplaćuju takvim klijentima za pružanje usluga poravnanja i sve druge naknade koje se naplaćuju, uključujući naknade koje se naplaćuju klijentima, a koje prenose troškove i druge povezane troškove povezane s pružanjem usluga poravnanja.
3. Članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja pružaju informacije iz stavka 1.:
(a) kada uspostavljaju odnos poravnanja klijenta s klijentom; i
(b) najmanje svaka tri mjeseca.
4. ESMA uz savjetovanje s EBA-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno odredila vrsta informacije iz stavka 2.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Informacije o aktivnostima poravnanja središnjih drugih ugovornih strana priznatih u skladu s člankom 25.
Članak 7.d.
1. Članovi sustava poravnanja i klijenti koji poravnavaju ugovore posredstvom središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25. izvješćuju o takvoj aktivnosti poravnanja kako slijedi:
(a) ako imaju poslovni nastan u Uniji, ali nisu dio grupe koja podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi u Uniji, izvješćuju svoja nadležna tijela;
(b) ako su dio grupe koja podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi u Uniji, matično društvo te grupe u Uniji izvješćuju svoje nadležno tijelo o takvoj aktivnosti poravnanja na konsolidiranoj osnovi.
Izvješća iz prvog podstavka sadržavaju informacije o opsegu aktivnosti priznate središnje druge ugovorne strane na godišnjoj osnovi navodeći:
(a) vrstu poravnanih financijskih ili nefinancijskih instrumenata;
(b) prosječne vrijednosti poravnane u godinu dana po valuti Unije i po vrsti imovine;
(c) iznos naplaćene nadoknade;
(d) doprinose u jamstveni fond; i
(e) najveću obvezu plaćanja.
Nadležna tijela odmah prosljeđuje ESMA-i i zajedničkom mehanizmu za praćenje informacije iz drugog podstavka.
2. ESMA u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om te nakon savjetovanja s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuje sadržaj informacija o kojima se izvješćuje i razina detaljnosti informacija koje se dostavljaju u skladu sa stavkom 1. ovog članka, uzimajući u obzir postojeće kanale izvješćivanja i informacije već dostupne ESMA-i prema postojećem okviru izvješćivanja, uključujući obvezu izvješćivanja iz članka 9.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda u kojem se određuje format informacija koje treba dostaviti nadležnom tijelu iz stavka 1. uzimajući u obzir postojeće kanale izvješćivanja.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Izmjene postojećih ugovora za potrebe provedbe reformi referentnih vrijednosti
Članak 13.a.
1. Druge ugovorne strane mogu nastaviti primjenjivati postupke za upravljanje rizicima iz članka 11. stavka 3. kojima raspolažu 13. veljače 2021. u odnosu na ugovore o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana, a koji su sklopljeni ili obnovljeni prije datuma na koji obveza uspostave postupaka upravljanja rizicima na temelju članka 11. stavka 3. počinje proizvoditi učinke, ako se nakon 13. veljače 2021. ti ugovori naknadno izmjenjuju ili obnavljaju samo za potrebe zamjene referentne vrijednosti ili za potrebe uvođenja odredbe o rezervnom aranžmanu u odnosu na bilo koju referentnu vrijednost na koju se poziva u tom ugovoru.
2. Ugovori koji su sklopljeni ili obnovljeni prije datuma na koji obveza poravnanja počinje proizvoditi učinke na temelju članka 4. i koji se nakon 13. veljače 2021. naknadno izmjenjuju ili obnavljaju samo za potrebe zamjene referentne vrijednosti ili za potrebe uvođenja odredbe o rezervnom aranžmanu u odnosu na bilo koju referentnu vrijednost na koju se poziva u tom ugovoru zbog toga ne podliježu obvezi poravnanja iz članka 4.
3. Stavci 1. i 2. primjenjuju se samo na ugovore o OTC izvedenicama čija izmjena ili obnova:
(a) je potrebna u svrhu zamjene referentne vrijednosti u kontekstu reformi referentnih vrijednosti;
(b) ne mijenja ekonomski sadržaj ili čimbenik rizika koji predstavlja pozivanje na referentnu vrijednost u takvom ugovoru; i
(c) ne obuhvaća druge izmjene bilo koje pravne odredbe tog ugovora koja se ne odnosi na referentnu vrijednost na koju se poziva i tako potencijalno izmjenjuje ugovor na način koji bi u stvarnosti zahtijevao da ga se smatra novim ugovorom.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Kapitalni zahtjevi
Članak 16.
1. Za dobivanje odobrenja u skladu s člankom 14., središnja druga ugovorna strana ima stalan i raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna eura.
2. Kapital središnje druge ugovorne strane, uključujući zadržanu dobit i rezerve, razmjeran je riziku koji proizlazi iz aktivnosti središnje druge ugovorne strane. On treba cijelo vrijeme biti dovoljan kako bi se osiguralo uredno zatvaranje ili restrukturiranje aktivnosti tijekom primjerenog vremenskog razdoblja i odgovarajuća zaštita središnje druge ugovorne strane od kreditnog rizika, rizika druge ugovorne strane, tržišnog, operativnog i pravnog rizika te rizika poslovanja koji već nisu pokriveni posebnim financijskim sredstvima kako je navedeno u člancima 41. do 44.
3. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, EBA, u uskoj suradnji s ESSB-om i nakon savjetovanja s ESMA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju zahtjevi vezano uz kapital, zadržanu dobit i rezerve središnje druge ugovorne strane iz stavka 2.
EBA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
GLAVA II. PORAVNANJE, IZVJEŠĆIVANJE I SMANJENJE RIZIKA OTC IZVEDENICA
Informacije o središnjim drugim ugovornim stranama iz Unije
Članak 7.e.
1. Središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. jednom mjesečno putem središnje baze podataka koju je uspostavila ESMA u skladu s člankom 17.c („središnja baza podataka”) izvješćuju ESMA-u barem o sljedećim informacijama:
(a) vrijednostima i volumenima poravnanim po valuti i po razredu imovine, uključujući vrijednost pozicija koje drže sudionici sustava poravnanja;
(b) ulaganja središnje druge ugovorne strane;
(c) kapitalu središnje druge ugovorne strane, uključujući namjenska vlastita sredstva upotrijebljena u redoslijedu pokrića navedena u članku 45. stavku 4. ove Uredbe i članku 9. stavku 14. Uredbe (EU) 2021/23;
(d) zahtjevima za iznos nadoknade članova sustava poravnanja, doprinosima u jamstveni fond i ugovorno obvezujućim sredstvima u upravljanju neispunjenim obvezama ili u planovima oporavka iz članka 9. Uredbe (EU) 2021/23;
(e) primjerenosti iznosa nadoknade i doprinosa u jamstveni fond te redoslijednih sredstava u pogledu članaka 41., 42. i 45.;
(f) raspoloživim likvidnim sredstvima središnje druge ugovorne strane i rezultatima testiranja likvidnosnog stresa;
(g) detaljima o članovima sustava poravnanja, klijentima koji vode pojedinačno odvojene račune, trećim stranama koje obavljaju glavne aktivnosti povezane s upravljanjem rizicima središnje druge ugovorne strane, značajnim pružateljima likvidnosti povezanim sa središnjom drugom ugovornom stranom te interoperabilnim i povezanim središnjim drugim ugovornim stranama;
(h) svakoj promjeni koju je središnja druga ugovorna strana izravno provela u skladu s člankom 15.a.
Članovi kolegija središnje druge ugovorne strane iz članka 18. imaju pristup informacijama dostavljenima u skladu s ovim člankom putem središnje baze podataka.
2. ESMA, u bliskoj suradnji s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju pojedinosti i sadržaj informacija koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 1.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju standardi i formati podataka koji se koriste za informacije o kojima se izvješćuje u skladu sa stavkom 1.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Obveza izvješćivanja
Članak 9.
1. Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane osiguravaju da se o pojedinostima o svim ugovorima o izvedenicama koje su sklopili i svim izmjenama ili otkazima ugovora dostavi izvješće u skladu sa stavcima od 1.a do 1.f ovog članka trgovinskom repozitoriju registriranom u skladu s člankom 55. ili priznatom u skladu s člankom 77. Navedene pojedinosti dostavljaju se najkasnije sljedeći radni dan nakon sklapanja, izmjene ili otkaza ugovora.
Financijske druge ugovorne strane, nefinancijske druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje podliježu obvezi izvješćivanja uspostavljaju odgovarajuće postupke i aranžmane kako bi osigurale kvalitetu podataka o kojima izvješćuju u skladu s ovim člankom.
Ako nefinancijska druga ugovorna strana koja je dio grupe ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka, i na koju se primjenjuje izuzeće iz petog podstavka ovog stavka, matično društvo u Uniji te nefinancijske druge ugovorne strane tjedno izvješćuje svoje nadležno tijelo o neto zbirnim pozicijama po vrsti izvedenica te nefinancijske druge ugovorne strane. Za drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u Uniji, nadležno tijelo matičnog društva dijeli informacije s ESMA-om i nadležnim tijelom te druge ugovorne strane.
Obveza izvješćivanja primjenjuje se na ugovore o izvedenicama koji su:
(a) sklopljeni prije 12. veljače 2014. i još su važeći na taj datum;
(b) sklopljeni 12. veljače 2014. ili nakon tog datuma.
Neovisno o članku 3., obveza izvješćivanja ne primjenjuje se na ugovore o izvedenicama unutar iste grupe ako je barem jedna od drugih ugovornih strana nefinancijska druga ugovorna strana ili bi se smatrala nefinancijskom drugom ugovornom stranom da ima poslovni nastan u Uniji, pod sljedećim uvjetima:
(a) obje druge ugovorne strane u cijelosti su obuhvaćene istom konsolidacijom;
(b) obje druge ugovorne strane podliježu odgovarajućoj centraliziranoj ocjeni rizika te postupcima mjerenja i kontrole rizika; i
(c) matično društvo nije financijska druga ugovorna strana.
Druge ugovorne strane obavješćuju svoja nadležna tijela o namjeri da se koriste izuzećem iz trećeg podstavka. Izuzeće vrijedi osim ako se obaviještena nadležna tijela ne slažu da su ispunjeni uvjeti iz trećeg podstavka u roku od tri mjeseca od datuma obavijesti.
1.a Financijske druge ugovorne strane isključivo su zadužene i pravno odgovorne za izvješćivanje u ime obiju drugih ugovornih strana o pojedinostima o ugovorima o OTC izvedenicama koji su sklopljeni s nefinancijskom drugom ugovornom stranom koja ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.
Kako bi se osiguralo da financijska druga ugovorna strana ima sve podatke koji su joj potrebni za ispunjavanje obveze izvješćivanja, nefinancijska druga ugovorna strana dostavlja financijskoj drugoj ugovornoj strani pojedinosti u vezi s ugovorima o OTC izvedenicama koji su sklopljeni između njih, za koje se od financijske druge ugovorne strane ne može razumno očekivati da ih posjeduje. Nefinancijska druga ugovorna strana odgovorna je za osiguravanje ispravnosti tih pojedinosti.
Neovisno o prvom podstavku, nefinancijske druge ugovorne strane koje su već uložile u sustav izvješćivanja mogu odlučiti izvijestiti trgovinski repozitorij o pojedinostima u vezi sa svojim ugovorima o OTC izvedenicama s financijskim drugim ugovornim stranama. U tom slučaju nefinancijske druge ugovorne strane prije izvješćivanja o tim pojedinostima o svojoj odluci obavješćuju financijske druge ugovorne strane s kojima su sklopile ugovore o OTC izvedenicama. U toj su situaciji nefinancijske druge ugovorne strane zadužene i pravno odgovorne za izvješćivanje o tim pojedinostima te za osiguravanje njihove ispravnosti.
Nefinancijska druga ugovorna strana koja ne ispunjava uvjete iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka i koja sklapa ugovor o OTC izvedenicama sa subjektom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji nema obvezu izvješćivanja na temelju ovog članka te nije pravno odgovorna za izvješćivanje ili osiguravanje ispravnosti pojedinosti o takvim ugovorima o OTC izvedenicama pod sljedećim uvjetima:
(a) taj subjekt iz treće zemlje smatrao bi se financijskom drugom ugovornom stranom da ima poslovni nastan u Uniji; i
(c) financijska druga ugovorna strana iz treće zemlje izvijestila je o takvim informacijama na temelju tog pravnog sustava treće zemlje u pogledu izvješćivanja trgovinskog repozitorija koji ima pravno obvezujuću i izvršivu obvezu subjektima iz članka 81. stavka 3. odobriti izravan i trenutačan pristup podacima.
1.b Društvo za upravljanje UCITS-om zaduženo je i pravno odgovorno za izvješćivanje o pojedinostima o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je taj UCITS druga ugovorna strana te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.
1.c UAIF je zadužen i pravno odgovoran za izvješćivanje o pojedinostima o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je relevantni AIF druga ugovorna strana te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.
1.d Subjekt koji ima odobrenje za rad i koji je odgovoran za upravljanje i djelovanje u ime institucije za strukovno mirovinsko osiguranje koja, u skladu s nacionalnim pravom, nema pravnu osobnost zadužen je i pravno odgovoran za izvješćivanje o pojedinostima o ugovorima o OTC izvedenicama u kojima je ta institucija za strukovno mirovinsko osiguranje druga ugovorna strana te za osiguravanje ispravnosti dostavljenih pojedinosti.
1.e Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje su obvezne izvijestiti o pojedinostima o ugovorima o izvedenicama osiguravaju da se te pojedinosti dostavljaju ispravno i bez udvostručavanja, uključujući u slučaju da je obveza izvješćivanja delegirana u skladu sa stavkom 1.f.
1.f Druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane koje podliježu obvezi izvješćivanja iz stavka 1. tu obvezu izvješćivanja mogu delegirati.
2. Druge ugovorne strane vode evidenciju o svim ugovorima o izvedenicama koje su sklopile i o svim izmjenama najmanje pet godina nakon prekida ugovora.
3. Kada trgovinski repozitorij ne stoji na raspolaganju za evidentiranje podataka o ugovoru o izvedenicama, druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane osiguravaju dostavljanje tih podataka ESMA-i.
U tom slučaju ESMA osigurava svim relevantnim subjektima iz članka 81. stavka 3. pristup svim podacima o ugovorima o izvedenicama koje trebaju za obavljanje svojih odgovornosti i mandata.
4. Smatra se da druga ugovorna strana ili središnja druga ugovorna strana koja dostavlja podatke o ugovoru o izvedenicama trgovinskom repozitoriju ili ESMA-i, ili subjekt koji dostavlja te podatke u ime druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane ne krše bilo kakva ograničenja koja se odnose na otkrivanje podataka a koja nameće taj ugovor ili zakonski ili drugi propisi.
Izvještajni subjekt ili njegovi direktori ili zaposlenici ne snose odgovornost za navedeno otkrivanje podataka.
4.a Do 25. prosinca 2025. ESMA, u suradnji s EBA-om i EIOPA-om, izrađuje nacrt smjernica u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 radi dodatnog određivanja postupaka i aranžmana iz stavka 1. drugog podstavka.
5. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci i vrste izvješća iz stavaka 1. i 3. za različite vrste izvedenica.
Izvješćima iz stavaka 1. i 3. određuje se barem:
(a) strane u ugovoru o izvedenicama i, ako je on različit, korisnika prava i obveza koje proizlaze iz njega;
(b) glavne značajke ugovora o izvedenicama, uključujući vrstu tih ugovora, temeljno dospijeće, ugovorenu vrijednost, cijenu i datum namire.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavaka 1. i 3., ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
(a) standardi i formati za podatke u pogledu informacija koje se dostavljaju, a kojima je obuhvaćeno barem sljedeće:
i. globalni identifikatori pravne osobe (LEI);
ii. međunarodni identifikacijski brojevi vrijednosnih papira (ISIN);
iii. jedinstvene identifikacijske oznake transakcije (UTI);
(b) metode i mehanizmi za izvješćivanje;
(c) učestalost dostave izvješća;
(d) datum do kojeg treba izvijestiti o ugovorima o izvedenicama.
ESMA pri izradi tog nacrta provedbenih tehničkih standarda uzima u obzir međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na svjetskoj razini te njihovu usklađenost sa zahtjevima za izvješćivanje utvrđenima u članku 4. Uredbe (EU) 2015/2365(17) i članku 26. Uredbe (EU) br. 600/2014.
ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Nefinancijske druge ugovorne strane
Članak 10.
1. Nefinancijska druga ugovorna strana koja zauzima pozicije u ugovorima o OTC izvedenicama može svakih 12 mjeseci izračunati svoju zbirnu prosječnu poziciju na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci u skladu sa stavkom 3.
Ako nefinancijska druga ugovorna strana ne izračuna svoje pozicije ili ako rezultat tog izračuna u pogledu jedne vrste OTC izvedenica, ili više njih, premašuje pragove poravnanja određene na temelju stavka 4. prvog podstavka točke (b), ta nefinancijska druga ugovorna strana:
(a) odmah obavješćuje ESMA-u i relevantno nadležno tijelo o tome te, ako je relevantno, navodi razdoblje upotrijebljeno za izračun;
(b) uspostavlja dogovore o poravnanju u roku od četiri mjeseca nakon obavijesti iz točke (a) ovog podstavka;
(c) postaje podložna obvezi poravnanja iz članka 4. za ugovore o OTC izvedenicama sklopljene ili obnovljene više od četiri mjeseca nakon obavijesti iz točke (a) ovog podstavka koji se odnose na one vrste imovine u pogledu kojih rezultat izračuna premašuje pragove poravnanja ili, ako nefinancijska druga ugovorna strana nije izračunala svoju poziciju, koji se odnose na bilo koju vrstu OTC izvedenica koja podliježe obvezi poravnanja.
2. Nefinancijska druga ugovorna strana koja 17. lipnja 2019. podliježe obvezi poravnanja iz članka 4. ili koja postane podložna obvezi poravnanja u skladu sa stavkom 1. drugim podstavkom ovog članka, ostaje podložna toj obvezi i nastavlja s poravnavanjem dok ta nefinancijska druga ugovorna strana relevantnom nadležnom tijelu ne dokaže da njezina zbirna prosječna pozicija na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne premašuje prag poravnanja utvrđen na temelju stavka 4. točke (b) ovog članka.
Nefinancijska druga ugovorna strana mora moći dokazati relevantnom nadležnom tijelu da se izračunom zbirne prosječne pozicije na kraju mjeseca za prethodnih 12 mjeseci ne dovodi do sustavnog podcjenjivanja te pozicije.
2.a Relevantna nadležna tijela nefinancijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija na razini grupe.
3. Nefinancijska druga ugovorna strana uključuje u izračun pozicija iz stavka 1. sve ugovore o OTC izvedenicama koje je sklopila nefinancijska druga ugovorna strana ili drugi nefinancijski subjekti u grupi kojoj ta nefinancijska druga ugovorna strana pripada, koji objektivno mjerljivo ne smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili aktivnost financiranja poslovanja nefinancijske druge ugovorne strane ili te grupe.
4. ESMA, nakon savjetovanja s ESRB-om i drugim relevantnim tijelima, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se utvrdilo:
(a) kriterije za 3utvrđivanje ugovora o OTC izvedenicama koji objektivno mjerljivo smanjuju rizike koji se izravno odnose na komercijalnu aktivnost ili na aktivnost financiranja poslovanja iz stavka 3.;
(b) vrijednosti pragova poravnanja za neporavnane pozicije, koji se utvrđuju uzimanjem u obzir metodologije za izračun utvrđene u stavku 3. ovog članka i članka 4.a stavku 3., sistemsku važnost zbroja neto pozicija i izloženosti po drugoj ugovornoj strani i po vrsti OTC izvedenica; i
(c) mehanizme koji pokreću preispitivanje vrijednosti pragova poravnanja nakon znatnih fluktuacija cijena u odnosnoj vrsti OTC izvedenica ili znatnog povećanja rizika za financijsku stabilnost.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4.a Nakon savjetovanja s ESRB-om, ESMA preispituje pragove poravnanja iz stavka 4. prvog podstavka točke (b) ovog članka i članka 4.a stavka 4. posebno vodeći računa o međusobnoj povezanosti financijskih drugih ugovornih strana i potrebe da se osigura razborito pokriće financijskih drugih ugovornih strana u okviru obveze poravnanja. To se preispitivanje provodi najmanje svake dvije godine ili ranije ako je to potrebno ili ako se tako nalaže mehanizmima uspostavljenima u skladu sa stavkom 4. prvim podstavkom točkom (c). Kao rezultat tog preispitivanja, ESMA može u regulatornim tehničkim standardima donesenima u skladu sa stavkom 4. predložiti izmjene pragova navedenih u prvom podstavku točki (b) tog stavka. Pri preispitivanju pragova poravnanja ESMA razmatra jesu li vrste OTC izvedenica za koje je utvrđen prag poravnanja i dalje relevantne ili bi trebalo uvesti nove.
Tom periodičnom preispitivanju prilaže se izvješće ESMA-e o toj temi.
4.b Relevantna nadležna tijela nefinancijske druge ugovorne strane i drugih subjekata u grupi uspostavljaju postupke suradnje kako bi se osigurao učinkovit izračun pozicija te ocijenila i procijenila razina izloženosti u ugovorima o OTC izvedenicama na razini grupe.
5. Svaka država članica imenuje odgovorno tijelo koje se treba pobrinuti da nefinancijske druge ugovorne strane ispunjavaju obveze iz ove Uredbe. To tijelo, u suradnji s tijelima odgovornima za druge subjekte u grupi, izvješćuje ESMA-u najmanje svake dvije godine, a češće ako se utvrdi izvanredna situacija u skladu s člankom 24., o ishodima procjene razine izloženosti u OTC izvedenicama koje provode nefinancijske druge ugovorne strane za koje je odgovorno. Tijelo odgovorno za matično društvo u Uniji grupe kojoj nefinancijska druga ugovorna strana pripada izvješćuje ESMA-u najmanje svake dvije godine o ishodu procjene razine izloženosti u OTC izvedenicama grupe.
Barem svake dvije godine od 24. prosinca 2024., ESMA podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o aktivnostima nefinancijskih drugih ugovornih strana iz Unije u OTC izvedenicama, u kojem navodi područja nedostatne konvergencije i neusklađene primjene ove Uredbe te potencijalne rizike za financijsku stabilnost Unije.
Tehnike smanjenja rizika ugovora o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane
Članak 11.
1. Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane koje sklapaju ugovor o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, osiguravaju i pri tome postupaju s dužnom pažnjom, postojanje primjerenih postupaka i aranžmana za mjerenje, praćenje i smanjenje operativnog rizika i rizika druge ugovorne strane, uključujući najmanje:
(a) pravovremenu potvrdu, kada je prikladno, elektroničkim putem, o uvjetima relevantnog ugovora o OTC izvedenicama;
(b) pouzdane i otporne formalizirane postupke nad kojima je moguće provoditi reviziju radi usklađenja portfelja, upravljanja povezanog rizika i radi ranog otkrivanja i rješavanja sporova između strana i radi praćenja vrijednosti važećih ugovora.
2. Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane iz članka 10. utvrđuju tekuću tržišnu vrijednost važećih ugovora na dnevnoj osnovi. Kada tržišni uvjeti sprečavaju vrednovanje u skladu s tekućom tržišnom vrijednošću, vrednovanje se obavlja pouzdanim i razboritim vrednovanjem na temelju modela.
Nefinancijska druga ugovorna strana na koju se počnu primjenjivati obveze iz prvog podstavka ovog stavka uspostavlja potrebne mehanizme za ispunjavanje tih obveza u roku od četiri mjeseca od obavijesti iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka točke (a). Nefinancijska druga ugovorna strana izuzima se od tih obveza za ugovore sklopljene tijekom četiri mjeseca nakon te obavijesti.
3. Financijske druge ugovorne strane imaju postupke za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni na ili nakon 16. kolovoza 2012. Nefinancijske druge ugovorne strane iz članka 10. imaju postupke za upravljanje rizicima koji zahtijevaju pravovremenu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala u pogledu ugovora o OTC izvedenicama koji su sklopljeni prilikom ili nakon prekoračivanja praga poravnanja.
Nefinancijska druga ugovorna strana koja po prvi puta podliježe obvezama iz prvog podstavka ovog stavka uspostavlja potrebne mehanizme za ispunjavanje tih obveza u roku od četiri mjeseca od obavijesti iz članka 10. stavka 1. drugog podstavka točke (a). Nefinancijska druga ugovorna strana izuzima se od tih obveza za ugovore sklopljene tijekom četiri mjeseca nakon te obavijesti.
Financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane iz članka 10. stavka 1. traže odobrenje od svojih nadležnih tijela prije korištenja ili usvajanja izmjene modela izračuna početne marže u pogledu postupaka za upravljanje rizicima iz prvog podstavka ovog stavka. Pri podnošenju zahtjeva za izdavanje odobrenja te druge ugovorne strane putem središnje baze podataka svojim nadležnim tijelima dostavljaju sve relevantne informacije o tim postupcima upravljanja rizicima. Ta nadležna tijela izdaju ili odbijaju takvo odobrenje u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva za novi model ili u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva za izmjenu već odobrenog modela.
Ako se model iz trećeg podstavka ovog stavka temelji na pro forma modelu, druga ugovorna strana podnosi EBA-i zahtjev za potvrdu tog modela i dostavlja EBA-i sve relevantne informacije iz tog podstavka putem središnje baze podataka. Osim toga, druga ugovorna strana dostavlja EBA-i informacije o nepodmirenom zamišljenom iznosu iz stavka 12.a ovog članka putem središnje baze podataka.
Ako se model iz trećeg podstavka ovog stavka temelji na pro forma modelu, nadležna tijela mogu izdati odobrenje samo ako je EBA potvrdila pro forma model.
EBA, u suradnji s ESMA-om i EIOPA-om može izdati smjernice ili preporuke kojima se osigurava ujednačena primjena postupaka i postupka izdavanja odobrenja za upravljanje rizicima iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3.a Odstupajući od stavka 3., opcije s jednom dionicom i opcije dioničkog indeksa čije poravnavanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana ne podliježu postupcima upravljanja rizicima koji zahtijevaju pravodobnu, točnu i primjereno odvojenu razmjenu kolaterala.
Za potrebe prvog podstavka ovog stavka, ESMA u suradnji s EBA-om i EIOPA-om prati:
(a) regulatorna kretanja u jurisdikcijama trećih zemalja u postupanju s opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa;
(b) utjecaj odstupanja iz prvog podstavka na financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica; i
(c) razvoj izloženosti u opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana.
Barem svake tri godine od 24. prosinca 2024., ESMA u suradnji s EBA-om i EIOPA-om izvješćuje Komisiju o nalazima koji proizlaze iz njezina praćenja iz drugog podstavka.
U roku od jedne godine od datuma primitka izvješća iz trećeg podstavka Komisija procjenjuje:
(a) jesu li međunarodna kretanja dovela do veće konvergencije u postupanju s opcijama s jednom dionicom i opcijama dioničkog indeksa; i
(b) ugrožava li odstupanje iz prvog podstavka financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirane akte u skladu s člankom 82. radi izmjene ove Uredbe opozivom odstupanja iz prvog podstavka nakon razdoblja prilagodbe. Razdoblje prilagodbe ne premašuje dvije godine.
4. Financijske druge ugovorne strane imaju primjeren i razmjeran iznos kapitala za upravljanje rizikom koji nije obuhvaćen primjerenom razmjenom kolaterala.
5. Zahtjev utvrđen u stavku 3. ovog članka ne primjenjuje se na unutargrupnu transakciju iz članka 3. koju su sklopile druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u istoj državi članici pod uvjetom da ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
6. Unutargrupna transakcija iz članka 3. stavka 2. točaka (a), (b) ili (c) koju su sklopile druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u različitim državama članicama izuzima se u cijelosti ili djelomično iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. ovog članka, na temelju pozitivne odluke obiju mjerodavnih nadležnih tijela, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) postupci drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima primjereno su pouzdani, čvrsti i usklađeni s razinom složenosti transakcije s izvedenicama;
(b) ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
Ako nadležna tijela ne donesu pozitivnu odluku u roku 30 kalendarskih dana od primitka zahtjeva za izuzećem, ESMA može pomoći tim tijelima u postizanju sporazuma u skladu sa svojim ovlastima na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
7. Unutargrupna transakcija iz članka 3. stavka 1. koju su sklopile nefinancijske druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u različitim državama članicama izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. ovog članka, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) postupci drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima primjereno su pouzdani, čvrsti i usklađeni s razinom složenosti transakcije s izvedenicama;
(b) ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
Nefinancijske druge ugovorne strane obavješćuju nadležna tijela iz članka 10. stavka 5. o svojoj namjeri da se koriste tim izuzećem. Izuzeće vrijedi osim ako se neko od obaviještenih nadležnih tijela ne slaže da su ispunjeni uvjeti iz točke (a) ili (b) prvog podstavka u roku tri mjeseca od datuma obavijesti.
8. Unutargrupna transakcija iz članka 3. stavka 2. točaka (a) do (d) koju su sklopile druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Uniji i druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u jurisdikciji treće zemlje, izuzima se u cijelosti ili djelomično iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. ovog članka, na temelju pozitivne odluke mjerodavnog nadležnog tijela odgovornog za nadzor druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) postupci drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima primjereno su pouzdani, čvrsti i usklađeni s razinom složenosti transakcije s izvedenicama;
(b) ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
9. Unutargrupna transakcija iz članka 3. stavka 1. koju su sklopile nefinancijska druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u Uniji i druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u jurisdikciji treće zemlje izuzimaju se iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. ovog članka, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) postupci drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima primjereno su pouzdani, čvrsti i usklađeni s razinom složenosti transakcije s izvedenicama;
(b) ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
Nefinancijska druga ugovorna strana obavješćuje nadležno tijelo iz članka 10. stavka 5. o svojoj namjeri da se koristi tim izuzećem. Izuzeće vrijedi osim ako se obaviješteno nadležno tijelo ne slaže da su ispunjeni uvjeti iz točke (a) ili (b) prvog podstavka u roku tri mjeseca od datuma obavijesti.
10. Unutargrupna transakcija iz članka 3. stavka 1. koju su sklopile nefinancijska druga ugovorna strana i financijska druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u različitim državama članicama izuzima se u cijelosti ili djelomično iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. ovog članka, na temelju pozitivne odluke mjerodavnog nadležnog tijela odgovornog za nadzor financijske druge ugovorne strane, ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) postupci drugih ugovornih strana za upravljanje rizicima primjereno su pouzdani, čvrsti i usklađeni s razinom složenosti transakcije s izvedenicama;
(b) ne postoji tekuća ili predviđena praktična ili pravna zapreka brzom prijenosu kapitala ili otplati obveza između drugih ugovornih strana.
Mjerodavno nadležno tijelo odgovorno za nadzor financijske druge ugovorne strane o svakoj takvoj odluci obavješćuje nadležno tijelo iz članka 10. stavka 5. Izuzeće vrijedi osim ako se obaviješteno nadležno tijelo ne slaže da su ispunjeni uvjeti iz točke (a) ili (b) prvog podstavka. U slučaju neslaganja između nadležnih tijela, ESMA može pomoći tim tijelima u postizanju sporazuma u skladu sa svojim ovlastima na temelju članka 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010;
11. Druga ugovorna strana u unutargrupnoj transakciji koja je izuzeta iz zahtjeva utvrđenog u stavku 3. javno objavljuje informaciju o tom izuzeću.
Nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o svim odlukama koje se donose u skladu sa stavcima 6., 8. ili 10. ili obavijestima primljenima u skladu sa stavcima 7., 9. ili 10. i dostavlja ESMA-i podatke o dotičnoj unutargrupnoj transakciji.
12. Obveze navedene u stavcima 1. do 11. primjenjuju se na ugovore o OTC izvedenicama koji su sklopljeni između subjekata trećih zemalja koji bi podlijegali tim obvezama kada bi imali poslovni nastan u Uniji, pod uvjetom da ti ugovori imaju izravan, značajan i predvidiv utjecaj u Uniji ili kada je takva obveza potrebna ili primjerena radi sprečavanja izbjegavanja bilo koje odredbe ove Uredbe.
12.a EBA uspostavlja središnju funkciju za potvrđivanje elemenata i općih aspekata pro forma modela i njihovih izmjena koje upotrebljavaju ili će upotrebljavati financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane iz članka 10. u svrhu ispunjavanja zahtjeva iz stavka 3. ovog članka. EBA prikuplja povratne informacije od ESMA-e, EIOPA-e i nadležnih tijela odgovornih za nadzor drugih ugovornih strana koje upotrebljavaju pro forma modele koji podliježu potvrđivanju, među ostalim o uspješnosti tih pro forma modela, te koordinira njihova stajališta s ciljem postizanja konsenzusa o elementima i općim aspektima pro forma modela. EBA služi kao glavna kontaktna točka za rasprave sa sudionicima na tržištu i razvojnim inženjerima tih pro forma modela.
U svojoj ulozi središnjeg potvrditelja EBA bi trebala potvrditi elemente i opće aspekte tih pro forma modela, kao što su njihova kalibracija, dizajn te pokriće instrumenata, kategorija imovine i čimbenika rizika. EBA odobrava ili odbija takvu potvrdu u roku od šest mjeseci od primitka zahtjeva za izdavanje potvrde iz stavka 3. četvrtog podstavka za novi pro forma model i u roku od tri mjeseca od primitka zahtjeva za izmjenu već potvrđenog modela. Kako bi se olakšao rad EBA-e na potvrđivanju, autori pro forma modela na zahtjev EBA-e dostavljaju EBA-i sve potrebne informacije i dokumentaciju.
EBA pomaže nadležnim tijelima u njihovim postupcima odobravanja u vezi s općim aspektima provedbe tih modela u skladu sa stavkom 3. U tu svrhu EBA priprema godišnje izvješće o relevantnim aspektima svojeg rada na potvrđivanju, uključujući provjeru kalibracije modela iz drugog podstavka ovog stavka i analizu prijavljenih problema. Ako to smatra potrebnim, EBA, u suradnji s ESMA-om i EIOPA-om, tim nadležnim tijelima izdaje preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010. Kako bi pomogla EBA-i u izradi izvješća i preporuka, nadležna tijela će joj, na njezin zahtjev dostaviti informacije prikupljene tijekom početnih i tekućih postupaka odobravanja modela na razini subjekta iz stavka 3. ili njihovih izmjena.
Za odobravanje uporabe modela iz stavka 3., odnosno za njihovu izmjenu, na razini nadziranog subjekta odgovorna su isključivo nadležna tijela.
EBA zaračunava godišnju naknadu, po modelu pro forma, financijskim drugim ugovornim stranama i nefinancijskim drugim ugovornim stranama iz članka 10. stavka 1. koristeći pro forma modele koje je potvrdila EBA u skladu s drugim podstavkom ovog stavka. Nadležna tijela prijavljuju EBA-i financijske i nefinancijske druge ugovorne strane koje provode modele obuhvaćene postupkom potvrđivanja iz prvog podstavka. Naknada je razmjerna mjesečnom prosječnom nepodmirenom zamišljenom iznosu OTC izvedenica čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana tijekom posljednjih 12 mjeseci dotičnih drugih ugovornih strana koje se koriste pro forma modelima koje je potvrdila EBA i dodjeljuje se za pokrivanje svih troškova EBA-e nastalih pri obavljanju njezinih zadaća u skladu s prvim podstavkom.
Za potrebe ovog članka, „pro forma model” znači model početne marže koji je uspostavljen, objavljen i revidiran putem „tržišno vođenih inicijativa”.
Komisija je ovlaštena donijeti delegirani akt u skladu s člankom 82. za dopunu ove Uredbe utvrđivanjem:
(a) metode za određivanje svote naknada; i
(b) načinâ plaćanja naknada.
13. ESMA redovito prati aktivnosti s izvedenicama koji ne ispunjavaju uvjete za poravnanje radi otkrivanja slučajeva u kojima bi određena vrsta izvedenica mogla predstavljati sistemski rizik i sprečavanja regulatorne arbitraže između transakcija izvedenicama koje su obrađene putem poravnanja i onih koje nisu obrađene putem poravnanja. Nakon savjetovanja s ESRB-om, ESMA posebno poduzima mjere u skladu s člankom 5. stavkom 3. ili preispituje regulatorne tehničke standarde o zahtjevima za iznos nadoknade utvrđenima u stavku 14. ovog članka i u članku 41.
14. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:
(a) postupci i aranžmani iz stavka 1.;
(b) tržišni uvjeti koji sprečavaju utvrđivanje tekuće tržišne vrijednosti i kriterije za uporabu vrednovanja na temelju modela iz stavka 2.;
(c) podaci o izuzetim unutargrupnim transakcijama koji se navode u obavijesti iz stavaka 7., 9. i 10.;
(d) detaljne informacije o izuzetim unutargrupnim transakcijama iz stavka 11.;
(e) ugovori za koje se smatra da imaju izravan, značajan i predvidiv utjecaj unutar Unije ili slučajevi u kojima je potrebno ili primjereno sprečavati izbjegavanje bilo koje odredbe ove Uredbe kako je navedeno u stavku 12.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
15. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, europska nadzorna tijela izrađuju zajednički nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:
(a) postupci za upravljanje rizicima, uključujući razine i vrstu kolaterala i dogovore o odvajanju iz stavka 3.;
(aa) nadzorni postupci kako bi se osigurala početno i kontinuirano potvrđivanje postupaka upravljanja rizicima iz stavka 3. koje primjenjuju kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2013/36/EU i investicijska društva koja imaju odobrenje za rad u skladu s Direktivom 2014/65/EU koji su pripadali ili koji pripadaju grupi čiji prosječni mjesečni nominalni nepodmireni iznos OTC izvedenica čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana iznosi najmanje 750 milijardi EUR, izračunano u skladu s regulatornim tehničkim standardima koje europska nadzorna tijela moraju razviti u skladu s ovim stavkom;
(b) postupci kojih se druge ugovorne strane i mjerodavna nadležna tijela trebaju pridržavati prilikom primjene izuzećâ u skladu sa stavcima od 6. do 10.;
(c) primjenjivi kriteriji iz stavaka od 5. do 10., uključujući posebno što se treba smatrati praktičnom ili pravnom zaprekom brzom prijenosu kapitala i otplati obveza između drugih ugovornih strana.
Razina i vrsta kolaterala potrebnog za ugovore o OTC izvedenicama koje u vezi s pokrivenom obveznicom zaključe subjekti pokrivenih obveznica ili sekuritizacijski subjekt posebne namjene u vezi sa sekuritizacijom u smislu ove Uredbe i u skladu s uvjetima iz članka 4. stavka 5. ove Uredbe te zahtjevima određenima u članku 18. te u člancima od 19. do 22. ili člancima od 23. do 26. Uredbe (EU) 2017/2402 (Uredba o sekuritizaciji) utvrđuju se uzimajući u obzir sve prepreke s kojima se suočava pri razmjeni kolaterala u odnosu na postojeće aranžmane o kolateralu u okviru pokrivene obveznice ili sekuritizacije.
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda, osim onih iz prvog podstavka točke (aa), podnosi Komisiji do 18. srpnja 2018.
EBA u suradnji s ESMA-om nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka točke (aa) podnosi Komisiji do 25. prosinca 2025.
Ovisno o pravnoj prirodi druge ugovorne strane, delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. uredbe (EU) br. 1093/2010, (EU) br. 1094/2010 ili (EU) br. 1095/2010.
Kazne
Članak 12.
1. Države članice utvrđuju pravila o kaznama primjenjivima na povrede odredaba pravila iz ove glave i poduzimaju sve potrebne mjere kako bi osigurale njihovu provedbu. Te kazne uključuju barem administrativne globe. Određene kazne su učinkovite, razmjerne i odvraćajuće.
1.a Ne dovodeći u pitanje stavak 1. ovog članka i pravo država članica da predvide i izriču kaznene sankcije, nadležno tijelo odlukom izriče administrativne kazne ili periodične novčane kazne ili zahtijeva od nadležnih pravosudnih tijela da izreknu kazne ili periodične novčane kazne subjektima koji podliježu obvezi izvješćivanja u skladu s člankom 9. ako dostavljeni podaci opetovano sadržavaju sustavne očite pogreške.
Periodična novčana kazna iz prvog podstavka ne smije premašiti najviše 1 % prosječnog dnevnog prometa za prethodnu poslovnu godinu koji je, u slučaju trajne povrede, subjekt dužan platiti za svaki dan nastavka povrede sve dok se obveza ne ispuni ili ponovno ne ispuni Periodične novčane kazne mogu se izreći za razdoblje od najviše šest mjeseci od datuma utvrđenog u odluci nadležnog tijela kojom se zahtijeva prestanak povrede i izriču periodične novčane kazne.
2. Države članice osiguravaju da nadležna tijela odgovorna za nadzor financijskih, i kada je to potrebno, nefinancijskih drugih ugovornih strana, javno objavljuju svaku kaznu koja je nametnuta za povrede članaka 4., 5. i 7. do 11., osim ako bi to objavljivanje moglo ozbiljno ugroziti financijska tržišta ili prouzrokovati nerazmjernu štetu uključenim stranama. Države članice objavljuju u redovitim vremenskim intervalima izvješća o ocjeni učinkovitosti primijenjenih pravila o kaznama. Ta objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu članka 2. točke (a) Direktive 95/46/EZ.
Do 17. veljače 2013., države članice obavješćuju Komisiju o pravilima iz stavka 1. One bez odlaganja obavješćuju Komisiji o svakoj daljnjoj izmjeni tih pravila.
3. Povreda pravila iz ove glave ne utječe na valjanost ugovora o OTC izvedenicama ili na mogućnost strana u ugovoru da provedu odredbe ugovora o OTC izvedenicama. Povreda pravila iz ove glave ne daje pravo na nadoknadu od stranke u ugovoru o OTC izvedenicama.
4. Odstupajući od stavaka 1. i 1.a, ako pravnim sustavom države članice nisu predviđene administrativne kazne, ovaj se članak može primjenjivati tako da postupak kažnjavanja pokrene nadležno tijelo, a da kaznu izriču pravosudna tijela, pri čemu se osigurava djelotvornost tih pravnih lijekova i učinak istovjetan administrativnim kaznama koje izriču nadležna tijela. U svakom slučaju kazne koje se izriču djelotvorne su, razmjerne i odvraćajuće. Te države članice obavješćuju Komisiju o odredbama svojih zakona koje donesu u skladu s ovim stavkom do 24. prosinca 2024. i, bez odgode, o svim naknadnim zakonima o izmjenama zakona ili izmjeni koja na njih utječe.
5. ESMA u bliskoj suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESRB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda u kojima se određuje što predstavlja očitu sustavnu pogrešku u smislu stavka 1.a.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Mehanizam za izbjegavanje dvostrukih ili proturječnih pravila u pogledu ugovora o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana
Članak 13.
1. Europska nadzorna tijela pomažu Komisiji u praćenju međunarodne primjene načela utvrđenih u članku 11., posebno u pogledu mogućih dvostrukih ili proturječnih zahtjeva koji se postavljaju sudionicima na tržištu, te daju preporuke za moguće mjere.
2. Komisija može donijeti provedbene akte kojima utvrđuje da pravni, nadzorni i izvršni aranžmani treće zemlje:
(a) istovrijedni su zahtjevima utvrđenima u članku 11.;
(b) osiguravaju zaštitu profesionalne tajne koja je istovrijedna onoj navedenoj u članku 83.; i
(c) budu učinkovito primijenjeni i da se izvršavaju na pravedan način i bez narušavanja tržišne konkurencije, u cilju osiguranja učinkovitog nadzora i izvršenja u toj trećoj zemlji.
Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2.
3. Provedbenim aktom o istovrijednosti iz stavka 2. podrazumijeva se da se za druge ugovorne strane koje sklapaju ugovor o OTC izvedenicama čije poravnanje ne obavlja središnja druga ugovorna strana na koju se primjenjuje ova Uredba smatra da su ispunile obveze iz članka 11. ako barem jedna od drugih ugovornih strana podliježe zahtjevima koji se smatraju istovrijednima u skladu s provedbenim aktom o istovrijednosti.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 2. Supervizija i nadzor središnjih drugih ugovornih strana
Nadležno tijelo
Članak 22.
1. Svaka država članica određuje nadležno tijelo odgovorno za obavljanje zadaća koje proizlaze iz ove Uredbe vezano uz izdavanje odobrenja i nadzor središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom na području dotične države članice i o tome obavješćuje Komisiju i ESMA-u.
Kada država članica odredi više od jednog nadležnog tijela, ona jasno određuje njihove uloge i određuje jedno tijelo koje je odgovorno za koordinaciju suradnje i razmjenu informacija s Komisijom, ESMA-om, nadležnim tijelima ostalih država članica, EBA-om i relevantnim članovima ESSB-a, u skladu s člancima 23., 24., 83. i 84.
2. Svaka država članica osigurava da nadležno tijelo ima nadzorne i istražne ovlasti potrebne za izvršavanje svojih funkcija.
3. Svaka država članica osigurava mogućnost da se mogu poduzeti ili nametnuti primjerene administrativne mjere, u skladu s nacionalnim pravom, protiv fizičkih ili pravnih osoba odgovornih za nepridržavanje ove Uredbe.
Te su mjere učinkovite, razmjerne i odvraćajuće i mogu uključiti zahtjeve za korektivnim mjerama u zadanom vremenskom okviru.
4. ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis nadležnih tijela određenih u skladu sa stavkom 1.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3. Suradnja
Suradnja između nadležnih tijela
Članak 23.
1. Nadležna tijela usko surađuju međusobno, s ESMA-om, i, ako je potrebno, s ESSB-om.
2. U obavljanju svojih općih zadaća, nadležna tijela uzimaju u obzir mogući učinak njihovih odluka na stabilnost financijskog sustava u svim ostalim dotičnim državama članicama, posebno krizne situacije iz članka 24., na temelju informacija koje su u danom trenutku dostupne.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Članak 14.
1. Kada pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji planira pružati usluge poravnanja u svojstvu središnje druge ugovorne strane, ona podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja nadležnom tijelu države članice u kojoj ima poslovni nastan (nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane), u skladu s postupkom navedenim u članku 17.
2. Nakon što je izdano odobrenje u skladu s člankom 17., ono proizvodi učinke na cijelom području Unije.
3. Odobrenje iz stavka 1. izdaje se za usluge i aktivnosti povezane s poravnanjem i u njemu se određuju usluge ili aktivnosti za koje središnja druga ugovorna strana smije pružati ili obavljati usluge poravnanja, uključujući vrste izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata koje su obuhvaćene tim odobrenjem.
Subjekt koji kao središnja druga ugovorna strana podnosi zahtjev za poravnanje financijskih instrumenata u svojem zahtjevu navodi vrste nefinancijskih instrumenata prikladnih za poravnanje koje namjerava obavljati.
4. Središnja druga ugovorna stalno ispunjava potrebne uvjete za izdavanje odobrenja.
Središnja druga ugovorna strana bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje nadležno tijelo o svim značajnim promjenama koje utječu na uvjete za izdavanje odobrenja.
5. Odobrenje iz stavka 1. ne smije sprečavati države članice u donošenju ili daljnjoj primjeni dodatnih zahtjeva, u pogledu središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom na njihovom državnom području, kao ni određenih zahtjeva za izdavanje odobrenja u skladu s Direktivom 2006/48/EZ.
6. ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje popis potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za izdavanje odobrenja na temelju stavka 1. te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati da bi se dokazalo da središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
7. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva za potvrdu za odobrenje za rad iz stavka 1. ovog članka koji se dostavlja u središnju bazu podataka.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Proširenje aktivnosti i usluga
Članak 15.
1. Središnja druga ugovorna strana koja namjerava proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge ili aktivnosti, uključujući nefinancijske instrumente prikladne za poravnanje središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje, a koji nisu obuhvaćeni postojećim odobrenjem, nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane podnosi zahtjev za proširenje tog odobrenja na dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata, osim ako je takvo proširenje aktivnosti ili usluga izuzeto od izdavanja odobrenja na temelju članka 15.a.
Proširenje odobrenja provodi se u skladu s postupkom navedenim u članku 17. ili postupkom iz članka 17.a ovisno o slučaju.
2. Kada središnja druga ugovorna strana želi proširiti svoje poslovanje u državu članicu osim one u kojoj ima poslovni nastan, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odmah obavješćuje nadležno tijelo te države članice.
3. ESMA u bliskoj suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju popisi potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za proširenje odobrenja u skladu sa stavkom 1. te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati. Popisi potrebnih dokumenata i informacija relevantni su i razmjerni prirodi proširenja odobrenja iz stavka 1. te im je cilj dokazati da središnja druga ugovorna strana ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva za proširenje odobrenja iz stavka 1. ovog članka koji se podnosi putem središnje baze podataka.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Izuzeće od odobravanja proširenja usluga ili aktivnosti poravnanja
Članak 15.a.
1. Neovisno o članku 15., od središnje druge ugovorne strane koja namjerava proširiti svoje poslovanje na dodatnu uslugu ili aktivnost koja nije obuhvaćena njezinim postojećim odobrenjem ne zahtijeva se odobrenje za takvo proširenje ako ta dodatna usluga ili aktivnost ne bi imala bitan utjecaj na profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane.
Središnja druga ugovorna strana putem središnje baze podataka obavješćuje registrirane primatelje ako odluči iskoristiti izuzeće iz prvog podstavka ovog stavka, uključujući uslugu ili aktivnost koju namjerava pružati.
Promjene koje središnja druga ugovorna strana provodi u skladu s ovim člankom podliježu preispitivanju i ocjeni u skladu s člankom 21.
ESMA može preispitati pružanje usluga i aktivnosti poravnanja te izvijestiti kolegij iz članka 18. i Komisiju o rizicima koji proizlaze iz pružanja usluga i aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana prema ovom članku, kao i o njihovoj primjerenosti.
2. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuje sljedeće:
(a) vrsta proširenja usluga poravnanja ili aktivnosti koja ne bi bitno utjecala na profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane; i
(b) učestalost kojom središnja druga ugovorna strana obavješćuje o primjeni izuzeća iz stavka 1., koja ne smije biti veća od jednom svaka tri mjeseca.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Postupak za izdavanje odobrenja ili odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja
Članak 17.
1. Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja iz članka 14. stavka 1. ili zahtjev za proširenje postojećeg odobrenja iz članka 15. stavka 1. podnosi taj zahtjev u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka. Zahtjev se odmah prosljeđuje putem te središnje baze podataka nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju iz članka 18.
Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev dostavlja sve potrebne informacije kojima dokazuje da je u trenutku izdavanja početnog odobrenja imala sve aranžmane potrebne za ispunjenje zahtjeva utvrđenih ovom Uredbom. Ako središnja druga ugovorna strana podnese zahtjev za proširenje postojećeg odobrenja u skladu s člankom 15., dužna je dostaviti sve informacije potrebne kako bi dokazala da će u trenutku izdavanja takvog proširenja odobrenja uspostaviti sve dodatne aranžmane za ispunjavanje svih zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi u pogledu takvog proširenja.
U skladu s člankom 17.c potvrda o primitku zahtjeva šalje se putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja tog zahtjeva u skladu s prvim podstavkom ovog stavka.
2. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nakon potvrde primitka iz stavka 1. trećeg podstavka obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev sadržava li zahtjev potrebne dokumente i informacije.
Obavješćivanje se provodi u roku od:
(a) 20 radnih dana od potvrde primitka ako je središnja druga ugovorna strana koja je podnijela zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 14. stavkom 1.; ili
(b) 10 radnih dana od potvrde primitka ako je središnja druga ugovorna strana koja je podnijela zahtjev za odobrenje u skladu s člankom 15. stavkom 1.;
Ako tijekom primjenjivog razdoblja utvrđenog u drugom podstavku ovog stavka nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odluči da nisu podneseni svi dokumenti ili informacije koji se zahtijevaju u skladu s člankom 14. stavcima 6. i 7. ili člankom 15. stavcima 3. i 4., ono zahtijeva da središnja druga ugovorna strana podnese dodatne dokumente putem središnje baze podataka. Zahtjev za izdavanje odobrenja ili zahtjev za proširenje odobrenja odbija se ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odluči da središnja druga ugovorna strana nije postupila u skladu s tim zahtjevom. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane o svojoj odluci obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu putem središnje baze podataka.
3. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane provodi procjenu rizika usklađenosti središnje druge ugovorne strane s relevantnim zahtjevima utvrđenima u ovoj Uredbi u roku navedenom u drugom podstavku („razdoblje procjene rizika”).
Procjena rizika obavlja se u okviru:
(a) 80 radnih dana od potvrde iz stavka 2. drugog podstavka točke (a) ako je zahtjev podnesen u skladu s člankom 14. stavkom 1.; ili
(b) 40 radnih dana od potvrde iz stavka 2. drugog podstavka točke (b) ako je zahtjev podnesen u skladu s člankom 15. stavkom 1.
Do kraja razdoblja procjene rizika nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane podnosi nacrt odluke i izvješće ESMA-i i kolegiju iz članka 18. putem središnje baze podataka.
Nakon primitka nacrta odluke i izvješća iz trećeg podstavka ovog stavka te na temelju njihovih nalaza kolegij iz članka 18. u roku od 15 radnih dana donosi mišljenje u skladu s člankom 19. u kojem utvrđuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev zahtjeve utvrđene u ovoj Uredbi i dostavlja ga nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i ESMA-i u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka.
Kolegij iz članka 18. u svoje mišljenje može uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje svih nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane.
ESMA u roku od 15 radnih dana nakon primitka nacrta odluke i izvješća iz trećeg podstavka ovog stavka donosi mišljenje kojim se utvrđuje jeli središnja druga ugovorna strana koja je podnijela zahtjev usklađena sa zahtjevima utvrđenima u ovog Uredbi u skladu s člankom 23.a stavkom 1. točkom (e), člankom 23.a stavkom 2. i člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) te ga dostavlja nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i dostavlja ga nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju iz članka 18.
ESMA može u svoje mišljenje uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane, posebno u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije.
3.a Ne dovodeći u pitanje mišljenje iz stavka 3. šestog podstavka ovog članka, a nakon primitka nacrta odluke i izvješća iz stavka 3. trećeg podstavka ovog članka ESMA također može nadležnom tijelu dostaviti mišljenje o tom nacrtu odluke u skladu s člankom 23.a i člankom 24.a stavkom 7. radi promicanja dosljedne i usklađene primjene relevantnog članka u roku od 15 dana od primitka nacrta odluke.
Ako se u nacrtu odluke podnesene ESMA-i u skladu sa stavkom 3. ovog članka pokaže nedostatak konvergencije ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje smjernice ili preporuke u svrhu promicanja potrebne dosljednosti ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Mišljenja koja su usvojili ESMA i kolegij iz članka 18. šalju se dotičnim primateljima u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka.
3.b Tijekom razdoblja procjene rizika nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane putem središnje baze podataka:
(a) može uputiti pitanja središnjoj drugoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjevi i od nje zatražiti dodatne informacije;
(b) koordinira i podnosi pitanja koje ESMA ili bilo koji član kolegija iz članka 18. upućuje drugoj središnjoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjev; i
(c) odgovore središnje druge ugovorne strane koja podnosi zahtjev dijeli s ESMA-om i članovima kolegija iz članka 18.
Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nije dostavilo zatražene informacije ESMA-i ili bilo kojem članu kolegija iz članka 18. u roku od 10 radnih dana od podnošenja zahtjeva, ESMA ili bilo koji član tog kolegija iz članka 18. može podnijeti zahtjev izravno središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka.
Ako središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev ne odgovori na pitanja iz prvog podstavka u roku koji je odredilo tijelo koje je zatražilo informacije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon savjetovanja s tijelom podnositeljem zahtjeva, može odlučiti produljiti relevantno razdoblje procjene rizika za ukupno najviše 10 radnih dana ako je, prema njegovu mišljenju ili prema mišljenju tijela podnositelja zahtjeva, bilo koje od pitanja bitno za procjenu. Nadležno tijelo obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev putem središnje baze podataka o produljenju. Nadležno tijelo može donijeti odluku o zahtjevu bez odgovora središnje druge ugovorne strane.
3.c U roku od 10 radnih dana od primitka mišljenjâ ESMA-e i kolegija iz članka 18., donesenog na temelju stavka 3. četvrtog odnosno šestog podstavka ovog članka i, ako je izdano, mišljenja ESMA-e donesenog u skladu s člankom 3.a prvim podstavkom ovog članka, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi svoju odluku i dostavlja je ESMA-i i kolegiju iz članka 18. putem središnje baze podataka.
Ako se u odluci nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane ne odražava mišljenje kolegija iz članka 18., uključujući sve uvjete ili preporuke koje sadržava, ona sadržava detaljno obrazloženo objašnjenje svakog bitnog odstupanja od tog mišljenja, uvjeta ili preporuka.
Ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže ili se ne namjerava složiti s mišljenjem ESMA-e ili uvjetima ili preporukama koji su u njemu navedeni, ESMA o tome obavješćuje svoj Odbor nadzornika u skladu s člankom 24.a. Te informacije uključuju i obrazloženje nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane u pogledu neslaganja ili njezine namjere neslaganja.
4. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon pomnog razmatranja mišljenja ESMA-e i kolegija iz stavka 3. i 3.a ovog članka, uključujući sve uvjete ili preporuke koje ona sadržavaju, odlučuje izdati odobrenje iz članka 14. i članka 15. stavka 1. drugog podstavka samo ako je u potpunosti uvjereno da središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev:
(a) ispunjava zahtjeve iz ove Uredbe, među ostalim, prema potrebi, za pružanje usluga poravnanja ili obavljanje aktivnosti poravnanja za nefinancijske instrumente; i
(b) prijavljena je kao sustav u skladu s Direktivom 98/26/EZ.
Ako središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev zatraži proširenje postojećeg odobrenja u skladu s člankom 15., ESMA, kolegij iz članka 18. i nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane mogu se osloniti na dio procjene koja je prethodno provedena u skladu s ovim člankom u mjeri u kojoj takav zahtjev za produljenje odobrenja ne bi doveo do promjene tog dijela ili na drugi način utjecao na prethodnu procjenu tog dijela. Središnja druga ugovorna strana potvrđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane da nema promjena temeljnih činjenica u tom dijelu procjene.
Središnjoj drugoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjev odobrenje se ne izdaje ako:
(a) nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odlučilo je da neće izdati odobrenje za rad; ili
(b) svi članovi kolegija iz članka 18., isključujući nadležna tijela države članice u kojoj ta središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev ima poslovni nastan, sporazumno postignu zajedničko mišljenje u skladu s člankom 19. stavkom 1. da toj središnjoj drugoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjev ne treba izdati odobrenje.
U zajedničkom mišljenju iz trećeg podstavka točke (b) ovog stavka navode se potpuni i detaljni razlozi zbog kojih kolegij iz članka 18. smatra da nisu ispunjeni zahtjevi iz ove Uredbe ili drugog prava Unije.
Ako se ne postigne sporazumno zajedničko mišljenje i ako dvotrećinska većina članova kolegija iz članka 18. izrazi negativno mišljenje, svako nadležno tijelo može na temelju te dvotrećinske većine kolegija u roku od 30 kalendarskih dana od donošenja tog negativnog mišljenja uputiti predmet ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
U odluci o upućivanju predmeta ESMA-i u pisanom obliku navode se potpuni i detaljni razlozi zbog kojih relevantni članovi kolegija iz članka 18. smatraju da nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni ovom Uredbom ili drugim pravom Unije. U tom slučaju nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odgađa svoju odluku o odobrenju i čeka odluku o odobrenju koju ESMA može donijeti u skladu s člankom 19. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi svoju odluku u skladu s odlukom ESMA-e. Predmet se ne upućuje ESMA-i nakon isteka roka od 30 dana iz petog podstavka ovog stavka.
Ako svi članovi kolegija iz članka 18., isključujući tijela države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev ima poslovni nastan, sporazumno postignu zajedničko mišljenje u skladu s člankom 19. stavkom 1. da središnjoj drugoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjev ne treba izdati odobrenje, nadležno tijelo te središnje druge ugovorne strane može uputiti taj predmet ESMA-i u skladu s člankom 19. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Nadležno tijelo države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan prenosi odluku ostalim uključenim nadležnim tijelima.
Nakon donošenja odluke o izdavanju ili odbijanju odobrenja u skladu sa stavkom 3.c, nadležno tijelo bez nepotrebne odgode i uz detaljno obrazloženje obavješćuje putem središnje baze podataka središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev o svojoj odluci.
5. U slučaju kada nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nije primijenilo odredbe ove Uredbe ili ih je primijenilo na način koji se čini kršenjem prava Unije, ESMA djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
ESMA može ispitati navodno kršenje ili neprimjenjivanje prava Unije na zahtjev bilo kojeg člana kolegija ili na vlastitu inicijativu, nakon što je obavijestila nadležno tijelo.
6. U obavljanju svojih zadaća, ni jedna aktivnost koju obavlja neki član kolegija ne smije izravno ili neizravno diskriminirati neku državu članicu ili grupu država članica kao mjesto za usluge poravnanja u bilo kojoj valuti.
Ubrzani postupak za odobrenje proširenja odobrenja
Članak 17.a.
1. Ubrzani postupak za odobrenje proširenja odobrenja primjenjuje se ako središnja druga ugovorna strana namjerava proširiti svoje poslovanje na dodatne usluge ili aktivnosti poravnanja iz članka 15. i ako takvo proširenje ispunjava sve sljedeće uvjete:
(a) ne dovodi do toga da središnja druga ugovorna strana mora znatno prilagoditi svoju operativnu strukturu u bilo kojem trenutku ciklusa ugovora;
(b) ne uključuje nuđenje poravnanja ugovora koje nije moguće likvidirati na isti način ili zajedno s ugovorima koje je središnja druga ugovorna strana već poravnala;
(c) ne dovodi do toga da središnja druga ugovorna strana mora uzeti u obzir bitne nove specifikacije ugovora;
(d) ne dovodi do uvođenja značajnih novih rizika ili znatnog povećanja profila rizičnosti središnje druge ugovorne strane;
(e) ne uključuje ponudu novog mehanizma ili usluge namire ili provedbe koji uključuje uspostavljanje veza s drugim sustavom za namiru vrijednosnih papira, središnjim depozitorijem vrijednosnih papira ili platnim sustavom s kojima središnja druga ugovorna strana prethodno nije poslovala.
2. Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za proširenje svojeg postojećeg odobrenja za dodatne usluge poravnanja ili aktivnosti poravnanja u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku, mora dokazati da se predloženo proširenje njezinog poslovanja na dodatne usluge poravnanja ili aktivnosti poravnanja može ocijeniti prema ovom postupku.
Središnja druga ugovorna strana podnosi svoj zahtjev za proširenje u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka i navodi sve potrebne informacije u skladu s člankom 15. stavcima 3. i 4. kako bi dokazala da je u trenutku izdavanja odobrenja uspostavila sve potrebne mehanizme za ispunjavanje relevantnih zahtjeva iz ove Uredbe. Potvrda o primitku zahtjeva u skladu s člankom 17.c šalje se središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja tog zahtjeva.
3. U roku od 15 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva u skladu sa stavkom 2. ovog članka nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane nakon što razmotri informacije od ESMA-e i kolegija iz članka 18. odlučuje:
(a) hoće li se zahtjev procjenjivati u okviru ubrzanog postupka utvrđenog u ovom članku; i
(b) ako će se zahtjev procjenjivati u okviru ubrzanog postupka utvrđenog u ovom članku, hoće li:
i. odobriti proširenje odobrenja ako središnja druga ugovorna strana postupa u skladu s ovom Uredbom; ili
ii. odbiti proširenje odobrenja ako središnja druga ugovorna strana nije u skladu s ovom Uredbom.
Ako središnja druga ugovorna strana podnese zahtjev za proširenje odobrenja u skladu s člankom 15., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može se osloniti na dio procjene koja je prethodno provedena u skladu s ovim člankom u mjeri u kojoj zahtjev za proširenje neće dovesti do promjene ili na drugi način utjecati na prethodnu procjenu za taj dio. Središnja druga ugovorna strana potvrđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane da nema promjena temeljnih činjenica u tom dijelu procjene.
Ako nadležno tijelo odluči da proširenje odobrenja ne ispunjava uvjete za procjenu u okviru ubrzanog postupka, zahtjev središnje druge ugovorne strane odbija se.
Ako je nadležno tijelo odlučilo ne odobriti proširenje odobrenja za rad, proširenja odobrenja odbija se.
4. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane pisanim putem i uz detaljno obrazloženje obavješćuje putem središnje baze podataka, u roku iz stavka 3., središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev o svojoj odluci na temelju tog stavka.
5. ESMA u bliskog suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju uvjeti iz stavka 1. točaka od (a) do (e) ovog članka, i određuje postupak za savjetovanje s ESMA-om i kolegijem iz članka 18. u skladu sa stavkom 3. ovog članka o tome jesu li ti uvjeti ispunjeni ili ne.
Prilikom daljnjeg određenja uvjeta na temelju prvog podstavka, ESMA utvrđuje metodologiju koja će se koristiti i parametre koji će se primjenjivati pri odlučivanju kada se uvjet smatra ispunjenim. ESMA također navodi postoje li tipična proširenja usluga i aktivnosti za koje se u načelu može smatrati da potpadaju pod ubrzani postupak iz ovog članka.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Vođenje evidencije
Članak 29.
1. Središnja druga ugovorna strana čuva, kroz razdoblje od najmanje 10 godina, svu evidenciju o pruženim uslugama i aktivnostima kako bi osigurala nadležnom tijelu praćenje usklađenosti središnje druge ugovorne strane s ovom Uredbom.
2. Središnja druga ugovorna strana čuva, kroz razdoblje od najmanje 10 godina od prekida ugovora, sve informacije o svim ugovorima koje je obradila. Te informacije omogućuju barem identifikaciju izvornih uvjeta transakcije prije poravnanja posredstvom te središnje druge ugovorne strane.
3. Središnja druga ugovorna strana na zahtjev stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu, ESMA-i i mjerodavnim članovima ESSB-a evidencije i informacije iz stavaka 1. i 2. i sve informacije o pozicijama ugovora čije je poravnanje obavljeno, bez obzira na mjesto gdje su transakcije izvršene.
4. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci o evidencijama i informacijama koje se čuvaju kako je navedeno u stavcima 1. do 3.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti primjene stavaka 1. i 2., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje oblik evidencije i informacije koje se zadržavaju.
ESMA dostavlja Komisiji nacrt navedenih provedbenih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Dodjeljuje se ovlast Komisiji za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Postupak donošenja odluka, izvješća ili drugih mjera
Članak 17.b.
1. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane putem središnje baze podataka u elektroničkom obliku podnosi zahtjev za mišljenje:
(a) ESMA-e u skladu s člankom 23.a stavkom 2. ako nadležno tijelo druge središnje druge ugovorne strane namjerava donijeti odluku u vezi s člancima 7., 8., 20., 21., od 29. do 33., 35., 36., 37., 41. i 54.;
(b) kolegija iz članka 18., u skladu s člankom 19. ako nadležno tijelo druge središnje druge ugovorne strane namjerava donijeti odluku, izvješće ili drugu mjeru u vezi s člancima 20., 21., 30., 31., 32., 35., 37., 41., 49., 51. i 54.
Zahtjev za mišljenje iz prvog podstavka ovog stavka, zajedno sa svim relevantnim dokumentima, odmah se dostavlja ESMA-i i središnjem kolegiju iz članka 18.
2. Ako relevantnim člankom nije određeno drukčije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u roku od 30 radnih dana od podnošenja zahtjeva iz stavka 1. procjenjuje usklađenost središnje druge ugovorne strane s odgovarajućim zahtjevima. Do kraja tog razdoblja procjene nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dostavlja svoj nacrt odluke, izvješće ili drugu mjeru ESMA-i i kolegiju iz članka 18.
3. Osim ako nije drukčije navedeno u relevantnom članku, nakon primitka zahtjeva za mišljenje iz stavka 1. i nacrta odluka, izvješća ili drugih mjera iz stavka 2.:
(a) ESMA u pogledu članka 20. donosi mišljenje o procjeni usklađenosti središnje druge ugovorne strane s odgovarajućim zahtjevima u skladu s člankom 23.a stavkom 1. točkom (e), člankom 23.a stavkom 2. i člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc); ESMA svoje mišljenje prosljeđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju iz članka 18.; ESMA u svoje mišljenje može uključiti sve uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima za uklanjanje bilo kojih nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije; ESMA isto tako s obzirom na članke 21. i 37. donosi mišljenje u skladu s tim člancima i u skladu s člankom 23.a stavkom 2. i člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) i ESMA može u svoje mišljenje uključiti bilo koje uvjete ili preporuke koje smatra potrebnima;
(b) ESMA može s obzirom na članke 7., 8., od 29. do 35., 36., 41. i 54. donijeti mišljenje u skladu s člankom 23.a i člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) o tom nacrtu odluke ili drugim mjerama ako je to potrebno za promicanje dosljedne i usklađene primjene relevantnog članka; i
(c) kolegij iz članka 18. donosi mišljenje na temelju članka 19. u kojem ocjenjuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana relevantne zahtjeve te ga prosljeđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i ESMA-i; mišljenje kolegija može uključivati uvjete ili preporuke koje kolegij smatra potrebnima za uklanjanje nedostataka u upravljanju rizicima središnje druge ugovorne strane.
Za potrebe prvog podstavka točke (b) ovog stavka ako se u nacrtu odluke, izvješća ili druge mjere podnesene ESMA-i u skladu s tom točkom pokaže nedostatak konvergencije ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje smjernice ili preporuke u svrhu promicanja potrebne dosljednosti ili usklađenosti u primjeni ove Uredbe u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ako ESMA donese mišljenje u skladu s točkom (b), nadležno tijelo propisno razmatra to mišljenje i obavješćuje ESMA-u o svakom naknadnom djelovanju ili nedjelovanju.
ESMA i kolegij iz članka 18. donose svoja mišljenja u roku koji odredi nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, a koji mora biti najmanje 15 radnih dana od primitka relevantnih dokumenata iz stavka 2. ovog članka.
4. U roku od 10 radnih dana od primitka mišljenja ESMA-e i kolegija iz članka 18. i, ako je izdano, mišljenja ESMA-e donesenog u skladu sa stavkom 3. prvim podstavkom točkom (b) ovog članka ili u relevantnom roku ako je drukčije određeno u ovoj Uredbi, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, nakon pomnog razmatranja mišljenja ESMA-e i kolegija, uključujući sve uvjete ili preporuke sadržane u tim mišljenjima, donosi svoju odluku, izvješće ili druge mjere kako se zahtijeva na temelju relevantnog članka i prosljeđuje ih ESMA-i i kolegiju.
Ako se u odluci, izvješću ili drugoj mjeri ne odražava mišljenje ESMA-e ili kolegija iz članka 18., uključujući sve uvjete ili preporuke koje sadržava, ona sadržava detaljno obrazloženje i objašnjenje svakog bitnog odstupanja od tog mišljenja ili tih uvjeta ili preporuka.
Za potrebe stavka 3. prvog podstavka točaka (a) i (b) ovog članka, ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne slaže ili se ne namjerava složiti s mišljenjem ESMA-e ili s bilo kojim uvjetima ili preporukama koji su u njemu navedeni, ESMA obavješćuje svoj Odbor supervizora u skladu s člankom 24.a. Te informacije uključuju i obrazloženje nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane za neslaganje ili njezinu namjeru neslaganja.
Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donosi svoje odluke, izvješća ili druge mjere u skladu s relevantnim člancima navedenima u stavku 1. ovog članka.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3.A Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Donošenje odluka u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane
Članak 24.c.
Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane odluke donosi običnom većinom glasova svojih članova s pravom glasa. Ako je rezultat glasovanja neodlučen, predsjednik ima odlučujući glas.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Središnja baza podataka
Članak 17.c.
1. ESMA uspostavlja i vodi središnju bazu podataka putem koje se omogućuje pristup nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i ESMA-i („registrirani primatelji”), kao i članovima kolegija iz članka 18. za tu relevantnu središnju drugu ugovornu stranu ako se to zahtijeva na temelju relevantnoga članka, u pogledu svih dokumenata registriranih u bazi podataka za središnju drugu ugovornu stranu, te pristup ostalim primateljima određenima u skladu s ovom Uredbom. ESMA osigurava da središnja baza podataka obavlja funkcije iz ovog članka.
ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje uspostavu središnje baze podataka.
2. Središnja druga ugovorna strana zahtjeve iz članka 14., članka 15. stavka 1. drugog podstavka, članka 49. i članka 49.a podnosi putem te središnje baze podataka. Potvrda o primitku šalje se putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja zahtjeva.
Središnja druga ugovorna strana odmah u središnju bazu podataka učitava sve dokumente koje je dužna dostaviti u okviru postupaka izdavanja odobrenja iz članaka 14. i 15. ili postupaka potvrđivanja iz članaka 49. i 49.a, ovisno o slučaju. Registrirani primatelji odmah učitavaju sve dokumente koje prime od središnje druge ugovorne strane u vezi sa zahtjevom iz prvog podstavka ovog stavka, osim ako je središnja druga ugovorna strana već učitala takve dokumente.
Središnja druga ugovorna strana ima pristup središnjoj bazi podataka u pogledu dokumenata koje je dostavila u tu središnju bazu podataka ili dokumenata koje je toj središnjoj drugoj ugovornoj strani putem te središnje baze podataka proslijedio bilo koji registrirani primatelj ili kolegij iz članka 18.
3. Nadležno tijelo podnosi zahtjev za mišljenje iz članka 17.b putem središnje baze podataka.
4. Pitanja koja ESMA, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili članovi kolegija iz članka 18. podnesu središnjoj drugoj ugovornoj strani ili informacije koje su od nje zatražili tijekom razdoblja za procjenu iz članaka 17., 17.a, 17.b, 49. i 49.a središnja druga ugovorna strana podnosi i na njih odgovara putem središnje baze podataka.
5. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu putem središnje baze podataka ako je donesena odluka, izvješće ili druga mjera, ovisno o slučaju, u skladu s člancima 14., 15., 15.a, 17., 17.a, 17.b, 20., 21., od 30. do 33., 35., 37., 41., 49., 49.a, 51. i 54. te o svim odlukama koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane dobrovoljno odluči podijeliti sa središnjom drugom ugovornom stranom putem središnje baze podataka.
6. Središnja baza podataka osmišljena je tako da automatski obavješćuje registrirane primatelje o promjenama njezina sadržaja, uključujući učitavanje, brisanje ili zamjenu dokumenata, podnošenje pitanja i zahtjeva za informacije.
7. Članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane imaju pristup središnjoj bazi podataka radi obavljanja svojih zadaća u skladu s člankom 24.a stavkom 7. Predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane može članovima tog nadzornog odbora ograničiti pristup nekim dokumentima iz članka 24.a stavka 2. točke (c) i točke (d) podtočke ii. ako je to opravdano zbog zaštite povjerljivosti.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3.A Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Donošenje odluka u Odboru supervizora
Članak 24.d.
Ako Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane podnosi nacrte odluka Odboru supervizora na temelju članka 25. stavaka 2., 2.a, 2.b, 2.c i 5., članka 25.p, članka 85. stavka 6. i članka 89. stavka 3.b ove Uredbe i dodatno samo za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika u skladu s člancima 41., 44., 46., 50. i 54. ove Uredbe, Odbor supervizora odlučuje o tim nacrtima odluka u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u roku od 10 radnih dana.
Ako Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane podnosi nacrte odluka Odboru supervizora na temelju članaka koji nisu članci iz prvog podstavka, Odbor supervizora odlučuje o tim nacrtima odluka u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u roku od tri radna dana.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Kolegij
Članak 18.
1. U roku od 30 kalendarskih dana od podnošenja obavijesti iz članka 17. stavka 2. drugog podstavka točke (a) nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane osniva kolegij kako bi se olakšalo obavljanje zadaća iz članaka 15., 17., 17.a, 20., 21., 30., 31., 32., 35., 37., 41., 49., 51. i 54. Tim kolegijem supredsjedaju i njime upravljaju nadležno tijelo i bilo koji neovisni član Nadzornog odbora središnje druge ugovorne strane iz članka 24.a stavka 2. točke (b) („supredsjedatelji”).
2. Kolegij se sastoji od:
(a) predsjednika ili nekog od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane iz članka 24.a stavka 2. točaka (a) i (b);
(b) nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane;
(c) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trima državama članicama koje na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana najviše doprinose u jamstveni fond središnje druge ugovorne strane iz članka 42. ove Uredbe, između ostalog, prema potrebi, ESB-a kada obavlja zadaće koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma, a koje su mu dodijeljene u skladu Uredbom Vijeća (EU) br. 1024/2013(18);
(ca) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji nisu navedeni u točki (c), podložno suglasnosti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Ta nadležna tijela za sudjelovanje u kolegiju zahtijevaju suglasnost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, pri čemu obrazloženje zahtjeva temelje na svojoj procjeni učinka koji bi financijske teškoće središnje druge ugovorne strane mogle imati na financijsku stabilnost njihove države članice. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne odobri zahtjev, ono mora za to dati cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku;
(d) nadležnih tijela odgovornih za nadzor mjesta trgovanja kojima usluge pruža središnja druga ugovorna strana;
(e) nadležnih tijela koja provode nadzor središnjih drugih ugovornih strana s kojima su sklopljeni ugovori o međudjelovanju;
(f) nadležnih tijela koja provode nadzor središnjih depozitorija vrijednosnih papira s kojima je središnja druga ugovorna strana povezana;
(g) relevantnih članova ESSB-a koji su odgovorni za nadzor središnje druge ugovorne strane i relevantnih članova ESSB-a koji su odgovorni za nadzor središnjih drugih ugovornih strana s kojima su sklopljeni ugovori o međudjelovanju;
(h) središnjih banaka koje izdaju najvažnije valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije se poravnanje obavlja;
(i) središnjih banaka koje izdaju najvažnije valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana, koje nisu navedene u točki (h), podložno suglasnosti nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane. Te središnje banke izdanja za sudjelovanje u kolegiju zahtijevaju suglasnost nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane, pri čemu obrazloženje zahtjeva temelje na svojoj procjeni učinka koji bi financijske teškoće središnje druge ugovorne strane mogle imati na njihovu odgovarajuću valutu izdanja. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ne odobri zahtjev, ono mora za to dati cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku.
Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane objavljuje na svojim internetskim stranicama popis članova kolegija. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ažurira taj popis bez nepotrebne odgode nakon svake izmjene sastava kolegija. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane o tom popisu obavješćuje ESMA-u u roku od 30 kalendarskih dana od osnivanja kolegija ili izmjene njegova sastava. Nakon što od nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane primi obavijest, ESMA na svojim internetskim stranicama bez nepotrebne odgode objavljuje popis članova tog kolegija.
3. Nadležno tijelo države članice koje nije član kolegija može tražiti od kolegija sve informacije koje su važne za obavljanje njegovih nadzornih zadaća.
4. Kolegij osigurava, ne dovodeći u pitanje odgovornosti nadležnih tijela u skladu s ovom Uredbom:
(a) pripremu mišljenja iz članka 19.;
(b) razmjenu informacija, uključujući zahtjeve za informacijama u skladu s člankom 84.;
(c) sporazum o dobrovoljnom povjeravanju zadaća između njegovih članova;
(d) koordinaciju programa nadzorne kontrole na temelju ocjene rizika središnje druge ugovorne strane; i
(e) utvrđivanje postupaka i planova hitnih mjera za rješavanje kriznih situacija, kako je navedeno u članku 24.
Supredsjedatelji odlučuju o datumima sastanaka kolegija i utvrđuju dnevni red tih sastanaka.
Kako bi se olakšalo obavljanje zadaća dodijeljenih kolegijima na temelju prvog podstavka ovoga stavka, članovi kolegija iz stavka 2. imaju pravo doprinositi utvrđivanju dnevnog reda za sastanke kolegija, posebno dodavanjem točaka na dnevni red pojedinog sastanka uzimajući u obzir ishod rada koji obavlja zajednički mehanizam za praćenje.
5. Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova.
Tim sporazumom utvrđuju se praktični aranžmani za funkcioniranje kolegija, uključujući detaljna pravila o:
i. postupcima glasovanja iz članka 19. stavka 3.;
ii. postupcima za utvrđivanje dnevnog reda za sastanke kolegija;
iii. učestalosti sastanaka kolegija;
iv. obliku i opsegu informacija koje nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane mora pružati članovima kolegija, posebno u pogledu informacija koje se moraju pružati u skladu s člankom 21. stavkom 4.;
v. primjerenim minimalnim rokovima u kojima članovi kolegija procjenjuju relevantnu dokumentaciju;
vi. modalitetima komunikacije među članovima kolegija.
Sporazumom se mogu utvrđivati i zadaće koje treba povjeriti nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i ili drugom članu kolegija. U slučaju neslaganja između supredsjedatelja konačnu odluku donosi nadležno tijelo, koje ESMA-i dostavlja obrazloženje svoje odluke.
6. Kako bi se osiguralo dosljedno i usklađeno funkcioniranje kolegijâ širom Unije, ESMA u suradnji s ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju uvjeti pod kojima se valute Unije iz stavka 2. točke (h) trebaju smatrati najvažnijima i pojedinosti praktičnih aranžmana iz stavka 5.
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 2. siječnja 2021.
Komisiji se delegira ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3.A Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Odgovornost
Članak 24.e.
1. Europski parlament ili Vijeće mogu pozvati predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane da daju izjavu, pritom u potpunosti poštujući njihovu neovisnost. Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane daju tu izjavu pred Europskim parlamentom i odgovaraju na sva pitanja koja im postave njegovi članovi, kad god se to traži.
2. Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku izvješćuju Europski parlament i Vijeće o glavnim aktivnostima Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane kada se to zatraži i najmanje 15 dana prije davanja izjave iz stavka 1.
3. Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane izvješćuju o svim relevantnim informacijama koje Europski parlament zatraži na ad hoc i povjerljivoj osnovi. To izvješće ne obuhvaća povjerljive informacije koje se odnose na pojedinačne središnje druge ugovorne strane.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Mišljenje kolegija
Članak 19.
1. Ako je na temelju ove Uredbe obvezan dati mišljenje, kolegij iz članka 18. donosi zajedničko mišljenje u kojem utvrđuje ispunjava li središnja druga ugovorna strana zahtjeve iz ove Uredbe.
Ne dovodeći u pitanje članak 17. stavak 4. treći podstavak točku (b), ako ne postigne zajedničko mišljenje u skladu s prvim podstavkom ovoga stavka, kolegij iz članka 18. u istom roku donosi većinsko mišljenje.
1.a Ako kolegij da mišljenje u skladu s ovom Uredbom, na zahtjev bilo kojeg člana kolegija i nakon što ga donese većina kolegija u skladu sa stavkom 3. ovog članka, to mišljenje može, uz utvrđivanje je li središnja druga ugovorna strana usklađena s ovom Uredbom, sadržavati preporuke namijenjene rješavanju nedostataka u upravljanju rizikom središnje druge ugovorne strane i povećanju njezine otpornosti.
Ako kolegij može dati mišljenje, svaka središnja banka izdanja koja je članica kolegija u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkama (h) i (i). može donijeti preporuke u vezi s valutom koju izdaje.
2. ESMA olakšava donošenje zajedničkog mišljenja u skladu s njenom funkcijom opće koordinacije u skladu s člankom 31. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. Većinsko mišljenje kolegija donosi se na temelju obične većine njegovih članova.
U kolegijima koji imaju najviše 12 članova, najviše dva člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas. U kolegijima koji imaju više od 12 članova, najviše tri člana kolegija iz iste države članice imaju pravo glasa, a svaki član koji ima pravo glasa ima jedan glas.
Ako je ESB član kolegija u skladu s člankom 18. stavkom 2. točkama (c) i (h), on ima dva glasa.
Članovi kolegija iz članka 18. stavka 2. točaka (a), (ca) i (i). nemaju pravo glasa u vezi s mišljenjima kolegija.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Sukob interesa
Članak 33.
1. Središnja druga ugovorna strana održava i upravlja učinkovitim pisanim organizacijskim i administrativnim aranžmanima za identifikaciju i upravljanje mogućim sukobima interesa između nje, uključujući njene direktore, zaposlenike ili druge osobe s izravnom ili neizravnom kontrolom ili usko povezane osobe i njenih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani. Ona održava i provodi odgovarajuće postupke koji imaju za cilj rješavanje mogućih sukoba interesa.
2. Kada organizacijski ili administrativni aranžmani središnje druge ugovorne strane za upravljanje sukobima interesa nisu dovoljni kako bi osigurali, sa zadovoljavajućom pouzdanošću, sprečavanje rizika štete interesima članova sustava poravnanja ili klijenta, ona jasno otkriva članu sustava poravnanja opću prirodu ili izvore sukoba interesa prije prihvaćanja novih transakcija od tog člana sustava poravnanja. Kada je klijent poznat središnjoj drugoj ugovornoj strani, središnja druga ugovorna strana obavješćuje klijenta i člana sustava poravnanja na čijeg se klijenta to odnosi.
3. Kada je središnja druga ugovorna strana matično društvo ili društvo kći, pisani aranžmani uzimaju u obzir i sve okolnosti kojih je središnja druga ugovorna strana svjesna ili bi trebala biti svjesna a koje mogu dovesti do sukoba interesa kao rezultat strukture i poslovnih aktivnosti ostalih društava s kojima je ona u odnosu matičnog društva ili društva kćeri.
4. Pisani aranžmani utvrđeni u skladu sa stavkom 1. uključuju sljedeće:
(a) okolnosti koje predstavljaju sukob interesa ili mogu dovesti do sukoba interesa koji može imati za posljedicu znatan rizik od nastanka štete za interese jednog ili više članova sustava poravnanja ili klijenata;
(b) postupke koje treba poštovati i mjere koje je potrebno donijeti za upravljanje takvim sukobima.
5. Središnja druga ugovorna strana poduzima sve odgovarajuće korake za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njenom sustavu i sprečava uporabu tih informacija za ostale poslovne aktivnosti. Fizička osoba koja je usko povezana sa središnjom drugom ugovornom stranom ili pravna osoba koja je u odnosu matičnog društva ili društva kćeri sa središnjom drugom ugovornom stranom ne smije se koristiti povjerljivim informacijama koje se evidentiraju u toj središnjoj drugoj ugovornoj strani u komercijalne svrhe bez prethodne pisane suglasnosti klijenta kojemu pripadaju te povjerljive informacije.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za izdavanje odobrenja središnje druge ugovorne strane
Oduzimanje odobrenja
Članak 20.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 22. stavak 3., nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane oduzima odobrenje, u cijelosti ili djelomično, ako središnja druga ugovorna strana:
(a) nije koristila odobrenje tijekom razdoblja od 12 mjeseci;
(b) nije koristila odobrenje za uslugu ili aktivnost poravnanja za vrstu izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata tijekom razdoblja od 12 mjeseci od datuma izdavanja odobrenja ili od datuma kada je središnja druga ugovorna strana posljednji put ponudila takvu uslugu ili aktivnost poravnanja;
(c) izričito se odrekne odobrenja za rad;
(d) nije pružala usluge ili obavljala ikakvu aktivnost u prethodnih 12 mjeseci u vrsti izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata obuhvaćenih odobrenjem;
(e) dobila je odobrenje na temelju lažnih izjava ili na drugi protupropisan način;
(f) više ne ispunjava uvjete pod kojima je odobrenje izdano i nije u zadanom okviru poduzela korektivne mjere; ili
(g) ozbiljno je i sustavno kršila zahtjeve utvrđene ovom Uredbom.
2. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane oduzme odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani na temelju stavka 1., to oduzimanje odobrenja može ograničiti na određenu uslugu ili aktivnost poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata.
3. Prije nego što nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično, među ostalim za jednu ili više usluga ili aktivnosti poravnanja u jednoj ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata u skladu sa stavkom 1., ono, u skladu s člankom 17.b, traži mišljenje ESMA-e i kolegija iz članka 18. o potrebi oduzimanja odobrenja, u cijelosti ili djelomično, središnje druge ugovorne strane, osim ako se odluka zahtijeva hitno.
4. ESMA ili bilo koji član kolegija iz članka 18. može u bilo kojem trenutku tražiti da nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ispita ispunjava li još središnja druga ugovorna strana uvjete pod kojima joj je izdano odobrenje.
5. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane donese odluku o oduzimanju odobrenja za rad središnjoj drugoj ugovornoj strani u cijelosti ili djelomično, među ostalim za jednu ili više usluga ili aktivnosti poravnanja u jednom ili više vrsta izvedenica, vrijednosnih papira, drugih financijskih instrumenata ili nefinancijskih instrumenata, ta odluka proizvodi učinke u cijeloj Uniji, a nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane bez nepotrebne odgode obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu putem središnje baze podataka.
Preispitivanje i ocjena
Članak 21.
1. Nadležna tijela iz članka 22. poduzimaju barem sve od sljedećeg u vezi sa središnjom drugom ugovornom stranom:
(a) preispituju aranžmane, strategije, procese i mehanizme koje je središnja druga ugovorna strana uvela radi usklađivanja s ovom Uredbom;
(b) preispituju usluge ili aktivnosti koje pruža središnja druga ugovorna strana, posebno usluge ili aktivnosti koje se pružaju nakon primjene ubrzanog postupka u skladu s člankom 17.a ili člankom 49.a;
(c) ocjenjuju rizike, uključujući financijske i operativne rizike, kojima središnja druga ugovorna strana jest ili bi mogla biti izložena;
(d) preispituju promjene koje je središnja druga ugovorna strana provela u skladu s člankom 15.a.
2. Preispitivanje i ocjena iz stavka 1. obuhvaćaju sve zahtjeve za središnje druge ugovorne strane koji su utvrđeni ovom Uredbom. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane može zatražiti pomoć ESMA-e u bilo kojoj od svojih nadzornih aktivnosti, uključujući one navedene u stavku 1.
3. Nakon što razmotre informacije od ESMA-e i kolegija iz članka 18., nadležna tijela utvrđuju učestalost i dubinu preispitivanja i ocjene iz stavka 1. ovog članka, posebno uzimajući u obzir veličinu, sistemsku važnost, prirodu, opseg, složenost aktivnosti i međusobnu povezanost s drugim infrastrukturama financijskog tržišta predmetnih središnjih drugih ugovornih strana te prioritete nadzora koje je utvrdila ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (ba). Nadležna tijela ažuriraju preispitivanje i ocjenu najmanje jednom godišnje.
Središnje druge ugovorne strane podliježu izravnim nadzorima nadležnog tijela središnje druge ugovorne strane najmanje jednom godišnje. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje ESMA-u o svakom planiranom izravnom nadzoru jedan mjesec prije nego što takav nadzor treba provesti, osim ako se odluka o provedbi izravnog nadzora donese u izvanrednoj situaciji, a u tom slučaju nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje ESMA-u čim donese tu odluku. ESMA može zatražiti da bude pozvana na izravne nadzore.
Ako nakon zahtjeva ESMA-e u skladu s drugim podstavkom nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane odbije pozvati ESMA-u na izravni nadzor, ono dostavlja obrazloženo objašnjenje za takvo odbijanje.
Ne dovodeći u pitanje drugi i treći podstavak, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane prosljeđuje ESMA-i i članovima kolegija iz članka 18. sve relevantne informacije koje je primilo od središnje druge ugovorne strane u vezi sa svim izravnim nadzorima koje provodi.
4. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane redovito, a najmanje jednom godišnje, podnosi ESMA-i i kolegiju iz članka 18. izvješće o procjeni i rezultatima preispitivanja i ocjene iz stavka 1., među ostalim o tome je li nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane zatražilo ikakve korektivne mjere ili izreklo kazne.
Izvješće obuhvaća kalendarsku godinu i podnosi se ESMA-i i kolegiju iz članka 18. do 30. ožujka sljedeće kalendarske godine. Mišljenje o tom izvješću donose kolegij iz članka 18. u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom iz članka 17.b.
ESMA može zatražiti održavanje ad hoc sastanka sa središnjom drugom ugovornom stranom i njezinim nadležnim tijelom. ESMA može zatražiti takav sastanak u bilo kojem od sljedećih slučajeva:
(a) ako postoji krizna situacija u skladu s člankom 24.;
(b) ako je ESMA utvrdila bitnu zabrinutost u pogledu usklađenosti središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz ove Uredbe;
(c) ako ESMA smatra da bi aktivnost središnje druge ugovorne strane mogla imati nepovoljan prekogranični učinak na njezine članove sustava poravnanja ili njihove klijente.
Kolegij iz članka 18. obavješćuje se o održavanju sastanka i prima sažetak glavnih ishoda tog sastanka.
4.a ESMA od nadležnih tijela može zatražiti da joj dostave informacije potrebne za obavljanje njezinih zadaća na temelju ovog članka u skladu s postupkom utvrđenim u članku 35. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. Nadležna tijela traže od svake središnje druge ugovorne strane koja ne ispunjava zahtjeve utvrđene ovom Uredbom da u ranoj fazi poduzmu potrebne mjere ili korake za rješavanje te situacije.
6. Kako bi se osigurala dosljednost u pogledu formata, učestalosti i dubine preispitivanja koju provode nacionalna nadležna tijela u skladu s ovim člankom, ESMA do 2. siječnja 2021. izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kako bi se dodatno odredili, na način koji odgovara veličini, strukturi i unutarnjoj organizaciji središnjih drugih ugovornih strana te prirodi, opsegu i složenosti njihovih aktivnosti, zajednički postupci i metodologije za proces nadzornog preispitivanja i ocjene iz stavaka 1. i 2. te iz stavka 3. prvog podstavka ovog članka.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja
Članak 25.c.
1. ESMA uspostavlja kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja radi olakšavanja razmjene informacija.
2. Kolegij se sastoji od:
(a) predsjednika Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, koji predsjeda kolegijem;
(b) dvoje neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
(c) nadležnih tijela iz članka 22.; u državama članicama u kojima je više tijela imenovano nadležnima u skladu s člankom 22., ta se tijela dogovaraju o zajedničkom predstavniku;
(d) nadležnih tijela odgovornih za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji;
(e) nadležnih tijela odgovornih za nadzor mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge ili će pružati usluge;
(f) nadležnih tijela koja provode nadzor središnjih depozitorija vrijednosnih papira s poslovnim nastanom u Uniji s kojima su središnje druge ugovorne strane povezane ili se namjeravaju povezati;
(g) članova ESSB-a.
3. Članovi kolegija mogu od Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane zahtijevati da raspravi o određenim pitanjima povezanima s pojedinom središnjom drugom ugovornom stranom s poslovnim nastanom u trećoj zemlji. Takav zahtjev sastavlja se u pisanom obliku i sadržava detaljno obrazloženje zahtjeva. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane propisno razmatra takve zahtjeve i daje primjeren odgovor.
4. Osnivanje i funkcioniranje kolegija temelji se na pisanom sporazumu između svih njegovih članova. Na sve članove kolegija primjenjuje se obveza čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 83.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 2. Pravila poslovnog ponašanja
Opće odredbe
Članak 36.
1. Prilikom pružanja usluga svojim članovima sustava poravnanja, i prema potrebi, njihovim klijentima, središnja druga ugovorna strana postupa pošteno i profesionalno i u skladu s najboljim interesima tih članova sustava poravnanja i klijenata i pouzdanog upravljanja rizicima.
2. Središnja druga ugovorna strana ima dostupna, transparentna i fer pravila za brzo rješavanje pritužbi.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Naknade
Članak 25.d.
1. ESMA središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji naplaćuje sljedeće naknade u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktom donesenim na temelju stavka 3.:
(a) naknade povezane sa zahtjevima za priznavanje na temelju članka 25.;
(b) godišnje naknade povezane sa zadaćama ESMA-e u skladu s ovom Uredbom u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama priznatima u skladu s člankom 25.
2. Naknade iz stavka 1. razmjerne su prometu dotične središnje druge ugovorne strane i pokrivaju sve troškove ESMA-e koji se odnose na priznavanje te na izvršavanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja sljedećeg:
(a) vrsta naknada;
(b) aktivnosti za koje se plaćaju naknade;
(c) iznosa naknada;
(d) načina na koji moraju plaćati naknade:
i. središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev za priznavanje;
ii. priznata središnja druga ugovorna strana klasificirana kao središnja druga ugovorna strana prve razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.;
iii. priznata središnja druga ugovorna strana klasificirana kao središnja druga ugovorna strana druge razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.b.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3. Suradnja
Suradnja u području nadzora između nadležnih tijela i ESMA-e u pogledu središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje
Članak 23.a.
1. ESMA ima ulogu koordinatora nadležnih tijela i kolegija s ciljem:
(a) izgradnje zajedničke nadzorne kulture i usklađenih nadzornih praksi;
(b) primjene jedinstvenih postupaka i usklađenih pristupa;
(c) povećanja usklađenosti rezultata nadzora, osobito u područjima nadzora koja imaju prekograničnu dimenziju ili mogući prekogranični učinak;
(d) jačanja koordinacije u kriznim situacijama u skladu s člankom 24.;
(e) procjene rizika pri davanju mišljenja nadležnim tijelima u skladu sa stavkom 2. o usklađenosti središnjih drugih ugovornih strana sa zahtjevima iz ove Uredbe u vezi s utvrđenim prekograničnim rizicima ili rizicima za financijsku stabilnost Unije, i davanju preporuka središnjoj drugoj ugovornoj strani o načinima ublažavanja tih rizika.
2. Nadležna tijela nacrt svojih odluka, izvješća ili drugih mjera dostavljaju ESMA-i radi njezina očitovanja prije donošenja akta ili mjere u skladu s člancima 7., 8. i 14., člankom 15. stavkom 1. drugim podstavkom, člankom 21., člancima od 29. do 33. i člancima 35., 36., 37., 41., 54. te, osim ako je odluka potrebna hitno, člankom 20.
Nadležna tijela mogu nacrt odluka dostaviti ESMA-i radi njezina očitovanja i prije donošenja svakog drugog akta ili druge mjere u skladu sa svojim dužnostima iz članka 22. stavka 1.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Izvršavanje ovlasti iz članaka od 25.f do 25.h
Članak 25.e.
Ovlasti dodijeljene ESMA-i ili bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju oni ovlaste u skladu s člancima od 25.f do 25.h ne smiju se koristiti za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3. Suradnja
Zajednički mehanizam za praćenje
Članak 23.b.
1. ESMA uspostavlja zajednički mehanizam za praćenje radi izvršavanja zadaća iz stavka 2.
Zajednički mehanizam za praćenje sastoji se od:
(a) predstavnika ESMA-e;
(b) predstavnika EBA-e i EIOPA-e;
(c) predstavnika ESRB-a, ESB-a i ESB-a u okviru zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013; i
(d) predstavnika središnjih banaka koje izdaju valute koje nisu euro u kojima su iskazani ugovori o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6.
Osim subjekata iz drugog podstavka ovog stavka, središnje banke koje izdaju valute u kojima su iskazani ugovori o izvedenicama iz članka 7.a stavka 6., osim onih navedenih u tom drugom podstavku točki (d), nacionalna nadležna tijela koja nadziru obvezu iz članka 7.a, ograničena na jedno po državi članici, i Komisija mogu sudjelovati i u zajedničkom mehanizmu za praćenje kao promatrači.
ESMA upravlja i predsjeda sastancima zajedničkog mehanizma za praćenje. Predsjednik zajedničkog mehanizma za praćenje može, na zahtjev njegovih drugih članova ili na vlastitu inicijativu predsjednika, pozvati druga tijela da sudjeluju na sastancima kada je to relevantno za teme o kojima će se raspravljati.
2. Zajednički mehanizam za praćenje:
(a) prati provedbu, na zbirnoj razini Unije, zahtjeva iz članaka 7.a i 7.c, uključujući sljedeće:
i. ukupne izloženosti i smanjenje izloženosti prema uslugama poravnanja od znatne sistemske važnosti utvrđenima u skladu s člankom 25. stavkom 2.c;
ii. promjene u poravnanju posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. i pristupu poravnanju koje obavljaju klijenti tih središnjih drugih ugovornih strana, uključujući naknade koje te središnje druge ugovorne strane naplaćuju za otvaranje računa u skladu s člankom 7.a i sve naknade koje članovi sustava poravnanja naplaćuju svojim klijentima za otvaranje računa i obavljanje poravnanja u skladu s člankom 7.a;
iii. druge bitne promjene u praksama poravnanja koje utječu na razinu poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje skladu s člankom 14.;
(b) prati prekogranične posljedice odnosa s klijentima u poravnanju, uključujući prenosivost te međuovisnost i interakciju članova i klijenata sustava poravnanja s drugim infrastrukturama financijskog tržišta;
(c) doprinosi razvoju procjena otpornosti središnjih drugih ugovornih strana na razini Unije usmjeravajući se na likvidnosne, kreditne i operativne rizike središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja i klijenata;
(d) utvrđuje koncentracijske rizike, posebno u poravnanju za klijente, zbog integracije financijskih tržišta Unije, među ostalim ako nekoliko središnjih drugih ugovornih strana, članova sustava poravnanja ili klijenata posluje s istim pružateljima usluga;
(e) prati učinkovitost mjera kojima je cilj povećanje privlačnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije, poticanje poravnanja posredstvom središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i poboljšanje praćenja prekograničnih rizika.
Tijela koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje, kolegij iz članka 18. i nacionalna nadležna tijela surađuju i razmjenjuju informacije potrebne za provedbu zadaća iz prvog podstavka ovoga stavka.
Ako te informacije nisu dostupne zajedničkom mehanizmu za praćenje, uključujući informacije iz članka 7.a stavka 9., relevantno nadležno tijelo središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata dostavlja potrebne informacije koje ESMA-i i drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje omogućuju provedbu zadaća iz prvog podstavka ovog stavka.
3. Ako relevantno nadležno tijelo nema zatražene informacije, traži da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje, njihovi članovi sustava poravnanja ili njihovi klijenti dostave te informacije. Relevantno nadležno tijelo bez nepotrebne odgode prosljeđuje te informacije ESMA-i.
4. Podložno suglasnosti relevantnog nadležnog tijela, ESMA može zatražiti informacije i izravno od relevantnog subjekta. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje relevantnom nadležnom tijelu sve informacije koje primi od tog subjekta.
5. Zahtjevi za informacije upućeni središnjim drugim ugovornim stranama razmjenjuju se putem središnje baze podataka.
6. ESMA u suradnji s drugim tijelima koja sudjeluju u zajedničkom mehanizmu za praćenje podnosi godišnje izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o rezultatima njegovih aktivnosti na temelju stavka 2.
Izvješće iz prvog podstavka može uključivati preporuke za moguća djelovanja na razini Unije kako bi se uklonili utvrđeni horizontalni rizici.
7. ESMA djeluje u skladu s člankom 17. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u slučaju da na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava ESMA:
(a) smatra da nadležna tijela ne uspijevaju osigurati usklađenost članova i klijenata sustava poravnanja sa zahtjevima iz članka 7.a; ili
(b) utvrdi rizik za financijsku stabilnost Unije zbog navodnog kršenja ili neprimjene prava Unije.
Prije postupanja u skladu s prvim podstavkom ovoga stavka, ESMA može izdati smjernice ili preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
8. Ako na temelju informacija primljenih u okviru zajedničkog mehanizma za praćenje i nakon njegovih rasprava smatra da se ispunjavanjem zahtjeva iz članka 7.a ne osigurava učinkovito smanjenje prekomjerne izloženosti članova i klijenata sustava poravnanja iz Unije prema središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, ESMA je dužna preispitati regulatorne tehničke standarde iz članka 7.a stavka 8. i pritom, prema potrebi, utvrditi odgovarajuće razdoblje za prilagodbu koje nije dulje od 12 mjeseci.
Krizne situacije
Članak 24.
1. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili bilo koje drugo relevantno tijelo bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u, kolegij iz članka 18., relevantne članove ESSB-a, Komisiju i druga relevantna tijela o svakoj kriznoj situaciji koja se odnosi na središnju drugu ugovornu stranu, uključujući:
(a) situacije ili događaje koji utječu ili će vjerojatno utjecati na bonitetnu ili financijsku stabilnost ili otpornost središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., njihovih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata;
(b) ako središnja druga ugovorna strana namjerava aktivirati svoj plan oporavka u skladu s člankom 9. Uredbe (EU) 2021/23, nadležno tijelo poduzelo je mjeru rane intervencije u skladu s člankom 18. te uredbe ili je zatražilo smjenu svih ili nekih članova višeg rukovodstva ili odbora središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 19. te uredbe;
(c) ako na financijskim tržištima, ili drugim tržištima na kojima središnja druga ugovorna strana pruža usluge poravnanja, postoje kretanja koja mogu imati nepovoljan učinak na likvidnost tržišta, prijenos monetarne politike, neometano funkcioniranje platnih sustava ili stabilnost financijskog sustava u svim državama članicama u kojima središnja druga ugovorna strana ili jedan od njezinih članova sustava poravnanja imaju poslovni nastan.
2. U kriznoj situaciji informacije se dostavljaju i ažuriraju bez nepotrebne odgode kako bi se članovima kolegija iz članka 18. omogućilo da analiziraju učinak te izvanredne situacije, posebno na njihove članove sustava poravnanja i njihove klijente. Članovi kolegija iz članka 18. mogu proslijediti informacije javnim tijelima odgovornima za financijsku stabilnost njihovih tržišta, podložno obvezi čuvanja profesionalne tajne iz članka 83. Na tijela koja primaju te informacije primjenjuje se obveza čuvanja profesionalne tajne u skladu s člankom 83.
3. U slučaju krizne situacije kod jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana koja ima ili bi mogla imati destabilizirajući učinak na prekogranična tržišta, ESMA koordinira nadležna tijela, sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23 i kolegije iz članka 18. ove Uredbe radi koordiniranog odgovora na krizne situacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu i osiguravanja djelotvorne razmjene informacija među nadležnim tijelima, kolegijima iz članka 18. ove Uredbe i sanacijskim tijelima.
4. U kriznoj situaciji, osim ako sanacijsko tijelo poduzima ili je poduzelo mjeru sanacije u odnosu na središnju drugu ugovornu stranu u skladu s člankom 21. Uredbe (EU) 2021/23 ad hoc sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane radi koordinacije odgovora nadležnih tijela:
(a) može sazvati predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
(b) saziva predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane na zahtjev dvaju članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane.
5. Na ad hoc sastanak iz stavka 4., prema potrebi, poziva se i svako od sljedećih tijela, ovisno o pitanjima o kojima će se na tom sastanku raspravljati:
(a) relevantne središnje banke izdanja;
(b) relevantna nadležna tijela odgovorna za nadzor članova sustava poravnanja, uključujući, prema potrebi, ESB u dijelu zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma koje su mu dodijeljene u skladu s Uredbom (EU) br. 1024/2013;
(c) relevantna nadležna tijela za nadzor mjesta trgovanja;
(d) relevantna nadležna tijela za nadzor klijenata ako su poznati;
(e) relevantna sanacijska tijela imenovana u skladu s člankom 3. stavkom 1. Uredbe (EU) 2021/23;
(f) svaki član kolegija iz članka 18. koji već nije obuhvaćen točkama od (a) do (d) ovog stavka.
6. Ako se ad hoc sastanak Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva u skladu sa stavkom 4., predsjednik tog odbora o tome obavješćuje EBA-u, EIOPA-u, ESRB, Jedinstveni sanacijski odbor osnovan na temelju Uredbe (EU) br. 806/2014 Europskog parlamenta i Vijeća(19) i Komisiju, koji se na njihov zahtjev pozivaju da sudjeluju na tom sastanku.
Ako se sastanak održava nakon krizne situacije kako je navedeno u stavku 1. točki (c), predsjednik Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane poziva relevantne središnje banke izdanja da sudjeluju na tom sastanku.
7. ESMA može od svih relevantnih nadležnih tijela zatražiti da joj dostave potrebne informacije za obavljanje svoje koordinacijske funkcije predviđene ovim člankom.
Ako relevantno nadležno tijelo ima zatražene informacije, ono ih bez nepotrebne odgode prosljeđuje ESMA-i.
Ako relevantno nadležno tijelo nema zatražene informacije, od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., njihovih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata, povezanih infrastruktura financijskog tržišta ili povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane eksternalizirale operativne funkcije ili aktivnosti, ovisno o slučaju i ako je primjenjivo, zahtijeva da mu dostave te informacije te o tome obavješćuje ESMA-u. Kad relevantno nadležno tijelo primi zatražene informacije, bez nepotrebne odgode prosljeđuje ih ESMA-i.
Umjesto da traži informacije iz trećeg podstavka, relevantno nadležno tijelo može ESMA-i dopustiti da te informacije zatraži izravno od relevantnog subjekta. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje sve informacije koje primi od tog subjekta relevantnom nadležnom tijelu.
Ako u roku od 48 sati ne primi informacije koje je zatražila u skladu s prvim podstavkom, ESMA može običnim zahtjevom zatražiti od središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje, njihovih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata, povezanih infrastruktura financijskog tržišta i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane eksternalizirale operativne funkcije ili aktivnosti da joj dostave te informacije bez nepotrebne odgode. ESMA bez nepotrebne odgode prosljeđuje sve informacije koje primi od tih subjekata relevantnom nadležnom tijelu.
8. ESMA može, na prijedlog Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, izdati preporuke u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 upućene jednom ili više nadležnih tijela u kojima im preporučuje donošenje privremenih ili trajnih nadzornih odluka u skladu sa zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V. ove Uredbe kako bi se izbjegli ili ublažili znatni negativni učinci na financijsku stabilnost Unije. ESMA može izdati te preporuke samo ako je pogođeno više središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ili ako događaji na razini Unije destabiliziraju prekogranična tržišta na kojima se obavlja poravnanje.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Opće istrage
Članak 25.g.
1. Radi obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe ESMA može provoditi potrebne istrage središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti. U tu svrhu dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ovlastila ESMA imaju ovlast:
(a) pregledavati svu evidenciju, podatke, postupke i sve ostale materijale relevantne za izvršavanje njezinih zadaća, bez obzira na kojem su mediju pohranjeni;
(b) izraditi ili pribaviti ovjerene preslike ili izvode iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;
(c) pozvati središnje druge ugovorne strane druge razine rizika ili njihove predstavnike ili osoblje i zatražiti od njih usmena ili pisana objašnjenja činjenica ili dokumenata koji se odnose na predmet i svrhu nadzora te zabilježiti odgovore;
(d) ispitati sve ostale fizičke ili pravne osobe koje pristanu na takvo ispitivanje radi prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;
(e) zatražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.
Središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) mogu, na temelju obrazloženog zahtjeva upućenog ESMA-i, sudjelovati u takvim istragama ako su takve istrage relevantne za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike.
Kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c obavješćuje se bez nepotrebne odgode o svim nalazima koji mogu biti relevantni za izvršavanje njegovih zadaća.
2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti nakon predočenja pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha istrage. U tom se ovlaštenju navode i periodične novčane kazne predviđene u članku 25.k ako zatražena evidencija, podaci, postupci ili svi drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika nisu dostavljeni ili su nepotpuni te globe predviđene u članku 25.j u vezi s točkom (b) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na pitanja postavljena središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika netočni ili obmanjujući.
3. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju odluke ESMA-e. U odluci se navode predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene u članku 25.k ove Uredbe, pravni lijekovi koji su na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na preispitivanje odluke pred Sudom.
4. Prije slanja obavijesti o pokretanju istrage središnjoj drugoj ugovornoj strani druge razine rizika ESMA o istrazi i identitetu ovlaštenih osoba obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje u kojoj će se istraga provoditi. Na zahtjev ESMA-e dužnosnici dotičnog nadležnog tijela treće zemlje mogu pomoći tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Dužnosnici dotičnog nadležnog tijela treće zemlje mogu i prisustvovati istragama. Istrage koje se provode u pojedinoj trećoj zemlji u skladu s ovim člankom moraju se provoditi na temelju dogovora o suradnji uspostavljenih s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3.A Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Članak 24.a.
1. ESMA uspostavlja trajni interni odbor na temelju članka 41. Uredbe (EU) br. 1095/2010 u svrhu pripreme nacrta odluka koje se podnose na usvajanje Odboru supervizora i obavljanja zadaća utvrđenih u stavcima 7., 9. i 10. ovog članka („Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane”).
2. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastoji se od:
(a) predsjednika, koji ima pravo glasa;
(b) dvaju neovisnih članova, koji imaju pravo glasa;
(c) nadležnih tijela država članica iz članka 22. ove Uredbe u kojima se nalazi središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje, koja imaju pravo glasa; ako je država članica imenovala nekoliko nadležnih tijela, svako od imenovanih nadležnih tijela te države članice može odlučiti imenovati jednog predstavnika u svrhu sudjelovanja na temelju ove točke, međutim, u postupcima glasovanja utvrđenima u članku 24.c predstavnici pojedine države članice zajedno se smatraju jednim članom s pravom glasa;
(d) sljedećih središnjih banaka izdanja:
i. ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, u pogledu pripreme svih odluka koje se odnose na članke navedene u stavku 10. ovog članka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika i na članak 25. stavak 2.a, središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, koje nemaju pravo glasa;
ii. ako se Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14., u kontekstu rasprava koje se odnose na stavak 7. ovog članka, središnje banke koje izdaju valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavljaju središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje koje su zatražile članstvo u Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane, koje nemaju pravo glasa.
Članstvo za potrebe podtočaka i. i ii. odobrava se automatski na temelju jednokratnog pisanog zahtjeva upućenog predsjedniku.
3. Predsjednik može na sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, ako je to primjereno, kao promatrače pozvati članove kolegija iz članka 18., predstavnike relevantnih tijela klijenata ako su poznati i predstavnike relevantnih institucija i tijela Unije.
4. Sastanke Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane saziva njegov predsjednik na vlastitu inicijativu ili na zahtjev nekog od njegovih članova koji ima pravo glasa. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane sastaje se najmanje pet puta godišnje.
5. Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane neovisni su stručnjaci zaposleni na puno radno vrijeme. Imenuje ih Odbor supervizora na temelju postignuća, vještina, znanja iz područja poravnanja, aktivnosti nakon trgovanja, bonitetnog nadzora i financijskih pitanja te iskustva relevantnog za nadzor i regulaciju središnjih drugih ugovornih strana, nakon provedbe otvorenog postupka odabira.
Prije imenovanja predsjednika i neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, a najkasnije mjesec dana nakon što ih odabere Odbor supervizora, Odbor supervizora Europskom parlamentu podnosi svoj popis kandidata koji su u užem izboru poštujući načelo rodne ravnoteže, a Europski parlament, nakon saslušanja odabranih kandidata, odobrava ih ili ih odbija.
Ako predsjednik ili neki od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti ili je utvrđeno da je kriv za tešku povredu dužnosti, Vijeće na prijedlog Komisije koji je odobrio Europski parlament može donijeti provedbenu odluku kojom ga razrješuje dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom.
Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti Komisiju da smatraju da su ispunjeni uvjeti za razrješenje predsjednika ili nekog od neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane, na što Komisija daje svoj odgovor.
Mandat predsjednika i neovisnih članova Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane traje pet godina i može se produljiti jednom.
6. Predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane ne smiju obnašati nikakvu drugu dužnost na nacionalnoj razini, na razini Unije ni na međunarodnoj razini. Oni djeluju neovisno i objektivno u isključivom interesu Unije kao cjeline, i ne smiju tražiti niti primati upute od institucija ili tijela Unije, bilo koje vlade države članice ili bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.
Ni države članice, ni institucije ili tijela Unije ni bilo koje drugo javno ili privatno tijelo ne smiju pokušati utjecati na predsjednika i neovisne članove Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane u obavljanju njihovih zadaća.
U skladu s Pravilnikom o osoblju iz članka 68. Uredbe (EU) br. 1095/2010, predsjednik i neovisni članovi Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane nakon napuštanja službe i dalje su dužni ponašati se časno i diskretno u pogledu prihvaćanja određenih imenovanja ili pogodnosti.
7. U odnosu na središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje ili podnose zahtjev za odobrenjem u skladu s člankom 14., Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane za potrebe članka 23.a priprema odluke i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u članku 23.a i u sljedećim točkama:
(a) najmanje jednom godišnje provodi istorazinsku analizu (peer review analysis) nadzornih aktivnosti svih nadležnih tijela u vezi s izdavanjem odobrenja i nadzorom središnjih drugih ugovornih strana u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010;
(b) najmanje jednom godišnje pokreće i koordinira procjene otpornosti, na razini Unije, središnjih drugih ugovornih strana na nepovoljna tržišna kretanja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010, uzimajući u obzir, ako je to moguće, agregirani učinak aranžmanâ za oporavak i sanaciju središnjih drugih ugovornih strana na financijsku stabilnost Unije;
(ba) najmanje jednom godišnje raspravlja o prioritetima nadzora središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ove Uredbe i utvrđuje ih radi pripreme strateških prioriteta nadzora diljem Unije koji provodi ESMA u skladu s člankom 29.a Uredbe (EU) br. 1095/2010;
(bb) razmatra, u suradnji s EBA-om, EIOPA-om i ESB-om pri obavljanju njegovih zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma na temelju Uredbe (EU) br. 1024/2013, sve prekogranične rizike koji proizlaze iz aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana, među ostalim zbog međusobne povezanosti, međusobnih veza i koncentracijskih rizika središnjih drugih ugovornih strana zbog takvih prekograničnih veza;
(bc) priprema nacrt mišljenja koja donosi Odbor supervizora u skladu s člancima 17. i 17.b, nacrt potvrda koje donosi Odbor supervizora u skladu s člankom 49. i nacrt odluka koje donosi Odbor supervizora u skladu s člankom 49.a;
(bd) pruža informacije nadležnim tijelima u skladu s člankom 17.a;
(be) obavješćuje Odbor supervizora ako se nadležno tijelo ne slaže ili se ne namjerava složiti s ESMA-inim mišljenjima ili bilo kakvim uvjetima ili preporukama koje su u njima sadržane, uključujući obrazloženje nadležnog tijela, u skladu s člankom 17. stavkom 3.c i člankom 17.b stavkom 4;
(c) promiče redovitu razmjenu i raspravu među nadležnim tijelima imenovanima u skladu s člankom 22. stavkom 1. ove Uredbe u vezi s:
i. relevantnim nadzornim aktivnostima i odlukama koje su donijela nadležna tijela iz članka 22. pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom u pogledu izdavanja odobrenja i nadzora središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom na njihovu državnom području;
ii. nacrtima odluka koje je nadležno tijelo podnijelo ESMA-i u skladu s člankom 23.a stavkom 2. prvim podstavkom;
iii. nacrtima odluka koje je nadležno tijelo podnijelo ESMA-i na dobrovoljnoj osnovi u skladu s člankom 23.a stavkom 2. drugim podstavkom;
iv. relevantnim tržišnim kretanjima, uključujući situacije ili događaje koji utječu ili će vjerojatno utjecati na bonitetnu ili financijsku stabilnost ili otpornost središnjih drugih ugovornih strana koje imaju odobrenje u skladu s člankom 14. ili njihovih članova sustava poravnanja;
(d) obavješćuje se i raspravlja o svim mišljenjima i preporukama koje su donijeli kolegiji na temelju članka 19. ove Uredbe, kako bi se doprinijelo dosljednom i usklađenom funkcioniranju kolegija i poticala usklađenost u primjeni ove Uredbe među njima.
Za potrebe prvog podstavka točaka od (a) do (d) nadležna tijela bez nepotrebne odgode pružaju ESMA-i sve relevantne informacije i dokumentaciju.
ESMA jednom godišnje izvješćuje Komisiju o prekograničnim rizicima koji proizlaze iz aktivnosti središnjih drugih ugovornih strana iz prvog podstavka točke (bb).
8. Ako aktivnosti ili razmjena iz stavka 7. točaka od (a) do (d) pokažu nedostatak konvergencije i usklađenosti u primjeni ove Uredbe, ESMA izdaje potrebne smjernice ili preporuke na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 ili mišljenja na temelju članka 29. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Ako procjena iz stavka 7. točke (b) ukaže na nedostatke u otpornosti jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana, ESMA izdaje potrebne preporuke na temelju članka 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
9. Osim toga, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane može:
(a) na temelju svojih aktivnosti u skladu sa stavkom 7. točkama od (a) do (d), zatražiti od Odbora supervizora da razmotri je li donošenje smjernica, preporuka i mišljenja ESMA-e potrebno za rješavanje nedostatka konvergencije i usklađenosti u primjeni ove Uredbe među nadležnim tijelima i kolegijima. Odbor supervizora propisno razmatra te zahtjeve i daje primjeren odgovor;
(b) podnijeti Odboru supervizora mišljenja o odlukama koje treba donijeti u skladu s člankom 44. Uredbe (EU) br. 1095/2010, osim odluka iz članaka 17. i 19. te uredbe, u vezi sa zadaćama koje su dodijeljene nadležnim tijelima iz članka 22. ove Uredbe.
10. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane priprema nacrte odluka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja koje treba donijeti Odbor supervizora i obavlja zadaće povjerene ESMA-i u člancima 25., 25.a, 25.b, člancima od 25.f do 25.q i članku 85. stavku 6.
11. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane, u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama trećih zemalja, kolegiju za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c dostavlja dnevne redove svojih sastanaka prije njihova održavanja, zapisnike sa svojih sastanaka, cjelovite nacrte odluka koje podnosi Odboru supervizora i konačne odluke koje je donio Odbor supervizora.
12. U tu svrhu namijenjeno osoblje ESMA-e, koje posjeduje dostatno znanje, vještine i iskustvo, podupire Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane kako bi se:
(a) pripremili sastanci Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane;
(b) pripremile analize potrebne Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane za obavljanje njegovih zadaća;
(c) pružila potpora Nadzornom odboru za središnje druge ugovorne strane u njegovoj međunarodnoj suradnji na administrativnoj razini.
13. Za potrebe ove Uredbe ESMA osigurava strukturnu odvojenost između Nadzornog odbora za središnje druge ugovorne strane i drugih funkcija iz Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Izravni nadzori
Članak 25.h.
1. Radi obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima, na zemljištu ili imovini središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije, usluge ili aktivnosti.
Središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) mogu ESMA-i podnijeti obrazloženi zahtjev za sudjelovanjem u takvim izravnim nadzorima ako je to relevantno za obavljanje njihovih zadaća monetarne politike.
Kolegij za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c obavješćuje se bez nepotrebne odgode o svim nalazima koji mogu biti relevantni za izvršavanje njegovih zadaća.
2. Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore, na zemljište ili u imovinu pravnih osoba koje su predmetom odluke o pokretanju nadzora koju je donijela ESMA i imaju sve ovlasti utvrđene u članku 25.g stavku 1. Ovlašteni su i za pečaćenje svih poslovnih prostora te knjiga ili evidencija tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za obavljanje nadzora.
3. ESMA pravodobno prije nadzora šalje obavijest o nadzoru relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj će se nadzor provoditi. Ako je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost nadzora, ESMA nakon slanja obavijesti relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje može obaviti izravni nadzor bez slanja prethodne obavijesti središnjoj drugoj ugovornoj strani. Nadzori koji se provode u trećim zemljama u skladu s ovim člankom moraju se provoditi na temelju dogovora o suradnji uspostavljenih s relevantnim nadležnim tijelom treće zemlje.
Dužnosnici ESMA-e i druge osobe koje je ESMA ovlastila za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti nakon predočenja pisanog ovlaštenja u kojem se navode predmet i svrha nadzora te periodične novčane kazne predviđene u članku 25.k ako se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru.
4. Središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužne su se podvrgnuti izravnom nadzoru koji je naložen odlukom ESMA-e. U odluci se navode predmet i svrha nadzora, određuje datum njegova početka te navode periodične novčane kazne predviđene u članku 25.k, pravni lijekovi koji su dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 te pravo na preispitivanje odluke pred Sudom.
5. Dužnosnici nadležnog tijela treće zemlje u kojoj se nadzor treba provoditi, kao i osobe koje to tijelo ovlasti ili imenuje, mogu na zahtjev ESMA-e aktivno pomagati dužnosnicima ESMA-a i drugim osobama koje je ESMA ovlastila. Dužnosnici relevantnog nadležnog tijela treće zemlje mogu i prisustvovati izravnim nadzorima.
6. ESMA također može od nadležnih tijela treće zemlje zatražiti da u njezino ime provedu određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene u ovom članku i u članku 25.g stavku 1.
7. Ako dužnosnici ESMA-e i druge osobe u pratnji koje je ovlastila ESMA utvrde da se neka osoba protivi nadzoru naloženome u skladu s ovim člankom, ESMA može od dotičnog nadležnog tijela treće zemlje zatražiti da im pruži potrebnu pomoć uključujući, prema potrebi, pomoć policije ili nekog drugog istovrijednog tijela za izvršavanje zakonodavstva kako bi im se omogućilo provođenje izravnog nadzora.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 3.A Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane
Savjetovanje sa središnjim bankama izdanja
Članak 24.b.
1. U pogledu nadzornih procjena koje se provode u vezi s člancima 41., 44., 46., 50. i 54. i odluka koje treba donijeti na temelju tih članaka u vezi sa središnjim drugim ugovornim stranama druge razine rizika, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane savjetuje se sa središnjim bankama izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f). Svaka središnja banka izdanja može odgovoriti. Ako središnja banka izdanja odluči odgovoriti, ona to čini u roku od 10 radnih dana od primitka nacrta odluke. U izvanrednim situacijama, to razdoblje ne iznosi više od 24 sata. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor na procjene koje se odnose na odluke ili nacrte odluka na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54., o tome daje cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane propisno razmatra odgovor i eventualne izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i pruža svoju procjenu središnjoj banci izdanja.
2. Ako u nacrtu odluke Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ne odrazi izmjene koje je predložila središnja banka izdanja, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane u pisanom obliku o tome obavješćuje tu središnju banku izdanja navodeći cjelovito obrazloženje zašto nisu uzete u obzir izmjene koje je predložila ta središnja banka izdanja i pružajući objašnjenje za sva odstupanja od tih izmjena. Nadzorni odbor za središnje duge ugovorne strane Odboru supervizora zajedno sa svojim nacrtom odluke podnosi primljene odgovore i izmjene koje su predložile središnje banke izdanja i svoja objašnjenja zašto one nisu uzete u obzir.
3. U pogledu odluka koje treba donijeti na temelju članka 25. stavka 2.c i članka 85. stavka 6. Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane traži suglasnost središnjih banaka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) u vezi s pitanjima koja se odnose na valute koje one izdaju. Smatra se da je svaka središnja banka izdanja dala suglasnost, osim ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor u roku od 10 radnih dana od dana dostave nacrta odluke. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene ili podnese prigovor na nacrt odluke, o tome daje cjelovito i detaljno obrazloženje u pisanom obliku. Ako središnja banka izdanja predloži izmjene u pogledu pitanja koja se odnose na valutu koju ona izdaje, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane Odboru supervizora može podnijeti samo nacrt odluke kako je izmijenjen u pogledu tih pitanja. Ako središnja banka izdanja podnese prigovor u pogledu pitanja koja se odnose na valutu koju ona izdaje, Nadzorni odbor za središnje druge ugovorne strane ne smije uključiti ta pitanja u nacrt odluke koji podnosi Odboru supervizora na donošenje.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i izricanje globa
Članak 25.i.
1. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ESMA utvrdi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati povredu navedenu u Prilogu III. ili više takvih povreda, ESMA imenuje neovisnog istražnog službenika unutar ESMA-e radi istrage o tom predmetu. Imenovani službenik ne smije biti osoba koja je uključena ni osoba koja je izravno ili neizravno bila uključena u postupak priznavanja ili nadzora dotične središnje druge ugovorne strane i svoje funkcije obavlja neovisno od ESMA-e.
2. Istražni službenik istražuje navodne povrede, uzimajući u obzir sve komentare dobivene od osoba koje su predmetom istraga i podnosi ESMA-i kompletan spis sa svojim nalazima.
Radi obavljanja svojih zadaća istražni službenik može izvršavati ovlast zahtijevanja informacija u skladu s člankom 25.f i provođenja istraga i izravnih nadzora u skladu s člancima 25.g i 25.h. Prilikom izvršavanja tih ovlasti istražni službenik mora postupati u skladu s člankom 25.e.
Prilikom obavljanja svojih zadaća istražni službenik ima pristup svim dokumentima i informacijama koje ESMA prikupi tijekom svojih aktivnosti.
3. Nakon završetka njegove istrage i prije podnošenja spisa s njegovim nalazima ESMA-i, istražni službenik osobama koje su predmetom istrage daje priliku da budu saslušane o pitanjima koja se istražuju. Istražni službenik svoje nalaze temelji samo na činjenicama koje su dotične osobe imale priliku komentirati.
Pravo dotičnih osoba na obranu mora se u potpunosti poštovati tijekom istraga u skladu s ovim člankom.
4. Prilikom podnošenja spisa s njegovim nalazima ESMA-i istražni službenik o toj činjenici obavješćuje osobe koje su predmetom istrage. Osobe koje su predmetom istrage imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.
5. Na temelju spisa s nalazima istražnog službenika i na zahtjev uključenih osoba, a nakon saslušanja osoba koje su predmetom istrage u skladu s člankom 25.l ESMA odlučuje jesu li osobe koje su predmetom istrage počinile jednu ili više povreda iz Priloga III. te ako jesu, poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 25.q i izriče globu u skladu s člankom 25.j.
6. Istražni službenik ne sudjeluje u raspravama ESMA-e niti na drugi način intervenira u postupak odlučivanja ESMA-e.
7. Komisija donosi delegirane akte u skladu s člankom 82. kojima se dodatno određuju postupovna pravila za izvršavanje ovlasti za izricanje globa ili periodičnih novčanih kazni, između ostalog odredbe o pravu na obranu, odredbe o rokovima te o naplati globa ili periodičnih novčanih kazni, kao i rokovi zastare i rokovi za izricanje i izvršenje novčanih kazni.
8. Ako pri obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica za koje zna da bi mogle predstavljati kazneno djelo u skladu s primjenjivim pravnim okvirom treće zemlje, ESMA te predmete upućuje odgovarajućim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA se suzdržava od izricanja globa ili periodičnih novčanih kazni ako je svjesna da postoji prethodna pravomoćna oslobađajuća ili osuđujuća presuda koja proizlazi iz identičnih ili iz u suštini istih činjenica, u kaznenim postupcima prema nacionalnom pravu.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Jamstveni fond
Članak 42.
1. Kako bi ograničila daljnju kreditnu izloženost prema svojim članovima, središnja druga ugovorna strana održava unaprijed financiran jamstveni fond za pokriće gubitaka koji premašuju gubitke koji se pokrivaju zahtjevima za iznos nadoknade utvrđenima u članku 41., a proizlaze iz neispunjavanja obveza, uključujući pokretanje postupka stečaja jednog ili više članova sustava poravnanja.
Središnja druga ugovorna strana određuje minimalni iznos ispod kojeg jamstveni fond ni u kojim okolnostima ne smije pasti.
2. Središnja druga ugovorna strana određuje minimalnu veličinu doprinosa u jamstveni fond i kriterije za izračun doprinosa pojedinačnih članova sustava poravnanja. Doprinosi su razmjerni izloženostima svakog člana sustava poravnanja.
3. Jamstveni fond omogućava središnjoj drugoj ugovornoj strani barem podnošenje, u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima, neispunjavanja obveza člana sustava poravanja prema kojemu ona ima najveće izloženosti ili drugog i trećeg najvećeg člana sustava poravnanja, ako je ukupan zbroj izloženosti prema njima veći. Središnja druga ugovorna strana izrađuje scenarije ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta. Ti scenariji uključuju najvolatilnija razdoblja koja su iskusila tržišta kojima središnja druga ugovorna strana pruža svoje usluge kao i niz mogućih budućih scenarija. Oni uzimaju u obzir iznenadnu prodaju financijskih sredstava i naglo smanjenje tržišne likvidnosti.
4. Središnja druga ugovorna strana može uspostaviti više od jednog jamstvenog fonda za različite vrste instrumenata čije poravnanje obavlja.
5. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, u uskoj suradnji s ESSB-om i nakon savjetovanja s EBA-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje okvir za definiranje ekstremnih ali mogućih tržišnih uvjeta iz stavka 3., koji se koriste prilikom definiranja veličine jamstvenog fonda i ostalih financijskih sredstava iz članka 43.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Globe
Članak 25.j.
1. Ako u skladu s člankom 25.i stavkom 5. utvrdi da je središnja druga ugovorna strana namjerno ili iz nemara počinila jednu od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi odluku kojom izriče globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
Smatra se da je središnja druga ugovorna strana počinila povredu namjerno ako ESMA na temelju objektivnih čimbenika utvrdi da su središnja druga ugovorna strana ili njezino više rukovodstvo djelovali s namjerom počinjenja povrede.
2. Temeljni iznosi globa iz stavka 1. jednaki su najviše dvostrukom iznosu dobiti koja je ostvarena ili gubitka koji je izbjegnut zbog povrede, ako ih je moguće odrediti, ili najviše 10 % ukupnog godišnjeg prometa, kako je definiran u relevantnom pravu Unije, koji je pravna osoba ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini.
3. Temeljni iznosi navedeni u stavku 2. prilagođavaju se, prema potrebi, uzimajući u obzir otežavajuće ili olakšavajuće okolnosti u skladu s relevantnim koeficijentima navedenima u Prilogu IV.
Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, temeljnom iznosu dodaje se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.
Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na osnovni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, od temeljnog iznosa oduzima se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog olakšavajućeg koeficijenta.
4. Neovisno o stavcima 2. i 3., iznos globe ne smije premašiti 20 % godišnjeg prometa koji je dotična središnja druga ugovorna strana ostvarila u prethodnoj poslovnoj godini, ali ako je središnja druga ugovorna strana povredom izravno ili neizravno stekla financijsku korist, iznos globe mora biti barem jednak toj koristi.
Ako središnja druga ugovorna strana djelovanjem ili nedjelovanjem počini više od jedne povrede iz Priloga III., primjenjuje se samo viša globa izračunana u skladu sa stavcima 2. i 3. koja se odnosi na jednu od tih povreda.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Ostala financijska sredstva
Članak 43.
1. Središnja druga ugovorna strana održava dostatna unaprijed financirana dostupna financijska sredstva za pokriće mogućih gubitaka koji premašuju gubitke koji se pokrivaju zahtjevima za iznosom nadoknade utvrđenima u članku 41. i jamstvenim fondom kako je navedeno u članku 42. Ta unaprijed financirana financijska sredstva uključuju namjenska sredstva središnje druge ugovorne strane koja su središnjoj drugoj ugovornoj strani dostupna bez ograničenja i koja se ne smiju koristiti za ispunjavanje kapitalnih zahtjeva iz članka 16.
2. Jamstveni fond iz članka 42. i ostala financijska sredstva iz stavka 1. ovog članka u svakom trenutku omogućavaju središnjoj drugoj ugovornoj da podnese u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima, neispunjavanje obveza najmanje dva člana sustava poravnanja prema kojima ima najveće izloženosti.
3. Središnja druga ugovorna strana može zahtijevati od članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze da osiguraju dodatna sredstva u slučaju da drugi član sustava poravnanja ne ispunjava obveze. Izloženost članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane prema središnjoj drugoj ugovornoj strani je ograničena.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Periodične novčane kazne
Članak 25.k.
1. ESMA odlukom izriče periodične novčane kazne kako bi primorala:
(a) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika da prekine povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 25.q stavkom 1. točkom (a);
(b) osobu iz članka 25.f stavka 1. da pruži potpune informacije koje su zatražene odlukom u skladu člankom 25.f;
(c) središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika:
i. da se podvrgne istrazi i posebno da pruži potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale i da dopuni i ispravi ostale informacije pružene tijekom istrage pokrenute odlukom u skladu s člankom 25.g; ili
ii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 25.h.
2. Periodična novčana kazna mora biti učinkovita i razmjerna. Periodična novčana kazna izriče se za svaki dan kašnjenja.
3. Neovisno o stavku 2., iznos periodičnih novčanih kazni jednak je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. Taj iznos izračunava se od datuma naznačenog u odluci kojom se izriče periodična novčana kazna.
4. Periodična novčana kazna izriče se za razdoblje od najviše šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e. Nakon isteka tog razdoblja ESMA preispituje tu mjeru.
Saslušanje relevantnih osoba
Članak 25.l.
1. Prije donošenja odluke o globi ili periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člancima 25.j i 25.k ESMA daje osobama koje su predmetom postupka priliku da budu saslušane u pogledu njezinih nalaza. ESMA temelji svoje odluke samo na nalazima koje su osobe koje su predmetom postupka imale priliku komentirati.
Prvi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se ako je potrebno hitno djelovati s ciljem sprječavanja znatne i neposredne štete za financijski sustav. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dotičnim osobama daje priliku da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.
2. U postupku se mora u potpunosti poštovati pravo na obranu osoba koje su predmetom postupka. One imaju pravo na pristup spisu ESMA-e, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Redoslijed pokrića nepodmirenih obveza
Članak 45.
1. Središnja druga ugovorna strana za pokriće dugova koristi iznose nadoknade člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze prije uporabe ostalih financijskih sredstava.
2. Kada iznosi nadoknade člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze nisu dovoljni za pokriće gubitaka koje ima središnja druga ugovorna strana, za pokriće tih gubitaka središnja druga ugovorna strana koristi doprinose iz jamstvenog fonda člana koji ne ispunjava svoje obveze.
3. Središnja druga ugovorna strana koristi doprinose iz jamstvenog fonda članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze i druga financijska sredstva iz članka 43. stavka 1. samo nakon što je iscrpila doprinose člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze.
4. Središnja druga ugovorna strana prvo koristi namjenski kapital a ne doprinose iz jamstvenog fonda članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze. Središnja druga ugovorna strana ne smije koristiti iznose nadoknade članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze za pokriće gubitaka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza drugog člana sustava poravnanja.
5. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s mjerodavnim nadležnim tijelima i članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje metodologija za izračun i održavanje iznosa kapitala središnjih drugih ugovornih strana koja se koriste u skladu sa stavkom 4.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Priznavanje središnje druge ugovorne strane treće zemlje
Članak 25.
1. Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može pružati usluge poravnanja članovima sustava poravnanja ili mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji samo ako je tu središnju drugu ugovornu stranu priznala ESMA.
2. ESMA može, nakon savjetovanja s tijelima iz stavka 3. priznati središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji koja je podnijela zahtjev za priznavanjem za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja ako:
(a) je Komisija donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 6.;
(b) središnja druga ugovorna stana ima odobrenje u trećoj zemlji i podliježe učinkovitom nadzoru i izvršenju čime se osigurava potpuna usklađenost s bonitetnim zahtjevima koji se primjenjuju u toj trećoj zemlji;
(c) su dogovori o suradnji uspostavljeni u skladu sa stavkom 7.;
(d) središnja druga ugovorna strana ima poslovni nastan ili odobrenje u trećoj zemlji za koju Komisija, u skladu s Direktivom (EU) 2015/849 Europskog parlamenta i Vijeća(20), ne smatra da ima strateške nedostatke u svojem nacionalnom režimu sprečavanja pranja novca i borbe protiv financiranja terorizma koji predstavljaju značajne prijetnje financijskom sustavu Unije;
(e) nije utvrđeno da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili da će vjerojatno postati sistemski važna u skladu sa stavkom 2.a i stoga je središnja druga ugovorna strana prve razine rizika.
2.a Nakon savjetovanja s ESRB-om i središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) ESMA utvrđuje je li središnja druga ugovorna strana treće zemlje sistemski važna ili hoće li vjerojatno postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) uzimajući u obzir sve sljedeće kriterije:
(a) prirodu, veličinu i složenost poslovanja središnje druge ugovorne strane u Uniji i izvan Unije, u mjeri u kojoj njezino poslovanje može imati sistemski učinak na Uniju ili jednu ili više njezinih država članica, uključujući:
i. ukupnu vrijednost transakcija čije je poravnanje obavila središnja druga ugovorna strana razvrstanih prema svakoj valuti Unije ili ukupnu izloženost središnje druge ugovorne strane koja obavlja aktivnosti poravnanja prema njezinim članovima sustava poravnanja i, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, prema njezinim klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji, među ostalim ako su ih države članice odredile kao ostale sistemski važne institucije (OSV institucije) u skladu s člankom 131. stavkom 3. Direktive 2013/36/EU; i
ii. profil rizičnosti središnje druge ugovorne strane u pogledu, među ostalim, pravnog, operativnog i poslovnog rizika;
(b) učinak koji bi propast ili poremećaj rada središnje druge ugovorne strane imao na:
i. financijska tržišta, uključujući likvidnost tržišta kojima pruža usluge;
ii. financijske institucije;
iii. financijski sustav općenito; ili
iv. financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;
(c) strukturu članstva u sustavu poravnanja središnje druge ugovorne strane uključujući, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, strukturu mreže klijenata i neizravnih klijenata njezinih članova sustava poravnanja, s poslovnim nastanom u Uniji;
(d) mjeru u kojoj alternativne usluge poravnanja koje pružaju druge središnje druge ugovorne strane postoje u financijskim instrumentima iskazanima u valutama Unije za članove sustava poravnanja i, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, njihove klijente i indirektne klijente s poslovnim nastanom u Uniji;
(e) odnose, međuovisnosti ili druga međudjelovanja središnje druge ugovorne strane s drugim infrastrukturama financijskog tržišta, drugim financijskim institucijama i financijskim sustavom općenito u mjeri u kojoj bi to moglo utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica.
Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija utvrđenih u prvom podstavku do 2. siječnja 2021.
Ne dovodeći u pitanje ishod postupka priznavanja, ESMA nakon provedbe procjene iz prvog podstavka obavješćuje, u roku od 30 radnih dana od utvrđivanja da je zahtjev te središnje druge ugovorne strane potpun u skladu sa stavkom 4. drugim podstavkom, središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev smatra li je se središnjom drugom ugovornom stanom prve razine rizika.
2.b Ako ESMA utvrdi da je središnja druga ugovorna strana sistemski važna ili da će vjerojatno postati sistemski važna (središnja druga ugovorna strana druge razine rizika) u skladu sa stavkom 2.a, ona tu središnju drugu ugovornu stranu priznaje za pružanje određenih usluga ili aktivnosti poravnanja samo ako su, uz uvjete iz stavka 2. točaka od (a) do (d), ispunjeni i sljedeći uvjeti:
(a) središnja druga ugovorna strana u trenutku priznavanja, a nakon toga na kontinuiranoj osnovi, ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 16. i u glavama IV. i V. U pogledu usklađenosti središnje druge ugovorne strane s člancima 41., 44., 46., 50. i 54. ESMA se savjetuje sa središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) u skladu s postupkom utvrđenim u članku 24.b stavku 1. ESMA u skladu s člankom 25.a uzima u obzir mjeru u kojoj pojedina središnja druga ugovorna strana ispunjava te zahtjeve time što ispunjava usporedive zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji;
(b) središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) dostavile su ESMA-i u roku od 30 radnih dana od utvrđivanja da pojedina središnja druga ugovorna strana treće zemlje nije središnja druga ugovorna strana prve razine rizika u skladu sa stavkom 2.a ili nakon preispitivanja u skladu sa stavkom 5. pisanu potvrdu o tome da središnja druga ugovorna strana ispunjava sljedeće zahtjeve koje su te središnje banke izdanja možda uvele pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike:
i. dostavlja sve informacije koje središnja banka izdanja može zahtijevati, na njezin obrazložen zahtjev, ako ESMA nije na drugi način pribavila te informacije;
ii. u potpunosti i uredno surađuje sa središnjom bankom izdanja u kontekstu procjene otpornosti središnje druge ugovorne strane na nepovoljna tržišna kretanja provedene u skladu s člankom 25.b stavkom 3.;
iii. otvara ili obavješćuje o namjeri da otvori, u skladu s relevantnim kriterijima pristupa i zahtjevima, prekonoćni depozitni račun u središnjoj banci izdanja;
iv. ispunjava zahtjeve koje središnja banka izdanja primjenjuje u izvanrednim situacijama, u okviru svojih nadležnosti za rješavanje privremenih sistemskih likvidnosnih rizika koji utječu na prijenos monetarne politike ili neometano funkcioniranje platnih sustava i zahtjeve u vezi s kontrolom likvidnosnog rizika, zahtjevima za iznosom nadoknade, kolateralom, aranžmanima za namiru ili ugovorima o međudjelovanju.
Zahtjevima iz podtočke iv. osigurava se učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te su oni usklađeni sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. ove Uredbe.
Primjena zahtjeva iz podtočke iv. uvjet je za priznavanje tijekom ograničenog razdoblja od najdulje šest mjeseci. Ako na kraju tog razdoblja središnja banka izdanja smatra da izvanredna situacija i dalje traje, primjena zahtjevâ u svrhu priznavanja može se produljiti jednom za dodatno razdoblje koje nije dulje od šest mjeseci.
Prije uvođenja zahtjeva iz podtočke iv. ili produljenja njihove primjene središnja banka izdanja obavješćuje ESMA-u, druge središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) i članove kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja i daje im objašnjenje o tome kako će zahtjevi koje namjerava uvesti utjecati na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana te obrazloženje toga zašto su zahtjevi potrebni i razmjerni kako bi se osigurao prijenos monetarne politike ili neometano funkcioniranje platnih sustava u vezi s valutom koju izdaje. ESMA središnjoj banci izdanja podnosi mišljenje u roku od 10 radnih dana od dostave nacrta zahtjeva ili nacrta produljenja. U kriznim situacijama navedeni rok ne premašuje 24 sata. U svojem mišljenju ESMA posebice razmatra učinke uvedenih zahtjeva na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnje druge ugovorne strane. Druge središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) mogu podnijeti mišljenje u istom roku. Nakon završetka razdoblja za savjetovanje središnja banka izdanja propisno razmatra izmjene predložene u mišljenjima ESMA-e ili središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f).
Središnja banka izdanja također obavješćuje Europski parlament i Vijeće prije produljenja primjene zahtjevâ iz podtočke iv.
Središnja banka izdanja na trajnoj osnovi surađuje i razmjenjuje informacije s ESMA-om i drugim središnjim bankama izdanja iz stavka 3. točke (f) u vezi sa zahtjevima iz podtočke iv., a posebno u vezi s procjenom sistemskih likvidnosnih rizika i učinaka uvedenih zahtjeva na učinkovitost, stabilnost i otpornost središnjih drugih ugovornih strana.
Ako središnja banka izdanja uvede bilo koji od zahtjeva iz ove točke nakon što je središnja druga ugovorna stana druge razine rizika priznata, ispunjavanje svakog takvog zahtjeva smatra se uvjetom za priznavanje, a središnje banke izdanja dostavljaju ESMA-i pisanu potvrdu, u roku od 90 radnih dana, o tome da središnja druga ugovorna strana ispunjava zahtjev.
Ako središnja banka izdanja ESMA-i nije u roku dostavila potvrdu u pisanom obliku, ESMA može smatrati da je taj zahtjev ispunjen;
(c) središnja druga ugovorna strana dostavila je ESMA-i:
i. pisanu izjavu koju je potpisao njezin pravni zastupnik, u kojoj se daje bezuvjetna suglasnost središnje druge ugovorne strane da se:
— u roku od tri radna dana od primitka zahtjeva ESMA-e dostave svi dokumenti, evidencije, informacije i podaci kojima ta središnja druga ugovorna strana raspolaže u trenutku primitka zahtjeva; i
— ESMA-i omogući pristup svim poslovnim prostorima središnje druge ugovorne strane;
ii. obrazloženo pravno mišljenje neovisnog pravnog stručnjaka kojim se potvrđuje da je dana suglasnost valjana i izvršiva u skladu s primjenjivim propisima;
(d) središnja druga ugovorna strana provela je sve potrebne mjere i uspostavila sve potrebne postupke kako bi se osigurala stvarna usklađenost sa zahtjevima utvrđenima u točkama (a) i (c);
(e) Komisija nije donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.c.
2.c Nakon savjetovanja s ESRB-om i uz suglasnost središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) u skladu s člankom 24.b stavkom 3. te razmjerno stupnju sistemske važnosti središnje druge ugovorne strane u skladu sa stavkom 2.a ovog članka, ESMA na temelju detaljno obrazložene procjene može zaključiti da su središnja druga ugovorna strana ili pojedine njezine usluge poravnanja toliko sistemski važne da se tu središnju drugu ugovornu strane ne bi trebalo priznati za pružanje određenih usluga poravnanja ili aktivnosti poravnanja. Suglasnost središnje banke izdanja odnosi se samo na valutu koju izdaje, a ne na preporuku u cjelini kako je navedena u drugom podstavku ovog stavka. ESMA u svojoj procjeni također:
(a) objašnjava kako se ispunjavanjem uvjeta utvrđenih u stavku 2.b ne bi u dovoljnoj mjeri riješilo pitanje rizika za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica;
(b) opisuje značajke usluga poravnanja koje pruža središnja druga ugovorna strana, uključujući likvidnosne zahtjeve i zahtjeve u pogledu fizičke namire povezane s pružanjem tih usluga;
(c) daje kvantitativnu tehničku procjenu troškova, koristi i posljedica odluke o nepriznavanju središnje druge ugovorne strane za pružanje određenih usluga poravnanja ili aktivnosti poravnanja, uzimajući u obzir sljedeće:
i. postojanje potencijalnih alternativnih zamjena za pružanje dotičnih usluga poravnanja u dotičnim valutama članovima sustava poravnanja i, u mjeri u kojoj su informacije dostupne, njihovim klijentima i neizravnim klijentima s poslovnim nastanom u Uniji;
ii. moguće posljedice uključivanja važećih ugovora koje drži središnja druga ugovorna strana u područje primjene provedbenog akta.
ESMA na temelju svoje procjene preporučuje da Komisija donese provedbeni akt kojim se potvrđuje da tu središnju drugu ugovornu stranu ne bi trebalo priznati za pružanje određenih usluga poravnanja ili aktivnosti poravnanja.
Komisija ima najmanje 30 radnih dana za procjenu preporuke ESMA-e.
Nakon podnošenja preporuke iz drugog podstavka Komisija kao krajnju mjeru može donijeti provedbeni akt u kojem se određuje sljedeće:
(a) da nakon razdoblja prilagodbe koje je odredila Komisija u skladu s točkom (b) ovog podstavka ta središnja druga ugovorna strana treće zemlje može pružati pojedine ili sve svoje usluge poravnanja samo članovima sustava poravnanja i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji, nakon što je za to dobila odobrenje u skladu s člankom 14.;
(b) odgovarajuće razdoblje prilagodbe za tu središnju drugu ugovornu stranu, njezine članove sustava poravnanja i njihove klijente. Razdoblje prilagodbe ne smije biti dulje od dvije godine i može se produljiti samo jedanput za dodatnih šest mjeseci ako i dalje postoje razlozi za odobravanje razdoblja prilagodbe;
(c) uvjeti pod kojima ta središnja druga ugovorna strana može nastaviti pružati određene usluge poravnanja ili aktivnosti poravnanja tijekom razdoblja prilagodbe iz točke (b);
(d) sve mjere koje se poduzimaju tijekom razdoblja prilagodbe kako bi se ograničili potencijalni troškovi za članove sustava poravnanja i njihove klijente, osobito one s poslovnim nastanom u Uniji.
Komisija pri određivanju usluga i razdoblja prilagodbe iz četvrtog podstavka točaka (a) i (b) uzima u obzir sljedeće:
(a) značajke usluga koje ta središnja druga ugovorna strana nudi i njihovu zamjenjivost;
(b) hoće li se i u kojoj mjeri područjem primjene provedbenog akta obuhvatiti važeće poravnane transakcije, uzimajući u obzir pravne i ekonomske posljedice tog obuhvaćanja;
(c) potencijalne troškovne posljedice za članove sustava poravnanja i, ako su te informacije dostupne, za njihove klijente, osobito one s poslovnim nastanom u Uniji.
Provedbeni akt donosi se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2.
3. Pri procjeni jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 2. točaka od (a) do (d) ESMA se savjetuje s:
(a) nadležnim tijelom države članice u kojoj središnja druga ugovorna strana pruža ili planira pružati usluge poravnanja i koje je središnja druga ugovorna strana odabrala;
(b) nadležnim tijelima odgovornim za nadzor članova sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane koji imaju poslovni nastan u tri države članice koje, prema mišljenju središnje druge ugovorne strane najviše doprinose ili se predviđa da će najviše doprinijeti jamstvenom fondu središnje druge ugovorne strane iz članka 42. na zbirnoj osnovi tijekom razdoblja od godinu dana;
(c) nadležnim tijelima odgovornima za nadzor mjesta trgovanja smještenim u Uniji kojima pruža usluge ili će pružati usluge središnja druga ugovorna strana;
(d) nadležnim tijelima koja nadziru središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u Uniji s kojima su sklopljeni ugovori o međudjelovanju;
(e) relevantnim članovima ESSB-a država članica u kojima središnja druga ugovorna strana pruža ili planira pružati usluge poravnanja i relevantnim članovima ESSB-a koji su odgovorni za nadzor središnjih drugih ugovornih strana s kojima su sklopljeni ugovori o međudjelovanju;
(f) središnjim bankama koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana.
4. Središnja druga ugovorna strana iz stavka 1. podnosi svoj zahtjev ESMA-i.
Središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev pruža ESMA-i sve informacije potrebne za njezino priznavanje. ESMA u roku od 30 radnih dana od primitka zahtjeva ocjenjuje je li zahtjev potpun. Ako zahtjev nije potpun, ESMA određuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev mora pružiti dodatne informacije. Sve informacije koje primi od središnje druge ugovorne strane koja podnosi zahtjev ESMA odmah šalje kolegiju za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.
Odluka o priznavanju temelji se na uvjetima utvrđenima u stavku 2. za središnje druge ugovorne strane prve razine rizika i u stavku 2. točkama od (a) do (d) te stavku 2.b za središnje druge ugovorne strane druge razine rizika. U roku od 180 radnih dana od utvrđivanja potpunosti zahtjeva u skladu s drugim podstavkom, ESMA, uz detaljno obrazloženje, u pisanom obliku obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev je li priznavanje odobreno ili odbijeno.
ESMA na svojim internetskim stranicama objavljuje popis središnjih drugih ugovornih strana priznatih u skladu s ovom Uredbom, pri čemu navodi jesu li klasificirane kao središnje druge ugovorne strane prve razine rizika ili kao središnje druge ugovorne strane druge razine rizika.
5. Nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz stavka 3. ESMA preispituje priznavanje središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji:
(a) ako ta središnja druga ugovorna strana namjerava proširiti ili smanjiti opseg svojih aktivnosti i usluga u Uniji, u kojem slučaju središnja druga ugovorna strana o tome mora obavijestiti ESMA-u i podnijeti joj sve potrebne informacije; i
(b) u svakom slučaju najmanje svakih pet godina.
To se preispitivanje provodi u skladu sa stavcima od 2. do 4.
Ako se preispitivanje provodi u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ovoga stavka, središnja druga ugovorna strana nije obvezna podnijeti novi zahtjev za priznavanje, već ESMA-i dostavlja sve informacije potrebne za preispitivanje njezina priznavanja. Ako ESMA preispita priznavanje središnje druge ugovorne strane s poslovnim nastanom u trećoj zemlji u skladu s prvim podstavkom točkom (b) ovog stavka, ESMA to preispitivanje ne tretira kao zahtjev za priznavanje relevantne priznate središnje druge ugovorne strane.
Ako nakon preispitivanja iz prvog podstavka ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu treće zemlje koja je klasificirana kao središnja druga ugovorna strana prve razine rizika trebalo klasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika, ESMA određuje odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najviše 18 mjeseci, tijekom kojeg središnja druga ugovorna strana mora ispuniti zahtjeve iz stavka 2.b. ESMA može produljiti to razdoblje prilagodbe za još najviše šest mjeseci na obrazložen zahtjev središnje druge ugovorne strane ili nadležnog tijela odgovornoga za nadzor članova sustava poravnanja ako je takvo produljenje opravdano iznimnim okolnostima i posljedicama za članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji.
6. Komisija može donijeti provedbeni akt u skladu s člankom 5. Uredbe (EU) br. 182/2011 kojim se utvrđuje:
(a) da se pravnim i nadzornim sustavima treće zemlje osigurava da središnje druge ugovorne strane koje imaju odobrenje u toj trećoj zemlji na kontinuiranoj osnovi ispunjavaju pravno obvezujuće zahtjeve koji su istovrijedni zahtjevima utvrđenima u glavi IV. ove Uredbe;
(b) da te središnje druge ugovorne strane na kontinuiranoj osnovi podliježu djelotvornom nadzoru i izvršenju u toj trećoj zemlji;
(c) da se pravnim okvirom te treće zemlje predviđa djelotvoran istovrijedan sustav za priznavanje središnjih drugih ugovornih strana kojima je izdano odobrenje u skladu s pravnim sustavima trećih zemalja.
Komisija može uvjetovati primjenu provedbenog akta iz prvog podstavka time da treća zemlja djelotvorno i na kontinuiranoj osnovi ispunjava sve u njemu utvrđene zahtjeve te time da ESMA može djelotvorno ispunjavati svoje odgovornosti u pogledu središnjih drugih ugovornih strana trećih zemalja priznatih u skladu sa stavcima 2 i 2.b ili u pogledu praćenja iz stavka 6.b, među ostalim sklapanjem i primjenom dogovora o suradnji iz stavka 7.
Ako je to u interesu Unije i uzimajući u obzir potencijalne rizike za financijsku stabilnost Unije zbog očekivanog poslovanja članova sustava poravnanja i mjesta trgovanja s poslovnim nastanom u Uniji sa središnjim drugim ugovornim stranama s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, Komisija može donijeti provedbeni akt iz prvog podstavka neovisno o tome jesu li ispunjeni uvjeti iz točke (c) tog podstavka.
6.a Komisija može donijeti delegirani akt u skladu s člankom 82. radi dodatnog određivanja kriterija iz stavka 6. točaka (a), (b) i (c).
6.b ESMA prati regulatorna i nadzorna kretanja u trećim zemljama za koje su doneseni provedbeni akti u skladu sa stavkom 6.
Ako ESMA utvrdi da u tim trećim zemljama postoje regulatorna ili nadzorna kretanja koja bi mogla utjecati na financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica, o tome bez odgode obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i članove kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c. Sa svim takvim informacijama postupa se kao s povjerljivim informacijama.
ESMA jedanput godišnje Komisiji i članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja iz članka 25.c podnosi povjerljivo izvješće o regulatornim i nadzornim kretanjima u trećim zemljama iz prvog podstavka.
7. ESMA uspostavlja djelotvorne dogovore o suradnji s relevantnim nadležnim tijelima trećih zemalja čiji su pravni i nadzorni okviri priznati kao istovrijedni ovoj Uredbi u skladu sa stavkom 6.
7.a Ako ESMA još nije odredila razinu rizika središnje druge ugovorne strane ili ako je utvrdila da su sve ili neke središnje druge ugovorne strane u relevantnoj trećoj zemlji središnje druge ugovorne strane prve razine rizika, u dogovorima o suradnji iz stavka 7. vodi se računa o riziku koji predstavljaju usluge poravnanja koje pružaju te središnje druge ugovorne strane i određuju se:
(a) mehanizam za godišnju razmjenu informacija između ESMA-e, središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) i nadležnih tijela predmetnih trećih zemalja kako bi ESMA mogla:
i. osigurati da središnja druga ugovorna strana ispunjava uvjete za priznavanje iz stavka 2.;
ii. prepoznati svaki potencijalno bitan utjecaj na tržišnu likvidnost ili na financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica; i
iii. pratiti aktivnosti poravnanja posredstvom jedne ili više središnjih drugih ugovornih strana s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji koje obavljaju članovi sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ili su dio grupe koja u Uniji podliježe nadzoru na konsolidiranoj osnovi;
(b) iznimno, mehanizam za tromjesečnu razmjenu informacija kojim se traže detaljne informacije koje obuhvaćaju aspekte iz stavka 2.a, a posebno informacije o bitnim promjenama modela i parametara rizika, proširenju aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane i promjenama u strukturi računa klijenata, kako bi se utvrdilo je li središnja druga ugovorna strana potencijalno blizu da postane ili je vjerojatno da će postati sistemski važna za financijsku stabilnost Unije odnosno jedne ili više njezinih država članica, kao i mehanizam za razmjenu informacija o kretanjima na tržištu koja bi mogla imati posljedice za financijsku stabilnost Unije;
(c) mehanizam za brzo obavješćivanje ESMA-e ako nadležno tijelo treće zemlje smatra da središnja druga ugovorna strana koju nadzire krši uvjete iz svojeg odobrenja ili iz drugog propisa koji se na nju primjenjuje;
(d) mehanizam za brzo obavješćivanje ESMA-e od strane nadležnog tijela treće zemlje ako središnja druga ugovorna strana treće zemlje koju nadzire to nadležno tijelo namjerava proširiti ili smanjiti svoje usluge ili aktivnosti poravnanja;
(e) postupci potrebni za djelotvorno praćenje regulatornih i nadzornih kretanja u određenoj trećoj zemlji;
(f) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja bez nepotrebne odgode obavijestila ESMA-u, kolegij za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja iz članka 25.c i središnje banke izdanja iz stavka 3. točke (f) o svim kriznim situacijama povezanima s priznatom središnjom drugom ugovornom stranom, među ostalim o kretanjima na financijskim tržištima, koje bi mogle nepovoljno utjecati na tržišnu likvidnost i stabilnost financijskog sustava u Uniji odnosno u nekoj njezinoj državi članici te o postupcima i planovima za nepredvidive situacije kojima bi se odgovorilo na takve situacije;
(g) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja osigurala djelotvorno izvršenje odluka koje ESMA donese u skladu s člancima 25.f i 25.j, člankom 25.k stavkom 1. točkom (b), te člancima 25.l, 25.m i 25.p;
(h) suglasnost tijela treće zemlje za daljnju razmjenu svih informacija koje su dostavila ESMA-i u okviru dogovora o suradnji s tijelima iz stavka 3. i članovima kolegija za središnje druge ugovorne strane iz trećih zemalja, podložno zahtjevima o čuvanju profesionalne tajne utvrđenima u članku 83.
7.b Ako ESMA utvrdi da je barem jedna središnja druga ugovorna strana u relevantnoj trećoj zemlji središnja druga ugovorna strana druge razine rizika, u dogovorima o suradnji iz stavka 7. za te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika utvrđuje se najmanje sljedeće:
(a) elementi iz stavka 7.a točaka (a), (c), (e), (f) i (h), ako već nisu uspostavljeni dogovori o suradnji s relevantnom trećom zemljom na temelju tog stavka;
(b) mehanizam za razmjenu informacija između ESMA-e, središnjih banaka izdanja iz stavka 3. točke (f) i nadležnih tijela predmetnih trećih zemalja, barem jednom mjesečno ovisno o potrebi, uključujući pristup svim informacijama koje ESMA zatraži radi usklađenosti središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz stavka 2.b;
(c) postupci koji koordinacije nadzornih aktivnosti, uključujući suglasnost tijela trećih zemalja za istrage i izravne nadzore u skladu s člankom 25.g odnosno člankom 25.h;
(d) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja osigurala djelotvorno izvršenje odluka koje ESMA donese u skladu s člankom 25.b, člancima od 25.f do 25.m, člankom 25.p i člankom 25.q;
(e) postupci potrebni kako bi tijela trećih zemalja:
i. savjetovala se s ESMA-om o pripremi i procjeni planova oporavka i o pripremi planova sanacije u vezi s aspektima relevantnima za Uniju ili jednu ili više njezinih država članica;
ii. bez nepotrebne odgode obavijestila ESMA-u o izradi planova oporavka i planova sanacije te o svim naknadnim značajnim promjenama tih planova u vezi s aspektima koji su relevantni za Uniju ili jednu ili više njezinih država članica;
iii. bez nepotrebne odgode obavijestila ESMA-u ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika namjerava aktivirati svoj plan oporavka ili ako su tijela treće zemlje utvrdila da postoje naznake nove krizne situacije koja bi mogla utjecati na poslovanje te središnje druge ugovorne strane druge razine rizika, posebno na njezinu sposobnost pružanja usluga poravnanja ili ako tijela treće zemlje u bliskoj budućnosti planiraju poduzeti određenu sanacijsku mjeru.
7.c Ako ESMA smatra da nadležno tijelo treće zemlje ne primjenjuje odredbe utvrđene u dogovoru o suradnji sklopljenom u skladu sa stavcima 7., 7.a i 7.b, o tome povjerljivo i bez odgode obavješćuje Komisiju. Komisija u tom slučaju može odlučiti preispitati provedbeni akt donesen u skladu sa stavkom 6.
8. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju podaci koje središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev pruža ESMA-i u svom zahtjevu za priznavanje.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Objava, priroda, izvršenje i namjena globa i periodičnih novčanih kazni
Članak 25.m.
1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu izrečenu u skladu s člancima 25.j i 25.k ove Uredbe, osim ako bi se takvom javnom objavom ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjerna šteta uključenim stranama. Takva objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.
2. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.j i 25.k administrativne su prirode.
3. Ako ESMA odluči da neće izreći nikakve globe ili novčane kazne, ona o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i relevantna nadležna tijela treće zemlje i navodi razloge za svoju odluku.
4. Globe i periodične novčane kazne izrečene u skladu s člancima 25.j i 25.k izvršive su.
Izvršenje je uređeno pravilima građanskog postupka koja su na snazi u državi članici ili trećoj zemlji u kojoj se izvršenje provodi.
5. Iznosi globa i periodičnih novčanih kazni prihod su općeg proračuna Europske unije.
Usporediva usklađenost
Članak 25.a.
1. Središnja druga ugovorna strana iz članka 25. stavka 2.b može podnijeti obrazloženi zahtjev da ESMA procijeni može li se smatrati da je ta središnja druga ugovorna strana svojom usklađenošću s primjenjivim okvirom treće zemlje, uzimajući u obzir odredbe provedbenog akta donesenoga u skladu s člankom 25. stavkom 6., usklađena sa zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. ESMA zahtjev odmah šalje kolegiju za središnje druge ugovorne strane trećih zemalja.
2. U zahtjevu iz stavka 1. ovog članka navodi se činjenična osnova za utvrđivanje usporedivosti te obrazloženje zašto su usklađenošću sa zahtjevima koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 16. i glavama IV. i V. Središnja druga ugovorna strana druge razine rizika podnosi svoj obrazloženi zahtjev iz stavka 1. u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka.
ESMA odobrava usporedivu usklađenost, djelomično ili u cijelosti, ako na temelju obrazloženog zahtjeva iz stavka 1. ovog članka odluči da se smatra da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika koja ispunjava relevantne zahtjeve koji se primjenjuju u trećoj zemlji ispunjava zahtjeve utvrđene u članku 16. i glavama IV. i V. te time ispunjava zahtjev za priznavanje iz članka 25. stavka 2.b točke (a).
ESMA u cijelosti ili u vezi s određenim zahtjevom povlači usporedivu usklađenost ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika više ne ispunjava uvjete za usporedivu usklađenost i ako ta središnja druga ugovorna strana u zadanom roku nije poduzela korektivne mjere koje je zatražila ESMA. Pri određivanju datuma učinka odluke o povlačenju usporedive usklađenosti ESMA nastoji predvidjeti primjereno razdoblje prilagodbe koje ne smije biti dulje od šest mjeseci.
Ako odobri usporedivu usklađenost, ESMA je i dalje odgovorna za obavljanje svojih dužnosti i svojih zadaća na temelju ove Uredbe, posebno onih iz članaka 25. i 25.b, te nastavlja izvršavati svoje ovlasti iz članaka 25.c, 25.d, od 25.f do 25.m te 25.p i 25.q.
Ne dovodeći u pitanje sposobnost ESMA-e da obavlja svoje zadaće iz ove Uredbe, ako ESMA odobri usporedivu usklađenost, ona se sporazumijeva o administrativnim dogovorima s tijelom treće zemlje u cilju da se osigura odgovarajuća razmjena informacija i suradnja kako bi ESMA kontinuirano pratila ispunjavanje zahtjeva za usporedivu usklađenost.
3. Kako bi se osiguralo da procjena iz stavka 1. stvarno odražava regulatorne ciljeve koji se žele postići zahtjevima utvrđenima u članku 16. i glavama IV. i V. te interese Unije u cjelini, Komisija donosi delegirani akt kojim se određuje sljedeće:
(a) minimalni elementi koje treba procijeniti za potrebe stavka 1. ovog članka;
(b) modaliteti i uvjeti za provedbu procjene.
Komisija donosi delegirani akt iz prvog podstavka u skladu s člankom 82. do 2. siječnja 2021.
Preispitivanje od strane Suda
Članak 25.n.
Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA izrekla globu ili periodičnu novčanu kaznu. On može poništiti, smanjiti ili povećati izrečenu globu ili periodičnu novčanu kaznu.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Investicijska politika
Članak 47.
1. Središnja druga ugovorna strana ulaže svoja financijska sredstva samo u gotovinu ili u visoko likvidne financijske instrumente koji nose minimalni tržišni i kreditni rizik. Ulaganja središnje druge ugovorne strane moraju biti takva da ih je moguće brzo unovčiti uz minimalni negativan učinak na cijene.
2. Iznos kapitala, uključujući zadržanu dobit i rezerve središnje druge ugovorne strane koji nisu uloženi u skladu sa stavkom 1., ne uzimaju se u obzir za potrebe članka 16. stavka 2. ili članka 45. stavka 4.
3. Financijski instrumenti koji služe kao iznosi nadoknade ili doprinosi u jamstveni fond deponiraju se, kada su dostupni, kod upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira koji osiguravaju punu zaštitu tih financijskih instrumenata. Mogu se koristiti i drugi vrlo sigurni aranžmani s financijskim institucijama koje imaju odobrenje.
4. Gotovinski depoziti središnje druge ugovorne strane obavljaju se putem vrlo sigurnih aranžmana s financijskim institucijama koje imaju odobrenje ili uporabom stalno raspoloživih sredstava središnjih banaka ili drugim sličnim načinom koji utvrde središnje banke.
5. Kada središnja druga ugovorna strana deponira imovinu kod treće strane, ona osigurava mogućnost odvojene identifikacije imovine koja pripada članovima sustava poravnanja od imovine koja pripada središnjoj drugoj ugovornoj strani pomoću različito naslovljenih računa u knjigama treće strane ili nekim drugim istovrijednim mjerama kojima se postiže ista razina zaštite. Središnja druga ugovorna strana ima otvoren pristup financijskim instrumentima kada je to potrebno.
6. Središnja druga ugovorna strana ne ulaže svoj kapital ili iznose koji proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u člancima 41., 42., 43. ili 44. u vlastite vrijednosne papire ili vrijednosne papire njenog matičnog društva ili društva kćeri.
7. Pri donošenju odluka o ulaganju, središnja druga ugovorna strana uzima u obzir njenu ukupnu izloženost kreditnom riziku prema pojedinačnim dužnicima i osigurava da njena ukupna izloženost svakom pojedinačnom dužniku ostane u prihvatljivim granicama koncentracije.
8. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju financijski instrumenti koji se mogu smatrati visoko likvidnima i koji nose minimalni kreditni i tržišni rizik kako je navedeno u stavku 1., vrlo sigurni aranžmani iz stavaka 3. i 4. i granice koncentracije iz stavka 7.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Kontinuirano ispunjavanje uvjeta za priznavanje
Članak 25.b.
1. ESMA je odgovorna za obavljanje zadaća koje proizlaze iz ove Uredbe i odnose se na nadzor, na kontinuiranoj osnovi, usklađenosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a). Kada je riječ o odlukama na temelju članaka 41., 44., 46., 50. i 54., ESMA se savjetuje sa središnjim bankama izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) u skladu s člankom 24.b stavkom 1.
ESMA je od svake središnje druge ugovorne strane druge razine rizika dužna zatražiti sljedeće:
(a) potvrdu najmanje jedanput godišnje da su zahtjevi iz članka 25. stavka 2.b točaka (a), (c) i (d) i dalje ispunjeni;
(b) redovite informacije i podatke kako bi ESMA mogla nadzirati usklađenost te središnje druge ugovorne strane sa zahtjevima iz članka 25. stavka 2.b točke (a).
Ako pojedina središnja banka izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) smatra da središnja druga ugovorna strana druge razine rizika više ne ispunjava uvjet iz članka 25. stavka 2.b točke (b), o tome odmah obavješćuje ESMA-u.
2. Ako središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ESMA-i ne dostavi potvrdu iz stavka 1. drugog podstavka ili ako ESMA primi obavijest u skladu sa stavkom 1. trećim podstavkom, smatra se da središnja druga ugovorna strana više ne ispunjava uvjete za priznavanje na temelju članka 25. stavka 2.b te se primjenjuje postupak utvrđen u članku 25.p stavcima 2., 3. i 4.
3. ESMA u suradnji s ESRB-om provodi procjene otpornosti priznatih središnjih drugih ugovornih strana druge razine rizika na nepovoljna tržišna kretanja u skladu s člankom 32. stavkom 2. Uredbe EU br. 1095/2010, u koordinaciji s procjenama iz članka 24.a stavka 7. točke (b). Središnje banke izdanja iz članka 25. stavka 3. točke (f) mogu doprinijeti takvim procjenama pri obavljanju svojih zadaća monetarne politike. ESMA pri provedbi tih procjena obuhvaća barem financijske i operativne rizike te osigurava dosljednost s procjenama otpornosti središnjih drugih ugovornih strana Unije provedenih na temelju članka 24.a stavka 7. točke (b) ove Uredbe.
Nadzorne mjere ESMA-e
Članak 25.q.
1. Ako u skladu s člankom 25.i stavkom 5. ustanovi da je središnja druga ugovorna strana druge razine rizika počinila neku od povreda navedenih u Prilogu III., ESMA donosi jednu ili više sljedećih odluka, kojima:
(a) zahtijeva od središnje druge ugovorne strane da prekine povredu;
(b) izriče globe u skladu s člankom 25.j;
(c) izdaje javne obavijesti;
(d) povlači priznavanje središnje druge ugovorne strane ili njezino priznavanje za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata u skladu s člankom 25.p.
2. ESMA pri donošenju odluka iz stavka 1. uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:
(a) trajanju i učestalosti povrede;
(b) jesu li povredom otkrivene ozbiljne ili sistemske slabosti u postupcima središnje druge ugovorne strane ili u njezinim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;
(c) je li povreda prouzročila ili olakšala financijska kaznena djela ili je na neki način povezana s njima;
(d) je li povreda počinjena namjerno ili iz nemara.
3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje dotičnu središnju drugu ugovornu stranu o svakoj odluci koju donese na temelju stavka 1. i dostavlja je relevantnim nadležnim tijelima treće zemlje i Komisiji. ESMA objavljuje svaku takvu odluku na svojim internetskim stranicama u roku od 10 radnih dana od dana njezina donošenja.
ESMA prilikom objave svoje odluke kako je navedeno u prvom podstavku objavljuje i da dotična središnja druga ugovorna strana ima pravo na žalbu protiv odluke i, prema potrebi, činjenicu da je žalba podnesena, navodeći da takva žalba nema odgodni učinak kao i činjenicu da Odbor za žalbe ESMA-e može suspendirati primjenu osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Namira
Članak 50.
1. Kada je to izvodivo i moguće, središnja druga ugovorna strana se koristi novcem središnje banke za namiru svojih transakcija. Kada se ne koristi novac središnje banke, poduzimaju se koraci za strogo ograničavanje rizika namire gotovog novca.
2. Središnja druga ugovorna strana jasno navodi svoje obveze u pogledu isporuke financijskih instrumenata, kao i podatak ima li obvezu izvršavati ili primati isporuku financijskog instrumenta ili nadoknađuje li sudionicima gubitke koji nastanu u postupku isporuke.
3. Kada središnja druga ugovorna strana ima obvezu izvršavati ili primati isporuke financijskih instrumenata, ona eliminira osnovni rizik uporabom mehanizma isporuka po plaćanju (engl. delivery-versus-payment) ako je to moguće.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Zahtjev za informacije
Članak 25.f.
1. ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od priznatih središnjih drugih ugovornih strana i povezanih trećih strana kojima su te središnje druge ugovorne strane izdvojile poslovne funkcije ili aktivnosti da pruže sve informacije koje su ESMA-i potrebne za praćenje pružanja usluga ili aktivnosti poravnanja tih središnjih drugih ugovornih strana u Uniji i za obavljanje njezinih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
Informacije iz prvog podstavka zatražene na temelju običnog zahtjeva mogu biti periodične ili jednokratne prirode.
2. Prilikom slanja običnog zahtjeva za informacije u skladu sa stavkom 1. ESMA navodi sve sljedeće podatke:
(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu zahtjeva;
(b) svrhu zahtjeva;
(c) informacije koje se zahtijevaju;
(d) rok za pružanje informacija;
(e) obavijest osobi od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna pružiti informacije, ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev pružene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće;
(f) globu predviđenu u članku 25.j u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. ako su odgovori na postavljana pitanja netočni ili obmanjujući.
3. Prilikom zahtijevanja da se informacije pruže odlukom u skladu sa stavkom 1. ESMA navodi sve sljedeće podatke:
(a) upućivanje na ovaj članak kao pravnu osnovu zahtjeva;
(b) svrhu zahtjeva;
(c) informacije koje se zahtijevaju;
(d) rok za pružanje informacija;
(e) periodične novčane kazne predviđene u članku 25.k ako su zahtijevane informacije nepotpune;
(f) globu predviđenu u članku 25.j u vezi s točkom (a) odjeljka V. Priloga III. zbog toga što nisu pružene informacije koje se zahtijevaju ili ako su odgovori na postavljena pitanja netočni ili obmanjujući; i
(g) pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na pokretanje postupka za preispitivanje odluke pred Sudom Europske unije („Sud”) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. Osobe iz stavka 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe ovlaštene zakonom ili njihovim statutom za njihovo zastupanje, pružaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu pružiti informacije u ime svojih klijenata. Potonji su i dalje u potpunosti odgovorni ako su pružene informacije nepotpune, netočne ili obmanjujuće.
5. ESMA bez odgode šalje presliku običnog zahtjeva ili svoje odluke relevantnom nadležnom tijelu treće zemlje u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacije imaju prebivalište ili poslovni nastan.
GLAVA V. UGOVORI O MEĐUDJELOVANJU
Ugovori o međudjelovanju
Članak 51.
1. Središnja druga ugovorna strana može sklopiti ugovore o međudjelovanju s drugom središnjom ugovornom stranom ako su ispunjeni uvjeti utvrđeni u člancima 52., 53. i 54.
2. Prilikom sklapanja ugovora o međudjelovanju s drugom središnjom drugom ugovornom stranom radi pružanja usluga određenom mjestu trgovanja, središnja druga ugovorna strana ima nediskriminirajući pristup, kako podacima koji su joj potrebni za obavljanje njenih funkcija s tog određenog mjesta trgovanja, pod uvjetom da središnja druga ugovorna strana ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje utvrđuje mjesto trgovanja, tako i dotičnom sustavu za namiru.
3. Sklapanje ugovora o međudjelovanju ili pristup izvorima podataka ili sustavu za namiru iz stavaka 1. i 2. odbija se ili ograničava, izravno ili neizravno, samo radi kontrole eventualnih rizika koji proizlaze iz takvog ugovora ili pristupa.
Upravljanje rizicima
Članak 52.
1. Središnje druge ugovorne strane koje sklapaju ugovore o međudjelovanju:
(a) uspostavljaju primjerene politike, postupke i sustave za učinkovitu identifikaciju, praćenje i upravljanje rizicima koji proizlaze iz takvog ugovora kako bi mogle pravodobno ispunjavati svoje obveze;
(b) dogovaraju se o njihovim odnosnim pravima i obvezama, uključujući mjerodavno pravo koje uređuje njihove odnose;
(c) identificiraju, prate i učinkovito upravljaju kreditnim i likvidnosnim rizikom tako da neispunjavanje obveza člana sustava poravnanja jedne središnje druge ugovorne strane ne utječe na središnju drugu ugovornu stranu koja je obuhvaćena ugovorom o međudjelovanju;
(d) identificiraju, prate i rješavaju moguće međuovisnosti i korelacije koji proizlaze iz ugovora o međudjelovanju i koji mogu utjecati na kreditni i likvidnosni rizik vezano uz koncentracije članova sustava poravnanja, i objedinjenih financijskih sredstava.
Za potrebe točke (b) prvog podstavka, središnje druge ugovorne strane koriste se istim pravilima o trenutku ulaska naloga za prijenos u odnosne sustave i o trenutku neopozivosti kako je utvrđeno u Direktivi 98/26/EZ, prema potrebi.
Za potrebe točke (c) prvog podstavka, uvjeti ugovora utvrđuju postupak za upravljanje posljedicama neispunjavanja obveza kada jedna od središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopljen ugovor o međudjelovanju ne ispunjava obveze.
Za potrebe točke (d) prvog podstavka, središnje druge ugovorne strane provode strogu kontrolu nad ponovnom uporabom kolaterala članova sustava poravnanja u okviru ugovora, ako im to dopuštaju njihova nadležna tijela. Ugovorom se utvrđuje na koji se način postupa s tim rizicima, uzimajući u obzir dovoljno pokriće i potrebu za ograničavanjem zaraze.
2. Kada se modeli za upravljanje rizicima kojima se koriste središnje druge ugovorne strane za pokriće njihove izloženosti njihovim članovima sustava poravnanja ili njihove međusobne izloženosti razlikuju, središnje druge ugovorne strane utvrđuju te razlike, ocjenjuju rizike koji mogu proizlaziti iz njih i poduzimaju mjere i osiguravaju dodatna financijska sredstva kojima se ograničava njihov učinak na ugovor o međudjelovanju kao i njihove moguće posljedice u smislu rizika zaraze i osiguravaju da te razlike ne utječu na sposobnost središnjih drugih ugovornih strana za upravljanje posljedicama neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja.
3. Sve povezane troškove koji proizlaze iz stavaka 1. i 2. snosi središnja druga ugovorna strana koja traži međudjelovanje ili pristup, osim ako je drukčije ugovoreno između strana.
Pružanje iznosa nadoknade između središnjih drugih ugovornih strana
Članak 53.
1. Središnja druga ugovorna strana razlikuje u računima imovinu i pozicije koji se drže za račun središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju.
2. Kada središnja druga ugovorna strana koja sklopi ugovor o međudjelovanju s drugom središnjom ugovornom stranom pruži samo inicijalne iznose nadoknade toj središnjoj drugoj ugovornoj strani u skladu s ugovorom o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, središnja druga ugovorna strana primatelj nema pravo uporabe iznosa nadoknade koje je pružila druga središnja druga ugovorna strana.
3. Kolateral primljen u obliku financijskih instrumenata deponira se kod upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira prijavljenih u skladu s Direktivom 98/26/EZ.
4. Imovina iz stavaka 1. i 2. dostupna je središnjoj drugoj ugovornoj strani primatelju samo u slučaju da središnja druga ugovorna strana koja je pružila kolateral u okviru ugovora o međudjelovanju ne ispunjava obveze.
5. U slučaju da središnja druga ugovorna strana koja je primila kolateral u okviru ugovora o međudjelovanju ne ispunjava obveze, kolateral iz stavaka 1. i 2. odmah se vraća središnjoj drugoj ugovornoj strani koja ga je pružila.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Registracija trgovinskog repozitorija
Članak 55.
1. Trgovinski repozitorij se registrira kod ESMA-e za potrebe članka 9.
2. Kako bi bio prihvatljiv za registraciju u skladu s ovim člankom, trgovinski repozitorij je pravna osoba s poslovnim nastanom u Uniji koja ispunjava zahtjeve utvrđene u glavi VII.
3. Registracija trgovinskog repozitorija proizvodi učinke na cijelom području Unije.
4. Registrirani trgovinski repozitorij stalno ispunjava uvjete za registraciju. Trgovinski repozitorij, bez nepotrebnog odlaganja, obavješćuje ESMA-u o svim značajnim promjenama uvjeta za registraciju.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Izmjene prilogâ III. i IV.
Članak 25.o.
Kako bi se uzele u obzir izmjene članka 16. i glava IV. i V., Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. kako bi osigurala da povrede iz Priloga III. odgovaraju zahtjevima iz članka 16. i glava IV. i V.
Kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. u vezi s mjerama za izmjenu Priloga IV.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Obavješćivanje nadležnih tijela i savjetovanje s nadležnim tijelima prije registracije
Članak 57.
1. Ako je trgovinski repozitorij koji podnosi zahtjev za registraciju subjekt kojemu je nadležno tijelo države članice u kojoj ima poslovni nastan izdalo odobrenje ili ga je registriralo, ESMA, bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje to nadležno tijelo i savjetuje se s tim nadležnim tijelom prije registracije trgovinskog repozitorija.
2. ESMA i mjerodavno nadležno tijelo razmjenjuju sve informacije koje su potrebne za registraciju trgovinskog repozitorija kao i za nadzor usklađenosti tog subjekta s uvjetima za registraciju ili za izdavanje odobrenja u državi članici u kojoj ima poslovni nastan.
GLAVA III. IZDAVANJE ODOBRENJA I NADZOR SREDIŠNJIH DRUGIH UGOVORNIH STRANA / POGLAVLJE 4. Odnosi s trećim zemljama
Povlačenje priznavanja
Članak 25.p.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 25.q i podložno sljedećim stavcima, ESMA nakon savjetovanja s tijelima i subjektima iz članka 25. stavka 3. povlači odluku o priznavanju donesenu u skladu s člankom 25. u sljedećim slučajevima:
(a) ako se dotična središnja druga ugovorna strana nije koristila priznavanjem u roku od šest mjeseci, izričito se odrekne priznavanja ili prestane poslovati tijekom razdoblja duljeg od šest mjeseci;
(b) ako je dotična središnja druga ugovorna strana ostvarila priznavanje na temelju lažnih navoda ili na neki drugi nezakonit način;
(c) ako dotična središnja druga ugovorna strana ozbiljno i sustavno krši bilo koji primjenjivi zahtjev za priznavanje utvrđen u ovoj Uredbi ili ako prestane ispunjavati bilo koji uvjet za priznavanje utvrđen u članku 25. te ako nije unutar primjerenog utvrđenog roka od najviše godinu dana poduzela korektivne mjere koje je ESMA naložila;
(d) ako ESMA ne može djelotvorno ispunjavati svoje odgovornosti u skladu s ovom Uredbom u vezi s dotičnom središnjom drugom ugovornom stranom jer tijelo treće zemlje te središnje druge ugovorne strane nije ESMA-i pružilo sve relevantne informacije ili ne surađuje s ESMA-om u skladu s člankom 25. stavkom 7.;
(e) u slučaju povlačenja ili suspenzije provedbenog akta iz članka 25. stavka 6. ili neispunjenja bilo kojeg od uvjeta povezanih s tim aktom.
ESMA povlačenje priznavanja može ograničiti na određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata.
ESMA pri određivanju datuma stupanja na snagu odluke o povlačenju priznavanja nastoji što više smanjiti potencijalne poremećaje na tržištu i predviđa primjereno razdoblje prilagodbe koje ne smije biti dulje od dvije godine.
2. Prije povlačenja priznavanja u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ESMA razmatra mogućnost primjene mjera iz članka 25.q stavka 1. točaka (a), (b) i (c).
Ako ESMA utvrdi da nisu poduzete korektivne mjere u roku utvrđenome u skladu sa stavkom 1. točkom (c) ovog članka ili da poduzete mjere nisu primjerene i nakon savjetovanja s tijelima iz članka 25. stavka 3., ESMA povlači odluku o priznavanju.
3. ESMA bez nepotrebne odgode obavješćuje relevantno nadležno tijelo treće zemlje o odluci o povlačenju priznavanja priznate središnje druge ugovorne strane.
4. Svako tijelo iz članka 25. stavka 3. koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1. može od ESMA-e zahtijevati da ispita jesu li ispunjeni uvjeti za povlačenje priznavanja dotične priznate središnje druge ugovorne strane ili njezina priznavanja za određenu uslugu, aktivnost ili vrstu financijskih instrumenata. Ako odluči da neće povući priznavanje dotične središnje druge ugovorne strane, ESMA tijelu koje je podnijelo zahtjev daje cjelovito obrazloženje.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Razmatranje zahtjeva
Članak 58.
1. ESMA, u roku 40 radnih dana od obavijesti iz trećeg podstavka članka 56. stavka 2., razmatra zahtjev za registraciju na temelju usklađenosti trgovinskog repozitorija s člancima 78. do 81. i donosi detaljno obrazloženu odluku o registraciji ili odluku o odbijanju registracije.
2. Odluka koju donosi ESMA u skladu sa stavkom 1. proizvodi učinke od petog radnog dana od njezina donošenja.
Obavješćivanje o odlukama ESMA-e o registraciji
Članak 59.
1. Kada ESMA donese odluku o registraciji ili odluku o odbijanju ili oduzimanju registracije, ona u roku pet radnih dana o svojoj odluci obavješćuje trgovinski repozitorij, uz navođenje detaljnog obrazloženja.
ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo iz članka 57. stavka 1. o svojoj odluci.
2. ESMA o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1. obavješćuje Komisiju.
3. ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis trgovinskih repozitorija registriranih u skladu s ovom Uredbom. Taj se popis ažurira u roku pet radnih dana od donošenja odluke u skladu sa stavkom 1.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Opće odredbe
Članak 26.
1. Središnja druga ugovorna strana ima pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke za utvrđivanje, upravljanje, praćenje i izvješćivanje o rizicima kojima je središnja druga ugovorna strana izložena ili bi mogla biti izložena, te primjerene mehanizme unutarnje kontrole kao i odgovarajuće administrativne i računovodstvene postupke.
Ne dovodeći u pitanje ugovore o međudjelovanju iz glave V. ili provođenje politike ulaganja u skladu s člankom 47., središnja druga ugovorna strana ne smije biti niti postati član sustava poravnanja ni klijent niti dogovarati neizravno poravnanje s članom sustava poravnanja u cilju obavljanja aktivnosti poravnanja posredstvom središnje druge ugovorne strane.
2. Središnja druga ugovorna strana donosi politike i postupke koji su dovoljno učinkoviti kako bi osigurali usklađenost s ovom Uredbom, kao i usklađenost njenih direktora i zaposlenika sa svim odredbama ove Uredbe.
3. Središnja druga ugovorna strana održava organizacijsku strukturu kojom se osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje u obavljanju njezinih usluga i aktivnosti te upravlja tom strukturom. Koristi se primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima, uključujući IKT sustave kojima upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554 Europskog parlamenta i Vijeća(21).
4. Središnja druga ugovorna strana osigurava jasno odvajanje između linija odgovornosti za upravljanje rizicima i onima za ostale operacije središnje druge ugovorne strane.
5. Središnja druga ugovorna strana donosi, provodi i vodi politiku naknada koja promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima i koja ne stvara poticaje za ublažavanje standarda vezanih uz rizike.
7. Središnja druga ugovorna strana stavlja besplatno na raspolaganje javnosti svoje sustave upravljanja, pravila kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana i svoje pristupne kriterije za članstvo u sustavu poravnanja.
8. Središnja druga ugovorna strana podliježe čestim i neovisnim revizijama. Rezultati tih revizija dostavljaju se odboru središnje druge ugovorne strane i stavljaju se na raspolaganje ESMA-i i nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane.
9. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje minimalni sadržaj pravila i sustava upravljanja iz stavaka 1. do 8.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Izvršavanje ovlasti iz članaka 61. do 63.
Članak 60.
Ovlasti dodijeljene ESMA-i ili bilo kojem dužnosniku ESMA-e ili bilo kojoj drugoj osobi koju ovlasti ESMA u skladu s člancima 61. do 63. ne smiju se koristiti za zahtijevanje otkrivanja informacija ili dokumenata koji podliježu obvezi čuvanja povjerljivosti.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Više rukovodstvo i odbor
Članak 27.
1. Više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane ima dovoljno dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi osiguralo pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom.
2. Središnja druga ugovorna strana ima odbor. Najmanje jedna trećina, ali ne manje od dva člana tog odbora su neovisni. Predstavnici klijenata članova sustava poravnanja pozivaju se na sastanke odbora radi pitanja koja se odnose na članke 38. i 39. Naknade neovisnim i ostalim neizvršnim članovima odbora ne smiju biti povezane s poslovnim rezultatima središnje druge ugovorne strane.
Članovi odbora središnje druge ugovorne strane, uključujući njihove neovisne članove imaju dovoljno dobar ugled i primjerenu stručnost u području financijskih usluga, upravljanju rizicima i uslugama poravnanja.
2.a U sastavu odbora središnje druge ugovorne strane propisno se uzima u obzir načelo rodne ravnoteže.
3. Središnja druga ugovorna strana jasno određuje uloge i odgovornosti odbora i zapisnike sa sastanka odbora stavlja na raspolaganje nadležnom tijelu i revizorima.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Zahtjev za informacijama
Članak 61.
1. ESMA može na temelju običnog zahtjeva ili odluke zahtijevati od trgovinskih repozitorija i povezanih trećih strana kojima su trgovinski repozitoriji izdvojili poslovne funkcije ili aktivnosti da pruže sve informacije koje su joj potrebne za obavljanje njenih zadaća u skladu s ovom Uredbom.
2. Prilikom slanja običnog zahtjeva za informacijama u skladu sa stavkom 1., ESMA:
(a) upućuje na ovaj članak kao pravni temelj za zahtjev;
(b) navodi svrhu zahtjeva;
(c) određuje koje su informacije potrebne;
(d) utvrđuje vremenski rok u kojem treba pružiti informacije;
(e) obavješćuje osobu od koje se zahtijevaju informacije da nije obvezna pružiti informacije ali da u slučaju dobrovoljnog odgovora na zahtjev, pružene informacije ne smiju biti netočne ili obmanjujuće; i
(f) navodi globu predviđenu člankom 65. u vezi s točkom (a) odjeljka IV. Priloga I. u slučaju davanja netočnih ili obmanjujućih odgovora na postavljana pitanja.
3. Prilikom zahtjeva za dostavljanje podataka u skladu sa stavkom 1. na temelju odluke, ESMA:
(a) upućuje na ovaj članak kao pravni temelj za zahtjev;
(b) navodi svrhu zahtjeva;
(c) određuje koje su informacije potrebne;
(d) utvrđuje vremenski rok u kojem treba pružiti informacije;
(e) navodi periodične novčane kazne predviđene člankom 66. ako su dane tražene informacije nepotpune;
(f) navodi globu predviđenu člankom 65. u vezi s točkom (a) odjeljka IV. Priloga I. u slučaju davanja netočnih ili obmanjujućih odgovora na postavljana pitanja; i
(g) navodi pravo na podnošenje žalbe protiv odluke Odboru za žalbe ESMA-e i pravo na preispitivanje te odluke od strane Suda pravde Europske unije (Sud) u skladu s člancima 60. i 61. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. Osobe navedene u stavku 1. ili njihovi predstavnici i, u slučaju pravnih osoba ili udruženja bez pravne osobnosti, osobe koje su ovlaštene zakonom ili njihovim statutom, dostavljaju tražene informacije. Propisno ovlašteni odvjetnici mogu pružiti informacije u ime svojih klijenata. Potonji ostaju i nadalje u potpunosti odgovorni za nepotpunost, netočnost ili obmanjujuću prirodu pruženih informacija.
5. ESMA bez odlaganja šalje presliku običnog zahtjeva ili njene odluke nadležnom tijelu države članice u kojoj osobe iz stavka 1. na koje se odnosi zahtjev za informacijama imaju domicil ili poslovni nastan.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Odbor za rizike
Članak 28.
1. Središnja druga ugovorna strana osniva odbor za rizike, koji čine predstavnici njezinih članova sustava poravnanja, neovisni članovi odbora i predstavnici njezinih klijenata. Odbor za rizike može pozvati zaposlenike središnje druge ugovorne strane i vanjske neovisne stručnjake da prisustvuju sastancima odbora za rizik bez prava glasa. ESMA i nadležna tijela mogu tražiti da prisustvuju sastancima odbora za rizike bez prava glasa te da budu prikladno obaviješteni o aktivnostima i odlukama odbora za rizika. Savjeti odbora za rizike neovisni su o bilo kakvom izravnom utjecaju od strane uprave središnje druge ugovorne strane. Ni jedna skupina predstavnika ne može imati većinu u odboru za rizike.
2. Središnja druga ugovorna strana jasno određuje mandat, sustave upravljanja kojima se osigurava njena neovisnost, operativne postupke, pristupne kriterije i mehanizme za izbor članova odbora za rizik. Sustavi upravljanja javno su dostupni i njima se barem određuje da odborom za rizik predsjeda neovisni član odbora, da je izravno odgovoran odboru i da redovito održava sastanke.
3. Odbor za rizike savjetuje odbor o svim aranžmanima koji mogu utjecati na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane, poput znatne promjene u njezinu modelu rizika, postupcima u slučaju neispunjavanja obveza, kriterijima za prihvaćanje članova sustava poravnanja, poravnanju novih kategorija instrumenata ili eksternalizaciji funkcija. Odbor za rizike pravodobno obavješćuje upravni odbor o svim novim rizicima koji utječu na otpornost središnje druge ugovorne strane. Savjeti odbora za rizike ne zahtijevaju se u pogledu dnevnog poslovanja središnje druge ugovorne strane. Ulažu se odgovarajući napori radi savjetovanja s odborom za rizike o događajima koji utječu na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane u kriznim situacijama, među ostalim i o događajima koji su relevantni za izloženosti članova sustava poravnanja prema središnjoj drugoj ugovornoj strani te međuovisnostima s ostalim središnjim drugim ugovornim stranama.
4. Ne dovodeći u pitanje pravo ESMA-e i nadležnih tijela da budu prikladno obaviješteni, članovi odbora za rizike obvezni su čuvati povjerljivost informacija. Kada predsjednik odbora za rizike utvrdi da je određeni član u sukobu interesa ili bi mogao biti u sukobu interesa u vezi s određenim pitanjem, tom se članu neće dopustiti da glasa o tom pitanju.
5. Središnja druga ugovorna strana odmah obavješćuje ESMA-u, nadležno tijelo i odbor za rizike o svakoj odluci kojom odbor odluči da neće prihvatiti savjete odbora za rizike te obrazlaže takvu odluku. Odbor za rizike ili bilo koji član odbora za rizike mogu obavijestiti nadležno tijelo o svim područjima u vezi s kojima smatraju da savjeti odbora za rizike nisu prihvaćeni.
Dioničari i članovi s kvalificiranim udjelima
Članak 30.
1. Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako nije bilo obaviješteno o identitetu dioničara ili članova, bilo izravnih bilo neizravnih, te fizičkih ili pravnih osoba s kvalificiranim udjelima i o iznosima tih udjela.
2. Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako se ne uvjeri u prikladnost dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u središnjoj drugoj ugovornoj strani, uzimajući u obzir potrebu osiguravanja pouzdanog i razboritog upravljanja središnjom drugom ugovornom stranom. Ako je osnovan kolegij iz članka 18., taj kolegij izdaje mišljenje o prikladnosti dioničara ili članova s kvalificiranim udjelima u središnjoj drugoj ugovornoj strani, na temelju članka 19. i u skladu s postupkom iz članka 17.b.
3. Ako između središnje druge ugovorne strane i drugih fizičkih ili pravnih osoba postoji uska povezanost, nadležno tijelo izdaje odobrenje samo ako ta povezanost ne sprečava učinkovito obavljanje nadzornih funkcija.
4. Kada osobe iz stavka 1. imaju utjecaj koji vjerojatno može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom, nadležno tijelo poduzima odgovarajuće mjere kako bi se takva situacija okončala, što može uključiti oduzimanje odobrenja središnje druge ugovorne strane. Kolegij iz članka 18. izdaje mišljenje o tome je li vjerojatno da će taj utjecaj štetiti pouzdanom i razboritom upravljanju središnjom drugom ugovornom stranom te o predviđenim mjerama za okončanje te situacije, na temelju članka 19. i u skladu s postupkom iz članka 17.b.
5. Nadležno tijelo ne izdaje odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani ako zakoni, propisi ili administrativne mjere neke treće zemlje koji vrijede za jednu ili više fizičkih ili pravnih osoba s kojima je ta središnja druga ugovorna strana usko povezana, ili poteškoće u provođenju tih zakona, propisa ili administrativnih mjera, sprečavaju učinkovito obavljanje nadzornih funkcija.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Opće istrage
Članak 62.
1. S ciljem obavljanja svojih zadaća iz ove Uredbe, ESMA može provoditi potrebne istrage osoba iz članka 61. stavka 1. U tu svrhu, dužnosnici i ostale osobe koje ovlasti ESMA imaju ovlast:
(a) pregledati svu evidenciju, podatke, postupke i ostale materijale važne za obavljanje njenih zadaća, bez obzira na kojem se mediju čuvaju;
(b) izraditi ili dobivati ovjerene preslike ili izvode iz te evidencije, podataka, postupaka i ostalih materijala;
(c) pozvati i tražiti od osoba iz članka 61. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili osoblja usmena ili pisana objašnjenja o činjenicama ili dokumentima koji se odnose na predmet i svrhu nadzora i zabilježiti odgovore;
(d) ispitati sve ostale fizičke ili pravne osobe koje pristanu na takvo ispitivanje radi prikupljanja informacija koje se odnose na predmet istrage;
(e) tražiti evidenciju telefonskih razgovora i prometa podataka.
2. Dužnosnici i ostale osobe koje je ESMA ovlastila za potrebe istraga iz stavka 1. izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha istrage. U tom ovlaštenju se navode i periodične novčane kazne predviđene člankom 66. u slučaju kada tražena evidencija, podaci, postupci ili drugi materijali ili odgovori na pitanja postavljeni osobama iz članka 61. stavka 1. nisu pruženi ili su nepotpuni i globe iz članka 65. u vezi s točkom (b) odjeljka IV. Priloga I., u slučaju netočnih ili obmanjujućih odgovora na pitanja postavljena osobama iz članka 61. stavka 1.
3. Osobe iz članka 61. stavka 1. dužne su se podvrgnuti istragama koje se pokreću na temelju odluke ESMA-e. U odluci se navodi predmet i svrha istrage, periodične novčane kazne predviđene člankom 66., pravni lijekovi koji stoje na raspolaganju u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 i pravo na preispitivanje odluke od strane Suda.
4. Pravodobno prije istrage, ESMA obavješćuje nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti istraga o istrazi i o identitetu ovlaštenih osoba. Dužnosnici dotičnih nadležnih tijela, na zahtjev ESMA-e, pomažu tim ovlaštenim osobama u obavljanju njihovih zadaća. Na zahtjev, istragama mogu prisustvovati i dužnosnici dotičnog nadležnog tijela.
5. Ako u skladu s nacionalnim pravilima nacionalno nadležno tijelo za zahtjev za evidenciju o telefonskim razgovorima ili prometu podataka iz stavka 1. točke (e) mora imati odobrenje pravosudnog tijela, zahtjev za to odobrenje podnosi i ESMA. ESMA može podnijeti zahtjev za to odobrenje i kao mjeru predostrožnosti.
6. Kada se podnosi zahtjev za odobrenje kako je navedeno u stavku 5., nacionalno pravosudno tijelo provjerava autentičnost odluke ESMA-e i provjerava jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet istraga. Prilikom provjere proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može tražiti od ESMA-e detaljna pojašnjenja, posebno vezano uz razloge za sumnju ESMA-e da je došlo do povrede ove Uredbe i ozbiljnost povrede na koju se sumnja i prirodu uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne smije preispitivati potrebu za istragom ili zahtijevati da mu se pruže informacije o spisu ESMA-e. Zakonitost ESMA-ine odluke podliježe jedino preispitivanju od strane Suda nakon postupka navedenog u Uredbi (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Obavješćivanje nadležnih tijela
Članak 31.
1. Središnja druga ugovorna strana obavješćuje svoje nadležno tijelo o svim promjenama u njenom upravljanju i dostavlja nadležnom tijelu sve potrebne informacije za procjenjivanje usklađenosti s člankom 27. stavkom 1. i drugim podstavkom članka 27. stavka 2.
Kada postoji vjerojatnost da će ponašanje člana odbora dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnje druge ugovorne strane, nadležno tijelo poduzima primjerene mjere, koje mogu uključivati uklanjanje tog člana iz odbora.
2. Svaka fizička ili pravna osoba ili te osobe kada djeluju zajednički („predloženi stjecatelj”), koja je donijela odluku o stjecanju, izravnom ili neizravnom, kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani ili o daljnjem povećanju, izravnom ili neizravnom, takvog kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani, ako kao posljedica te situacije postotak glasačkih prava ili kapitala koji ima dostigne ili premaši 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili ako time središnja druga ugovorna strana postaje njegova podružnica („predloženo stjecanje”), o tome prvo obavješćuje pisanim putem nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u kojem želi steći ili povećati kvalificirani udjel, i pri tome navodi veličinu planiranog udjela i relevantne informacije, kako je navedeno u članku 32. stavku 4.
Svaka fizička ili pravna osoba koja je donijela odluku o prodaji, izravno ili neizravno, kvalificiranog udjela u središnjoj drugoj ugovornoj strani („predloženi prodavatelj”) o tome prvo obavješćuje pisanim putem nadležno tijelo i pri tome navodi veličinu tog udjela. Ta osoba također obavješćuje nadležno tijelo ako je odlučila smanjiti kvalificirani udjel tako da postotak glasačkih prava ili kapitala koji ima padne ispod 10 %, 20 %, 30 % ili 50 % ili tako da središnja druga ugovorna strana prestaje biti društvo kći te osobe.
Nadležno tijelo dužno je odmah, a u svakom slučaju u roku od dva radna dana od primitka obavijesti iz ovog stavka i informacija iz stavka 3. ovog članka potvrditi njihov primitak u pisanom obliku predloženom stjecatelju ili prodavatelju i podijeliti informacije s ESMA-om i kolegijem iz članka 18.
U roku od 60 radnih dana od datuma pisane potvrde primitka obavijesti i svih dokumenata koje je potrebno priložiti obavijesti na temelju popisa iz članka 32. stavka 4. i osim u slučaju produljenja roka u skladu s ovim člankom („razdoblje procjene”), nadležno tijelo provodi procjenu predviđenu člankom 32. stavkom 1. („procjena”). Kolegij iz članka 18. izdaje mišljenje na temelju članka 19., a ESMA tijekom razdoblja procjene izdaje mišljenje na temelju članka 24.a stavka 7. prvog podstavka točke (bc) i u skladu s postupkom iz članka 17.b.
Nadležno tijelo obavješćuje predloženog stjecatelja ili prodavatelja o datumu isteka razdoblja za procjenu prilikom potvrde primitka.
3. Nadležno tijelo, u svoje ime i na zahtjev ESMA-e ili kolegija iz članka 18., bez nepotrebne odgode tijekom razdoblja procjene, prema potrebi, ali najkasnije 50. radnog dana razdoblja procjene, zahtijeva te daljnje informacije koje su potrebne za dovršetak procjene. Takav se zahtjev sastavlja u pisanom obliku i u njemu se navode potrebne dodatne informacije.
Razdoblje za procjenu prekida se tijekom razdoblja koje teče od datuma zahtjeva za informacijama od strane nadležnog tijela i primitka odgovora na taj zahtjev od strane predloženog stjecatelja. Taj prekid ne može trajati dulje od 20 radnih dana. Nadležno tijelo može po vlastitom nahođenju tražiti daljnje dopune ili pojašnjenja informacija ali to ne može imati za posljedicu prekid razdoblja za procjenu.
4. Nadležno tijelo može produljiti prekid iz drugog podstavka stavka 3. do 30 radnih dana ako je predloženi stjecatelj ili prodavatelj:
(a) smješten ili dobio odobrenje za rad izvan Unije;
(b) fizička ili pravna osoba koja ne podliježe nadzoru u skladu s ovom Uredbom ili Direktivom 73/239/EEZ, Direktivom Vijeća 92/49/EEZ od 18. lipnja 1992. o usklađivanju zakona i drugih propisa koji se odnose na izravno osiguranje osim životnog osiguranja(22) ili direktivama 2002/83/EZ, 2003/41/EZ, 2004/39/EZ, 2005/68/EZ, 2006/48/EZ, 2009/65/EZ ili 2011/61/EU.
5. Kada se nadležno tijelo, nakon provedbe procjene, odluči suprotstaviti predloženom stjecanju, ono u roku dva radna dana, i ne nakon razdoblja za ocjenu, obavješćuje predloženog stjecatelja pisanim putem i navodi razloge za tu odluku. Nadležno tijelo u skladu s time obavješćuje kolegij iz članka 18. Ovisno o nacionalnom pravu, primjerena izjava o razlozima za tu odluku se može staviti na raspolaganje javnosti na zahtjev predloženog stjecatelja. Međutim, države članice mogu dopustiti nadležnom tijelu da otkrije te podatke bez zahtjeva predloženog stjecatelja.
6. Kada se nadležno tijelo ne suprotstavi predloženom stjecanju tijekom razdoblja za procjenu, smatra se da je ono odobreno.
7. Nadležno tijelo može odrediti maksimalno razdoblje za okončanje predloženog stjecanja i može ga prema potrebi produljiti.
8. Države članice ne nameću zahtjeve za obavješćivanje nadležnog tijela o izravnim ili neizravnim stjecanjima glasačkih prava ili kapitala ili za odobrenje od strane nadležnog tijela izravnih ili neizravnih stjecanja glasačkih prava ili kapitala koji su stroži od onih navedenih u ovoj Uredbi.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Izravni nadzor
Članak 63.
1. S ciljem obavljanja svojih dužnosti iz ove Uredbe, ESMA može provoditi sve potrebne izravne nadzore u svim poslovnim prostorima, na zemljištu ili nad imovinom pravnih osoba iz članka 61. stavka 1. Ako ispravno vođenje i učinkovitost nadzora to zahtijevaju, ESMA može provoditi izravni nadzor bez prethodne najave.
2. Dužnosnici i ostale osobe koje imaju ovlaštenje ESMA-e za provođenje izravnog nadzora mogu ući u sve poslovne prostore, imovinu ili na zemljište pravnih osoba na temelju odluke o istrazi koju donosi ESMA i imaju sve ovlasti iz članka 62. stavka 1. Oni također imaju ovlast za pečaćenje svih poslovnih prostora i knjiga ili evidencije tijekom nadzora i u mjeri u kojoj je to potrebno za nadzor.
3. Dužnosnici i ostale osobe koje imaju ovlaštenje ESMA-e za provođenje izravnog nadzora izvršavaju svoje ovlasti na temelju pisanog ovlaštenja u kojem se navodi predmet i svrha nadzora i periodične novčane kazne predviđene člankom 66. u slučaju kada se dotične osobe ne podvrgnu nadzoru. Pravodobno prije nadzora, ESMA šalje obavijest o inspekciji nadležnom tijelu države članice u kojoj se treba izvršiti nadzor.
4. Osobe iz članka 61. stavka 1. podvrgavaju se izravnom nadzoru kojeg nalaže odluka ESMA-e. U odluci se navodi predmet i svrha nadzora, određuje datum njegovog početka te navode periodične novčane kazne predviđene člankom 66., pravni lijekovi dostupni u skladu s Uredbom (EU) br. 1095/2010 kao i pravo na preispitivanje te odluke od strane Suda. ESMA donosi te odluke nakon savjetovanja s nadležnim tijelom države članice u kojoj se treba provesti nadzor.
5. Dužnosnici nadležnog tijela države članice u kojoj se treba provesti nadzor kao i osobe koje imaju ovlaštenje ili ih je imenovalo nadležno tijelo države članice u kojoj se treba provesti nadzor, na zahtjev ESMA-e aktivno pomažu dužnosnicima i ostalim osobama koje imaju ovlaštenje ESMA-e. U tu svrhu, oni imaju ovlasti navedene u stavku 2. Na zahtjev, izravnom nadzoru mogu prisustvovati i dužnosnici nadležnog tijela dotične države članice.
6. ESMA može također zahtijevati od nadležnih tijela da provode određene istražne radnje i izravne nadzore predviđene ovim člankom i člankom 62. stavkom 1. u njeno ime. U tu svrhu, nadležna tijela imaju iste ovlasti kao i ESMA kako je utvrđeno ovim člankom i člankom 62. stavkom 1.
7. Kada dužnosnici i ostale osobe u pratnji koje imaju odobrenje ESMA-e ustanove da se određena osoba protivi nadzoru naloženom u skladu s ovim člankom, nadležno tijelo dotične države članice pruža im potrebnu pomoć, i zahtjeva, prema potrebi, pomoć policije ili nekog istovrijednog provedbenog tijela, kako bi im omogućili provođenje izravnog nadzora.
8. Ako u skladu s nacionalnim pravilima nacionalno nadležno tijelo za izravni nadzor predviđen u stavku 1. ili za pomoć predviđenu u stavku 7. mora imati odobrenje pravosudnog tijela, zahtjev za to odobrenje podnosi i ESMA. ESMA može podnijeti zahtjev za to odobrenje i kao mjeru predostrožnosti.
9. Kada se podnosi zahtjev za ovlaštenje kako je navedeno u stavku 8., nacionalno pravosudno tijelo provjerava autentičnost ESMA-ine odluke i provjerava jesu li predviđene prisilne mjere proizvoljne ili prekomjerne u odnosu na predmet nadzora. Prilikom provjere proporcionalnosti prisilnih mjera, nacionalno pravosudno tijelo može tražiti ESMA-u za detaljna objašnjenja. Takav zahtjev za detaljnim objašnjenjima može se posebno odnositi na razloge za sumnju ESMA-e da je došlo do povrede ove Uredbe, kao i na ozbiljnost povrede na koju se sumnja i prirodu uključenosti osobe koja je predmet prisilnih mjera. Međutim, nacionalno pravosudno tijelo ne smije preispitivati potrebu za istragom ili zahtijevati da mu se pruže informacije o spisu ESMA-e. Zakonitost ESMA-ine odluke podliježe jedino preispitivanju od strane Suda nakon postupka navedenog u Uredbi (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Procjena
Članak 32.
1. Prilikom procjenjivanja obavijesti iz članka 31. stavka 2. i informacija iz članka 31. stavka 3., a kako bi osiguralo pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom u kojoj se predlaže stjecanje i vodeći računa o vjerojatnom utjecaju predloženog stjecatelja na središnju drugu ugovornu stranu, nadležno tijelo procjenjuje prikladnost predloženog stjecatelja i financijske pouzdanosti predloženog stjecatelja u skladu sa sljedećim:
(a) reputacija i financijska pouzdanost predloženog stjecatelja;
(b) reputacija i iskustvo osobe koja će upravljati poslovanjem središnje druge ugovorne strane kao rezultat predloženog stjecanja;
(c) sposobnost središnje druge ugovorne strane da se uskladi i da održava usklađenost s ovom Uredbom;
(d) postojanje opravdanih razloga za sumnju, vezano s predloženim stjecanjem, u pranje novca ili financiranje terorizma ili pokušaja pranja novca ili financiranja terorizma u smislu članka 1. Direktive 2005/60/EZ ili postojanje opravdanih razloga za sumnju da bi predloženo stjecanje moglo povećati rizik za to.
Prilikom procjenjivanja financijske pouzdanosti predloženog stjecatelja, nadležno tijelo pridaje posebnu pažnju vrsti poslovanja koja se obavlja i koja se predviđa obavljati u središnjoj drugoj ugovornoj strani u kojoj se predlaže stjecanje.
Prilikom procjenjivanja sposobnosti središnje druge ugovorne strane za usklađivanje s ovom Uredbom, nadležno tijelo pridaje posebnu pažnju pitanju ima li grupa čiji će ona postati dio strukturu koja omogućava učinkovit nadzor, učinkovitu razmjenu informacija između nadležnih tijela i određivanje raspodjele odgovornosti između nadležnih tijela.
Mišljenje o procjeni nadležnog tijela koja se odnosi na obavijest iz članka 31. stavka 2. i informacije iz članka 31. stavka 3. donose kolegij iz članka 18. u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.
2. Nadležna tijela se mogu suprotstaviti predloženom stjecanju samo kada postoje opravdani razlozi za to na temelju kriterija iz stavka 1. ili kada informacije koje pruža predloženi stjecatelj nisu potpune.
3. Države članice ne nameću prethodne uvjete u pogledu razine udjela koji se stječu i ne dopuštaju njihovim nadležnim tijelima preispitivanje predloženog stjecanja sa stanovišta gospodarskih tržišnih potreba.
4. Države članice će učini javno dostupnim popis kojim se određuju informacije koje su potrebne za provođenje procjene i koje se pružaju nadležnim tijelima prilikom dostave obavijesti iz članka 31. stavka 2. Tražene informacije su razmjerne i prilagođavaju se prirodi predloženog stjecatelja i predloženog stjecanja. Države članice ne smiju tražiti informacije koje nisu važne za bonitetnu ocjenu.
5. Neovisno o članku 31. stavcima 2., 3. i 4., kada je nadležno tijelo obaviješteno o dva ili više prijedloga za stjecanje ili povećanje kvalificiranih udjela u istoj središnjoj drugoj ugovornoj strani, ono tretira predložene stjecatelje na nediskriminirajući način.
6. Mjerodavna nadležna tijela međusobno usko surađuju prilikom provođenja procjene kada je predloženi stjecatelj:
(a) druga središnja druga ugovorna strana, kreditna institucija, društvo za životno osiguranje, društvo za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, tržišni operater, upravitelj sustava za namiru vrijednosnih papira, društvo za upravljanje UCITS-om ili upravitelj alternativnih investicijskih fondova koji imaju odobrenje u drugoj državi članici;
(b) matično društvo druge središnje druge ugovorne strane, kreditne institucije, društva za životno osiguranje, društva za osiguranje, društva za reosiguranje, investicijskog društva, tržišnog operatera, upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira, društva za upravljanje UCITS-om ili upravitelj alternativnih investicijskih fondova koji imaju odobrenje u drugoj državi članici;
(c) fizička ili pravna osoba koja kontrolira drugu središnju drugu ugovornu stranu, kreditnu instituciju, društvo za životno osiguranje, ostala društva za osiguranje, društvo za reosiguranje, investicijsko društvo, tržišnog operatera, upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira, društvo za upravljanje UCITS-om ili upravitelja alternativnih investicijskih fondova koji imaju odobrenje u drugoj državi članici.
7. Nadležna tijela si međusobno, bez nepotrebnog odlaganja, pružaju sve informacije koje su neophodne ili relevantne za ocjenu. Nadležna tijela si međusobno na zahtjev dostavljaju sve relevantne informacije a sve neophodne informacije na vlastitu inicijativu. U odluci nadležnog tijela koje je izdalo odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani u kojoj se predlaže stjecanje, navode se sva stajališta ili mišljenje s rezervom koje je izrazilo nadležno tijelo odgovorno za predloženog stjecatelja.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Postupovna pravila za poduzimanje nadzornih mjera i nametanje globa
Članak 64.
1. Kada u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, ESMA ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica koje bi mogle predstavljati jednu ili više povreda navedenih u Prilogu I., ESMA imenuje neovisnog istražnog službenika unutar ESMA-e radi istrage o tom predmetu. Imenovani službenik ne smije biti uključen ili ne smije biti osoba koja je izravno ili neizravno bila uključena u nadzor ili u postupak registracije dotičnog trgovinskog repozitorija i on obavlja svoje funkcije neovisno od ESMA-e.
2. Istražni službenik istražuje navedene povrede, uzimajući u obzir sve komentare dobivene od osoba koje su predmet istraga i podnosi ESMA-i kompletan spis s njegovim nalazima.
U cilju obavljanja svojih zadaća, istražni službenik može izvršavati ovlast koja mu daje pravo zahtijevati informacije u skladu s člankom 61. i provoditi istrage i izravne nadzore u skladu s člancima 62. i 63. Prilikom uporabe tih ovlasti, istražni službenik ispunjava uvjete iz članka 60.
Prilikom obavljanja svojih zadaća, istražni službenik ima pristup svim dokumentima i informacijama koje prikupi ESMA tijekom svojih nadzornih aktivnosti.
3. Nakon završetka njegove istrage i prije podnošenja spisa s njegovim nalazima ESMA-i, istražni službenik daje osobama koje su predmet istraga priliku da budu saslušane vezano uz predmete koji se istražuju. Istražni službenik temelji svoje nalaze samo na onim činjenicama koje su dotične osobe imale priliku komentirati.
Pravo dotičnih osoba na obranu u potpunosti se poštuje tijekom istraga u skladu s ovim člankom.
4. Prilikom podnošenja spisa s nalazima iz stavka 3. ESMA-i, istražni službenik obavješćuje osobe koje su predmet istrage. Te osobe imaju pravo pristupa spisu, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.
5. Na temelju spisa s nalazima istražnog službenika i na zahtjev uključenih osoba a nakon što je saslušala osobe koje su predmet istrage u skladu s člankom 67., ESMA odlučuje jesu li osobe koje su predmet istrage izvršile jednu ili više povreda navedenih u Prilogu I. te u potvrdnom slučaju poduzima nadzornu mjeru u skladu s člankom 73. i nameće globu u skladu s člankom 65.
6. Istražni službenik ne sudjeluje u raspravama ESMA-e i ne intervenira na drugi način u postupku odlučivanja ESMA-e.
7. Komisija donosi daljnje poslovnike za izvršavanje ovlasti za nametanje globa ili periodičnih novčanih kazni, kao i odredbe o pravu na obranu, vremenske odredbe i naplatu globa ili periodičnih novčanih kazni te donosi detaljna pravila o zastari za nametanje i izvršenje kazni.
Pravila iz prvog podstavka donose se pomoću delegiranih akata u skladu s člankom 82.
8. Ako pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s ovom Uredbom ESMA ustanovi da postoje ozbiljne naznake o mogućem postojanju činjenica za koje zna da bi mogle predstavljati kazneno djelo u skladu s mjerodavnim pravom, ESMA te predmete upućuje relevantnim tijelima radi istrage i mogućeg kaznenog progona. Nadalje, ESMA se suzdržava od nametanja globa ili periodičnih novčanih kazni ako je svjesna da je prethodna oslobađajuća presuda ili osuda koja proizlazi iz identičnih činjenica ili u bitnome istovjetnih činjenica već postala pravomoćna u kaznenim postupcima prema nacionalnom pravu.
Periodične novčane kazne
Članak 66.
1. ESMA odlukom nameće periodične novčane kazne kako bi primorala:
(a) trgovinski repozitorij da prekine povredu u skladu s odlukom donesenom u skladu s člankom 73. stavkom 1. točkom (a); ili
(b) osobu iz članka 61. stavka 1.:
i. da pruži sve informacije koje se traže odlukom u skladu s člankom 61.;
ii. da se podvrgne istrazi i posebno da pruži potpunu evidenciju, podatke, postupke i druge potrebne materijale i da dopuni i ispravi ostale informacije pružene tijekom istrage koja je pokrenuta odlukom na temelju članka 62.; ili
iii. da se podvrgne izravnom nadzoru naloženom odlukom donesenom u skladu s člankom 63.
2. Periodična novčana kazna mora biti učinkovita i razmjerna. Periodična novčana kazna nameće se za svaki dan kašnjenja.
3. Neovisno o stavku 2., iznos periodičnih novčanih kazni je 3 % prosječnog dnevnog prometa u prethodnoj poslovnoj godini, ili, u slučaju fizičkih osoba, 2 % prosječnog dnevnog prihoda u prethodnoj kalendarskoj godini. On se izračunava od datuma naznačenog u odluci kojom se nameće periodična novčana kazna.
4. Periodična novčana kazna nameće se za maksimalno razdoblje od šest mjeseci nakon obavijesti o odluci ESMA-e. Nakon isteka tog razdoblja, ESMA preispituje tu mjeru.
Globe
Članak 65.
1. Kada, u skladu s člankom 64. stavkom 5., ESMA ustanovi da je trgovinski repozitorij, namjerno ili nemarom, izvršio jednu od povreda navedenih u Prilogu I., ona donosi odluku kojom nameće globu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.
Smatra se da je povreda koju je izvršio trgovinski repozitorij izvršena namjerno ako ESMA utvrdi objektivne čimbenike koji pokazuju da je trgovinski repozitorij ili njegovo više rukovodstvo djelovalo s namjerom da izvrši povredu.
2. Temeljni iznosi globa iz stavka 1. određeni su u okviru sljedećih limita:
(a) za povrede iz točke (c) odjeljka I. Priloga I. i točaka (c) do (g) odjeljka II. Priloga I, i točaka (a) i (b) odjeljka III. Priloga I., globe iznose najmanje 10000 eura i najviše 200000 eura;
(b) za povrede iz točaka (a), (b) i od (d) do (k) odjeljka I. Priloga I. i točaka (a), (b) i (h) odjeljka II. Priloga I., globe iznose najmanje 5000 eura i najviše 100000 eura;
(c) za povrede iz odjeljka IV. Priloga I., globe iznose najmanje 5000 eura, a najviše 10000 eura.
Prilikom odlučivanja o nižim, srednjim ili višim vrijednostima temeljnog iznosa globa iz prvog podstavka, ESMA uzima u obzir godišnji promet u prethodnoj poslovnoj godini dotičnog trgovinskog repozitorija. Niža vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za trgovinske repozitorije s godišnjim prometom ispod 1 milijun eura, srednja vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za trgovinske repozitorije s godišnjim prometom između 1 i 5 milijuna eura i viša vrijednost temeljnog iznosa vrijedi za trgovinske repozitorije s godišnjim prometom većim od 5 milijuna eura.
3. Temeljni iznosi navedeni u stavku 2. usklađuju se, prema potrebi, tako da se uzimaju u obzir otežavajući ili olakšavajući čimbenici u skladu s relevantnim koeficijentima navedenima u Prilogu II.
Relevantni otežavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog otežavajućeg koeficijenta, temeljnom iznosu se dodaje razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog otežavajućeg koeficijenta.
Relevantni olakšavajući koeficijenti primjenjuju se jedan po jedan na temeljni iznos. Ako se primjenjuje više od jednog olakšavajućeg koeficijenta, od temeljnog iznosa oduzima se razlika između temeljnog iznosa i iznosa koji proizlazi iz primjene svakog pojedinog olakšavajućeg koeficijenta.
4. Neovisno o stavcima 2. i 3., iznos globe ne smije premašiti 20 % godišnjeg prometa dotičnog trgovinskog repozitorija u prethodnoj poslovnoj godini ali, ako je trgovinski repozitorij povredom izravno ili neizravno stekao financijsku korist, iznos globe mora biti barem jednak toj koristi.
Kada čin ili propust trgovinskog repozitorija čini više od jedne povrede iz Priloga I., primjenjuje se samo viša globa izračunata u skladu sa stavcima 2. i 3. koja se odnosi na jednu od tih povreda.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Kontinuitet poslovanja
Članak 34.
1. Središnja druga ugovorna strana uspostavlja, provodi i održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe, koji uključuje politiku kontinuiteta poslovanja u području IKT-a i planove odgovora i oporavka u području IKT-a uspostavljene i provedene u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, čiji je cilj osigurati očuvanje njezinih funkcija, pravodoban oporavak poslovanja i ispunjavanje obveza središnje druge ugovorne strane.
2. Središnja druga ugovorna strana uspostavlja, provodi i održava primjereni postupak kojim se osigurava pravovremena namira ili prijenos imovine i pozicija klijenata i članova sustava poravnanja u slučaju oduzimanja odobrenja na temelju odluke u skladu s člankom 20.
3. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju minimalni sadržaj i zahtjevi vezani uz politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe, isključujući politiku kontinuiteta poslovanja i planove oporavka u slučaju katastrofe u području IKT-a.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Objava, priroda, izvršenje i dodjela globa i periodičnih novčanih kazni
Članak 68.
1. ESMA javno objavljuje svaku globu i periodičnu novčanu kaznu nametnutu u skladu s člancima 65. i 66. osim ako bi takva objava ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama. Takva objava ne smije sadržavati osobne podatke u smislu Uredbe (EZ) br. 45/2001.
2. Globe i periodične novčane kazne nametnute u skladu s člancima 65. i 66. su administrativne prirode.
3. Kada ESMA odluči da neće nametnuti globe ili novčane kazne, ona o tome obavješćuje Europski parlament, Vijeće, Komisiju i nadležna tijela dotične države članice i navodi razloge za svoju odluku.
4. Globe i periodične novčane kazne nametnute u skladu s člancima 65. i 66. su izvršive.
Izvršenje se uređuje pravilima građanskog postupka koji je na snazi u državi na čijem se području provodi. Nalog za njezino izvršenje prilaže se uz odluku, bez drugih formalnosti osim provjere vjerodostojnosti odluke, koju provodi tijelo koje u tu svrhu imenuje vlada svake države članice i o kojem obavješćuje ESMA-u i Sud.
Kada su te formalnosti ispunjene na zahtjev zainteresirane strane, ona može nastaviti s izvršenjem u skladu s nacionalnim pravom, iznoseći slučaj neposredno pred nadležno tijelo.
Izvršenje se može obustaviti samo odlukom Suda. Međutim, sudovi dotične države članice imaju nadležnost nad pritužbama da je izvršenje provedeno na neodgovarajući način.
5. Iznosi globa i periodičnih novčanih plaćanja dodjeljuju se općem proračunu Europske unije.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 1. Organizacijski zahtjevi
Izdvajanje poslovnih procesa
Članak 35.
1. Kada središnja druga ugovorna strana izdvaja poslovne procese, usluge ili aktivnosti, ona ostaje u potpunosti odgovorna za ispunjavanje svih svojih obveza iz ove Uredbe i osigurava da u svakom trenutku:
(a) izdvajanje poslovnih procesa ne dovodi do delegiranja njenih odgovornosti;
(b) odnos i obveze središnje druge ugovorne strane prema njenim članovima sustava poravnanja ili, kada je to potrebno, prema njihovim klijentima se ne mijenjaju;
(c) uvjeti za izdavanje odobrenja središnjoj drugoj ugovornoj strani efektivno se ne mijenjaju;
(d) izdvajanje poslovnih procesa ne sprečava izvršavanje supervizorskih i nadzornih funkcija, kao ni izravan pristup za stjecanje relevantnih informacija potrebnih za ispunjavanje tih mandata;
(e) izdvajanjem poslovnih procesa ne uskraćuju se središnjoj drugoj ugovornoj strani potrebni sustavi i kontrole za upravljanje rizicima kojima je izložena;
(f) pružatelj usluga ima zahtjeve u pogledu kontinuiteta poslovanja koji su istovrijedni onima koje je središnja druga ugovorna strana dužna ispuniti u skladu s ovom Uredbom;
(g) središnja druga ugovorna strana i nadalje posjeduje stručnost i sredstva potrebne za ocjenu kvalitete pruženih usluga i organizacijske adekvatnosti i adekvatnosti kapitala pružatelja usluga, za učinkovit nadzor izdvojenih poslovnih procesa i upravljanje rizicima povezanim s izdvajanjem poslovnih procesa i nadzire te procese i upravlja tim rizicima na kontinuiranoj osnovi;
(h) središnja druga ugovorna strana ima izravan pristup relevantnim informacijama izdvojenih poslovnih procesa;
(i) pružatelj usluga surađuje s nadležnim tijelom vezano uz izdvojene poslovne procese;
(j) pružatelj usluga štiti povjerljive informacije koje se odnose na središnju drugu ugovornu stranu i njene članove sustava poravnanja i klijente ili, kada taj pružatelj usluga ima poslovni nastan u trećoj zemlji, osigurava da standardi za zaštitu podataka te treće zemlje ili oni navedeni u sporazumu između dotičnih strana, budu usporedivi standardima za zaštitu podataka na snazi u Uniji.
Središnja druga ugovorna strana ne smije izdvajati glavne aktivnosti upravljanja rizicima ako to izdvajanje ne odobri nadležno tijelo. Mišljenje o odluci nadležnog tijela donose kolegij iz članka 18. u skladu s člankom 19. i ESMA u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), i izdaju ga u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.
2. Nadležno tijelo zahtijeva da središnja druga ugovorna strana jasno, pisanim sporazumom utvrdi svoja prava i obveze i prava i obveze pružatelja usluga.
3. Središnja druga ugovorna strana na zahtjev stavlja na raspolaganje sve informacije koje su nadležnom tijelu, ESMA-i i kolegiju iz članka 18. potrebne za ocjenjivanje usklađenosti obavljanja izdvojenih aktivnosti s ovom Uredbom.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Privremena ograničenja u slučaju značajnog događaja koji nije događaj neispunjavanja obveza
Članak 45.a.
1. U slučaju značajnog događaja koji nije događaj neispunjavanja obveza kako je definiran u članku 2. točki 9 Uredbe (EU) 2021/23 nadležno tijelo može zahtijevati od središnje druge ugovorne strane da se suzdrži od bilo koje od sljedećih mjera tijekom razdoblja koje je utvrdilo nadležno tijelo, a koje ne smije biti dulje od pet godina:
(a) isplate dividende ili preuzimanja neopozive obveze isplate dividendi, osim za prava na dividende koja su u Uredbi (EU) 2021/23 posebice navedena kao oblik naknade,
(b) otkupa redovnih dionica,
(c) stvaranja obveze isplate varijabilnih naknada kako je definirano politikom naknada središnje druge ugovorne strane na temelju članka 26. stavka 5. ove Uredbe, diskrecijskih mirovinskih pogodnosti ili paketa otpremnina višem rukovodstvu kako je definirano u članku 2. točki 29. ove Uredbe.
Nadležno tijelo ne ograničava središnju drugu ugovornu stranu u poduzimanju bilo koje od mjera iz prvog podstavka, ako je središnja druga ugovorna strana zakonski obvezna poduzeti tu mjeru i ako ta obveza prethodi događajima na temelju prvog podstavka.
2. Nadležno tijelo može donijeti odluku o izuzimanju od ograničenja iz stavka 1. ako smatra da se takvim izuzimanjem ne bi smanjila količina ili dostupnost vlastitih sredstava središnje druge ugovorne strane, posebice vlastitih sredstava koja su dostupna za uporabu u svojstvu mjere oporavka.
3. ESMA u roku od 12. veljače 2022. sastavlja smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kojima se dodatno određuju okolnosti u kojima nadležno tijelo može od središnje druge ugovorne strane zahtijevati da se suzdrži od poduzimanja bilo kojeg od djelovanja iz stavka 1 ovog članka.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Saslušanje relevantnih osoba
Članak 67.
1. Prije donošenja odluke u skladu s člankom 73. stavkom 1. o periodičnoj novčanoj kazni u skladu s člankom 66., ESMA daje osobama koje su predmet postupka priliku da budu saslušane u pogledu njezinih nalaza. ESMA temelji svoje odluke samo na nalazima koje su osobe koje su predmet postupka imale priliku komentirati.
Prvi podstavak ovog stavka ne primjenjuje se na odluke iz članka 73. stavka 1. točaka (a), (c) i (d) ako je potrebno hitno djelovati s ciljem sprečavanja znatne i neposredne štete za financijski sustav ili sprečavanja znatne i neposredne štete za integritet, transparentnost, učinkovitost ili uredno funkcioniranje financijskih tržišta, uključujući stabilnost ili ispravnost podataka dostavljenih trgovinskom repozitoriju. ESMA u tom slučaju može donijeti privremenu odluku i dotičnim osobama daje mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.
2. U postupku se u potpunosti poštuje pravo na obranu osoba koje su predmet postupka. Oni imaju pravo na pristup spisu ESMA-e, pri čemu se mora uvažavati legitimni interes drugih osoba u pogledu zaštite njihovih poslovnih tajni. Pravo na pristup spisu ne odnosi se na povjerljive informacije ili interne pripremne dokumente ESMA-e.
Preispitivanje od strane Suda
Članak 69.
Sud ima punu nadležnost za preispitivanje odluka kojima je ESMA nametnula globu ili periodičnu novčanu kaznu. On može poništiti, smanjiti ili povećati nametnutu globu ili periodičnu novčanu kaznu.
Izmjene Priloga II.
Članak 70.
Kako bi se uzela u obzir kretanja na financijskim tržištima, Komisija ima ovlast za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 82. vezano uz mjere za izmjenu Priloga II.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 2. Pravila poslovnog ponašanja
Zahtjevi za sudjelovanje
Članak 37.
1. Nakon savjetovanja s odborom za rizike u skladu s člankom 28. stavkom 3., središnja druga ugovorna strana utvrđuje, ako je relevantno prema vrsti poravnanog proizvoda, kategorije prihvatljivih članova sustava poravnanja i pristupne kriterije. Ti kriteriji moraju biti nediskriminirajući, transparentni i objektivni kako bi se osigurao pravedan i otvoren pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani i osigurati da članovi sustava poravnanja imaju dovoljno financijskih resursa i operativni kapacitet za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz poslovanja sa središnjom drugom ugovornom stranom. Kriteriji koji ograničavaju pristup dopušteni su samo pod uvjetom da imaju za cilj kontrolu rizika središnje druge ugovorne strane. Ne dovodeći u pitanje ugovore o međudjelovanju iz glave V. ili provođenje politike ulaganja središnje druge ugovorne strane u skladu s člankom 47., kriterijima se osigurava da središnje druge ugovorne strane ili klirinške kuće ne mogu izravno ili neizravno biti članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane.
1.a Središnja druga ugovorna strana prihvaća nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja samo ako te nefinancijske druge ugovorne strane mogu dokazati kako namjeravaju ispuniti zahtjeve za iznos nadoknade i plaćati doprinose u jamstveni fond, među ostalim u stresnim tržišnim uvjetima.
Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane koja prihvaća nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja redovito preispituje aranžmane koje je uspostavila središnja druga ugovorna strana kako bi pratila da je uvjet iz prvog podstavka ispunjen. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane izvješćuje kolegij iz članka 18. jednom godišnje o proizvodima koje poravnavaju te nefinancijske druge ugovorne strane, njihovoj ukupnoj izloženosti i utvrđenim rizicima.
Nefinancijska druga ugovorna strana koja djeluje kao član sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane može pružati usluge poravnanja klijenata samo nefinancijskim drugim ugovornim stranama koje pripadaju istoj grupi kao i ta nefinancijska druga ugovorna strana i može voditi račune kod središnje druge ugovorne strane samo za imovinu i pozicije koje drži za vlastiti račun ili za račun tih nefinancijskih drugih ugovornih strana.
ESMA može izdati mišljenje ili preporuku o primjerenosti takvih aranžmana nakon ad hoc stručne analize.
2. Središnja druga ugovorna strana osigurava kontinuiranu primjenu kriterija iz stavka 1. i ima pravovremeni pristup informacijama koje su relevantne za tu procjenu. Središnja druga ugovorna strana provodi, najmanje jednom godišnje, obuhvatnu reviziju usklađenosti njenih članova sustava poravnanja s ovim člankom.
Središnja druga ugovorna strana obavješćuje nadležno tijelo o svim znatnim negativnim promjenama profila rizičnosti bilo kojeg od svojih članova sustava poravnanja, utvrđenima u kontekstu procjene središnje druge ugovorne strane iz prvog podstavka ili bilo koje druge procjene sa sličnim zaključkom, uključujući sve negativne promjene rizičnosti za središnju drugu ugovornu stranu do kojih dolazi zbog bilo kojeg od njezinih članova sustava poravnanja, a za koje središnja druga ugovorna strana smatra da bi mogle dovesti do pokretanja postupka u slučaju neispunjavanja obveza.
3. Članovi sustava poravnanja koji obavljaju poravnanje transakcija u ime njihovih klijenata imaju potrebna dodatna financijska sredstva i operativni kapacitet za obavljanje te aktivnosti. Pravila središnje druge ugovorne strane za članove sustava poravnanja omogućavaju joj prikupljanje relevantnih temeljnih informacija radi identifikacije, praćenja i upravljanja relevantnim koncentracijama rizika vezano uz pružanje usluga klijentima. Članovi sustava poravnanja, na zahtjev, obavješćuju središnju drugu ugovornu stranu o kriterijima i aranžmanima koje donesu kako bi omogućili svojim klijentima pristup uslugama središnje druge ugovorne strane. Članovi sustava poravnanja odgovorni su za osiguranje da klijenti ispunjavaju svoje obveze.
4. Središnja druga ugovorna strana ima objektivne i transparentne postupke za suspenziju i uredno isključenje članova sustava poravnanja koji više ne ispunjavaju kriterije iz stavka 1.
5. Središnja druga ugovorna strana može uskratiti pristup članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju kriterije iz stavka 1. samo kada je to opravdano pisanim putem i utemeljeno na obuhvatnoj analizi rizika.
6. Središnja druga ugovorna strana može nametnuti posebne dodatne obveze članovima sustava poravnanja, poput sudjelovanja na aukcijama pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze. Te dodatne obveze razmjerne su riziku koji nosi član sustava poravnanja i ne smiju ograničiti sudjelovanje na određene kategorije članova sustava poravnanja.
7. ESMA nakon savjetovanja s EBA-om i ESSB-om izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se pobliže određuju elementi koje treba uzeti u obzir kada središnja druga ugovorna strana:
(a) uspostavlja svoje pristupne kriterije iz stavka 1.;
(b) procjenjuje sposobnost nefinancijskih drugih ugovornih strana koje djeluju kao članovi sustava poravnanja da ispune zahtjeve za iznos nadoknade i doprinose u jamstveni fond iz stavka 1.a.
ESMA pri sastavljanju tih regulatornih tehničkih standarda uzima u obzir:
(a) načine i posebnosti s pomoću kojih nefinancijske druge ugovorne strane mogu imati ili već imaju pristup uslugama poravnanja, među ostalim kao izravni članovi sustava poravnanja u sponzoriranim modelima;
(b) potrebu da se nefinancijskim drugim ugovornim stranama olakša bonitetno prihvatljiv izravan pristup uslugama i aktivnostima poravnanja središnjih drugih ugovornih strana;
(c) potrebu da se osigura proporcionalnost;
(d) potrebu da se osigura učinkovito upravljanje rizicima.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Oduzimanje registracije
Članak 71.
1. Ne dovodeći u pitanje članak 73., ESMA oduzima registraciju trgovinskom repozitoriju ako trgovinski repozitorij:
(a) se izričito odrekne registracije ili u posljednjih šest mjeseci nije pružao usluge;
(b) je dobio registraciju na temelju lažnih navoda ili na neki drugi nezakonit način;
(c) više ne ispunjava uvjete pod kojima je registriran.
2. ESMA bez nepotrebnog odlaganja obavješćuje mjerodavno nadležno tijelo iz članka 57. stavka 1. o odluci o oduzimanju registracije trgovinskom repozitoriju.
3. Nadležno tijelo države članice u kojoj trgovinski repozitorij obavlja svoje usluge i aktivnosti i koje smatra da je ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1., može zahtijevati od ESMA-e da preispita jesu li ispunjeni uvjeti za oduzimanje registracije trgovinskom repozitoriju. Kada ESMA odluči ne oduzeti registraciju dotičnom trgovinskom repozitoriju, ona opširno obrazlaže svoju odluku.
4. Nadležno tijelo iz stavka 3. je tijelo određeno u skladu s člankom 22.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 2. Pravila poslovnog ponašanja
Transparentnost
Članak 38.
1. Središnja druga ugovorna strana i njezini članovi sustava poravnanja javno objavljuju cijene i naknade povezane s uslugama koje pružaju. Oni objavljuju cijene i naknade za svaku pruženu uslugu odvojeno, kao i diskonte i rabate te uvjete pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja. Središnja druga ugovorna strana omogućuje svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, njihovim klijentima, odvojen pristup specifičnim uslugama koje pruža.
Središnja druga ugovorna strana odvojeno vodi troškove i prihode u vezi s pruženim uslugama te priopćuje te informacije ESMA-i i nadležnom tijelu.
2. Središnja druga ugovorna strana izvješćuje članove sustava poravnanja i klijente o rizicima povezanima s pruženim uslugama.
3. Središnja druga ugovorna strana izvješćuje ESMA-u, svoje članove sustava poravnanja i svoje nadležno tijelo o informacijama o cijenama koje su korištene za izračun njezinih izloženosti na kraju dana prema njezinim članovima sustava poravnanja.
Središnja druga ugovorna strana na zbirnoj osnovi javno objavljuje obujam poravnanih transakcija za svaku vrstu instrumenata čije je poravnanje izvršila.
4. Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje operativne i tehničke zahtjeve u vezi s komunikacijskim protokolima o formatima sadržaja i poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama, kao i operativne i tehničke zahtjeve iz članka 7.
5. Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje svako kršenje kriterija iz članka 37. stavka 1. i zahtjeva utvrđenih u stavku 1. ovog članka koje izvrše članovi sustava poravnanja, osim kada nadležno tijelo smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili dovela da nerazmjerne štete u odnosu na uključene strane.
6. Središnja druga ugovorna strana svojim članovima sustava poravnanja osigurava simulacijski alat koji im omogućuje da odrede visinu dodatnog inicijalnog iznosa nadoknade na razini portfelja koji bi središnja druga ugovorna strana mogla zahtijevati nakon poravnanja nove transakcije, uključujući simulaciju zahtjeva za iznos nadoknade kojima bi mogli podlijegati u različitim scenarijima. Tom alatu može se pristupiti samo na temelju sigurnog pristupa, a rezultati simulacije nisu obvezujući.
7. Središnja druga ugovorna strana na jasan i transparentan način osigurava svojim članovima sustava poravnanja informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade koje upotrebljava, uključujući metodologije za moguće dodatke. Za te informacije vrijedi sljedeće:
(a) u njima se jasno objašnjava model inicijalnog iznosa nadoknade i način njegove primjene, među ostalim u stresnim tržišnim uvjetima;
(b) u njima se jasno objašnjavaju ključne pretpostavke i ograničenja modela inicijalnog iznosa nadoknade te okolnosti u kojima te pretpostavke više nisu valjane;
(c) dokumentirane su.
8. Članovi sustava poravnanja koji pružaju usluge poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja svojim klijentima osiguravaju barem sljedeće:
(a) informacije o načinu funkcioniranja modela nadoknade središnje druge ugovorne strane;
(b) informacije o situacijama i uvjetima koji bi mogli dovesti do poziva na uplatu iznosa nadoknade;
(c) informacije o postupcima koji se primjenjuju za utvrđivanje iznosa koji klijenti trebaju podmiriti; te
(d) simulaciju zahtjeva za iznos nadoknade koja se na klijente može primijeniti u različitim scenarijima.
Za potrebe točke (d) simulacija zahtjeva za iznos nadoknade uključuje nadoknade koje traži središnja druga ugovorna strana i sve dodatne nadoknade koje traže članovi sustava poravnanja i klijenti koji sami pružaju usluge poravnanja. Rezultati takve simulacije nisu obvezujući.
Na zahtjev člana sustava poravnanja središnja druga ugovorna strana tom članu sustava poravnanja bez nepotrebne odgode dostavlja informacije koje su mu potrebne kako bi mu se omogućilo da se uskladi s prvim podstavkom ovog stavka, osim ako su te informacije već dostavljene u skladu sa stavcima od 1. do 7. Ako član sustava poravnanja ili klijent pružaju usluge poravnanja, te informacije prenose svojim klijentima ako je to potrebno.
9. Članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane i klijenti koji pružaju usluge poravnanja jasno obavješćuju svoje postojeće i potencijalne klijente o mogućim gubicima ili drugim troškovima koje bi mogli pretrpjeti zbog primjene postupaka upravljanja u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza i aranžmana za raspodjelu gubitaka i pozicija u skladu s pravilima poslovanja središnje druge ugovorne strane, među ostalim i o vrsti naknade koju mogu primiti, uzimajući u obzir članak 48. stavak 7. Klijentima se daju dostatno detaljne informacije kako bi mogli razumjeti gubitke ili druge troškove koje bi u najgorem slučaju mogli pretrpjeti kad bi središnja druga ugovorna strana poduzela mjere oporavka.
10. ESMA, uz savjetovanje s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuju:
(a) zahtjevi koje simulacijski alat treba ispunjavati i vrsta rezultata koje treba osigurati u skladu sa stavkom 6.;
(b) informacije koje središnje druge ugovorne strane trebaju dostaviti članovima sustava poravnanja u pogledu transparentnosti modela nadoknade u skladu sa stavkom 7.;
(c) informacije koje članovi sustava poravnanja i klijenti koji pružaju usluge poravnanja trebaju dostaviti svojim klijentima u skladu sa stavcima 7. i 8.; te
(d) zahtjevi za simulaciju iznosa nadoknade koju je potrebno dostaviti klijentima i vrsta rezultata koje treba osigurati u skladu sa stavkom 8.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Odvajanje i prenosivost
Članak 39.
1. Središnja druga ugovorna strana vodi odvojenu evidenciju i račune čime omogućava da u bilo kojem trenutku i bez odgode, razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije koji se vode za račun jednog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun bilo kojeg drugog člana sustava poravnanja i od vlastite imovine.
2. Središnja druga ugovorna strana nudi vođenje odvojene evidencije i računa čime omogućava svakom članu sustava poravnanja da razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije tog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun njegovih klijenata („odvajanje zbirnih računa za klijente”).
3. Središnja druga ugovorna strana nudi vođenje odvojene evidencije i računa čime omogućava svakom članu sustava poravnanja da razlikuje u računima kod središnje druge ugovorne strane imovinu i pozicije koji se vode za račun određenog klijenta od one imovine i pozicija koji se vode za račun ostalih klijenata („odvajanje pojedinačnih računa za klijente”). Na zahtjev, središnja druga ugovorna strana nudi članovima sustava poravnanja mogućnost otvaranja više računa na vlastito ime ili za račun njihovih klijenata.
4. Član sustava poravnanja vodi odvojenu evidenciju i račune koji mu omogućavaju da razlikuje, i u računima koji se vode kod središnje druge ugovorne strane i u vlastitim računima, svoju imovinu i pozicije od imovine i pozicija koje se vode za račun njegovih klijenata kod središnje druge ugovorne strane.
5. Član sustava poravnanja nudi svojim klijentima, barem, izbor između odvajanja zbirnih računa za klijente i odvajanja pojedinačnih računa za klijente i obavješćuje ih o troškovima i razini zaštite iz stavka 7. povezanih sa svakom od tih opcija. Klijent potvrđuje svoj izbor pisanim putem.
6. Kada se klijent odluči za odvajanje pojedinačnih računa za klijente, svaki iznos nadoknade koji premašuje zahtjeve klijenta se također knjiži na središnju drugu ugovornu stranu i odvaja se od iznosa nadoknada ostalih klijenata ili članova sustava poravnanja i ne izlaže se gubicima povezanima s pozicijama koje se knjiže na drugom računu.
7. Središnje druge ugovorne strane i članovi sustava poravnanja javno objavljuju razine zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje nude i nude te usluge pod prihvatljivim komercijalnim uvjetima. Podaci o različitim razinama odvajanja uključuju opis glavnih pravnih implikacija pojedinačnih razina odvajanja kao i informacije o mjerodavnom stečajnom pravu u odnosnim jurisdikcijama.
8. Središnja druga ugovorna strana ima pravo uporabe vezano uz iznose nadoknade ili doprinose u jamstveni fond koji se prikupljaju putem ugovora o financijskom kolateralu u vrijednosnim papirima, u smislu članka 2. stavka 1. točke (c) Direktive 2002/47/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 6. lipnja 2002. o financijskom kolateralu(23), pod uvjetom da je uporaba takvih ugovora predviđena njenim pravilima poslovanja. Član sustava poravnanja potvrđuje svoje prihvaćanje pravila poslovanja pisanim putem. Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje pravo uporabe koje se izvršava u skladu s člankom 47.
9. Zahtjev za razlikovanjem imovine i pozicija u računima kod središnje druge ugovorne strane je ispunjen kada:
(a) se imovina i pozicije knjiže u odvojenim računima;
(b) se sprečava netiranje pozicija knjiženih na različitim računima;
(c) imovina koja obuhvaća pozicije knjižene na računu nije izložena gubicima povezanim s pozicijama koje se knjiže na drugom računu.
10. Imovina se odnosi na kolateral koji se drži za pokrivanje pozicija i uključuje pravo na prijenos imovine jednak tom kolateralu ili primitcima realizacije bilo kojeg kolaterala, ali ne uključuje doprinose u jamstveni fond.
11. Nacionalnim propisima država članica o nesolventnosti ne sprečava se središnju drugu ugovornu stranu da djeluje u skladu s člankom 48. stavcima 5., 6. i 7. u pogledu imovine i pozicija koji se knjiže na računima kako je navedeno u stavcima od 2. do 5. ovog članka.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Nadzorne mjere ESMA-e
Članak 73.
1. Kada, u skladu s člankom 64. stavkom 5., ESMA ustanovi da je trgovinski repozitorij izvršio neku od povreda navedenih u Prilogu I., ona donosi jednu ili više sljedećih odluka:
(a) zahtijeva od trgovinskog repozitorija da prekine povredu;
(b) nameće globe u skladu s člankom 65.;
(c) izdaje javne obavijesti;
(d) kao zadnje rješenje, oduzima registraciju trgovinskom repozitoriju.
2. Pri donošenju odluka iz stavka 1., ESMA uzima u obzir prirodu i ozbiljnost povrede, vodeći računa o sljedećim kriterijima:
(a) trajanje i učestalost povrede;
(b) jesu li povredom otkrivene ozbiljne ili sistemske slabosti u postupcima društva ili u njegovim sustavima za upravljanje ili internim kontrolama;
(c) je li povreda prouzrokovala, olakšala ili je na neki drugi način povezana s financijskim kaznenim djelima;
(d) je li povreda izvršena namjerno ili je uzrokovana nemarom.
3. Bez nepotrebnog odlaganja, ESMA obavješćuje dotični trgovinski repozitorij o svakoj odluci koju donese u skladu sa stavkom 1., i dostavlja je nadležnim tijelima država članica i Komisiji. Ona javno objavljuje svaku takvu odluku na svojoj internetskoj stranici u roku 10 radnih dana od dana njenog donošenja.
Prilikom javne objave svoje odluke kako je navedeno u prvom podstavku, ESMA također javno objavljuje pravo dotičnog trgovinskog repozitorija na podnošenje žalbe na odluku, činjenicu, ovisno o slučaju, da je ta žalba podnesena i uz navođenje da ta žalba nema odgodni učinak kao i činjenicu da Odbor za žalbe ESMA-e može odgoditi primjenu osporene odluke u skladu s člankom 60. stavkom 3. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Upravljanje izloženošću
Članak 40.
Središnja druga ugovorna strana mjeri i ocjenjuje svoju likvidnost i kreditne izloženosti prema svakom članu sustava poravnanja i, prema potrebi, prema drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju, gotovo u realnom vremenu. Središnja druga ugovorna strana ima pravovremeni pristup na nediskriminirajućoj osnovi relevantnim izvorima za formiranje cijena radi učinkovitog mjerenja njenih izloženosti. To se obavlja uz prihvatljivu cijenu.
Ne dovodeći u pitanje članak 1. stavke 4. i 5. i s ciljem olakšavanja središnjeg poravnanja od strane subjekata javnog sektora, ESMA do 25. lipnja 2026. izdaje smjernice u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010 kojima se određuje metoda koju trebaju upotrebljavati središnje druge ugovorne strane, koje imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 14. ove Uredbe, za izračun izloženosti i doprinosa, ako postoje, financijskim sredstvima središnjih drugih ugovornih strana od strane subjekata javnog sektora koji sudjeluju u tim središnjim drugim ugovornim stranama, uzimajući u obzir ovlasti subjekata javnog sektora.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 4. Izračuni i izvješćivanje za potrebe Uredbe (EU) br. 575/2013
Opća pravila za izračun K<sub>CCP</sub>
Članak 50.b.
Za potrebe izračuna KCCP iz članka 50.a stavka 2. primjenjuju se sljedeće odredbe:
(a) središnja druga ugovorna strana izračunava vrijednost izloženosti prema svojim klirinškim članovima kako slijedi:
i. za izloženosti koje proizlaze iz ugovora i transakcija navedenih u članku 301. stavku 1. točkama (a) i (c) Uredbe (EU) br. 575/2013, središnje druge ugovorne strane izračunavaju vrijednost u skladu s metodom iz dijela trećeg glave II. poglavlja 6. odjeljka 3. te uredbe, uz primjenu razdoblja iznosa nadoknade za rizik od 10 radnih dana;
ii. za izloženosti koje proizlaze iz ugovora i transakcija navedenih u članku 301. stavku 1. točki (b) Uredbe (EU) br. 575/2013, središnje druge ugovorne strane izračunavaju vrijednost (EADi) u skladu sa sljedećom formulom:
EADi = max{EBRMi – IMi – DFi;0}
pri čemu je:
EADi = vrijednost izloženosti;
i = indeks koji označuje klirinškog člana;
EBRMi = vrijednost izloženosti prije smanjenja rizika koja je jednaka vrijednosti izloženosti središnje druge ugovorne strane prema klirinškom članu i koja proizlazi iz svih ugovora i transakcija s tim klirinškim članom, izračunana bez uzimanja u obzir kolaterala koji je dao taj klirinški član;
IMi = inicijalni iznos nadoknade koji klirinški član i daje sa središnjom drugom ugovornom stranom;
DFi = preduplate klirinškog člana i u jamstveni fond;
Sve vrijednosti u toj formuli odnose se na vrednovanje na kraju dana prije nego što se izvrše uplate iznosa nadoknade koji su pozvane za uplatu pri posljednjem pozivu za uplatu iznosa nadoknade tog dana;
iii. za situacije iz treće rečenice u članku 301. stavku 1. drugom podstavku Uredbe (EU) br. 575/2013, središnje druge ugovorne strane izračunavaju vrijednost transakcija iz prve rečenice tog podstavka u skladu s formulom iz točke (a) podtočke ii. ovog članka te određuju EBRMi u skladu s dijelom trećim glavom V. te uredbe.
(b) za institucije koje su obuhvaćene Uredbom (EU) br. 575/2013 skupovi za netiranje jednaki su onima definiranima u članku 272. točki 4. te uredbe;
(c) središnja druga ugovorna strana koja ima izloženosti prema jednoj ili više središnjih drugih ugovornih strana tretira te izloženosti kao da su izloženosti prema klirinškim članovima te u izračun za KCCP uključuje sve iznose nadoknade ili preduplate u fond koje je primila od tih središnjih drugih ugovornih strana;
(d) središnja druga ugovorna strana koja ima obvezujući ugovorni aranžman sa svojim klirinškim članovima koji toj središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućava da cijeli inicijalni iznos nadoknade ili dio inicijalnog iznosa nadoknade primljenog od njezinih klirinških članova iskoristi kao preduplate u fond, za potrebe izračuna iz stavka 1. smatra taj inicijalni iznos nadoknade preduplatama u fond, a ne inicijalnim iznosom nadoknade;
(e) ako se kolateral drži za račun koji sadržava više od jedne vrste ugovora i transakcija navedenih u članku 301. stavku 1. Uredbe (EU) br. 575/2013, središnje druge ugovorne strane raspoređuju inicijalni iznos nadoknade koji pružaju njihovi klirinški članovi ili klijenti, prema potrebi, razmjerno vrijednostima EAD-a odgovarajućih vrsta ugovora i transakcija izračunanima u skladu s točkom (a) ovog stavka, ne uzimajući u obzir inicijalni iznos nadoknade pri izračunu;
(f) središnja druga ugovorna strana koja ima više jamstvenih fondova provodi izračun zasebno za svaki jamstveni fond;
(g) ako klirinški član klijentu pruža klirinške usluge te se transakcije i kolateral klijenata klirinškog člana vode na podračunima koji su zasebni u odnosu na račune vlasničkih aktivnosti klirinškog člana, središnje druge ugovorne strane izračunavaju EADi zasebno za svaki podračun i izračunavaju ukupni EADi klirinškog člana kao zbroj vrijednosti EAD-a podračuna klijenata i vrijednosti EAD-a podračuna vlasničkih aktivnosti klirinškog člana;
(h) za potrebe točke (f) ako DFi nije raspodijeljen između podračuna klijenata i podračuna vlasničkih aktivnosti klirinškog člana, središnje druge ugovorne strane raspoređuju DFi po podračunu na temelju odgovarajućeg udjela inicijalnog iznosa nadoknade tog podračuna u odnosu na ukupni inicijalni iznos nadoknade koji daje klirinški član ili za račun klirinškog člana;
(i) središnje druge ugovorne strane ne provode izračun u skladu s člankom 50.a stavkom 2. ako su jamstvenim fondom obuhvaćene samo gotovinske transakcije.
Za potrebe točke (a) podtočke ii. ovog članka središnje druge ugovorne strane za izračun vrijednosti izloženosti primjenjuju metodu određenu u članku 223. Uredbe (EU) br. 575/2013 s regulatornim korektivnim faktorima iz članka 224. te uredbe.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Naknade za nadzor
Članak 72.
1. ESMA zaračunava naknade trgovinskim repozitorijima u skladu s ovom Uredbom i u skladu s delegiranim aktima donesenim u skladu sa stavkom 3. Te naknade u potpunosti pokrivaju potrebne izdatke ESMA-e vezano uz registraciju i nadzor trgovinskog repozitorija i nadoknade troškova koje nadležna tijela mogu imati u obavljanju zadaća u skladu s ovom Uredbom, a posebno kao rezultat delegiranja zadaća u skladu s člankom 74.
2. Iznosom naknade zaračunane trgovinskom repozitoriju pokrivaju se svi razumni ESMA-ini administrativni troškovi koji se odnose na njegovu registraciju i ESMA-ine aktivnosti nadzora i proporcionalan je prometu dotičnog trgovinskog repozitorija te vrsti registracije i nadzora koji obavlja ESMA.
3. Komisija donosi delegirani akt u skladu s člankom 82. radi daljnjeg određivanja vrsta naknada, predmeta vezano uz koje se plaćaju naknade, iznosa naknada i načina na koji se one plaćaju.
Delegiranje zadaća nadležnim tijelima od strane ESMA-e
Članak 74.
1. Kada je to potrebno za pravilno obavljanje nadzorne zadaće, ESMA može delegirati određene nadzorne zadaće nadležnom tijelu države članice u skladu sa smjernicama koje izdaje ESMA sukladno članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Takve određene nadzorne zadaće mogu, posebno, uključivati ovlast za traženje informacija u skladu s člankom 61. i za provođenje istraga i izravnih nadzora u skladu s člankom 62. i člankom 63. stavkom 6.
2. Prije delegiranja određene zadaće, ESMA se savjetuje s mjerodavnim nadležnim tijelom. To savjetovanje se odnosi na:
(a) opseg zadaće koja se delegira;
(b) rokove za obavljanje te zadaće; i
(c) prijenos potrebnih informacija ESMA-i i od strane ESMA-e.
3. U skladu s uredbom o naknadama koju je donijela Komisija u skladu s člankom 72. stavkom 3., ESMA nadležnom tijelu nadoknađuje troškove koje je ono imalo kao rezultat obavljanja delegiranih zadaća.
4. ESMA preispituje odluku iz stavka 1. u primjerenim vremenskim razmacima. Delegiranje se može povući u bilo kojem trenutku.
5. Delegiranje zadaća ne utječe na odgovornost ESMA-e i ne ograničava mogućnost da ESMA obavlja i nadgleda delegiranu aktivnost. Nadzorne odgovornosti iz ove Uredbe, uključujući odluke o registraciji, konačne ocjene i daljnje odluke o povredama se ne smiju delegirati.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Zahtjevi za iznosom nadoknade
Članak 41.
1. Središnja druga ugovorna strana određuje, traži i prikuplja iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti i, prema potrebi, od svih središnjih drugih ugovornih strana s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju. Ti iznosi nadoknade dovoljni su za pokriće mogućih izloženosti za koje središnja druga ugovorna strana smatra da će se povećati do likvidacije predmetnih pozicija. Dovoljni su i za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti tijekom određenog razdoblja i osiguravaju potpunu kolateralizaciju izloženosti središnje druge ugovorne strane prema svim njezinim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, prema središnjim drugim ugovornim stranama s kojima ima sklopljene ugovore o međudjelovanju, najmanje jednom dnevno. Središnja druga ugovorna strana kontinuirano prati i revidira razinu svojih iznosa nadoknada u skladu s aktualnim uvjetima na tržištu, vodeći računa o mogućim procikličkim učincima takvih revizija.
2. Pri određivanju zahtjeva za iznos nadoknade središnja druga ugovorna strana donosi modele i parametre koji odražavaju rizična obilježja proizvoda koji se poravnava i razdoblje između naplata iznosa nadoknade, tržišnu likvidnost i mogućnosti promjena tijekom trajanja transakcije. Modele i parametre potvrđuje nadležno tijelo te oni podliježu mišljenju kolegija iz članka 18. u skladu s člankom 19. i mišljenju ESMA-e u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc), a koja se izdaju u skladu s postupkom iz članka 17.b.
3. Središnja druga ugovorna strana traži i prikuplja iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kad se premaše unaprijed definirani pragovi. Pritom središnja druga ugovorna strana razmatra, u mjeri u kojoj je to moguće, mogući učinak svojih naplata i plaćanja iznosa nadoknade na dnevnoj osnovi na likvidnosnu poziciju svojih sudionika i na otpornost središnje druge ugovorne strane. Središnja druga ugovorna strana ne izvršava, u mjeri u kojoj je to moguće, varijacijski iznos nadoknade na dnevnoj osnovi nakon što je naplatila sva dospjela plaćanja.
4. Središnja druga ugovorna strana poziva i prikuplja iznose nadoknade koji su primjereni za pokriće rizika koji proizlazi iz pozicija u računima koji se vode u skladu s člankom 39., vezano uz određene financijske instrumente. Središnja druga ugovorna strana može izračunati iznose nadoknade za portfelj financijskih instrumenata pod uvjetom da je metodologija kojom se koristi razborita i solidna.
5. Kako bi osigurala dosljednu primjenu ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s EBA-om i ESSB-om, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju odgovarajući postotak i vremenski okviri razdoblja likvidacije i izračun povijesne volatilnosti, kako je navedeno u stavku 1., koji se uzimaju u obzir za različite vrste financijskih instrumenata, vodeći računa o cilju ograničavanja procikličnosti i uvjete pod kojima je moguće provesti prakse vezano uz portfeljne iznose nadoknade, navedene u stavku 4.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 4. Izračuni i izvješćivanje za potrebe Uredbe (EU) br. 575/2013
Izvješćivanje informacija
Članak 50.c.
1. Za potrebe članka 308. Uredbe (EU) br. 575/2013, središnja druga ugovorna strana izvješćuje sljedeće informacije svojim klirinškim članovima koji su institucije i njihovim nadležnim tijelima:
(a) hipotetski kapital KCCP;
(b) iznos preduplata (DFCM);
(c) iznos njezinih financijskih sredstava koji se temelje na preduplatama, a koje je obvezna upotrijebiti, bilo u skladu sa zakonom ili u skladu s ugovornim sporazumom s njezinim klirinškim članovima za pokriće gubitaka nakon nastanka statusa neispunjavanja obveza jednog ili više njezinih klirinških članova prije nego što se počnu upotrebljavati doprinosi u jamstveni fond ostalih klirinških članova (DFCCP).
Kada središnja druga ugovorna strana ima više jamstvenih fondova, informacije iz prvog podstavka iskazuje za svaki jamstveni fond zasebno.
2. Središnja druga ugovorna strana izvješćuje svoje klirinške članove koji su institucije barem tromjesečno, ili češće na zahtjev nadležnih tijela tih klirinških članova.
3. EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se pobliže određuje sljedeće:
(a) jedinstveni obrazac za potrebe izvješćivanja iz stavka 1.;
(b) učestalost i datumi izvješćivanja iz stavka 2.;
(c) situacije u kojima nadležna tijela institucije koja djeluje kao klirinški član može zahtijevati učestalije izvješćivanje od onog navedenog u točki (b).
EBA dostavlja Komisiji taj nacrt provedbenih tehničkih standarda do 1. siječnja 2014.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje regulatornih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 2. Odnosi s trećim zemljama
Istovrijednost i međunarodni sporazumi
Članak 75.
1. Komisija može donijeti provedbeni akt kojim određuje da pravni i nadzorni sustavi treće zemlje osiguravaju:
(a) usklađenost trgovinskih repozitorija koji imaju odobrenje u toj trećoj zemlji s pravno obvezujućim zahtjevima koji su istovrijedni onima utvrđenim ovom Uredbom;
(b) stalan učinkovit nadzor i izvršenje trgovinskih repozitorija u toj trećoj zemlji; i
(c) postojanje jamstva čuvanja profesionalne tajne i zaštite poslovnih tajni koje trećim stranama otkrivaju tijela i njihova istovrijednost onima navedenima u ovoj Uredbi.
Taj se provedbeni akt donosi u skladu s kontrolnim postupkom iz članka 86. stavka 2.
2. Prema potrebi, a u svakom slučaju nakon donošenja provedbenog akta kako je navedeno u stavku 1., Komisija podnosi Vijeću preporuke za sklapanje međunarodnih sporazuma s relevantnim trećim zemljama o zajedničkom pristupu i razmjeni informacija o ugovorima o izvedenicama koje se nalaze u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u tim trećim zemljama, na način kojim se tijelima Unije, uključujući ESMA-u, osigurava neposredan i stalan pristup svim potrebnim informacijama za obavljanje njihovih zadaća.
3. Nakon sklapanja sporazuma iz stavka 2., i u skladu s njima, ESMA uspostavlja dogovore o suradnji s nadležnim tijelima relevantnih trećih zemalja. Tim se dogovorima određuje barem sljedeće:
(a) mehanizam za razmjenu informacija između ESMA-e i drugih tijela Unije odgovornih u skladu s ovom Uredbom s jedne strane i mjerodavnih nadležnih tijela dotičnih trećih zemalja, s druge strane; i
(b) postupke koji se odnose na koordinaciju nadzornih aktivnosti.
4. ESMA primjenjuje Uredbu (EZ) br. 45/2001 vezano uz prijenos osobnih podataka trećoj zemlji.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 4. Izračuni i izvješćivanje za potrebe Uredbe (EU) br. 575/2013
Izračun specifičnih stavki koje iskazuju središnje druge ugovorne strane
Članak 50.d.
Za potrebe članka 50.c, primjenjuje se sljedeće:
(a) kada je pravilima središnje druge ugovorne strane određeno da se ona u cijelosti ili djelomično koristi svojim financijskim sredstvima istodobno s preduplatama njezinih klirinških članova na način koji ta sredstva čini jednakima preduplatama klirinškog člana u smislu njihovog apsorbiranja gubitaka središnje druge ugovorne strane u slučaju nastanka statusa neispunjavanja obveza ili insolventnosti jednog ili više njezinih klirinških članova, središnja druga ugovorna strana dodaje odgovarajući iznos tih sredstava DFCM-u;
(b) kada je pravilima središnje druge ugovorne strane određeno da se ona u cijelosti ili djelomično koristi svojim financijskim sredstvima za pokriće svojih gubitaka zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza jednog ili više njezinih klirinških članova nakon što je iscrpila svoj jamstveni fond, ali prije njezinog pozivanja na ugovorene doprinose njezinih klirinških članova, središnja druga ugovorna strana dodaje odgovarajući iznos tih dodatnih financijskih sredstava (DFaCCP) ukupnom iznosu preduplata (DF) kako slijedi:(DF_CCP ^a ;)
DF = DF_CCP + DF_CM +DF_CCP ^a
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 2. Odnosi s trećim zemljama
Dogovori o suradnji
Članak 76.
Mjerodavna tijela trećih zemalja u čijim jurisdikcijama nema trgovinskih repozitorija s poslovnim nastanom, mogu kontaktirati ESMA-u s ciljem uspostavljanja dogovora o suradnji radi pristupa informacijama o ugovorima o izvedenicama koje se vode u trgovinskim repozitorijima u Uniji.
ESMA može uspostaviti dogovore o suradnji s relevantnim tijelima radi pristupa informacijama o ugovorima o izvedenicama koje se vode u trgovinskim repozitorijima u Uniji koje ta tijela trebaju radi ispunjavanja njihovih odgovornosti i mandata, pod uvjetom postojanja jamstva čuvanja profesionalne tajne i zaštite poslovnih tajni koje ta tijela dijele s trećim stranama.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Kontrole likvidnosnog rizika
Članak 44.
1. Središnja druga ugovorna strana u svakom trenutku ima pristup adekvatnoj likvidnosti za obavljanje svojih usluga i aktivnosti. U tu svrhu ona pribavlja potrebne kreditne linije ili slične aranžmane za pokriće svojih likvidnosnih potreba u slučaju da financijska sredstva koja joj stoje na raspolaganju nisu odmah dostupna. Član sustava poravnanja, matično društvo ili društvo kći tog člana sustava poravnanja zajedno ne smiju osigurati više od 25 % kreditnih linija potrebnih središnjoj drugoj ugovornoj strani.
Središnja druga ugovorna strana svakodnevno mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe. Uzima u obzir likvidnosni rizik koji nastaje zbog nastanka statusa neispunjavanja obveza najmanje dvaju subjekata prema kojima ima najveće izloženosti i koji su članovi sustava poravnanja ili pružatelji likvidnosti, osim središnje banke.
2. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s mjerodavnim tijelima i članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje okvir za upravljanje likvidnosnim rizikom koji središnje druge ugovorne strane trebaju podnijeti u skladu sa stavkom 1.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 2. Odnosi s trećim zemljama
Uzajamni izravni pristup podacima
Članak 76.a.
1. Ako je to potrebno za obavljanje njihovih dužnosti, relevantna tijela trećih zemalja u kojima jedan trgovinski repozitorij ili više njih imaju poslovni nastan imaju izravan pristup informacijama u trgovinskim repozitorijima s poslovnim nastanom u Uniji, pod uvjetom da je Komisija o tome donijela provedbeni akt u skladu sa stavkom 2.
2. Nakon što tijela iz stavka 1. ovog članka podnesu zahtjev, Komisija može donijeti provedbene akte u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 86. stavka 2. u kojima se određuje ispunjava li pravni okvir treće zemlje tijela koje podnosi zahtjev sve uvjete navedene u nastavku:
(a) trgovinski repozitoriji s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad;
(b) u toj trećoj zemlji provodi se kontinuiran učinkovit nadzor i izvršavanje trgovinskih repozitorija;
(c) postoje jamstva čuvanja profesionalne tajne, uključujući zaštitu poslovnih tajni koje tijela dijele s trećim stranama, i barem su istovrijedna jamstvima utvrđenima u ovoj Uredbi;
(d) trgovinski repozitoriji koji u toj trećoj zemlji imaju odgovarajuće odobrenje za rad podliježu pravno obvezujućoj i izvršivoj obvezi da subjektima iz članka 81. stavka 3. odobre izravan i trenutačan pristup podacima.
Priznavanje trgovinskih repozitorija
Članak 77.
1. Trgovinski repozitorij s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može pružati svoje usluge i aktivnosti subjektima s poslovnim nastanom u Uniji za potrebe članka 9. tek nakon što ga prizna ESMA u skladu sa stavkom 2.
2. Trgovinski repozitorij iz stavka 1. podnosi ESMA-i svoj zahtjev za priznavanjem zajedno sa svim potrebnim informacijama, što uključuje barem informacije potrebne za provjeru ima li trgovinski repozitorij odobrenje i podliježe li učinkovitom nadzoru u trećoj zemlji:
(a) koju je priznala Komisija, na temelju provedbenog akta u skladu s člankom 75. stavkom 1. kao zemlju s istovrijednim i izvršivim regulatornim i nadzornim okvirom;
(b) koja je sklopila međunarodni sporazum s Unijom u skladu s člankom 75. stavkom 2.; i
(c) koja je sklopila dogovore o suradnji u skladu s člankom 75. stavkom 3. kako bi osigurala da tijela Unije, uključujući ESMA-u, imaju neposredan i stalan pristup svim potrebnim informacijama.
U roku 30 radnih dana od primitka zahtjeva, ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva. Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg trgovinski repozitorij koji podnosi zahtjev osigurava dodatne informacije.
U roku 180 radnih dana od podnošenja potpunog zahtjeva, ESMA obavješćuje pisanim putem trgovinski repozitorij koji podnosi zahtjev, uz navođenje detaljnog obrazloženja, o odobravanju ili odbijanju priznavanja.
ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis trgovinskih repozitorija priznatih u skladu s ovom Uredbom.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Kolateralni zahtjevi
Članak 46.
1. Središnja druga ugovorna strana prihvaća visoko likvidni kolateral koji nosi minimalni kreditni i tržišni rizik za pokriće njezine početne i tekuće izloženosti prema njezinim članovima sustava poravnanja.
Središnja druga ugovorna strana može, podložno ispunjenju relevantnih uvjeta, prihvatiti javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke ako su bezuvjetno dostupna na zahtjev u razdoblju likvidacije iz članka 41.
Središnja druga ugovorna strana u svojim pravilima poslovanja određuje minimalnu prihvatljivu razinu kolateralizacije za jamstva koja prihvaća i može odrediti da može prihvatiti potpuno nekolateralizirana jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke. Središnja druga ugovorna strana može prihvatiti javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke samo kako bi pokrila svoju početnu i trajnu izloženost prema svojim članovima sustava poravnanja koji su nefinancijske druge ugovorne strane ili klijentima članova sustava poravnanja, pod uvjetom da su ti klijenti nefinancijske druge ugovorne strane.
Ako je dobila imovinu, javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke središnja druga ugovorna strana:
(a) uzima u obzir jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke pri izračunu svoje izloženosti prema banci koja je članica sustava poravnanja, a koja izdaje ta jamstva i;
(b) utvrđuje ograničenja koncentracije za nekolateralizirana jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke;
(c) primjenjuje odgovarajuće korektivne faktore na vrijednost imovine, javna jamstva, jamstva javne banke i jamstva poslovne banke kako bi ukazala na mogući pad tih vrijednosti u razdoblju od njihove posljednje revalorizacije do trenutka u kojem se mogu opravdano smatrati likvidiranima ili primijenjenima, ovisno o slučaju;
(d) uzima u obzir likvidnosni rizik koji proizlazi iz nastanka statusa neispunjavanja obveza određenog sudionika na tržištu i rizik koncentracije povezan s određenom imovinom pri utvrđivanju prihvatljivog kolaterala i odgovarajućih korektivnih faktora za središnju drugu ugovornu stranu;
(e) uzima u obzir potrebu da se svi mogući prociklički učinci takvih revizija svedu na najmanju moguću mjeru pri reviziji razine korektivnih faktora koje primjenjuje na imovinu i javna jamstva, jamstva javne banke i jamstava poslovne banke koju prihvaća kao kolateral
2. Središnja druga ugovorna strana može prihvatiti, kada je to primjereno i dovoljno razborito, temeljnu imovinu ugovora o izvedenicama ili financijski instrument iz kojeg proizlazi izloženost središnje druge ugovorne strane, kao kolateral za pokriće njenih zahtjeva za iznosom nadoknade.
3. ESMA u suradnji s EBA-om i nakon savjetovanja s ESRB-om i članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredili:
(a) vrsta kolaterala koja bi se mogla smatrati visoko likvidnom, poput gotovine, zlata, državnih obveznica i korporacijskih obveznica visoke kvalitete i pokrivenih obveznica;
(b) korektivni faktori iz stavka 1., uzimajući u obzir cilj ograničavanja njihove procikličnosti; te
(c) relevantni uvjeti pod kojima se javna jamstva, jamstva javne banke i jamstva poslovne banke mogu prihvatiti kao kolateral u skladu sa stavkom 1., uključujući odgovarajuća ograničenja koncentracije, zahtjeve kreditne kvalitete i stroge zahtjeve za povratni rizik za jamstva javne banke i jamstva poslovne banke.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Postupci u slučaju neispunjavanja obveza
Članak 48.
1. Središnja druga ugovorna strana ima uspostavljene detaljne postupke za slučajeve kada član sustava poravnanja ne ispunjava zahtjeve za sudjelovanje središnje druge ugovorne strane utvrđene u članku 37. u roku i u skladu s postupcima koje utvrđuje središnja druga ugovorna strana. Središnja druga ugovorna strana detaljno navodi postupke koje treba slijediti u slučaju kada središnja druga ugovorna strana ne objavi neispunjavanje obveza od strane člana sustava poravnanja. Ti se postupci preispituju jednom godišnje.
2. Središnja druga ugovorna strana odmah poduzima mjere za obuzdavanje gubitaka i likvidnosnih pritisaka koji proizlaze iz neispunjavanja obveza i osigurava da zatvaranje pozicija bilo kojeg člana sustava poravnanja ne narušava njeno poslovanje ili izlaže članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze gubicima koje oni ne mogu predvidjeti ili kontrolirati.
3. Kada središnja druga ugovorna strana smatra da član sustava poravnanja neće biti u mogućnosti ispuniti svoje buduće obveze, ona odmah obavješćuje nadležno tijelo prije objave ili pokretanja postupka o neispunjavanju obveza. Nadležno tijelo odmah dostavlja tu informaciju ESMA-i, relevantnim članovima ESSB-a i tijelu odgovornom za nadzor člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze.
4. Središnja druga ugovorna strana provjerava provedivost njenih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza. Ona poduzima sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ima pravne ovlasti za unovčenje vlasničkih pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze i za prijenos ili unovčenje pozicija klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze.
5. Kada se imovina i pozicije bilježe u evidenciji i računima središnje druge ugovorne strane kao da se drže za račun klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze u skladu s člankom 39. stavkom 2., središnja druga ugovorna strana se barem ugovorno obvezuje na pokretanje postupaka za prijenos imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun svih svojih klijenata drugom članu sustava poravnanja kojega odrede svi dotični klijenti, te prenosi tu imovinu i pozicije, osim ako svi klijenti ne ulože prigovor na taj prijenos prije zaključenja prijenosa i bez suglasnosti člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze. Taj drugi član sustava poravnanja obvezan je prihvatiti tu imovinu i pozicije samo ako je prethodno ušao u ugovorni odnos s klijentima kojim se obvezao na to. Ako se prijenos tom drugom članu sustava poravnanja nije dogodio iz bilo kojeg razloga tijekom unaprijed definiranog razdoblja za prijenos navedenog u njezinim pravilima poslovanja, središnja druga ugovorna strana može poduzeti sve mjere koje joj dopuštaju njezina pravila za aktivno upravljanje njezinim rizicima u odnosu na te pozicije, uključujući likvidaciju imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun svojih klijenata.
6. Kada se imovina i pozicije bilježe u evidenciji i računima središnje druge ugovorne strane kao da se drže za račun klijenta člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze u skladu s člankom 39. stavkom 2., središnja druga ugovorna strana se barem ugovorno obvezuje na pokretanje postupaka za prijenos imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun klijenta drugom članu sustava poravnanja kojega odredi taj klijent, na zahtjev klijenta i bez suglasnosti člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze. Taj drugi član sustava poravnanja obvezan je prihvatiti tu imovinu i pozicije samo ako je prethodno ušao u ugovorni odnos s klijentom kojim se obvezao na to. Ako se prijenos tom drugom članu sustava poravnanja nije dogodio iz bilo kojeg razloga tijekom unaprijed definiranog razdoblja za prijenos navedenog u njegovim pravilima poslovanja, središnja druga ugovorna strana može poduzeti sve mjere koje joj dopuštaju njena pravila za aktivno upravljanje njenim rizicima u odnosu na te pozicije, uključujući likvidaciju imovine i pozicija koje drži član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze za račun klijenta.
7. Kolateral klijenata koji se odvaja u skladu s člankom 39. stavcima 2. i 3. koristi se isključivo za pokriće pozicija koje se drže za njihov račun. Svaki saldo koji duguje središnja druga ugovorna strana nakon završetka postupka upravljanja neispunjenim obvezama člana sustava poravnanja od strane središnje druge ugovorne strane vraća se klijentima kada su oni poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani, ili ako oni to nisu, članu sustava poravnanja za račun njegovih klijenata.
8. U slučaju neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja i ako takvo neispunjavanje obveza rezultira potpunim ili djelomičnim prijenosom imovine i pozicija koje klijenti drže s člana sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze na drugog člana sustava poravnanja u skladu sa stavcima 5. i 6., taj se drugi član sustava poravnanja može u razdoblju od tri mjeseca od datuma tog prijenosa osloniti na dubinsku analizu koju je proveo član sustava poravnanja koji ne ispunjava obveze u skladu s poglavljem II. odjeljkom 4. Direktive (EU) 2015/849 za potrebe ispunjavanja zahtjeva iz te direktive.
Ako se na člana sustava poravnanja na kojeg su prenesene imovina i pozicije, kako je navedeno u prvom podstavku ovog stavka, primjenjuje Uredba (EU) br. 575/2013, on ispunjava kapitalne zahtjeve za izloženosti članova sustava poravnanja prema klijentima na temelju te Uredbe u roku dogovorenom s njegovim nadležnim tijelom koji ne smije biti dulji od tri mjeseca od datuma tog prijenosa.
GLAVA VIII. OPĆE ODREDBE
Profesionalna tajna
Članak 83.
1. Obveza čuvanja profesionalne tajne primjenjuje se na sve osobe koje rade ili su radile za nadležna tijela određena u skladu s člankom 22. i tijela iz članka 81. stavka 3., za ESMA-u, ili za revizore i stručnjake koji djeluju po nalogu nadležnih tijela ili ESMA-e. Povjerljive informacije koje su te osobe primile tijekom obavljanja svojih zadaća ne smiju se otkriti drugim osobama ili tijelima, osim u sažetom ili zbirnom obliku tako da se ne mogu pojedinačno identificirati središnje druge ugovorne strane, trgovinski repozitoriji ili neke druge osobe, ne dovodeći u pitanje slučajeve iz kaznenog ili poreznog prava ili iz ove Direktive.
2. U slučaju stečaja ili prisilne likvidacije središnje druge ugovorne strane, povjerljive informacije koje se ne odnose na treće strane mogu se otkriti u građanskom ili trgovačkom postupku, ako je to potrebno za provođenje postupka.
3. Ne dovodeći u pitanje slučajeve koje pokriva kazneno ili porezno pravo, nadležna tijela, ESMA, ostala tijela ili fizičke ili pravne osobe koje nisu nadležna tijela koja primaju povjerljive informacije u skladu s ovom Uredbom, mogu se tim informacijama koristiti samo u okviru obavljanja svojih zadaća i izvršavanja svojih funkcija, u slučaju nadležnih tijela u okviru ove Uredbe ili, u slučaju drugih tijela, pravnih ili fizičkih osoba u svrhu za koju su im te informacije dostavljene ili u okviru upravnih ili sudskih postupaka koji se posebno odnose na izvršavanje tih funkcija, ili oboje. Ako su ESMA, nadležno tijelo ili neko drugo tijelo ili osoba koja daje podatke dali svoju suglasnost, tijelo koje prima informacije se može njima koristiti u druge nekomercijalne svrhe.
4. Sve povjerljive informacije primljene, razmijenjene ili prenijete drugima u skladu s ovom Uredbom podliježu obvezi čuvanja profesionalne tajne utvrđene u stavcima 1., 2. i 3. Međutim, ovi uvjeti ne sprečavaju ESMA-u, nadležna tijela ili mjerodavne središnje banke da razmjenjuju ili prenose povjerljive informacije u skladu s ovom Uredbom i s drugim zakonodavstvom koje se primjenjuje na investicijska društva, kreditne institucije, mirovinske fondove, UCITS-e, upravitelje alternativnih investicijskih fondova, posrednike u osiguranju i reosiguranju, društva za osiguranje, uređena tržišta ili tržišne operatere, ili na neki drugi način uz suglasnost nadležnog tijela ili nekog drugog tijela ili fizičke ili pravne osobe koji su dostavili informacije.
5. Stavci 1., 2. i 3. ne sprečavaju nadležna tijela da u skladu sa svojim nacionalnim pravom razmjenjuju ili prenose povjerljive informacije koje nisu primili od nadležnog tijela druge države članice.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Preispitivanje modela, ispitivanje otpornosti na stres i retroaktivno ispitivanje
Članak 49.
1. Središnja druga ugovorna strana redovito preispituje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznos nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral i ostalih mehanizama za kontrolu rizika. Strogo i često ispituje otpornost tih modela na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim, ali mogućim tržišnim uvjetima i retroaktivnim ispitivanjima procjenjuje pouzdanost primijenjene metodologije. Središnja druga ugovorna strana dužna je ishoditi neovisnu potvrdu, obavijestiti svoje nadležno tijelo i ESMA-u o rezultatima provedenih ispitivanja i ishoditi njihovu potvrdu u skladu sa stavcima od 1.a do 1.e prije donošenja bitnih promjena modela i parametara.
Ako središnja druga ugovorna strana namjerava donijeti promjenu modela ili parametra iz prvog podstavka, dužna je učiniti jedno od sljedećeg:
(a) ako središnja druga ugovorna strana smatra da je planirana promjena znatna u skladu sa stavkom 1.i, podnosi zahtjev za potvrđivanje te promjene u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku;
(b) ako središnja druga ugovorna strana smatra da planirana promjena nije znatna u skladu sa stavkom 1.i ovog članka, podnosi zahtjev za potvrđivanje promjene u skladu s postupkom utvrđenim u članku 49.a.
1.a Sve promjene modela i parametara koje nisu procijenjene u skladu s člankom 49.a procjenjuju se u skladu s postupkom utvrđenim u ovom članku.
Za donesene modele i parametre, kao i za sve njihove bitne promjene, potrebno je mišljenje kolegija iz članka 18. u skladu s ovim člankom.
ESMA je osigurava da su informacije o rezultatima ispitivanja otpornosti na stres proslijeđene europskim nadzornim tijelima, ESSB-u i Jedinstvenom sanacijskom odboru kako bi mogli procijeniti izloženost financijskih društava nastanku statusa neispunjavanja obveza središnjih drugih ugovornih strana.
1.b Ako namjerava donijeti neku promjenu modela i parametra iz stavka 1., središnja druga ugovorna strana zahtjev za potvrđivanje te promjene podnosi u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka. Taj se zahtjev odmah prosljeđuje nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane, ESMA-i i kolegiju iz članka 18. Središnja druga ugovorna strana svojem zahtjevu prilaže neovisnu provjeru namjeravane izmjene.
U roku od dva radna dana od podnošenja takvog zahtjeva potvrda o njegovu primitku šalje se središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka.
1.c Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA u roku od 10 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva procjenjuju sadržava li zahtjev potrebne dokumente i sadržavaju li ti dokumenti sve informacije koje se zahtijevaju u skladu sa stavkom 5. točkom (d).
Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ESMA zaključe da nisu dostavljeni svi potrebni dokumenti ili informacije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane zahtijeva od središnje druge ugovorne strane koja podnosi zahtjev da putem središnje baze podataka dostavi dodatne dokumente ili informacije za koje su to tijelo ili ESMA utvrdili da nedostaju. Rok utvrđen u prvom podstavku ovog stavka može se u tom slučaju produljiti za najviše 10 radnih dana. Zahtjev se odbija ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ESMA zaključe da središnja druga ugovorna strana nije postupila u skladu s tim zahtjevom te u tom slučaju tijelo koje je zaključilo da zahtjev treba odbiti tome obavješćuje drugo tijelo. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu o odlukama o odbijanju zahtjeva putem središnje baze podataka te obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu o dokumentima ili informacijama za koje je utvrđeno da nedostaju.
1.d U roku od 40 radnih dana od donošenja zaključka da su svi dokumenti i informacije dostavljeni u skladu sa stavkom 1.c:
(a) nadležno tijelo provodi procjenu rizika bitne promjene i svoje izvješće dostavlja ESMA-i i kolegiju iz članka 18.; te
(b) ESMA provodi procjenu rizika bitne promjene i svoje izvješće dostavlja nadležnom tijelu središnje druge ugovorne strane i kolegiju iz članka 18.
Tijekom razdoblja iz prvog podstavka ovog stavka nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane, ESMA ili bilo koji član kolegija iz članka 18. može putem središnje baze podataka izravno podnijeti pitanja središnjoj drugoj ugovornoj strani koja podnosi zahtjev i od nje zatražiti dodatne informacije te određuje rok do kojeg središnja druga ugovorna strana koja podnosi zahtjev treba dostaviti te informacije.
U roku od 15 radnih dana od primitka izvješća iz prvog podstavka, kolegij iz članka 18. donosi mišljenje u skladu s člankom 19. i dostavlja ga ESMA-i i nadležnom tijelu. Neovisno o privremenom donošenju u skladu sa stavkom 1.g, nadležno tijelo i ESMA ne donose odluku o dodjeli ili odbijanju potvrde za znatne promjene modela ili parametara dok kolegij iz članka 18. ne donese to mišljenje, osim ako kolegij nije donio mišljenje unutar roka.
1.e U roku od 10 radnih dana od primitka mišljenja kolegija iz članka 18. ili nakon isteka roka za dostavu tog mišljenja, ovisno o tome što nastupi ranije, nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA odobravaju ili odbijaju potvrdu, uzimajući u obzir izvješća iz stavka 1.d prvog podstavka ovog članka, i to mišljenje te se o tome obavješćuju u pisanom obliku, navodeći detaljno obrazloženje za odobrenje ili odbijanje. Ako nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA ne potvrde promjenu, potvrda se odbija.
Ako se nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ESMA ne slažu s mišljenjem kolegija iz članka 18., među ostalim i sa svakim uvjetom ili preporukom koje ono sadržava, njihove odluke sadržavaju detaljno obrazloženje i objašnjenje svakog bitnog odstupanja od tog mišljenja ili tih uvjeta ili preporuka.
1.f Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane u roku iz stavka 1.e obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu o tome jesu li potvrde odobrene ili odbijene te za to dostavlja detaljno obrazloženo objašnjenje.
1.g Središnja druga ugovorna strana ne može donijeti bitne promjene modela ili parametra iz stavka 1. prije negoli dobije potvrde i od svojeg nadležnog tijela i od ESMA-e.
Odstupajući od prvog podstavka ovog stavka ako to zahtijeva središnja druga ugovorna strana, nadležno tijelo može u dogovoru s ESMA-om dopustiti privremeno donošenje bitne promjene modela ili parametra prije negoli ih se potvrdi. Takva privremena promjena dopuštena je samo u određenom razdoblju koje zajednički odrede nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA. Nakon isteka tog razdoblja središnja druga ugovorna strana ne smije primjenjivati takvu promjenu, osim ako je potvrđena u skladu s ovim člankom.
1.h Promjene parametara koje su rezultat primjene metodologije koja je dio potvrđenog modela, bilo zbog vanjskih informacija ili zbog redovitog preispitivanja ili kalibracije, ne smatraju se promjenama modela i parametara za potrebe ovog članka i članka 49.a.
1.i Promjena se smatra bitnom ako je ispunjen barem jedan od sljedećih uvjeta:
(a) promjena dovodi do znatnog smanjenja ili povećanja ukupnih unaprijed financiranih financijskih sredstava središnjeg drugog ugovornog tijela, uključujući zahtjeve za iznos nadoknade, jamstveni fond i namjenska vlastita sredstva iz članka 45. stavka 4.;
(b) struktura ili strukturni elementi modela iznosa nadoknade promijenjeni su;
(c) komponenta modela iznosa nadoknade, uključujući parametar iznosa nadoknade ili dodatak uvedeni su, ukinuti ili izmijenjeni na način koji dovodi do znatnog smanjenja ili povećanja izlaznih rezultata modela iznosa nadoknade na razini središnje druge ugovorne strane;
(d) promijenjena je metodologija za izračun prijeboja među financijskim instrumentima unutar portfelja, što dovodi do znatnog smanjenja ili povećanja ukupnih zahtjeva za iznos nadoknade za financijske instrumente unutar portfelja;
(e) promijenjena je metodologija za utvrđivanje i kalibraciju scenarija ispitivanja otpornosti na stres za potrebe utvrđivanja veličine jamstvenih fondova središnje druge ugovorne strane i veličine doprinosa pojedinačnih članova sustava poravnanja tim jamstvenim fondovima, što dovodi do znatnog smanjenja ili povećanja veličine jamstvenih fondova ili svake pojedinačne uplate u jamstveni fond;
(f) promijenjena je metodologija za procjenu likvidnosnog rizika, što dovodi do znatnog smanjenja ili povećanja procijenjenih potreba za likvidnošću u bilo kojoj valuti ili ukupnih likvidnosnih potreba;
(g) promijenjena je metodologija koja se primjenjuje za utvrđivanje koncentracijskog rizika koji središnja druga ugovorna strana ima prema pojedinačnoj drugoj ugovornoj strani, tako da se ukupna izloženost središnje druge ugovorne strane toj drugoj ugovornoj strani smanjuje ili znatno povećava;
(h) promijenjena je metodologija za vrednovanje kolaterala ili kalibriranje korektivnih faktora za kolateral tako da se ukupna vrijednost kolaterala smanjuje ili znatno povećava;
(i) promjena bi mogla bitno utjecati na ukupni rizik središnje druge ugovorne strane.
2. Središnja druga ugovorna strana redovito ispituje ključne aspekte svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza i poduzima sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ih razumiju svi članovi sustava poravnanja i da svi članovi sustava poravnanja imaju uspostavljene primjerene aranžmane za odgovor u slučaju događaja neispunjavanja obveza.
3. Središnja druga ugovorna strana javno objavljuje ključne informacije o svom modelu za upravljanje rizicima i pretpostavkama koje su korištene za obavljanje ispitivanja otpornosti na stres iz stavka 1.
4. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA, nakon savjetovanja s EBA-om, drugim mjerodavnim nadležnim tijelima i članovima ESSB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje:
(a) vrsta ispitivanja koja se provode za različite vrste financijskih instrumenata i portfelja;
(b) uključenost članova sustava poravnanja ili ostalih strana u tim ispitivanjima;
(c) učestalost ispitivanja;
(d) vremensko razdoblje ispitivanja;
(e) ključne informacije iz stavka 3.
ESMA dostavlja Komisiji navedeni nacrt regulatornih tehničkih standarda do 30. rujna 2012.
Delegira se ovlast Komisiji za donošenje regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
5. ESMA u bliskoj suradnji s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se dodatno određuje sljedeće:
(a) što čini znatno povećanje ili smanjenje za potrebe stavka 1.i točaka (a) i od (c) do (h);
(b) elementi koje treba uzeti u obzir pri procjeni je li ispunjen jedan od uvjeta iz stavka 1.i;
(c) druge promjene modela za koje se može smatrati da su već obuhvaćeni odobrenim modelom i stoga se ne smatraju promjenom modela i ne podliježu postupcima utvrđenima u ovom članku ili članku 49.a; te
(d) popisi potrebnih dokumenata koji se prilažu zahtjevu za izdavanje potvrde na temelju stavka 1.c ovog članka i članka 49.a te informacije koje takvi dokumenti moraju sadržavati da bi se dokazalo da središnja druga ugovorna strana ispunjava sve relevantne zahtjeve iz ove Uredbe.
Potrebni dokumenti i razina informacija moraju biti razmjerni vrsti potvrđivanja modela, ali moraju sadržavati dovoljno pojedinosti kako bi se osigurala pravilna analiza promjene.
Za potrebe prvog podstavka točke (a) ESMA može odrediti različite vrijednosti za različite točke stavka 1.i.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
6. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje elektronički format zahtjeva koji se dostavlja u središnju bazu podataka radi potvrđivanja iz stavka 1.b ovog članka i članka 49.a.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda do 25. prosinca 2025.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VIII. OPĆE ODREDBE
Razmjena informacija
Članak 84.
1. Nadležna tijela, ESMA i ostala mjerodavna tijela, bez nepotrebnog odlaganja, dostavljaju jedni drugima informacije potrebne za obavljanje svojih zadaća.
2. Nadležna tijela, ESMA, ostala mjerodavna tijela i ostala tijela ili fizičke i pravne osobe koje primaju povjerljive informacije u obavljanju svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom koriste se tim informacijama samo u obavljanju svojih zadaća.
3. Nadležna tijela dostavljaju informacije relevantnim članovima ESSB-a kada je ta informacija važna za obavljanje njihovih zadaća.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 3. Bonitetni zahtjevi
Ubrzani postupak za neznatne promjene modela i parametara središnje druge ugovorne strane
Članak 49.a.
1. Ako središnja druga ugovorna strana smatra da promjena modela ili parametra iz članka 49. stavka 1. koju namjerava donijeti ne ispunjava uvjete utvrđene u stavku 1.i tog članka, ona može zatražiti da zahtjev za potvrđivanje promjene podliježe ubrzanom postupku na temelju ovog članka.
2. Ubrzani postupak primjenjuje se na predloženu promjenu modela ili parametra ako su ispunjeni sljedeći uvjeti:
(a) središnja druga ugovorna strana zatražila je potvrđivanje promjene koju treba procijeniti u skladu s ovim člankom; i
(b) nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA zaključili su da predložena promjena nije znatna u skladu sa stavkom 4.
3. Središnja druga ugovorna strana podnosi svoj zahtjev u elektroničkom obliku putem središnje baze podataka, uključujući sve dokumente i informacije koji se zahtijevaju u skladu s člankom 49. stavkom 5. točkom (d). Središnja druga ugovorna strana dostavlja sve potrebne informacije kako bi dokazala zašto se predložena promjena smatra neznatnom i stoga ispunjava uvjete za procjenu u skladu s ubrzanim postupkom iz ovog članka.
Potvrda o primitku zahtjeva šalje se središnjoj drugoj ugovornoj strani putem središnje baze podataka u roku od dva radna dana od podnošenja tog zahtjeva.
4. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA u roku od 10 radnih dana od potvrde primitka zahtjeva odlučuju, svatko za sebe, je li predložena promjena znatna ili neznatna.
5. Ako u skladu sa stavkom 4. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane ili ESMA odluče da je promjena znatna, o tome se međusobno obavješćuju u pisanom obliku, a zahtjev za potvrđivanje te promjene ne podliježe ubrzanom postupku na temelju ovog članka.
Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane obavješćuje središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev putem središnje baze podataka, uključujući detaljno obrazloženo objašnjenje, u roku od dva radna dana od odluke donesene u skladu sa stavkom 4. U roku od 10 radnih dana od primitka te obavijesti središnja druga ugovorna strana povlači zahtjev ili ga dopunjuje kako bi ispunila zahtjeve za podnošenje zahtjeva u skladu s člankom 49.
6. Ako u skladu sa stavkom 4. nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane i ESMA odluče da promjena nije znatna, u roku od tri radna dana od te odluke svatko od njih:
(a) odobrava potvrđivanje ako središnja druga ugovorna strana postupa u skladu s ovom Uredbom ili ga odbija ako središnja druga ugovorna strana ne postupa u skladu s ovom Uredbom; te
(b) obavješćuje jedno drugo u pisanom obliku i uz detaljno obrazloženje o tome je li potvrđivanje odobreno ili odbijeno.
Ako jedno od njih ne odobri potvrđivanje modela, potvrđivanje se odbija.
7. Nadležno tijelo središnje druge ugovorne strane pisanim putem i uz detaljno obrazloženje obavješćuje putem središnje baze podataka središnju drugu ugovornu stranu koja podnosi zahtjev u roku od dva radna dana od odluke donesene u skladu sa stavkom 6. o tome je li potvrđivanje odobreno ili odbijeno.
GLAVA IV. ZAHTJEVI ZA SREDIŠNJE DRUGE UGOVORNE STRANE / POGLAVLJE 4. Izračuni i izvješćivanje za potrebe Uredbe (EU) br. 575/2013
Izračun K<sub>CCP</sub>
Članak 50.a.
1. Za potrebe članka 308. Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva(24), središnja druga ugovorna strana izračunava KCCP na način naveden u stavku 2. ovog članka za sve ugovore i transakcije čije poravnanje ona obavlja za sve svoje klirinške članove koji su obuhvaćeni danim jamstvenim fondom.
2. Središnja druga ugovorna strana izračunava hipotetski kapital kako slijedi:
K_CCP = Σ_i EAD_i · RW · stopa kapitala
pri čemu je:
KCCP = hipotetski kapital;
i = indeks koji označuje klirinškog člana;
EADi = iznos izloženosti središnje druge ugovorne strane prema klirinškom članu i, uključujući vlastite transakcije klirinškog člana sa središnjom drugom ugovornom stranom, transakcije s klijentima za koje jamči klirinški član, i sve vrijednosti kolaterala koji drži središnja druga ugovorna strana, uključujući preduplate klirinškog člana u jamstveni fond, za te transakcije, koje se odnose na vrednovanje na kraju regulatornog izvještajnog datuma prije nego što se uplate iznosi nadoknade koji su pozvani za uplatu pri posljednjem pozivu za uplatu iznosa nadoknade tog dana.
RW = ponder rizika od 20 %; i
stopa kapitala = 8 %.
3. Središnja druga ugovorna strana provodi izračun koji se traži u skladu sa stavkom 2. najmanje jednom tromjesečno ili češće ako to zahtijevaju nadležna tijela onih klirinških članova koji su institucije.
4. Za potrebe stavka 3. EBA sastavlja nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se, pobliže određuje sljedeće:
(a) učestalost i datum izračuna iz stavka 2.;
(b) situacija u kojima nadležno tijelo institucije koja djeluje kao klirinški član može zahtijevati veće učestalosti izračuna i izvješćivanja od onih iz točke (a).
EBA dostavlja Komisiji navedeni nacrt provedbenih tehničkih standarda do 1. siječnja 2014.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda navedenih u prvom podstavku u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010.
GLAVA IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Izmjena Direktive 98/26/EZ
Članak 87.
1. U članku 9. stavku 1. Direktive 98/26/EZ, dodaje se sljedeći podstavak:
„Kada upravitelj sustava pruži kolateralno jamstvo upravitelju drugog sustava vezano uz sustav koji je u odnosu međudjelovanja, na prava upravitelja sustava pružatelja kolaterala na to kolateralno jamstvo ne smije utjecati stečajni postupak protiv upravitelja sustava primatelja.”.
2. Države članice donose i objavljuju zakone i druge propise potrebne za usklađivanje s točkom 1. do 17. kolovoza 2014. One o tome odmah obavješćuju Komisiju.
Kada države članice donose ove mjere, te mjere prilikom njihove službene objave sadržavaju uputu na Direktivu 98/26/EZ ili se uz njih navodi takva uputa. Načine tog upućivanja određuju države članice.
Internetske stranice
Članak 88.
1. ESMA održava internetsku stranicu koja pruža podatke o sljedećem:
(a) ugovorima prihvatljivim za obvezu poravnanja u skladu s člankom 5.;
(b) kaznama nametnutima za kršenja članaka 4., 5. i 7. do 11.;
(c) središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje za pružanje usluga ili aktivnosti u Uniji a koje imaju poslovni nastan u Uniji i o uslugama ili aktivnostima za koje imaju odobrenje da ih pružaju ili obavljaju, te o vrstama financijskih instrumenata obuhvaćenih njihovim odobrenjem.
(d) kaznama nametnutima za kršenje glava IV. i V.;
(e) središnjim drugim ugovornim stranama koje imaju odobrenje za pružanje usluga ili aktivnosti u Uniji a koje imaju poslovni nastan u trećoj zemlji i o uslugama ili aktivnostima za koje imaju odobrenje da ih pružaju ili obavljaju, te o vrstama financijskih instrumenata obuhvaćenih njihovim odobrenjem;
(f) trgovinskim repozitorijima koji imaju odobrenje za pružanje usluga ili aktivnosti u Uniji;
(g) globama i periodičnim novčanim kaznama nametnutima u skladu s člancima 65. i 66.;
(h) javnom registru iz članka 6.
2. Za potrebe točaka (b), (c) i (d) stavka 1., nadležna tijela održavaju internetske stranice koje su povezane s internetskom stranicom ESMA-e.
3. Sve internetske stranice iz ovog članka javno su dostupne i redovito se ažuriraju i pružaju informacije u jasnom obliku.
Stupanje na snagu
Članak 91.
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Prilog II
Popis koeficijenata vezanih uz otežavajuće i olakšavajuće čimbenike za primjenu članka 65. stavka 3.
Na temeljne iznose iz članka 65. stavka 2., kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti:
I. Koeficijenti usklađenja vezani uz otežavajuće čimbenike:
(a) ako se radi o opetovanoj povredi, za svako njeno ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;
(b) ako se radi o povredi koja traje dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent od 1,5;
(c) ako se radi o povredi kojom su otkrivene sistemske slabosti u organizaciji trgovinskog repozitorija, a posebno u njegovim postupcima, sustavima upravljanja ili internim kontrolama, primjenjuje se koeficijent od 2,2;
(d) ako se radi o povredi koja ima negativni utjecaj na kvalitetu podataka koje on vodi, primjenjuje se koeficijent od 1,5;
(e) ako se radi o povredi koja je izvršena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;
(f) ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kad je otkriveno kršenje, primjenjuje se koeficijent od 1,7;
(g) ako više rukovodstvo trgovinskog repozitorija nije surađivalo s ESMA-om u provođenju istraga, primjenjuje se koeficijent od 1,5.
II. Koeficijenti usklađenja vezani uz olakšavajuće čimbenike:
(a) ako se radi o povredi koja je trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent od 0,9;
(b) ako više rukovodstvo trgovinskog repozitorija može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent od 0,7;
(c) ako je trgovinski repozitorij obavijestio ESMA-u brzo, učinkovito i u potpunosti o povredi, primjenjuje se koeficijent od 0,4;
(d) ako je trgovinski repozitorij dobrovoljno poduzeo mjere kako bi osigurao da ne dođe do slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent od 0,6.
GLAVA V. UGOVORI O MEĐUDJELOVANJU
Odobrenje ugovora o međudjelovanju
Članak 54.
1. Ugovor o međudjelovanju ili svaka bitna promjena odobrenog ugovora o međudjelovanju iz glave V. podliježe prethodnom odobrenju nadležnih tijela uključenih središnjih drugih ugovornih strana. Nadležna tijela središnjih drugih ugovornih strana dužna su zatražiti mišljenje ESMA-e u skladu s člankom 24.a stavkom 7. prvim podstavkom točkom (bc) i kolegija iz članka 18. u skladu s člankom 19. koje se izdaje u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.b.
2. Nadležna tijela izdaju odobrenje za ugovor o međudjelovanju samo kada uključene središnje druge ugovorne strane imaju odobrenje za poravnanje u skladu s člankom 17. ili kada su priznate u skladu s člankom 25. ili najmanje tri godine imaju odobrenje u skladu s već postojećim nacionalnim sustavom za izdavanje odobrenja, kada su ispunjeni zahtjevi utvrđeni u članku 52. a tehnički uvjeti za poravnanje transakcija u skladu s uvjetima iz ugovora omogućavaju neometano i uredno funkcioniranje financijskih tržišta i kada predmetni ugovor ne narušava učinkovitost nadzora.
3. Kada nadležno tijelo smatra da nisu ispunjeni zahtjevi utvrđeni u stavku 2., ono daje objašnjenja pisanim putem o svojim stajalištima u pogledu rizika drugim nadležnim tijelima i uključenim središnjim drugim ugovornim stranama. Ono također obavješćuje ESMA-u koja izdaje mišljenje o stvarnoj valjanosti stajališta u pogledu rizika kao temelja za odbijanje ugovora o međudjelovanju. Mišljenje ESMA-e stavlja se na raspolaganje svim uključenim središnjim drugim ugovornim stranama. Kada se mišljenje ESMA-e razlikuje od ocjene mjerodavnog nadležnog tijela, to nadležno tijelo ponovno razmatra svoje stajalište, uzimajući u obzir mišljenje ESMA-e.
4. ESMA do 25. lipnja 2026. izdaje smjernice ili preporuke kako bi nadležna nacionalna tijela uspostavila dosljedne, djelotvorne i učinkovite procjene ugovora o međudjelovanju, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 16. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA izrađuje nacrte tih smjernica ili preporuka nakon savjetovanja s članovima ESSB-a.
5. ESMA, nakon savjetovanja s članovima ESSB-a i ESRB-a, izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se dodatno odredili zahtjevi prema središnjim drugim ugovornim stranama radi odgovarajućeg upravljanja rizicima koji proizlaze iz ugovora o međudjelovanju. U tu svrhu ESMA uzima u obzir smjernice izdane u skladu sa stavkom 4. i procjenjuje jesu li odredbe koje su u njima sadržane primjerene u slučaju ugovora o međudjelovanju koji obuhvaćaju sve vrste proizvoda ili ugovora, uključujući ugovore o izvedenicama i nefinancijske instrumente.
ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 25. prosinca 2025.
Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka ovog stavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VI. REGISTRACIJA I NADZOR TRGOVINSKOG REPOZITORIJA / POGLAVLJE 1. Uvjeti i postupci za registraciju trgovinskog repozitorija
Zahtjev za registraciju
Članak 56.
1. Za potrebe članka 55. stavka 1., trgovinski repozitorij ESMA-i podnosi bilo što od sljedećeg:
(a) zahtjev za registraciju;
(b) zahtjev za proširenje registracije ako je trgovinski repozitorij već registriran u skladu s poglavljem III. Uredbe (EU) 2015/2365.
2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva u roku 20 radnih dana od primitka zahtjeva.
Ako zahtjev nije potpun, ESMA utvrđuje rok do kojeg trgovinski repozitorij osigurava dodatne informacije.
Nakon što ocijeni da je zahtjev potpun, ESMA o tome obavješćuje trgovinski repozitorij.
3. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju pojedinosti zahtjeva za registraciju iz stavka 1., osim za zahtjeve povezane s upravljanjem IKT rizicima.
(a) pojedinosti o zahtjevu za registraciju iz stavka 1. točke (a);
(b) pojedinosti o pojednostavnjenom zahtjevu za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.
Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
4. Kako bi se osigurali jedinstveni uvjeti za primjenu stavka 1., ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
(a) format zahtjeva za registraciju iz stavka 1. točke (a);
(b) format zahtjeva za proširenje registracije iz stavka 1. točke (b).
U vezi s prvim podstavkom točkom (b), ESMA izrađuje pojednostavnjeni format.
ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.
Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
GLAVA VII. ZAHTJEVI ZA TRGOVINSKE REPOZITORIJE
Opći zahtjevi
Članak 78.
1. Trgovinski repozitorij ima pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti i primjerene mehanizme unutarnje kontrole i dobre administrativne i računovodstvene postupke koji sprečavaju otkrivanje povjerljivih informacija.
2. Trgovinski repozitorij održava i upravlja učinkovitim pisanim organizacijskim i administrativnim aranžmanima za identifikaciju i upravljanje svim mogućim sukobima interesa koji se odnose na njegove direktore, zaposlenike ili osobe koje su izravno ili neizravno s njima usko povezane.
3. Trgovinski repozitorij uspostavlja primjerene politike i postupke kojima se može osigurati njegova usklađenost, kao i usklađenost njegovih direktora i zaposlenika, sa svim odredbama ove Uredbe.
4. Trgovinski repozitorij održava i upravlja primjerenom organizacijskom strukturom koja osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje trgovinskog repozitorija u obavljanju njegovih usluga i aktivnosti. On se koristi primjerenim i proporcionalnim sustavima, sredstvima i postupcima.
5. Kada trgovinski repozitorij nudi pomoćne usluge poput potvrde trgovanja, usklađivanja trgovanja, upravljanja kreditnim događajima, usklađivanja ili kompresije portfelja, trgovinski repozitorij operativno odvaja te pomoćne usluge od funkcije trgovinskog repozitorija središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o izvedenicama.
6. Više rukovodstvo i članovi odbora trgovinskog repozitorija imaju dovoljno dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi osigurali pouzdano i razborito upravljanje trgovinskim repozitorijem.
7. Trgovinski repozitorij ima objektivne, nediskriminirajuće i javno objavljene zahtjeve za pristup društava koja podliježu obvezi izvješćivanja iz članka 9. Trgovinski repozitorij daje pružateljima usluga nediskriminirajući pristup informacijama koje se vode u trgovinskom repozitoriju, pod uvjetom da su relevantne druge ugovorne strane suglasne s time. Kriteriji koji ograničavaju pristup dopušteni su samo pod uvjetom da oni imaju za cilj kontrolu rizika za podatke koji se vode u trgovinskom repozitoriju.
8. Trgovinski repozitorij javno objavljuje cijene i naknade povezane s uslugama koje se pružaju u skladu s ovom Uredbom. On objavljuje cijene i naknade za svaku pruženu uslugu posebno, uključujući diskonte i rabate i uvjete pod kojima se ostvaruje korist od tih smanjenja. On izvještajnim subjektima omogućava zaseban pristup pojedinačnim uslugama. Cijene i naknade koje zaračunava trgovinski repozitorij temelje se na troškovima.
9. Trgovinski repozitorij uspostavlja sljedeće postupke i politike:
(a) postupke za učinkovito usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima;
(b) postupke za provjeru cjelovitosti i ispravnosti dostavljenih podataka;
(c) politike za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane ili središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.
10. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:
(a) postupci za usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima;
(b) postupci koje trgovinski repozitorij treba primjenjivati radi provjere usklađenosti postupanja druge ugovorne strane ili subjekta koji podnosi izvješće sa zahtjevima za izvješćivanje te radi provjere cjelovitosti i ispravnosti podataka koji se dostavljaju u skladu s člankom 9.
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.
Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Operativna pouzdanost
Članak 79.
1. Trgovinski repozitorij utvrđuje izvore operativnog rizika i svodi ih na najmanju moguću mjeru razvojem odgovarajućih sustava, kontrola i postupaka, među ostalim i IKT sustava kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554.
2. Trgovinski repozitorij uspostavlja, provodi i održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe, koji uključuje politiku kontinuiteta poslovanja i planove odgovora i oporavka u području IKT-a uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, čiji je cilj osigurati očuvanje njegovih funkcija, pravodoban oporavak poslovanja i ispunjavanje obveza trgovinskog repozitorija.
3. Trgovinski repozitorij kojemu je oduzeta registracija osigurava urednu zamjenu i prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima i preusmjeravanje izvještajnih tokova drugim trgovinskim repozitorijima.
Popis koeficijenata koji se odnose na otežavajuće i olakšavajuće okolnosti za primjenu članka 25.j stavka 3.
Prilog IV
Na osnovne iznose iz članka 25.j stavka 2. kumulativno se primjenjuju sljedeći koeficijenti:
I. Koeficijenti prilagodbe koji se odnose na otežavajuće okolnosti:
(a) ako je riječ o opetovanoj povredi, za svako njezino ponavljanje primjenjuje se dodatni koeficijent od 1,1;
(b) ako je riječ o povredi koja traje dulje od šest mjeseci, primjenjuje se koeficijent od 1,5;
(c) ako su povredom otkrivene sistemske slabosti u organizaciji središnje druge ugovorne strane, posebno u njezinim postupcima, sustavima upravljanja ili unutarnjim kontrolama, primjenjuje se koeficijent od 2,2;
(d) ako povreda nepovoljno utječe na kvalitetu aktivnosti i usluga središnje druge ugovorne strane, primjenjuje se koeficijent od 1,5;
(e) ako je riječ o povredi koja je počinjena namjerno, primjenjuje se koeficijent od 2;
(f) ako nisu poduzete korektivne mjere od trenutka kada je otkriveno kršenje, primjenjuje se koeficijent od 1,7;
(g) ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane nije surađivalo s ESMA-om pri provođenju njezinih istraga, primjenjuje se koeficijent od 1,5.
II. Koeficijenti prilagodbe koji se odnose na olakšavajuće okolnosti:
(a) ako je riječ o povredi koja je trajala kraće od 10 radnih dana, primjenjuje se koeficijent od 0,9;
(b) ako više rukovodstvo središnje druge ugovorne strane može dokazati da je poduzelo sve potrebne mjere za sprečavanje povrede, primjenjuje se koeficijent od 0,7;
(c) ako je središnja druga ugovorna strana brzo, učinkovito i u potpunosti obavijestila ESMA-u o povredi, primjenjuje se koeficijent od 0,4;
(d) ako je središnja druga ugovorna strana dobrovoljno poduzela mjere kako bi se onemogućilo počinjenje slične povrede u budućnosti, primjenjuje se koeficijent od 0,6.
Zaštita i evidentiranje
Članak 80.
2. Trgovinski repozitorij se može koristiti podacima koje primi u skladu s ovom Uredbom u komercijalne svrhe ako su relevantne druge ugovorne strane dale suglasnost za to.
3. Trgovinski repozitorij odmah evidentira informacije primljene u skladu s člankom 9. i drži ih najmanje 10 godina nakon prekida predmetnih ugovora. Za dokumentiranje promjena u pohranjenim podacima, on se koristi pravovremenim i učinkovitim postupcima evidentiranja.
4. Trgovinski repozitorij izračunava pozicije po vrstama izvedenica i po izvještajnom subjektu na temelju dostavljenih izvješća o ugovorima o izvedenicama u skladu s člankom 9.
5. Trgovinski repozitorij pravovremeno omogućava stranama u ugovoru pristup i ispravak informacija o tom ugovoru.
5.a Drugim ugovornim stranama koje nemaju obvezu izvješćivanja o pojedinostima svojih ugovora o OTC izvedenicama na temelju članka 9. stavaka od 1.a do 1.d te drugim ugovornim stranama i središnjim drugim ugovornim stranama koje su delegirale svoju obvezu izvješćivanja na temelju članka 9. stavka 1.f trgovinski repozitorij na zahtjev osigurava pristup informacijama dostavljenima u njihovo ime.
6. Trgovinski repozitorij poduzima sve odgovarajuće korake za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njegovim sustavima.
Fizička osoba koja je usko povezana s trgovinskim repozitorijem ili pravna osoba koja je u odnosu matičnog društva ili društva kćeri s trgovinskim repozitorijem, ne smije se koristiti povjerljivim informacijama koje se evidentiraju u trgovinskom repozitoriju u komercijalne svrhe.
Transparentnost i dostupnost podataka
Članak 81.
1. Trgovinski repozitorij redovito i na lako dostupan način, objavljuje zbirne pozicije prema vrstama izvedenica iz ugovora koji su mu prijavljeni.
2. Trgovinski repozitorij prikuplja i održava podatke i osigurava da subjekti iz stavka 3. imaju izravan i trenutačan pristup podacima o ugovorima o izvedenicama koji su im potrebni za ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata.
3. Trgovinski repozitorij stavlja na raspolaganje potrebne informacije sljedećim subjektima kako bi im omogućio ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata:
(a) ESMA-i;
(b) EBA-i;
(c) EIOPA-i;
(d) ESRB-u;
(e) nadležnom tijelu odgovornom za nadzor pristupa središnjih drugih ugovornih strana trgovinskim repozitorijima;
(f) nadležnom tijelu odgovornom za nadzor mjesta trgovanja prijavljenih ugovora;
(g) relevantnim članovima ESSB-a, uključujući ESB pri provođenju zadaća u okviru jedinstvenog nadzornog mehanizma iz Uredbe Vijeća (EU) br. 1024/2013(25);
(h) mjerodavnim tijelima treće zemlje koja je sklopila međunarodni sporazum s Unijom kako je navedeno u članku 75.;
(i) nadzornim tijelima određenima u skladu s člankom 4. Direktive 2004/25/EZ Europskog parlamenta i Vijeća(26);
(j) mjerodavnim tijelima Unije za vrijednosne papire i tržište čije zadaće i mandati nadzora obuhvaćaju ugovore, tržišta, sudionike i temeljnu imovinu koji su obuhvaćeni područjem primjene ove Uredbe;
(k) mjerodavnim tijelima treće zemlje koja su sklopila dogovore o suradnji s ESMA-om kako je navedeno u članku 76.;
(l) Agenciji za suradnju energetskih regulatora osnovanoj Uredbom (EZ) br. 713/2009 Europskog parlamenta i Vijeća(27);
(m) sanacijskim tijelima imenovanima u skladu s člankom 3. Direktive 2014/59/EU Europskog parlamenta i Vijeća(28);
(n) Jedinstvenom sanacijskom odboru osnovanom Uredbom (EU) br. 806/2014;
(o) nadležnim tijelima ili nacionalnim nadležnim tijelima u smislu uredbi (EU) br. 1024/2013 i (EU) br. 909/2014 te direktiva 2003/41/EZ, 2009/65/EZ, 2011/61/EU, 2013/36/EU i 2014/65/EU te nadzornim tijelima u smislu Direktive 2009/138/EZ;
(p) nadležnim tijelima određenima u skladu s člankom 10. stavkom 5. ove Uredbe;
(q) relevantnim tijelima treće zemlje u odnosu na koju je donesen provedbeni akt na temelju članka 76.a;
(r) sanacijska tijela imenovana na temelju članka 3. Uredbe (EU) 2021/23;
(t) nacionalna tijela kojima je povjerena provedba makrobonitetne politike.
Trgovinski repozitorij prenosi podatke nadležnim tijelima u skladu sa zahtjevima prema članku 26. Uredbe (EU) br. 600/2014(29).
4. ESMA daje ostalim relevantnim tijelima Unije informacije potrebne za obavljanje njihovih zadaća.
5. Kako bi se osigurala dosljedna primjena ovog članka, ESMA nakon savjetovanja s članovima ESSB-a izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje sljedeće:
(a) informacije koje se objavljuju ili stavljaju na raspolaganje u skladu sa stavcima 1. i 3.;
(b) učestalost objavljivanja informacija iz stavka 1.;
(c) operativni standardi potrebni za agregiranje i usporedbu podataka među trgovinskim repozitorijima te pristup tim informacijama za subjekte iz stavka 3.;
(d) uvjeti, aranžmani i potrebna dokumentacija pod kojima i s pomoću kojih trgovinski repozitoriji odobravaju pristup subjektima iz stavka 3.
ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda podnosi Komisiji do 18. lipnja 2020.
ESMA pri izradi tog nacrta regulatornih tehničkih standarda osigurava da se objavljivanjem informacija iz stavka 1. ne otkrije identitet bilo koje ugovorne strane.
Komisiji se delegira ovlast za dopunu ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
Postupak delegiranja
Članak 82.
1. Ovlast za donošenje delegiranih akata daje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima ovim člankom.
2. Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a stavka 7., članka 11. stavka 3.a, članka 11. stavka 12.a, članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a., članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o. članka 64. stavka 7., članka 70. i članka 72. stavka 3. dodjeljuje se Komisiji na neodređeno vrijeme počevši od 24. prosinca 2024.
3. Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a stavka 7., članka 11. stavka 3.a, članka 11. stavka 12.a, članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a., članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o. članka 64. stavka 7., članka 70. i članka 72. stavka 3. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji datum naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.
4. Prije donošenja delegiranog akta Komisija se nastoji savjetovati s ESMA-om i savjetuje se sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.
5. Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.
6. Delegirani akt donesen na temelju članka 1. stavka 6., članka 3. stavka 5., članka 4. stavka 3.a, članka 7.a stavka 7., članka 11. stavka 3.a, članka 11. stavka 12.a, članka 25. stavka 2.a, članka 25. stavka 6.a., članka 25.a stavka 3., članka 25.d stavka 3., članka 25.i stavka 7., članka 25.o. članka 64. stavka 7., članka 70. ili članka 72. stavka 3. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od tri mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu nikakav prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za tri mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.
GLAVA IX. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Izvješća i preispitivanje
Članak 85.
1. Komisija do 25. prosinca 2029. ocjenjuje primjenu ove Uredbe i priprema opće izvješće. Komisija to izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s odgovarajućim prijedlozima.
1.a ESMA do 17. lipnja 2023. Komisiji podnosi izvješće o sljedećem:
(a) utjecaju Uredbe (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća(30) na razinu poravnanja koje obavljaju financijske i nefinancijske druge ugovorne strane i na raspodjelu poravnanja u okviru svake vrste drugih ugovornih strana, osobito u pogledu financijskih drugih ugovornih strana s ograničenim obujmom poslovanja OTC izvedenicama te u pogledu primjerenosti pragova za poravnanje iz članka 10. stavka 4.;
(b) utjecaju Uredbe (EU) 2019/834 na kvalitetu i pristupačnost podataka dostavljenih trgovinskim repozitorijima, kao i kvalitetu informacija koje su trgovinski repozitoriji stavili na raspolaganje;
(c) izmjenama okvira izvješćivanja, uključujući primjenu i provedbu delegiranog izvješćivanja kako je utvrđeno u članku 9. stavku 1.a te posebno o njegovu utjecaju na opterećenje u vezi s izvješćivanjem za nefinancijske druge ugovorne strane koje ne podliježu obvezi poravnanja;
(d) dostupnosti usluga poravnanja, posebno o tome olakšava li se pristup poravnanju zahtjevom da se usluge poravnanja, izravno ili neizravno, pružaju pod poštenim, razumnim, nediskriminirajućim i transparentnim komercijalnim uvjetima iz članka 4. stavka 3.a.
3. Komisija do 18. prosinca 2020. priprema izvješće u kojem ocjenjuje:
(a) dovodi li se obvezama izvješćivanja o transakcijama na temelju članka 26. Uredbe (EU) br. 600/2014 i na temelju ove Uredbe do udvostručavanja obveze izvješćivanja o transakcijama za izvedenice koje nisu OTC i bi li se obveza izvješćivanja o transakcijama za izvedenice koje nisu OTC mogla ublažiti ili pojednostavniti za sve druge ugovorne strane bez nepotrebnog gubitka informacija;
(b) potrebu i primjerenost usklađivanja obveze trgovanja za izvedenice na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 s izmjenama uvedenima na temelju Uredbe (EU) 2019/834 u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, a posebno opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja;
(c) trebaju li se transakcije koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, uključujući kompresiju portfelja, izuzeti od obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1., uzimajući u obzir mjeru u kojoj se tim uslugama ublažavaju rizici, posebno kreditni rizik druge ugovorne strane i operativni rizik, potencijal za izbjegavanje obveze poravnanja i potencijal za odvraćanje od središnjeg poravnanja.
Komisija izvješće iz prvog podstavka podnosi Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.
3.a. ESMA do 18. svibnja 2020. podnosi izvješće Komisiji. U tom se izvješću ocjenjuje sljedeće:
(a) dosljednost zahtjeva za izvješćivanje za izvedenice koje nisu OTC iz Uredbe (EU) br. 600/2014 i članka 9. ove Uredbe, u pogledu pojedinosti o ugovorima o izvedenicama o kojima se izvješćuje i u pogledu pristupa relevantnih subjekata podacima, te bi li ti zahtjevi trebali biti usklađeni;
(b) izvedivost daljnjeg pojednostavnjenja lanaca izvješćivanja za sve druge ugovorne strane, uključujući sve neizravne klijente, uzimajući u obzir potrebu za pravodobnim izvješćivanjem te uzimajući u obzir mjere donesene na temelju članka 4. stavka 4. ove Uredbe i članka 30. stavka 2. Uredbe 600/2014;
(c) usklađenost obveze trgovanja za izvedenice na temelju Uredbe (EU) br. 600/2014 s izmjenama uvedenima na temelju Uredbe (EU) 2019/834 u pogledu obveze poravnanja za izvedenice, a posebno opsega subjekata koji podliježu obvezi poravnanja;
(d) u suradnji s ESRB-om, trebaju li se transakcije koje izravno proizlaze iz usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, uključujući kompresiju portfelja, izuzeti od obveze poravnanja iz članka 4. stavka 1.; u tom se izvješću:
i. ispituje kompresija portfelja i druge dostupne usluge smanjenja rizika nakon trgovanja koje se ne koriste pri utvrđivanju cijena, a koje smanjuju netržišne rizike za portfelje izvedenica bez mijenjanja tržišnog rizika portfelja, kao što su transakcije za ponovno uravnoteženje;
ii. objašnjavaju svrha i funkcioniranje takvih usluga smanjenja rizika nakon trgovanja, mjera u kojoj ublažavaju rizike, posebno kreditni rizik druge ugovorne strane i operativni rizik, te se procjenjuje potreba za poravnanjem takvih transakcija ili njihovim izuzimanjem od poravnanja, radi upravljanja sistemskim rizikom; i
iii. procjenjuje u kojoj mjeri eventualno izuzeće takvih usluga od obveze poravnanja odvraća od središnjeg poravnanja i omogućuje drugim ugovornim stranama da izbjegnu obvezu poravnanja;
(e) bi li se mogao proširiti popis financijskih instrumenata za koje se smatra da su visoko likvidni i nose minimalan tržišni i kreditni rizik u skladu s člankom 47., i bi li se tim popisom moglo obuhvaćati jedan novčani fond koji ima odobrenje za rad u skladu s Uredbom (EU) 2017/1131 Europskog parlamenta i Vijeća(31) ili više njih.
5. ESMA podnosi Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji godišnje izvješće o kaznama koje su nametnula nadležna tijela kao i o nadzornim mjerama, globama i periodičnim novčanim kaznama.
6. ESMA u suradnji s ESRB-om te uz suglasnost, u skladu s člankom 24.b stavkom 3., središnjih banaka koje izdaju sve valute Unije u kojima su financijski instrumenti čije poravnanje obavlja ili će obavljati središnja druga ugovorna strana treće zemlje kojoj je upućen provedbeni akt iz članka 25. stavka 2.c drugog podstavka Komisiji podnosi izvješće o primjeni odredaba tog provedbenog akta, u kojemu se posebno procjenjuje je li rizik za financijsku stabilnost Unije ili jedne ili više njezinih država članica u dovoljnoj mjeri ublažen. ESMA podnosi svoje izvješće Komisiji u roku od 12 mjeseci od isteka razdoblja prilagodbe određenoga u skladu s člankom 25. stavkom 2.c četvrtim podstavkom točkom (b). Suglasnost središnje banke izdanja odnosi se samo na valutu koju ona izdaje, a ne na izvješće u cjelini.
Komisija u roku od 12 mjeseci nakon dostave izvješća iz prvog podstavka priprema izvješće o primjeni odredaba tog provedbenog akta. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.
7. ESMA do 25. prosinca 2026. Komisiji podnosi izvješće o mogućnosti i izvedivosti zahtijevanja odvajanja računa u cijelom lancu poravnanja nefinancijskih i financijskih drugih ugovornih strana. Izvješću se prilaže analiza troškova i koristi.
8. ESMA do 25. prosinca 2026. podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o primjerenosti i implikacijama proširenja definicije središnje druge ugovorne strane iz članka 2. točke 1. ove Uredbe na druga tržišta izvan financijskih tržišta, kao što su tržišta robe, uključujući veleprodajna tržišta energije, ili tržišta kriptoimovine iz Uredbe (EU) 2023/1114 Europskog parlamenta i Vijeća(32).
9. Komisija do 25. prosinca 2026. podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću u kojem procjenjuje pitanja jednakih uvjeta i financijske stabilnosti u pogledu općeg pristupa središnjoj banci za središnje druge ugovorne strane iz Unije bez uvjeta za zadržavanje odobrenja za pružanje bankovnih usluga. U tom kontekstu Komisija također uzima u obzir situaciju u jurisdikcijama trećih zemalja.
10. ESMA do 25. prosinca 2027. podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o cjelokupnoj aktivnosti financijskih i nefinancijskih drugih ugovornih strana u transakcijama izvedenicama na koje se primjenjuje ova Uredba, navodeći, među ostalim, sljedeće informacije o tim financijskim i nefinancijskim drugim ugovornim stranama, razlikujući njihovu financijsku ili nefinancijsku prirodu:
(a) moguće rizike za financijsku stabilnost Unije koji mogu proizaći iz te vrste aktivnosti;
(b) pozicije u OTC robnim izvedenicama veće od 1 milijarde EUR, navodeći točan iznos dotičnih pozicija;
(c) ukupni volumen ugovora o energetskim izvedenicama kojima se trguje, pri čemu se, ako je relevantno, razlikuje one ugovore o energetskim izvedenicama koji se upotrebljavaju za zaštitu od rizika i one ugovore o energetskim izvedenicama koji se ne upotrebljavaju u tu svrhu;
(d) ukupni volumen ugovora o poljoprivrednim izvedenicama kojima se trguje, pri čemu se, prema potrebi, razlikuje one ugovore o poljoprivrednim izvedenicama kojima se trguje koji se upotrebljavaju za zaštitu od rizika i one ugovore o poljoprivrednim izvedenicama kojima se trguje koji se ne upotrebljavaju u tu svrhu;
(e) udio ugovora o OTC izvedenicama i ugovora o izvedenicama kojima se trguje na burzi u području energije ili poljoprivrede koji se namiruju fizički u ukupnom obujmu ugovora o energetskim izvedenicama ili ugovora o poljoprivrednim izvedenicama kojima se trguje.
11. ESMA do 25. prosinca 2026. u suradnji s ESRB-om podnosi izvješće Komisiji. U izvješću:
(a) detaljno se definira pojam procikličnosti u kontekstu članka 41. za iznose nadoknade koje je zatražila središnja druga ugovorna strana i članka 46. za korektivne faktore koji se primjenjuju na kolateral koji drži središnja druga ugovorna strana;
(b) procjenjuje se kako su se odredbe protiv procikličnosti iz ove Uredbe i Delegirane uredbe Komisije (EU) br. 153/2013(33) primjenjivale tijekom godina i jesu li potrebne dodatne mjere za poboljšanje primjene instrumenata protiv procikličnosti;
(c) informira se o tome kako bi instrumenti protiv procikličnosti mogli ili ne bi mogli dovesti do povećanja iznosa nadoknade koja bi bila veća nego bez primjene tih instrumenata, uzimajući u obzir moguće dodatke ili prijeboje koje središnja druga ugovorna strana može primjenjivati u skladu s ovom Uredbom.
ESMA u pripremi izvješća procjenjuje i pravila koja se primjenjuju na središnje druge ugovorne strane trećih zemalja i njihove prakse, kao i međunarodna kretanja u pogledu procikličnosti.
12. ESMA do 25. prosinca 2027. u bliskoj suradnji s ESRB-om i Zajedničkim mehanizmom za praćenje procjenjuje kako se primjenjuju članci 15.a, 17., 17.a, 17.b, 49. i 49.a.
Tom se procjenom posebno utvrđuje:
(a) jesu li izmjene uvedene Uredbom (EU) 2024/2987 Europskog parlamenta i Vijeća(34) postigle željeni učinak u pogledu povećanja konkurentnosti središnjih drugih ugovornih strana iz Unije i smanjenja regulatornog opterećenja s kojim se suočavaju;
(b) jesu li izmjene uvedene Uredbom (EU) 2024/2987 skratile vrijeme potrebno za stavljanje na tržište novih usluga i proizvoda poravnanja bez negativnog utjecaja na rizik za središnje druge ugovorne strane, njihove članove sustava poravnanja ili njihove klijente;
(c) je li uvođenje mogućnosti da središnje druge ugovorne strane izravno provedu promjene iz članka 15.b negativno utjecalo na njihov profil rizičnosti ili povećalo ukupne rizike za financijsku stabilnost u Uniji, te bi li je trebalo izmijeniti.
ESMA podnosi izvješće o rezultatima te procjene Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
13. ESMA do 25. prosinca 2026. podnosi izvješće Komisiji o tome jesu li izmjene članka 9. uvedene Uredbom (EU) 2024/2987 dovele do dovoljno jasnog poboljšanja u obavljanju zadaća ESMA-e te jesu li imale prekomjeran negativan učinak na sudionike na tržištu. Izvješću se prilaže analiza troškova i koristi.
14. ESMA do 25. prosinca 2028. podnosi izvješće Komisiji. U tom se izvješću, u suradnji s ESRB-om, procjenjuje sljedeće:
(a) bi li se usluge SRNT-a trebale smatrati sistemski važnima;
(b) dovodi li pružanje usluga SRNT-a od strane pružatelja usluga SRNT-a do povećanog rizika za financijski ekosustav Unije; i
(c) je li izuzeće dovelo do izbjegavanja obveze poravnanja iz članka 4.
Komisija u roku od 18 mjeseci nakon dostave izvješća iz prvog podstavka priprema izvješće o aspektima koje je ESMA iznijela u svojem izvješću. Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću, zajedno s eventualnim odgovarajućim prijedlozima.
Postupak Odbora
Članak 86.
1. Europski odbor za vrijednosne papire koji je osnovan Odlukom Komisije 2001/528/EZ(35) pomaže Komisiji. Taj odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011.
2. Kod upućivanja na ovaj stavak, primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.
3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.
Prijelazne odredbe
Članak 89.
1. Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se do 18. lipnja 2021. na ugovore o OTC izvedenicama kojima se objektivno mjerljivo smanjuju investicijski rizici koji se izravno odnose na financijsku solventnost mirovinskih sustava ni na subjekte koji se osnivaju radi isplate naknade članovima tih mirovinskih sustava u slučaju neispunjavanja obveza.
Obveza poravnanja iz članka 4. ne primjenjuje se na ugovore o OTC izvedenicama iz prvog podstavka ovog stavka koje su mirovinski sustavi sklopili u razdoblju od 17. kolovoza 2018. do 16. lipnja 2019.
Ugovori o OTC izvedenicama koji bi inače podlijegali obvezi poravnanja u skladu s člankom 4., sklopljeni od strane tih subjekata tijekom tog razdoblja podliježu zahtjevima utvrđenima u članku 11.
2. Vezano uz mirovinske sustave iz članka 2. stavka 10. točaka (c) i (d), izuzeće iz stavka 1. ovog članka odobrava mjerodavno nadležno tijelo za vrste subjekata ili vrste aranžmana. Nakon primitka zahtjeva, nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u i EIOPA-u. U roku 30 kalendarskih dana od primitka obavijesti, ESMA, nakon savjetovanja s EIOPA-om, izdaje mišljenje o ocjeni usklađenosti vrste subjekata ili vrste aranžmana s člankom 2. stavkom 10. točkom (c) ili (d) kao i o razlozima zbog kojih je izuzeće opravdano uslijed poteškoća u ispunjavanju zahtjeva za varijacijskim iznosom nadoknade. Nadležno tijelo odobrava izuzeće samo kada se u potpunosti uvjeri da je određena vrsta subjekata ili vrsta aranžmana usklađena s člankom 2. stavkom 10. točkom (c) ili (d) i da imaju poteškoće u ispunjavanju zahtjeva za varijacijskim iznosom nadoknade. Nadležno tijelo donosi odluku u roku deset radnih dana od primitka mišljenja ESMA-e, uvažavajući to mišljenje. Ako se nadležno tijelo na slaže s mišljenjem ESMA-e, ono navodi detaljne razloge i objašnjenje svakog značajnog odstupanja od tog mišljenja.
ESMA objavljuje na svojoj internetskoj stranici popis vrsta subjekata i vrsta aranžmana iz članka 2. stavka 10. točke (c) i (d) kojima je odobreno izuzeće u skladu s prvim podstavkom. Radi daljnjeg jačanja dosljednosti rezultata nadzora, ESMA svake godine provodi stručnu analizu subjekata koji se nalaze na popisu, u skladu s člankom 30. Uredbe (EU) br. 1095/2010.
3. Središnja druga ugovorna strana koja je dobila odobrenje za pružanje usluga poravnanja u državi članici u kojoj ima poslovni nastan u skladu s nacionalnim pravom te države članice prije nego što je Komisija donijela regulatorne tehničke standarde iz članaka 4., 5., 8. do 11., 16., 18., 25., 26., 29., 34., 41., 42., 44., 45., 46., 47., 49., 56. i 81., za potrebe ove Uredbe podnosi zahtjev za izdavanje odobrenja u skladu s člankom 14. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu svih regulatornih tehničkih standarda iz članaka 16., 25., 26., 29., 34., 41., 42., 44., 45., 47. i 49.
Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, koja je priznata za pružanje usluga poravnanja u državi članici u skladu s nacionalnim pravom te države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne tehničke standarde iz članaka 16., 26., 29., 34., 41., 42., 44., 45., 47. i 49., za potrebe ove Uredbe podnosi zahtjev za priznavanjem u skladu s člankom 25. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu svih regulatornih tehničkih standarda u skladu s člancima 16., 26., 29., 34., 41., 42., 44., 45., 47. i 49.
3.a ESMA ne izvršava svoje ovlasti u skladu s člankom 25. stavcima 2.a, 2.b i 2.c do datuma na koji delegirani akti iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka i iz članka 25.a stavka 3. ne stupe na snagu, a kada je riječ o središnjim drugim ugovornim stranama za koje ESMA nije donijela odluku o priznavanju na temelju članka 25. prije 1. siječnja 2020., do datuma na koji relevantni provedbeni akt iz članka 25. stavka 6. ne stupi na snagu.
3.b ESMA osniva kolegij i upravlja njime na temelju članka 25.c za sve središnje druge ugovorne strane priznate u skladu s člankom 25. prije 1. siječnja 2020. u roku od četiri mjeseca od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka.
3.c ESMA u roku od 18 mjeseci od datuma stupanja na snagu delegiranog akta iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka, u skladu s člankom 25. stavkom 5., preispituje odluke o priznavanju koje su donesene na temelju članka 25. stavka 1. prije datuma stupanja na snagu delegiranih akata iz članka 25. stavka 2.a drugog podstavka i iz članka 25.a stavka 3.
Ako nakon preispitivanja iz prvog podstavka ovog stavka ESMA utvrdi da bi središnju drugu ugovornu stranu koja je priznata prije 1. siječnja 2020. trebalo klasificirati kao središnju drugu ugovornu stranu druge razine rizika u skladu s člankom 25. stavkom 2.a, ESMA određuje odgovarajuće razdoblje prilagodbe od najviše 18 mjeseci, tijekom kojeg središnja druga ugovorna strana mora ispuniti zahtjeve iz članka 25. stavka 2.b. ESMA može produljiti razdoblje prilagodbe za dodatnih šest mjeseci na obrazložen zahtjev središnje druge ugovorne strane ili bilo kojeg nadležnog tijela odgovornoga za nadzor članova sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji ako je takvo produljenje opravdano iznimnim okolnostima i utjecajem na članove sustava poravnanja s poslovnim nastanom u Uniji.
4. Do donošenja odluke o izdavanju odobrenja ili priznavanju središnje druge ugovorne strane u skladu s ovom Uredbom, i dalje se primjenjuju odnosna nacionalna pravila o izdavanju odobrenja i priznavanju središnjih drugih ugovornih strana a nadzor nad središnjom drugom ugovornom stranom i nadalje provodi nadležno tijelo države članice u kojoj ona ima poslovni nastan ili u kojoj je priznata.
5. Kada je nadležno tijelo izdalo odobrenje središnjoj drugoj ugovornoj strani za poravnanje određene vrste izvedenica u skladu s nacionalnim pravom njegove države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne tehničke standarde iz članaka 16., 26., 29., 34., 41., 42., 45., 47. i 49., nadležno tijelo te države članice obavješćuje ESMA-u o tom odobrenju u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 5. stavka 1.
Kada je nadležno tijelo priznalo središnju drugu ugovornu stranu s poslovnim nastanom u trećoj zemlji za pružanje usluga poravnanja u skladu s nacionalnim pravom njegove države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne tehničke standarde iz članaka 16., 26., 29., 34., 41., 42., 45., 47. i 49., nadležno tijelo te države članice obavješćuje ESMA-u o tom priznavanju u roku mjesec dana od dana stupanja na snagu regulatornih tehničkih standarda iz članka 5. stavka 1.
5.a Tijekom prijelaznog razdoblja iz članka 497. Uredbe (EU) br. 575/2013 središnja druga ugovorna strana iz tog članka uključuje u informacije o kojima izvješćuje u skladu s člankom 50.c stavkom 1. ove Uredbe ukupan iznos inicijalnog iznosa nadoknade, kako je definirano člankom 4. stavkom 1. točkom (140.) Uredbe (EU) br. 575/2013, koji je primila od svojih klirinških članova ako su ispunjena oba sljedeća uvjeta:
(a) središnja druga ugovorna strana nema jamstveni fond;
(b) središnja druga ugovorna strana nema obvezujući aranžman sa svojim klirinškim članovima koji joj omogućava da cijeli inicijalni iznos nadoknade ili dio inicijalnog iznosa nadoknade primljenog od tih klirinških članova iskoristi kao preduplate u fond.
6. Trgovinski repozitorij kojem je izdano odobrenje ili koji je registriran u državi članici u kojoj ima poslovni nastan za prikupljanje i vođenje evidencije o izvedenicama u skladu s nacionalnim pravom te države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne i provedbene tehničke standarde iz članaka 9., 56. i 81., podnosi zahtjev za registraciju u skladu s člankom 55. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih regulatornih i provedbenih tehničkih standarda.
Trgovinski repozitorij s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, kojem je izdano odobrenje za prikupljanje i vođenje evidencije o izvedenicama u državi članici u skladu s nacionalnim pravom te države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne i provedbene tehničke standarde iz članaka 9., 56. i 81., podnosi zahtjev za priznavanje u skladu s člankom 77. u roku šest mjeseci od dana stupanja na snagu tih regulatornih i provedbenih tehničkih standarda.
7. Do donošenja odluke o registraciji ili priznavanju trgovinskog repozitorija u skladu s ovom Uredbom, i dalje se primjenjuju odnosna nacionalna pravila o izdavanju odobrenja, registraciji i priznavanju trgovinskog repozitorija, a nadzor nad trgovinskim repozitorijem i nadalje provodi nadležno tijelo države članice u kojoj on ima poslovni nastan ili u kojoj je priznat.
8. Trgovinski repozitorij kojem je izdano odobrenje ili koji je registriran u državi članici u kojoj ima poslovni nastan za prikupljanje i vođenje evidencije o izvedenicama u skladu s nacionalnim pravom te države članice prije nego što je Komisija donijela regulatorne i provedbene tehničke standarde iz članaka 56. i 81., može se koristiti za ispunjavanje izvještajnih zahtjeva u skladu s člankom 9. dok se ne donese odluka o registraciji tog trgovinskog repozitorija u skladu s ovom Uredbom.
Trgovinski repozitorij koji ima poslovni nastan u trećoj državi i kojem je dopušteno prikupljati i voditi evidenciju o izvedenicama u skladu s nacionalnim pravom države članice prije nego što je Komisija donijela sve regulatorne i provedbene tehničke standarde iz članaka 56. i 81., mogu se koristiti za ispunjavanje izvještajnih zahtjeva iz članka 9. dok se ne donese odluka o priznavanju tog trgovinskog repozitorija u skladu s ovom Odlukom.
9. Neovisno o članku 81. stavku 3. točki (f), kada ne postoji međunarodni sporazum između treće zemlje i Unije kako je navedeno u članku 75., trgovinski repozitorij može staviti potrebne informacije na raspolaganje relevantnim tijelima te treće zemlje do 17. kolovoza 2013., pod uvjetom da o tome obavijesti ESMA-u.
10. Ako je središnja druga ugovorna strana član sustava poravnanja ili klijent druge središnje druge ugovorne strane ili je sklopila dogovore o posrednom poravnanju prije 24. prosinca 2024., na nju se članak 26. stavak 1. počinje primjenjivati 25. prosinca 2026.
Odstupajući od članka 37. stavka 1., središnja druga ugovorna strana može dopustiti drugim središnjim drugim ugovornim stranama ili klirinškim kućama koje su od 31. prosinca 2023. bile izravno ili neizravno njezini članovi sustava poravnanja, da ostanu njezini članovi sustava poravnanja najkasnije do 25. prosinca 2026.
11. Do 25. prosinca 2025. ili 30 dana nakon objave iz članka 17.c stavka 1. drugog podstavka, ovisno o tome što nastupi ranije, razmjena informacija, podnošenje informacija i dokumentacije te obavijesti koje su potrebne za upotrebu središnje baze podataka provode se upotrebom alternativnih aranžmana.
12. Središnja druga ugovorna strana koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i koja je sklopila ugovor o međudjelovanju u pogledu drugih financijskih instrumenata koji nisu prenosivi vrijednosni papiri, kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 44. Direktive 2014/65/EU, i instrumenata tržišta novca s drugom središnjom drugom ugovornom stranom koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. ili središnjom drugom ugovornom stranom treće zemlje priznatom u skladu s člankom 25. prije 24. prosinca 2024. traži odobrenje od svojih nadležnih tijela u skladu s člankom 54. prije 25. prosinca 2026.
Ugovor o međudjelovanju sklopljen između središnje druge ugovorne strane koja ima odobrenje u skladu s člankom 14. i središnje druge ugovorne strane koja nema odobrenje u skladu s člankom 14. niti je priznata u skladu s člankom 25. prestaje vrijediti prije 25. lipnja 2025.. Ako središnja druga ugovorna strana s kojom je sklopljen taj ugovor o međudjelovanju dobije odobrenje u skladu s člankom 14. ili priznanje u skladu s člankom 25. prije 25. lipnja 2025., središnje druge ugovorne strane koje su strane tog ugovora o međudjelovanju traže odobrenje svojih nadležnih tijela u skladu s člankom 54. prije 25. lipnja 2027.
13. Odstupajući od članka 11. stavka 3. četvrtog i petog podstavka te članka 11. stavka 12.a, dok EBA ne objavi da je uspostavila svoju središnju funkciju za potvrđivanje, potvrđivanje pro forma modela provode nadležna tijela.
Osoblje i sredstva ESMA-e
Članak 90.
ESMA do 25. prosinca 2027. ocjenjuje kadrovske potrebe i potrebe za sredstvima koje proizlaze iz njezina preuzimanja ovlasti i zadaća u skladu s ovom Uredbom i podnosi izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji.
Prilog I
Popis povreda iz članka 65. stavka 1.
I.
Povrede koje se odnose na organizacijske zahtjeve ili sukobe interesa:
(a) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 1. time što nema pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti i primjerene mehanizme unutarnje kontrole i dobre administrativne i računovodstvene postupke koji sprečavaju otkrivanje povjerljivih informacija;
(b) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 2. time što ne održava i ne upravlja učinkovitim pisanim organizacijskim i administrativnim aranžmanima za identifikaciju i upravljanje svim mogućim sukobima interesa koji se odnose na njegove direktore, zaposlenike ili osobe koje su izravno ili neizravno s njima usko povezane;
(c) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 3. time što ne uspostavlja primjerene politike i postupke kojima se može osigurati njegova usklađenost, kao i usklađenost njegovih direktora i zaposlenika, sa svim odredbama ove Uredbe;
(d) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 4. time što ne održava i ne upravlja primjerenom organizacijskom strukturom koja osigurava kontinuitet i uredno funkcioniranje trgovinskog repozitorija u obavljanju njegovih usluga i aktivnosti;
(e) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 5. time što operativno ne odvaja svoje pomoćne usluge od svoje funkcije središnjeg prikupljanja i vođenja evidencije o izvedenicama;
(f) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 6. time što ne osigurava da njegovo više rukovodstvo i članovi odbora imaju dovoljno dobar ugled i dovoljno iskustva kako bi osigurali pouzdano i razborito upravljanje trgovinskim repozitorijem;
(g) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 7. time što nema objektivne, nediskriminirajuće i javno objavljene zahtjeve za pristup od strane pružatelja usluga i društava koji podliježu obvezi izvješćivanja iz članka 9.;
(h) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 8. time što javno ne objavljuje cijene i naknade povezane s uslugama koje se pružaju u skladu s ovom Uredbom, što ne dopušta izvještajnim subjektima zaseban pristup pojedinačnim uslugama ili time što naplaćuje cijene i naknade koje se ne temelje na trošku;
(i) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (a) time što ne uspostavlja primjerene postupke za učinkovito usklađivanje podataka među trgovinskim repozitorijima;
(j) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (b) time što ne uspostavlja primjerene postupke za provjeru cjelovitosti i ispravnosti dostavljenih podataka;
(k) trgovinski repozitorij povređuje članak 78. stavak 9. točku (c) time što ne uspostavlja primjerene politike za uredan prijenos podataka drugim trgovinskim repozitorijima kada to zatraže druge ugovorne strane i središnje druge ugovorne strane iz članka 9. ili kada je to potrebno iz nekog drugog razloga.
II.
Povrede koje se odnose na operativne zahtjeve:
(a) trgovinski repozitorij povređuje članak 79. stavak 1. time što ne utvrđuje izvore operativnog rizika ili time što te rizike ne svodi na najmanju moguću mjeru razvojem odgovarajućih sustava, kontrola i postupaka, među ostalim i IKT sustava kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554;
(b) trgovinski repozitorij povređuje članak 79. stavak 2. time što ne uspostavlja, ne provodi ili ne održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan oporavka u slučaju katastrofe koji su uspostavljeni u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, čiji je cilj osigurati očuvanje njegovih funkcija, pravodoban oporavak poslovanja i ispunjavanje obveza trgovinskog repozitorija;
(d) trgovinski repozitorij povređuje članak 80. stavak 2. uporabom podataka koje prima u skladu s ovom Uredbom u komercijalne svrhe bez suglasnosti relevantnih drugih ugovornih strana;
(e) trgovinski repozitorij povređuje članak 80. stavak 3. time što odmah ne evidentira informacije primljene u skladu s člankom 9. ili time što ih ne čuva najmanje 10 godina od prekida relevantnih ugovora ili time što se ne koristi učinkovitim postupcima evidentiranja za dokumentiranje promjena u evidentiranim informacijama;
(f) trgovinski repozitorij povređuje članak 80. stavak 4. time što ne izračunava pozicije po vrstama izvedenica i izvještajnom subjektu na temelju dostavljenih izvješća o ugovorima o izvedenicama u skladu s člankom 9.;
(g) trgovinski repozitorij povređuje članak 80. stavak 5. time što pravovremeno ne omogućava stranama u ugovoru pristup i ispravak informacija u tom ugovoru;
(h) trgovinski repozitorij povređuje članak 80. stavak 6. time što ne poduzima sve odgovarajuće korake za sprečavanje zlouporabe informacija koje se vode u njegovim sustavima.
III.
Povrede koje se odnose na transparentnost i dostupnost informacija:
(a) trgovinski repozitorij povređuje članak 81. stavak 1. time što ne objavljuje redovito i na lako dostupan način zbirne pozicije prema vrstama izvedenica koje su mu prijavljene;
(b) trgovinski repozitorij povređuje članak 81. stavak 2. time što ne omogućava subjektima iz članka 81. stavka 3. izravan i trenutačan pristup podacima o ugovorima o izvedenicama koji su im potrebni za ispunjavanje njihovih odnosnih odgovornosti i mandata.
IV.
Povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima:
(a) trgovinski repozitorij povređuje članak 61. stavak 1. time što na običan zahtjev za informacijama koji postavlja ESMA u skladu s člankom 61. stavkom 2. ili kao odgovor na odluku ESMA-e kojom se traže informacije u skladu s člankom 61. stavkom 3. pruža netočne ili obmanjujuće informacije;
(b) trgovinski repozitorij pruža netočne ili obmanjujuće odgovore na pitanja postavljena u skladu s člankom 62. stavkom 1. točkom (c);
(c) trgovinski repozitorij ne usklađuje se pravovremeno s nadzornom mjerom koju donosi ESMA u skladu s člankom 73;
(d) trgovinski repozitorij povređuje članak 55. stavak 4. time što pravodobno ne obavješćuje ESMA-u o svim materijalnim promjenama uvjeta za njegovu registraciju.
Popis povreda iz članka 25.j stavka 1.
Prilog III
I. Povrede koje se odnose na kapitalne zahtjeve:
(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 1. ako nema stalan i raspoloživ temeljni kapital u iznosu od najmanje 7,5 milijuna EUR;
(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 16. stavak 2. ako nema kapital, uključujući zadržanu dobit i rezerve, koji je razmjeran riziku koji proizlazi iz njezinih aktivnosti i u svakom trenutku dovoljan da se osigura uredno zatvaranje ili restrukturiranje tih aktivnosti tijekom primjerenog vremenskog razdoblja i odgovarajuća zaštita središnje druge ugovorne strane od kreditnog rizika, rizika druge ugovorne strane, tržišnog, operativnog i pravnog rizika te rizika poslovanja koji već nisu pokriveni posebnim financijskim sredstvima kako je navedeno u člancima od 41. do 44.
II. Povrede koje se odnose na organizacijske zahtjeve ili sukobe interesa:
(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 1. ako nema pouzdane sustave upravljanja s jasnom organizacijskom strukturom i dobro određenim, transparentnim i dosljednim linijama odgovornosti, učinkovite postupke za utvrđivanje i praćenje rizika, upravljanje tim rizicima i izvješćivanje o rizicima kojima je izložena ili bi mogla biti izložena te adekvatne mehanizme unutarnje kontrole, uključujući dobre administrativne i računovodstvene postupke, ili ako postane član sustava poravnanja ili klijent, ili ako sklopi dogovore o posrednom poravnanju s članom sustava poravnanja s ciljem obavljanja aktivnosti poravnanja u drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani, osim ako se takve aktivnosti poravnanja obavljaju u okviru ugovora o međudjelovanju na temelju glave V. ili ako provodi svoje politike ulaganja u skladu s člankom 47.;
(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 2. ako nije donijela politike i postupke koji su dovoljno učinkoviti kako bi se osigurala usklađenost s ovom Uredom, između ostalog usklađenost njezinih direktora i zaposlenika s ovom Uredbom;
(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 3. ako ne održava organizacijsku strukturu ili ne upravlja organizacijskom strukturom kojom se osiguravaju kontinuitet i uredno funkcioniranje u obavljanju njezinih usluga i aktivnosti ili ako ne upotrebljava odgovarajuće i proporcionalne sustave, sredstva ili postupke, uključujući IKT sustave kojima se upravlja u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554;
(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 4. ako ne osigurava jasno odvajanje između linija odgovornosti za upravljanje rizicima i onima za ostale operacije središnje druge ugovorne strane;
(e) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 5. ako ne donosi, ne provodi ili ne vodi politiku naknada kojom se promiče pouzdano i učinkovito upravljanje rizicima i kojom se ne potiče na ublažavanje standarda vezanih uz rizike;
(g) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 7. ako ne stavlja na raspolaganje javnosti, besplatno, svoje sustave upravljanja, pravila kojima se uređuje središnja druga ugovorna strana ili svoje pristupne kriterije za članstvo u sustavu poravnanja;
(h) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 26. stavak 8. ako se nad njome ne provode česte i neovisne revizije ili ako odboru ne dostavi rezultate tih revizija ili ih ne stavi na raspolaganje ESMA-i;
(i) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 1. ili članak 27. stavak 2. drugi podstavak ako ne osigura da njezino više rukovodstvo i članovi odbora imaju dovoljno dobar ugled i iskustvo da bi se osiguralo pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom;
(j) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 2. ako ne osigura da najmanje jednu trećinu članova, ali ne manje od dvoje članova, tog odbora čine neovisni članovi ili ako ne poziva predstavnike klijenata članova sustava poravnanja na sastanke odbora radi pitanja koja se odnose na članke 38. i 39. ili ako naknade za neovisne i ostale neizvršne članove odbora poveže s poslovnim rezultatima druge ugovorne strane;
(k) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 27. stavak 3. ako jasno ne odredi uloge i odgovornosti odbora ili ako zapisnike sa sastanaka odbora ne stavi na raspolaganje ESMA-i ili revizorima;
(l) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 1. ako ne osnuje odbor za rizike ili ako među članovima tog odbora za rizike nisu predstavnici njezinih članova sustava poravnanja, neovisni članovi odbora i predstavnici njezinih klijenata, ako je sastav članova odbora za rizike takav da jedna od tih skupina predstavnika ima većinu u odboru za rizike ili ako usprkos zahtjevu ESMA-e da je se propisno obavješćuje ne obavijesti ESMA-u o aktivnostima i odlukama odbora za rizike;
(m) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 2. ako jasno ne odredi mandat članova odbora za rizike, sustave upravljanja kojima se osigurava njegova neovisnost, operativne postupke, pristupne kriterije ili mehanizme za izbor članova odbora za rizike ili ako ne učini te sustave upravljanja javno dostupnima ili ako njima ne odredi da odborom za rizike predsjeda neovisni član odbora koji izravno odgovara odboru i redovito održava sastanke;
(n) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 3. ako ne dopusti da odbor za rizike savjetuje odbor o svim aranžmanima koji mogu utjecati na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane ili ako ne poduzme odgovarajuće napore radi savjetovanja s odborom za rizike o kretanjima koja utječu na upravljanje rizicima središnje druge ugovorne strane u kriznim situacijama;
(o) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 28. stavak 5. ako odmah ne obavijesti ESMA-u o svakoj odluci odbora o tome da neće slijediti savjete odbora za rizike;
(p) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 1. ako ne čuva svu evidenciju o pruženim uslugama i aktivnostima tijekom razdoblja od najmanje 10 godina, koja je potrebna kako bi se ESMA-i omogućilo da prati usklađenost središnje druge ugovorne strane s ovom Uredbom;
(q) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 2. ako tijekom razdoblja najmanje deset godina od prekida ugovora ne čuva sve informacije o svim ugovorima koje je obradila, na način kojim se omogućuje identifikacija izvornih uvjeta transakcije prije poravnanja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;
(r) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 29. stavak 3. ako ESMA-i i relevantnim članovima ESSB-a na njihov zahtjev ne stavlja na raspolaganje evidenciju i informacije iz članka 29. stavaka 1. i 2. ili sve informacije o pozicijama ugovora čije je poravnanje obavljeno, bez obzira na mjesto izvršenja transakcija;
(s) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 1. ako ne obavijesti ili pogrešno ili nepotpuno obavijesti ESMA-u o identitetu svojih dioničara ili članova, izravnih ili neizravnih, fizičkih ili pravnih, te osoba s kvalificiranim udjelima ili o iznosima tih udjela;
(t) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 30. stavak 4. ako osobama iz članka 30. stavka 1. dopusti da izvršavaju utjecaj kojim se vjerojatno može dovesti u pitanje pouzdano i razborito upravljanje središnjom drugom ugovornom stranom;
(u) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 31. stavak 1. ako ne obavijesti ili pogrešno ili nepotpuno obavijesti ESMA-u o svakoj promjeni u svojem rukovodstvu ili ne dostavi ESMA-i sve potrebne informacije za procjenu usklađenosti s člankom 27. stavkom 1. ili člankom 27. stavkom 2. drugim podstavkom;
(v) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 1. ako nema u pisanom obliku ili ne primjenjuje učinkovite organizacijske i administrativne aranžmane za utvrđivanje mogućih sukoba interesa, ili upravljanje njima, između nje, uključujući njezine direktore, zaposlenike ili druge osobe s izravnom ili neizravnom kontrolom ili bliskim vezama, i njezinih članova sustava poravnanja ili njihovih klijenata koji su poznati središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako nema ili ne primjenjuje odgovarajuće postupke koji imaju za cilj rješavanje mogućih sukoba interesa;
(w) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 2. ako članu sustava poravnanja ili dotičnom klijentu tog člana sustava poravnanja, prije prihvaćanja novih transakcija od dotičnog člana sustava poravnanja, ne dostavi jasne informacije o općoj prirodi ili razlozima sukoba interesa koji je poznat središnjoj drugoj ugovornoj strani, ako organizacijski ili administrativni aranžmani središnje druge ugovorne strane za upravljanje sukobima interesa nisu dovoljni kako bi osigurali, sa zadovoljavajućom pouzdanošću, sprečavanje rizika nastanka štete za interese člana sustava poravnanja ili klijenta;
(x) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 3. ako u svojim pisanim aranžmanima ne uzme u obzir sve okolnosti, koje su joj poznate ili bi joj trebale biti poznate, a koje mogu dovesti do sukoba interesa kao rezultat strukture i poslovnih aktivnosti ostalih društava s kojima je ona u odnosu matičnog društva ili društva kćeri;
(y) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 33. stavak 5. ako ne poduzme sve odgovarajuće korake za sprječavanje zlouporabe informacija iz svojih sustava ili ne spriječi uporabu tih informacija za druge poslovne aktivnosti ili od strane fizičke osobe koja je blisko povezana sa središnjom drugom ugovornom stranom ili pravne osobe koja je u odnosu matičnog društva ili društva kćeri sa središnjom drugom ugovornom stranom koja se koristi povjerljivim informacijama koje se evidentiraju u toj središnjoj ugovornoj strani u komercijalne svrhe bez prethodne suglasnosti klijenta kojemu te povjerljive informacije pripadaju;
(z) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 1. ako ne postupa pošteno i profesionalno u skladu s najboljim interesima svojih članova sustava poravnanja i njihovih klijenata;
(aa) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 36. stavak 2. ako nema dostupna, transparentna i pravedna pravila za brzo rješavanje pritužbi;
(ab) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 1. ili stavak 2. ako na kontinuiranoj osnovi primjenjuje diskriminirajuće, netransparentne ili subjektivne kriterije prihvatljivosti ili ako na drugi način, na kontinuiranoj osnovi, ne osigurava pravedan i otvoren pristup toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako svojim članovima sustava poravnanja na kontinuiranoj osnovi ne osigurava dovoljna financijska sredstva i operativne sposobnosti za ispunjavanje obveza koje proizlaze iz sudjelovanja u toj središnjoj drugoj ugovornoj strani ili ako nema pristupne kriterije kojima se osigurava da središnje druge ugovorne strane ili klirinške kuće ne mogu biti izravno ili neizravno članovi sustava poravnanja središnje druge ugovorne strane ili ako jednom godišnje ne provodi sveobuhvatnu reviziju usklađenosti svojih članova sustava poravnanja;
(aba) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 1.a ako prihvati nefinancijske druge ugovorne strane kao članove sustava poravnanja ako te druge ugovorne strane nisu dokazale kako namjeravaju ispuniti zahtjeve za iznos nadoknade i doprinose u jamstveni fond ili ako ne preispita aranžmane uspostavljene kako bi pratila je li ispunjen uvjet da takve nefinancijske druge ugovorne strane djeluju kao članovi sustava poravnanja;
(ac) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 4. ako nema objektivne i transparentne postupke za suspenziju i uredno isključenje članova sustava poravnanja koji više ne ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1.;
(ad) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 37. stavak 5. ako članovima sustava poravnanja koji ispunjavaju kriterije iz članka 37. stavka 1. uskrati pristup bez propisnog obrazloženja u pisanom obliku koje se temelji na sveobuhvatnoj analizi rizika;
(ae) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako klijentima svojih članova sustava poravnanja ne omogući odvojen pristup specifičnim uslugama koje pruža;
(af) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako ne nudi različite razine odvajanja iz tog stavka po prihvatljivim komercijalnim uvjetima.
III. Povrede koje se odnose na operativne zahtjeve:
(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 1. ako ne uspostavi, ne provodi ili ne održava primjerenu politiku kontinuiteta poslovanja i plan odgovora i oporavka uspostavljene u skladu s Uredbom (EU) 2022/2554, čiji je cilj osigurati očuvanje njezinih funkcija, pravodoban oporavak poslovanja i ispunjavanje obveza središnje druge ugovorne strane, a kojima se barem omogućuje oporavak svih transakcija u trenutku poremećaja kako bi se središnjoj drugoj ugovornoj strani omogućio siguran nastavak njezina poslovanja i okončanje namire na planirani datum;
(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 34. stavak 2. ako ne uspostavi, ne provodi ili ne održava primjeren postupak kojim se osigurava pravovremena i uredna namira ili prijenos imovine i pozicija klijenata i članova sustava poravnanja u slučaju povlačenja priznavanja na temelju odluke u skladu s člankom 25.;
(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 35. stavak 1. drugi podstavak ako izdvoji glavne aktivnosti koje se odnose na upravljanje rizicima te središnje druge ugovorne strane, a da za to nema odobrenje ESMA-e;
(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 1. ako ne vodi odvojenu evidenciju i račune na temelju kojih u bilo kojem trenutku i bez odgode u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun jednog člana sustava poravnanja od imovine i pozicija koji se vode za račun bilo kojeg drugog člana sustava poravnanja i od vlastite imovine;
(e) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 2. ako ne nudi vođenje i ako na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati svoju imovinu i pozicije od imovine i pozicija koji se vode za račun njezinih klijenata;
(f) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 3. ako ne nudi vođenje i na zahtjev ne vodi odvojene evidencije i račune na temelju kojih svaki član sustava poravnanja u računima kod te središnje druge ugovorne strane može razlikovati imovinu i pozicije koji se vode za račun određenog klijenta od imovine i pozicija koji se vode za račun ostalih klijenata ili ako svojim članovima sustava poravnanja na njihov zahtjev ne ponudi mogućnost otvaranja više računa na njihovo vlastito ime za račun njihovih klijenata;
(g) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 40. ako gotovo u realnom vremenu ne mjeri i ne ocjenjuje svoju likvidnosnu i kreditnu izloženost prema svakom članu sustava poravnanja i, prema potrebi, prema drugoj središnjoj drugoj ugovornoj strani s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju ili ako nema pristup relevantnim izvorima za formiranje cijena radi učinkovitog mjerenja svojih izloženosti uz prihvatljivu cijenu;
(h) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 1. ako ne određuje, ne traži ili ne naplaćuje iznose nadoknade od svojih članova sustava poravnanja ili, prema potrebi, od središnjih drugih ugovornih strana s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju kako bi ograničila svoje kreditne izloženosti ili ako određuje, traži ili naplaćuje iznose nadoknade koji nisu dovoljni za pokriće njezinih mogućih izloženosti koje bi se prema njezinoj procjeni mogle pojaviti prije unovčenja relevantnih pozicija ili za pokriće gubitaka koji proizlaze iz najmanje 99 % kretanja izloženosti tijekom odgovarajućeg razdoblja ili su dovoljni kako bi se osiguralo da ta središnja druga ugovorna strana u cijelosti kolateralizira svoje izloženosti prema svim svojim članovima sustava poravnanja i, prema potrebi, prema svim središnjim drugim ugovornim stranama s kojima je sklopila ugovor o međudjelovanju, najmanje na dnevnoj osnovi, ili ako kontinuirano ne prati niti revidira razinu iznosa nadoknada u skladu s aktualnim uvjetima na tržištu, vodeći računa o mogućim procikličkim učincima;
(i) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 2. ako za određivanje svojih zahtjeva za iznosom nadoknade ne donese modele i parametre kojima se uzimaju u obzir rizična obilježja proizvoda čije se poravnanje obavlja, razdoblje između naplata iznosa nadoknade, tržišna likvidnost i mogućnost promjena tijekom trajanja transakcije;
(j) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 41. stavak 3. ako ne traži niti prikuplja iznose nadoknade na dnevnoj osnovi, barem kad se premaše unaprijed utvrđeni pragovi ili ako drži unutardnevni varijacijski iznos nadoknade nakon što je naplatila sva dospjela plaćanja, umjesto da ih prenese, ako je to moguće;
(k) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 42. stavak 3. ako ne održava jamstveni fond koji joj barem omogućuje da u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima podnese neispunjavanje obveza člana sustava poravnanja prema kojemu je najviše izložena ili neispunjavanje obveza drugog i trećeg najvećeg člana sustava poravnanja ako je zbroj izloženosti prema njima veći ili ako izradi scenarije u koje nisu uključena najvolatilnija razdoblja na tržištima na kojima središnja druga ugovorna strana pruža svoje usluge i niz mogućih budućih scenarija u kojima se uzimaju u obzir iznenadne prodaje financijskih sredstava i nagla smanjenja tržišne likvidnosti;
(l) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 43. stavak 2. ako joj njezin jamstveni fond iz članka 42. i njezina ostala financijska sredstva iz članka 43. stavka 1. ne omogućuju da podnese neispunjavanje obveza dvaju članova sustava poravnanja prema kojima je najviše izložena u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima;
(m) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 44. stavak 1. ako u svakom trenutku nema pristup odgovarajućoj likvidnosti za obavljanje svojih usluga i aktivnosti ili ako na dnevnoj osnovi ne mjeri svoje moguće likvidnosne potrebe;
(n) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavke 1., 2. i 3. ako za pokriće gubitaka ne upotrijebi iznose nadoknade člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze prije nego što upotrijebi druga financijska sredstva;
(o) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45. stavak 4. ako najprije ne upotrijebi namjenska vlastita sredstva, a tek onda doprinose iz jamstvenog fonda članova sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze;
(oa) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 45.a stavak 1. ako poduzme bilo koju od mjera navedenih u točkama (a), (b) i (c) tog stavka ako je ESMA od središnje druge ugovorne strane zatražila da se suzdrži od poduzimanja takvih mjera tijekom razdoblja koje odredi ESMA;
(p) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 46. stavak 1. ako za pokriće svoje početne i tekuće izloženosti prema svojim članovima sustava poravnanja prihvati bilo što osim visoko likvidnog kolaterala koji nosi minimalan kreditni i tržišni rizik, ako drugi kolateral nije dopušten delegiranim aktom koji je Komisija donijela na temelju članka 46. stavka 3.;
(pa) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 46. stavak 1. ako prihvati javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke, ako takva jamstva nisu bezuvjetno dostupna na zahtjev u razdoblju likvidacije iz članka 41. ili ako u svojim pravilima poslovanja ne odredi minimalnu prihvatljivu razinu kolateralizacije za jamstva koja prihvaća ili ako ne prihvati javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke za pokriće izloženosti koje nisu njezina inicijalna i stalna izloženost prema svojim članovima sustava poravnanja koji su nefinancijske druge ugovorne strane ili klijentima članova sustava poravnanja; pod uvjetom da su ti klijenti članova sustava poravnanja nefinancijske druge ugovorne strane ili, ako se središnjoj drugoj ugovornoj strani pružaju javna jamstva, jamstva javne banke ili jamstva poslovne banke, ne ispunjava zahtjeve utvrđene u trećem podstavku točkama od (a) do (e) tog stavka;
(q) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 1. ako svoja financijska sredstva ne ulaže samo u gotovinu ili visoko likvidne financijske instrumente koji nose minimalan tržišni i kreditni rizik i moguće ih je brzo unovčiti uz minimalan negativni učinak na cijene;
(r) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 3. ako financijske instrumente koji služe kao iznosi nadoknade ili doprinosi u jamstveni fond ne deponira kod upravitelja sustava za namiru vrijednosnih papira koji osiguravaju punu zaštitu tih financijskih instrumenata, ako su ti upravitelji dostupni, ili ako se ne koristi drugim vrlo sigurnim aranžmanima s financijskim institucijama koje imaju odobrenje;
(s) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 4. ako gotovinske depozite ne obavlja samo putem vrlo sigurnih aranžmana s financijskim institucijama koje imaju odobrenje ili uporabom stalno raspoloživih sredstava središnjih banaka ili drugim sličnim načinom koji osiguraju središnje banke;
(t) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 5. ako deponira imovinu kod treće strane, a da ne osigura da se ta imovina koja pripada članovima sustava poravnanja može identificirati odvojeno od imovine koja pripada središnjoj drugoj ugovornoj strani i od imovine koja pripada toj trećoj strani s pomoću različito naslovljenih računa u knjigama treće strane ili nekim drugim istovrijednim mjerama kojima se postiže ista razina zaštite ili ako, prema potrebi, nema brz pristup financijskim instrumentima;
(u) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 47. stavak 6. ako svoj kapital ili iznose koji proizlaze iz zahtjeva utvrđenih u člancima od 41. do 44. ulaže u vlastite vrijednosne papire ili vrijednosne papire svojega matičnog društva ili društva kćeri;
(v) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 1. ako nema uspostavljene detaljne postupke koji se primjenjuju kada član sustava poravnanja ne ispunjava zahtjeve za sudjelovanje utvrđene u članku 37. u roku i u skladu s postupcima koje je utvrdila središnja druga ugovorna strana ili ako ne utvrdi detaljno postupke koji se primjenjuju ako središnja druga ugovorna strana ne objavi da član sustava poravnanja ne ispunjava svoje obveze ili ako ne provede godišnje preispitivanje tih postupaka;
(w) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 2. ako odmah ne poduzme mjere kako bi ograničila gubitke i likvidnosne pritiske koji proizlaze iz neispunjavanja obveza člana sustava poravnanja i kako bi osigurala da se zatvaranjem pozicija bilo kojeg člana sustava poravnanja ne narušava njezino poslovanje ili da se članove sustava poravnanja koji ispunjavaju svoje obveze ne izlaže gubicima koje ne mogu predvidjeti ili kontrolirati;
(x) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 3. ako prije objave ili pokretanja postupka u slučaju neispunjavanja obveza o tome odmah ne obavijesti ESMA-u;
(y) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 48. stavak 4. ako ne provjeri jesu li njezini postupci u slučaju neispunjavanja obveza izvršivi i ako ne poduzme sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ima pravne ovlasti za unovčenje vlasničkih pozicija člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze i za prijenos ili unovčenje pozicija klijenata člana sustava poravnanja koji ne ispunjava svoje obveze;
(z) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 1. ako redovito ne preispituje svoje modele i parametre za izračun svojih zahtjeva za iznosom nadoknade, doprinosa u jamstveni fond, zahtjeva za kolateral ili ostalih mehanizama za kontrolu rizika; ako te modele ne podvrgava strogim i čestim ispitivanjima otpornosti na stres radi procjene njihove otpornosti u ekstremnim ali mogućim tržišnim uvjetima; ako ne provodi retroaktivna ispitivanja radi procjene pouzdanosti korištene metodologije; ako ne dobije neovisnu potvrdu; ako ne obavijesti ESMA-u o rezultatima obavljenih ispitivanja; ili ako ne dobije potvrdu ESMA-e prije donošenja svih značajnih promjena modela i parametara ako ESMA nije dopustila privremeno donošenje te promjene prije njezina potvrđivanja;
(aa) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 2. ako redovito ne ispituje ključne aspekte svojih postupaka u slučaju neispunjavanja obveza ili ako ne poduzima sve odgovarajuće korake kako bi osigurala da ih svi članovi sustava poravnanja razumiju i da imaju uspostavljene primjerene aranžmane za odgovor u slučaju neispunjavanja obveza;
(ab) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 1. ako se, kada je to izvedivo i dostupno, ne koristi novcem središnje banke za namiru svojih transakcija ili ako ne poduzme korake kako bi strogo ograničila rizike gotovinske namire ako se ne koristi novcem središnje banke;
(ac) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 3. ako ne eliminira osnovne rizike uporabom mehanizma isporuka po plaćanju u mjeri u kojoj je to moguće ako ta središnja druga ugovorna strana ima obvezu izvršavati ili primati isporuke financijskih instrumenata;
(ad) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a ili članak 50.b ako ne izračunava KCCP kako je navedeno u tim člancima ili ako ne slijedi pravila za izračun KCCP-a utvrđena u članku 50.a stavku 2. i člancima 50.b i 50.d;
(ae) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.a stavak 3. ako KCCP ne izračunava najmanje jedanput u tri mjeseca ili ga izračunava rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.a stavkom 3.;
(af) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 51. stavak 2. ako nema nediskriminirajući pristup podacima koji su joj potrebni za obavljanje njezinih funkcija s pojedinog mjesta trgovanja u dovoljnoj mjeri da središnja druga ugovorna strana ispunjava operativne i tehničke zahtjeve koje je utvrdilo to mjesto trgovanja, i dotičnom sustavu za namiru;
(ag) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 52. stavak 1. ako sklopi ugovor o međudjelovanju bez ispunjenja bilo kojeg od uvjeta utvrđenih u točkama od (a) do (d) tog stavka;
(ah) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 53. stavak 1. ako u računima ne razlikuje imovinu i pozicije koji se drže za račun neke druge središnje druge ugovorne strane s kojom je sklopila ugovor o međudjelovanju;
(ai) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 54. stavak 1. ako bez prethodnog odobrenja ESMA-e sklopi ugovor o međudjelovanju ili bitno promijeni odobreni ugovor o međudjelovanju iz glave V.
IV. Povrede koje se odnose na transparentnost i dostupnost informacija:
(a) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako ne objavi cijene i naknade zasebno za svaku uslugu koju pruža, uključujući diskonte i rabate te uvjete pod kojima se mogu ostvariti ta smanjenja;
(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 1. ako ESMA-i ne dostavi informacije o troškovima i prihodima od svojih usluga;
(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 2. ako svoje članove sustava poravnanja i njihove klijente ne obavijesti o rizicima povezanima s pruženim uslugama;
(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 3. ako svojim članovima sustava poravnanja ili ESMA-i ne dostavi informacije o cijenama koje su korištene za izračun njezinih izloženosti na kraju dana prema njezinim članovima sustava poravnanja ili ne objavi ukupni obujam transakcija čije se poravnanje obavlja za svaki instrument čije se poravnanje obavlja posredstvom te središnje druge ugovorne strane;
(e) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 4. ako ne objavi operativne i tehničke zahtjeve vezane uz komunikacijske protokole o sadržaju i formatima poruka kojima se koristi u interakciji s trećim stranama, kao i operativne i tehničke zahtjeve iz članka 7.;
(f) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 5. ako ne objavi povrede kriterija iz članka 37. stavka 1. koje su počinili članovi sustava poravnanja ili zahtjeva utvrđenih u članku 38. stavku 1., osim ako ESMA smatra da bi takva objava predstavljala prijetnju financijskoj stabilnosti ili povjerenju u tržište ili da bi ozbiljno ugrozila financijska tržišta ili prouzročila nerazmjernu štetu uključenim stranama;
(g) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 6. ako svojim članovima sustava poravnanja ne osigurava simulacijski alat koji im omogućuje da odrede visinu dodatnog inicijalnog iznosa nadoknade na razini portfelja koji središnja druga ugovorna strana može zahtijevati nakon poravnanja nove transakcije, uključujući simulaciju zahtjeva za iznos nadoknade kojima bi mogli podlijegati u različitim scenarijima ili ako ne omogući pristup tom alatu na temelju sigurnog pristupa;
(h) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 7. ako svojim članovima sustava poravnanja ne pruži na jasan i transparentan način informacije o modelima inicijalnog iznosa nadoknade kojima se koristi kako je navedeno u točkama (a), (b) i (c) tog stavka;
(ha) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 38. stavak 8. ako na zahtjev člana sustava poravnanja ne dostavi ili, dostavi uz znatnu odgodu, informacije zatražene kako bi se tom članu sustava poravnanja omogućilo da se uskladi s odredbama iz prvog podstavka tog stavka, ako te informacije već nisu dostavljene;
(i) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 39. stavak 7. ako ne objavi razinu zaštite i troškove povezane s različitim razinama odvajanja koje ona pruža;
(j) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 49. stavak 3. ako ne objavi ključne aspekte svojeg modela za upravljanje rizicima ili pretpostavke koje je koristila za obavljanje ispitivanja otpornosti na stres iz članka 49. stavka 1.;
(k) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50. stavak 2. ako jasno ne navede svoje obveze u pogledu isporuka financijskih instrumenata, među ostalim i podatak ima li obvezu izvršavati ili primati isporuku financijskog instrumenta ili nadoknađuje li sudionicima gubitke koji nastanu u postupku isporuke;
(l) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 1. ako informacije navedene u članku 50.c stavku 1. točkama od (a) do (e) ne dostavi svojim članovima sustava poravnanja koji su institucije ili njihovim nadležnim tijelima;
(m) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 50.c stavak 2. ako ne obavješćuje svoje članove sustava poravnanja koji su institucije najmanje jedanput u tri mjeseca ili ih obavješćuje rjeđe nego što to ESMA zahtijeva u skladu s člankom 50.c stavkom 2.
V. Povrede koje se odnose na prepreke nadzornim aktivnostima:
(a) središnja druga ugovorna strana krši članak 25.f ako u odgovoru na odluku kojom se zahtijevaju informacije na temelju članka 25.f stavka 3. ne pruži informacije ili ako u odgovoru na običan zahtjev za informacijama ESMA-e u skladu s člankom 25.f stavkom 2. ili na odluku ESMA-e kojom se zahtijevaju informacije u skladu s člankom 25.f stavkom 3. pruži netočne ili obmanjujuće informacije;
(b) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ili njezini predstavnici pružaju netočne ili obmanjujuće odgovore na pitanja postavljena u skladu s člankom 25.g stavkom 1. točkom (c);
(c) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika krši članak 25.g stavak 1. točku (e) tako što ne ispunjava zahtjev ESMA-e u vezi s evidencijom o telefonskim razgovorima ili prometu podataka;
(d) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika pravodobno ne postupi u skladu s nadzornom mjerom koja se zahtijeva odlukom koju je ESMA donijela u skladu s člankom 25.q;
(e) središnja druga ugovorna strana druge razine rizika ne pristane na izravni nadzor koji se zahtijeva odlukom o pokretanju nadzora koju je ESMA donijela u skladu s člankom 25.h.